Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ccd51bf29111c046a8b46d2/80
Foto: PIXABAY

Provjerite kako se kreću cijene kuća i koliko se razlikuju od cijena stanova

Razlika u cijenama kvadrata stanova i kuća u travnju je na oglasniku za nekretnine Crozilla.com bila veća od 21 posto...

Podaci oglasnika za nekretnine Crozilla.com pokazali su kako su, u usporedbi sa stanovima, u većini gradova kuće jeftinije, ali ujedno i slabije tražene.

Razlika u cijenama kvadrata stanova i kuća u travnju je na oglasniku za nekretnine Crozilla.com bila veća od 21 posto. No, pritom valja računati kako cijena kvadratnog metra stana uglavnom uključuje tek stambeni prostor, dok cijena kuće obično uključuje i cijenu zemljišta i drugih objekata koji se na njemu nalaze.

Zagreb, Osijek, Poreč, Zadar i Pula gradovi su u kojima se tijekom travnja na oglasniku Crozilla.com najviše pretraživala ponuda kuća za prodaju. Kada je riječ o potencijalnim kupcima iz inozemstva, oni su u najvećem broju pretraživali objekte na moru, a posebno na području Vira, Poreča, Zadra, Krka, Opatije i Crikvenice.

Cijene kuća više no posljednjih nekoliko godina

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako su travanjske cijene kuća zabilježile nešto više vrijednosti nego u istom mjesecu prijašnjih godina. Na godišnjoj su razini porasle za 2,8 posto, dok su u odnosu na travanj 2016. i 2017. godine porasle za oko 6 posto.

Dubrovnik je i u travnju ostao grad s najvišim cijenama, a kvadratni metar kuće, s uključenom cijenom okućnice, oglašavan je po 4050 eura što je 3,4 posto više no lani. Dubrovnik, s razlikom od 7,3 posto, i Poreč s 0,9 posto – jedini su gradovi u kojima su na oglasniku Crozilla.com kuće skuplje od stanova. U Poreču su cijene kuća bile za 4,6 posto više od lanjskih pa se prosječna vrijednost tamošnjih kvadrata popela na 1966 eura.

Visinom cijena kuća među istaknutijim se gradovima nalazi i Split. Tamošnje su cijene na godišnjoj razini porasle za 7,7 posto, a za kvadratni se metar u prosjeku tražio 2471 euro što je gotovo 16 posto jeftinije od stanova.

Prosječna oglašavana cijena kuće u Opatiji lani je bila 1,3 posto viša od trenutnih 2198 eura za kvadratni metar, što je, u usporedbi sa stanovima preko 28 posto manje.

Prema podacima oglasnika za nekretnine Crozilla.com u Zadru su cijene kuća bile 1,1 posto niže od lanjskih, pa se za kvadratni metar u prosjeku tražilo 1660 eura. Navedeni je iznos 25 posto manji od cijene tamošnjih stanova, a tolika je razlika u travnju zabilježena i u Senju u kojem se za kvadrat kuće u prosjeku tražilo 1198 eura – što je tek 0,6 posto više no lani.

Gotovo 26 posto jeftiniji od stanova, bili su kvadrati šibenskih kuća čije su prosječne travanjske vrijednosti na Crozilla.com oglašavane po 1575 eura, što predstavlja godišnji porast od 7,6 posto.

U unutrašnjosti najveće razlike u cijenama

Najveće razlike u cijenama kuća i stanova oglašavanih tijekom travnja na Crozilla.com zabilježene su u unutrašnjosti, a pritom prednjače Osijek i Bjelovar u kojima su stanovi bili 38 posto skuplji nego kuće.

Prosječna oglašavana cijena kvadratnog metra kuće, s uključenom cijenom okućnice i ostalih objekata koji dolaze u cijeni, u Bjelovaru je iznosila tek 434 eura, nešto skuplji bio je Osijek s 592 eura. Razlika u cijenama od preko 32 posto osjetila se u Varaždinu u kojem su kvadrati u prosjeku oglašavani po 767 eura.

Po pitanju kuća i stanova za prodaju, Zagreb je i u travnju ostao najtraženiji grad, no razlika u cijenama tih nekretnina vrlo je vidljiva i iznosi gotovo 35 posto, a za kvadratni se metar tamošnjih kuća tražilo 1285 eura.

Nešto manje razlike u cijenama kuća i stanova nego u drugim gradovima u unutrašnjosti zabilježene su u Slavonskom Brodu gdje se za kvadrat kuće u prosjeku tražilo 643 eura što je 22 posto manje no za kvadratni metar stana.

hr Fri May 31 2019 10:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d82684929111c5e858b463e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Objavljeno izvješće o bogatstvu u svijetu: Zbilježeno nešto što se nije dogodilo ni na početku krize 2008.

Deseto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu

Allianz je predstavio deseto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu, koje detaljno analizira imovinu i dugove kućanstava u više od 50 zemalja diljem svijeta, piše vijesti.hr

U 2018. su po prvi puta financijska imovina u industrijaliziranim zemljama i financijska imovina zemljama u razvoju istodobno zabilježile pad; takvo što se nije dogodilo niti 2008. godine, na vrhuncu tadašnje financijske krize. Štediše diljem svijeta našle su se u škripcu: s jedne strane rastući trgovinski sukob između SAD-a i Kine, beskonačna „saga“ o Brexitu i sve veće geopolitičke tenzije, a s druge zaoštravanje monetarnih uvjeta i (najavljena) normalizacija monetarne politike.

Financijska imovina uključuje novac i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijski fondovi) i ostala potraživanja.

Burze su, naravno, reagirale očekivano: globalne cijene dionica pale su za otprilike 12 posto prošle godine. To je izravno utjecao na rast imovine. Globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava pala je za 0,1 posto i ostala više-manje nepromijenjena, na 172,5 bilijuna eura.

"Rastuća nesigurnost uzela je svoj danak", istaknuo je Michael Heise, Allianzov glavni ekonomist. "Raspad globalnog ekonomskog poretka koji se temelji na pravilima toksičan je za akumulaciju bogatstva. To je vidljivo i iz brojki koje se odnose na rast imovine: trgovina nije igra nultog zbroja. Svi su ili na dobitničkoj strani, kao u prošlosti, ili na gubitničkoj strani, kao što je bio slučaj prošle godine. Kod agresivnog protekcionizma nema dobitnika."

Zaustavljeno približavanje siromašnijih i bogatijih zemalja

Godine 2018. bruto financijska imovina na tržištima u razvoju ne samo da je po prvi puta pala, već je pad od -0,4 posto bio izraženiji od istovremenog pada u industrijaliziranim zemljama (-0,1 posto). Ključnu ulogu odigrao je slab razvoj u Kini, gdje je imovina pala za 3,4 posto. Međutim, ostala važna tržišta u razvoju, poput Meksika i Južnoafričke Republike, morala su nadoknaditi i značajne prošlogodišnje gubitke.

Riječ je o nevjerojatnom preokretu u trendovima. Tijekom protekla dva desetljeća, rast financijske imovine u siromašnijim regijama u prosjeku je iznosio 11,2 postotna boda više nego rast koje su bilježile bogatije regije, čak i ako u izračun uključimo 2018. godinu. Čini se kako su trgovinski sukobi u siromašnijim zemljama iznenada zaustavili proces njihova sustizanja bogatijih zemalja. No ni industrijalizirane zemlje nisu bolje prošle: Japan (-1,2 posto), zapadna Europa (-0,2 posto) i Sjeverna Amerika (-0,3 posto) također su se morale nositi s negativnim rastom imovine.

Hrvatska: financijska imovina zabilježila rast usprkos globalnom trendu

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila je prošle godine za 4,0 posto, što je nešto više od stope rasta od 3,3 posto zabilježene godinu dana ranije. Za tako dobar rezultat ponajviše su zaslužni osiguranje i mirovine, koji čine četvrtinu ukupne financijske imovine i koji su ostvarili rast od 6,1 posto; to je, međutim, najslabiji rast u proteklih sedam godina. Bankovni depoziti čine više od polovice portfelja, a zabilježili su rast od 4,4 posto, što je najviši njihov rast u zadnjih sedam godina. S druge strane, prošle su godine vrijednosni papiri zabilježili razočaravajuće nisku stopu rasta – tek 0,5 posto. Rast obveza iznosio je 4,6 posto, što je potvrda daljnje normalizacije nakon godina tijekom kojih su hrvatska kućanstva smanjivala svoj dug: u razdoblju između 2011. i 2016. godine njihov je dug pao za 10 posto. Omjer zaduženosti kućanstava na kraju prošle godine iznosio je 35,3 posto, što je oko sedam postotnih bodova niže od rekordno visokog duga iz 2010. godine.

Zbog rastućih obveza prošle je godine neto financijska imovina u Hrvatskoj porasla za samo 3,8 posto, što je njezin najslabiji rast u proteklih sedam godina. S neto financijskom imovinom od 10.560 eura po glavi stanovnika Hrvatska je ostala na 33. mjestu na popisu najbogatijih zemalja (financijska imovina po glavi stanovnika, vidjeti tablicu vodećih dvadeset), iza Grčke (31. mjesto).

Na vrhu je SAD ponovno smijenio Švicarsku, ponajviše zahvaljujući snažnom dolaru. Dugoročno gledajući, uzmemo li u obzir kako se taj popis mijenjao od početka ovog stoljeća naovamo, neminovan je napredak brojnih istočnoeuropskih zemalja: među dobitnicima su tri baltičke države (skok od šest mjesta), Rusija (skok od šest mjesta), Bugarska (pomak prema gore od četiri mjesta) i Mađarska (napredak za tri mjesta). Istovremeno se Hrvatska ponašala više kao neka zapadnoeuropska zemlja te pala za dva mjesta.

Više pročitajte ovdje.

hr Wed Sep 18 2019 19:24:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b8ffe75cb557aea998b4593/80

Ove godine jedemo uvozne kruške: '90 posto moje proizvodnje završit će u rakiji'

Zbog mraza i obilne kiše voćari će ove godine imati gubitke između 38 i 60 posto

I dok u Hrvatskoj ima dovoljno jabuka i mandarina, s kruškama je posve druga priča. Zbog mraza i obilne kiše voćari će ove godine imati gubitke između 38 i 60 posto, što znači da ćemo jesti skuplje kruške. 

Iako ovogodišnji urod neće biti dovoljan za hrvatske potrebe, krušaka će biti, ali velikim dijelom iz uvoza. 

Berači su ubrali već 70 posto krušaka u voćnjaku koji se prostire na pet i pol hektara, no i njima i njihovu gazdi jasno je da je ovogodišnji urod itekako podbacio. Glavni krivac za to su vremenski uvjeti.  

"Prvo problem je bio mraz koji je bio u trećem mjesecu, bilo je -5, bio je mraz u 4.mjesecu, a onda smo u 5.mjesecu imali obilne kiše kakve nismo imali u zadnjih 20 godina nismo imali", govori za RTL voćar Stanko Ćosić.

Zbog toga je u voćnjaku trebalo provoditi daleko intenzivniju zaštitu kako bi se sačuvao plod, no proizvođači su u jednom trenutku zaključili da im dodatna ulaganja jednostavno više nisu isplativa.

Većina će doći iz uvoza

U jednoj od lošijih godina za kruške, procjenjuje se da će urod biti nešto manji od 3000 tona ovog ploda. Usporedbe radi, Hrvati godišnje pojedu 12.000 tona krušaka, što znači da će 9000 tona doći iz uvoza, iz zemalja poput Italije, Španjolske i Južnoafričke Republike.

Zato voćari razmišljaju kako najbolje upotrijebiti ovogodišnje kruške i ostvariti barem kakvu-takvu zaradu.

"Imam sreću da sam evo proizvođač koji je registriran kao proizvođač rakije tako da će 90 posto moje proizvodnje ove godine završiti u rakiji. Ja ću spasiti ovu godinu na izvjestan način, međutim to nije rješenje", govori Stanko.

ako se u budućnosti neće moći pokriti ni rakijom, voćari će napustiti kruške i krenuti s proizvodnjom neke druge kulture, piše RTL.

hr Sun Sep 15 2019 16:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d7e112f29111c06838b4597/80
Foto: Pexels/John Lambeth

Nova kriza u Hrvatskoj mogla bi trajati 10 godina! Na udaru će biti i Hrvati zaposleni u Njemačkoj

"Sve komponente BDP-a će biti ugrožene i oporavak neće trajati šest nego deset godina, a nakon toga slijedi nam dugoročna stagnacija", smatra Damir Novotny

novoj globalnoj ekonomskoj krizi koja se najavljuje Hrvatska bi mogla proći znatno gore nego zadnji put, a oporavak neće trajati šest nego deset godina, smatra ekonomski analitičar dr. Damir Novotny. 

Kako dva najvažnija tržišta za hrvatske izvoznike imaju problema - njemačko i talijansko - i usporavaju rast, tako u Hrvatskoj rastu strahovi i očekivanja da nam nova recesija ne gine.

- Mislim da se neće dogoditi svjetska kriza kao 2008. i da su vlade već naučile kako se boriti s ekonomskim problemima. Njemačka vlada u pričuvi već ima i paket mjera pokretanja javnih radova kako bi pojačali potražnju i zaustavili recesiju. Hrvatska vlada ne može jačati javne radove jer je na krajnjoj granici zaduženosti i bojim se da smo u lošijoj situaciji nego smo bili na početku zadnje svjetske krize. Vlada ne može intervenirati kao tada kada je povećala PDV, uvela krizni porez na plaće... Zaposlenici ponovno traže veće plaće. Industrijska proizvodnja pada, turizam stagnira, domaća potrošnja će padati", pojasnio je Novotny za Slobodnu Dalmaciju

Sve komponente BDP-a će biti ugrožene i oporavak neće trajati šest nego deset godina, a nakon toga slijedi nam dugoročna stagnacija jer neće biti ni jednog unutrašnjeg ili vanjskog šoka zbog kojeg bi se oporavila ekonomija, kakav smo, recimo, imali ulaskom u EU-u, smatra Novotny. 

Hrvatska će tek ove godine vrijednošću gospodarstva uhvatiti pretkriznu 2008. godinu, a lani nam je za to nedostajalo jedan posto bruto domaćeg proizvoda. S druge strane, vrijednost njemačkog BDP-a bila je 13 posto veća nego u 2008. godini.

Hoće li opet oporavak njemačkoga gospodarstva potaknuti hrvatsko? Novotny naglašava da se poduzeća koja su poslovala s Njemačkom neće oporaviti, nego će propasti i nestati s tržišta jer većina nema kapitala da bi preživjela.

To se dogodilo 2008. kad su narudžbe pale drvoprerađivačkoj industriji, neke su tvrtke nestale jer su se oslonile na njemačko tržište namještaja, ističe i dodaje da se građevinski sektor nije oporavio, tamo je 2008. zbog pada narudžbi nastao nagli pad, a tadašnje velike kompanije su danas u stečaju ili ne postoje.

Kriza u Njemačkoj će se preliti na Hrvatsku i u pogledu sentimenta potrošača i odnosa prema potrošnji, u drugom kvartalu je pala potrošnja, jedino što još možemo očekivati jest rast investicija iz europskih fondova, a, nažalost, to ide sporo, nema dovoljno pripremljenih projekata, zaključio je Novotny za Slobodnu Dalmaciju.

Zadnji put kriza je krenula iz Amerike, gdje se sada još gospodarstvo ne usporava, dok se za njemačko gospodarstvo ovu godinu očekuje usporavanje 0,2 posto. To će se usporavanje preliti na Hrvatsku, koja s Italijom i Njemačkom ostvaruje 50 posto svih svojih međunarodnih transakcija.

S druge strane, na tržištu rada Njemačke zaposlilo se dvjestotinjak tisuća hrvatskih građana koji će u slučaju krize ostati bez posla. To je gotovo sigurno, jer u Njemačkoj se u slučaju smanjivanja proizvodnje primjenjuje pristup da prvi ide onaj tko je posljednji došao, piše vijesti.hr

"To je ozbiljan problem jer su se njemački poslodavci i sindikati već dogovorili da će u slučaju snažnijeg pada narudžbi s međunarodnog tržišta, naročito u autoindustriji i industriji strojeva, radno vrijeme biti skraćeno, radit će se tri dana u tjednu kako bi spasili radna mjesta, a prvi na udaru bit će radnici iz drugih zemalja", zaključuje dr. Damir Novotny.


hr Sun Sep 15 2019 12:23:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d7d038e29111c917f8b45fd/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Vlasnik ste Audija, Škode ili nekog drugog vozila iz VW grupe? Možete naplatiti veliku odštetu

Hrvatski potrošači ne snose nikakav financijski rizik u postupku povodom kolektivne tužbe, a u slučaju daljnjeg individualnog sudskog postupka, mogu se osigurati procesnim financiranjem
Ako posjedujete novo ili polovno dizel VW vozilo kupljeno nakon 1. studenog 2008. godine, trebali biste razmisliti o pridruživanju masovnoj kolektivnoj tužbi protiv spomenute tvrtke. Naime, svi koji to učine do 29. rujna ove godine imaju priliku besplatno tužiti Volkswagen te dobiti i do desetak tisuća eura naknade štete.

Radi se o do sada najvećoj oglednoj kolektivnoj tužbi u Europi koju je protiv Volkswagen AG-a kao tužitelj pokrenulo Savezno udruženje njemačkih potrošača iz Berlina u svrhu utvrđivanja odgovornosti zbog nedopuštene ugradnje manipulativnih softvera za optimiziranje dušikovih oksida (NOx) u vozila s dizel motorima. U pitanju su vozila iz VW grupe - Volkswagen, Audi, Škoda, Seat i Porsche Cayenne 3.0 litarski - s dizelskim motorom EA 189 EU 500, pojasnila je za Vijesti.hr odvjetnica Sandra Budimir, koja u suradnji s odvjetničkim uredom iz Berlina Härle&Martinović zastupa hrvatske potrošače, piše Vijesti.hr

Interes u Hrvatskoj postoji, no zabrinjava da domaći potrošači dosad nisu imali saznanja o konkretnim mogućnostima ostvarivanja svojih prava protiv Volkswagena u kolektivnoj tužbi, a Budimir se pita i zašto im se to prešućivalo.

- Sama država se namirila od Volkswagena na ime manjka u državnom budžetu po osnovu nenaplaćene razliku trošarina i poreza. Za razliku primjerice od SAD-a, Italije ili Njemačke, Hrvatska ni na koji način nije financijski kaznila Volkswagen za najveću industrijsku, potrošačku i ekološku prijevaru'', kaže Budimir dodajući da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2016. godine osnovalo Povjerenstvo za utvrđivanje povrede hrvatskih zakona i propisa u području zaštite okoliša i zaštite potrošača, ali nisu poznati rezultati i konkretni koraci.

Svi koji se žele pridružiti tužbi moraju dostaviti dokumentaciju (kupoprodajni ugovor ili račun te knjižicu vozila/prometnu) kojom dokazuju da su vlasnici vozila s ugrađenim dizel motorom i spornim softverom, kupljenih nakon 2008. godine. 

Napominje da hrvatski potrošači ne snose nikakav financijski rizik u postupku povodom kolektivne tužbe, a u slučaju daljnjeg individualnog sudskog postupka, mogu se osigurati procesnim financiranjem od za to postojećih društava koje će pokriti i te troškove postupka uz određenu proviziju nakon konačne naplate štete.
hr Sat Sep 14 2019 17:13:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .