U Posedarju, u istočnom dijelu, ispod Jadranske magistrale na dijelu gdje je nedavno otvorena rekonstruirana prometnica novi ulaz u Posedarje, ugroženo je 50-ak kuća, koje se nalaze na obalnom pojasu i prijeti im odron i klizište. Mještani se boje novih padalina. - javlja Radio Zadar

Sveučilište u Splitu osmo je sveučilište prema Times Higher Education ljestvici koja po prvi put mjeri ranking sveučilišta iz 13 država Nove Europe, pridružene Europskoj uniji u 21. stoljeću. Priznanje je dodijeljeno upravi Sveučilišta na čelu s rektorom prof.dr.sc. Šimunom Anšđelinovićem 25. travnja na konferenciji THE Research Excellence: New Europe Summit u Olomoucu, u Češkoj Republici.

Rektor Sveučilišta u Splitu, prof.dr.sc. Šimun Anđelinović je povodom dobivanja ovog važnog priznanja izjavio: 

- Posebna mi je čast i zadovoljstvo da se splitsko sveučilište našlo u društvu najboljih sveučilišta Nove Europe. Na svečanosti povodom objavljivanja rezultata upoznati  smo s kompleksnim sustavom evaluacije koja uzima u obzir izvrsnost u nastavi, znanosti, suradnji s gospodarstvom i razrađenim kriterijima internacionalizacije te procjeni utjecaja sveučilišta na regiju i globalni sustav svjetskog znanja. Tim više je ovaj naš rezultat iznimno značajan za cijelu hrvatsku znanost i visoko obrazovanje jer ne samo što se povećava vidljivost i znanstvena izvrsnost, već se i ukazuje da ne postoje neki lokalni kriteriji izvrsnosti, već samo međunarodni. Ovo je uspjeh svih naših uposlenika, a isto tako i rezultat napornog rada uprave da se objedine svi ovi napori te da se strateškim upravljanjem ubrza razvoj našeg Sveučilišta.

Na mjernoj ljestvici ukupno je bilo 1472 institucije od kojih je izdvojeno njih 53, a prvo mjesto je zauzelo Sveučilište u Tartu iz Estonije. Uz Sveučilište u Splitu iz Hrvatske se na ranking listu pozicioniralo Sveučilište u Zagrebu i to na zbirnoj poziciji od 31. do 40. mjesta.

Times Higher Education je organizacija koja vodi jednu od najznačajnih svjetskih ranking lista sveučilišta na kojoj je prošle godine Sveučilište u Splitu po prvi put u svojoj povijesti postavljeno i obzirom na ranking drugih sveučilišta, proglašeno najboljim sveučilištem ovog dijela Europe. 

Malenom Dorianu (2) iz Belog  Manastira otkazala su oba bubrega zbog čega je sada na dijalizi, a prema zadnjim informacijama, dječak se bori s 14 dijagnoza. 

Dorian zahtijeva konstantnu skrb zbog čega se obitelj preselila u Zagreb, gdje se dječak liječi, u uzajmljen stan kojeg su si omogućili tako što su ljudi dobrog srca uspjeli prikupiti 75.000 kuna.

Trenutačno čeka na transplantaciju tatina bubrega. 

- Suprug ima još dvije pretrage za transplantaciju. Ako sve bude uredu, kao što je bilo dosad, Momir će mu biti donor. Na operaciju moramo ići u Padovu u Italiji jer ovdje ne operiraju ovako male pacijente. On nema još ni deset kila jer zbog sonde slabo jede i pije - rekla je za 24sata sata Renata, Dorianova mama

Malenom i njegovoj obitelji treba pomoć u vidu financija. Roditelji ne rade, a troškovi su ogromni. 

Renata kaže kako u Padovu prvo moraju na pretrage, koje traju otprilike deset dana, zatim se vraćaju, a tek onda ponovno idu na operaciju. Momir se od zahvata mora oporavljati najmanje dva mjeseca, a strah da Dorian tatin bubreg odbaci traje godinu dana. 

- Troškovi su zaista veliki. Moramo i tamo unajmiti stan. Nitko od nas dvoje ne radi. Stalno smo s Dorianom u bolnicama. Financijska situacija je vrlo teška. On pije mnogo lijekova. Neki su besplatni, a za druge doplaćujemo i 90 kuna - rekla je zabrinuta Renata, koja strahuje da, kada dođe vrijeme za transplantaciju, oni neće imati dovoljno novca za put. - pišu 24sata

'Želimo svojem sinu normalan život'

Nemaju novca za put u Padovu, gdje će biti najmanje dva mjeseca. Otvorili su račun u PBZ-u na Doriana Dvornića: IBAN HR44 2340 0093 2321 9172 7 te devizni račun: HR75 2340 0093 2321 9175 1     

Prigodnim okupljanjem u Prapratnici, uređeno je spomen obilježje na mjestu pogibije Mate Juroša, pripadnika Treće imotske bojne, koji je na tom mjestu poginuo 26. travnja 1992. godine.  Ovom prigodom je postavljena i spomen ploča “Imotskih sokolova“, udruge koja skrbi o svim tekovinama Domovinskog rata.

Uređenje su omogućili Grad Imotski, udruga “Imotski sokolovi“ uz podršku poduzetnika Mire Rogića.

Događaju su nazočili gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić, koji je i sam kao dragovoljac sudjelovao u Domovinskom ratu; načelnici općina Neum i Ravno; članovi udruge “Imotski sokolovi“ te brojni pripadnici 3. imotske bojne, koja je u Domovinskom ratu sudjelovala u mnogim borbenim aktivnostima, gdje god je to bilo potrebno.