Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bbf001acb557abada8b4687/80
Foto: WIKIPEDIA

Prva 'žrtva' globalnog zatopljenja: S otoka koji tone poručuju "Moramo se iseliti"

Budućnost prve nacije koju će s lica zemlje izbrisati globalno zatopljenje više nije neizvjesno - iznad razine mora su samo dva metra
Kiribati su otočna državica koja se sastoji od 33 otoka (od kojih je samo 20 naseljeno) i koja je poznata po tirkiznom moru, rajskim plažama i, odnedavno, kao prva definitivna žrtva rasta razine oceana radi globalnog zatopljenja. U mikronezijskom raju koji doslovno tone živi 'samo' 114 tisuća ljudi (kažu podaci iz 2016. godine).

Iako je njihov doprinos emisiji stakleničkih plinova zaista zanemariv, Kiribati, koji se sastoje od atola maksimalnih dva metra iznad razine mora, prvi su na udaru svega onog što sa sobom donosi globalno zatopljenje.

Sela doslovno prekriva more koje iz dana u dan, ovisno o godišnjim dobima i strujama, polako guta sve pred sobom - zgrade kao i rijetku obradivu površinu koju su stanovnici otočja brižno generacijama kultivirali.

Konzervativne projekcije ekologa bave se globalnim zatopljenjem od 1.5 do 2 Celzijusa, a dosadašnje zagrijavanje od samo pola stupnja pokazalo se kao početak apokalipse za narod radi kojeg je nedavno skovan termin "klimatski izbjeglica".

Još 2008. godine tadašnji je predsjednik Anote Tong rekao je kako "smo prošli točku s koje nema više povratka, i jako je bolno planirati dan kada više, doslovno, nećemo imati svoji zemlju", a 2013. rekao je kako je "vrijeme da se počne planirati masovne migracije", piše express.hr

Koliko je situacija zaista ozbiljna pokazuje i to da je Tong 2014. finalizirao kupnju 20 km kvadratnih zemlje na otoku Vanua Levu (Fidži), udaljenom 2.000 kilometara, gdje će se odviti egzodus stanovnika kada nacija bude u potpunosti ispod razine mora, a do tada će tamo uzgajati hranu.

Mnogo se pisalo i o čovjeku s otoka koji je od Novog Zelanda radit toga što mu je "more progutalo sve" tražio status izbjeglice, no sud mu je to odbio odobriti iako je u svojem obrazloženju napisao kako "klimatske promjene otvaraju put da se konvencije revidiraju i da se razmisli o ovakvoj kategorizaciji izbjeglica".

"Sve češće goleme plime i žestoke oluje, poplave praćene nevjerojatnim sušama dodatak su našem načinu života s kojim do sada nismo bili upoznati. Porast razine mora zagađuje naše izvore pitke vode, zemlju čini nenaseljivom jer na njoj više ne može rasti niti kokos, a obrisi naše obale mijenjaju se svaki dan. Kažu nam, vrlo hladnokrvno, kako je možda došlo vrijeme da napustimo naš otok, mjesta gdje su pokopani naši preci i gdje naša djeca imaju dom i identitet", piše u svom komentaru za The Guardian Anote Tong i napominje kako unatoč katastrofalnom nadiranju oceana i dalje nitko ozbiljno ne razmišlja o prihvaćanju i davanju legitimiteta pojmu "klimatski izbjeglica".

U članku se posebno osvrće na licemjerje velikih i moćnih jer radi njihove inercije nekako uvijek prvo nastradaju siromašniji i manji. "Ne samo da se SAD povukao iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, već se šuška da će to napraviti i naš "veliki brat", jedan od najgorih zagađivača na planeti, Australija, jedna od rijetkih država čija emisija plinova ne pada, ne stagnira, nego raste, i koja time pokazuje da im uopće nije stalo do naroda i država na Pacifiku, prvih susjeda. Kao i SAD, Australija je podbacila kao regionalni lider i zaštitnik.

Zemlja koju turisti često radi prirodnih ljepota i načina života opisuju kao "raj na zemlji" sada grad betonske blokove koji bi trebali zaustaviti nadiranje mora, ali pogoršavaju eroziju plodnoga tla. Plaže su im, nakon žestokih plima, preplavljene i zakopane ispod naslaga smeća. U doslovno spašavanje zemlje uključila se i Svjetska banka koja ubrzano ulaže u projekte oko kojih se stručnjaci često ne mogu složiti.

Dok su jedni za zid, drugi tvrde kako treba nasipavati zemlju i saditi mangrove šume koje će držati tlo na okupu. Sve je to, kaže Tong, premalo, presporo i čini se, na žalost, prekasno. Nemaju oni, objašnjava, dovoljno resursa da kupuju hranu koja im je sve potrebnija, sve više pitke vode, materijala i pijeska. Na glavnom otoku, koji iz aviona izgleda kao uska i tanka te vrlo krhka crta tla, postoji samo jedna jedina cesta koja je sve češće poplavljena.

Neke se kućice, doslovno preko noći, nađu okružene morskim plićinama koje onda često pomiče i pjeskovito tlo na kojem su građene, a kada odu u "polja" gdje inače uspijevaju ravno tri kulture vrlo brzo shvate da je morska voda odozdola probila te natopila usjeve.

Neke su se obitelji, često nedovoljno obrazovane o globalnom zatopljenju i svemu što to sa sobom donosi, selile više puta, uvjerene kako će na "drugom kraju otoka" pronaći mir, no more ih uvijek sustigne. Gotovo svaka druga obitelj manično sakuplja novac i živi polugladna kako bi "imali dovoljno sredstava na računu za dan kada će biti prisiljeni odseliti se".

Trenutna vlada s predsjednikom Taneti Maamauom koji je izabran 2016. godine manje se bavi lobiranjem i diskursom oko globalnog zatopljenja, a više "unutarnjim" projektima vezanim za 20-godišnji razvoj turizma i ribarstva. Pitanje je samo čemu će to služiti i tko će dolaziti posjetiti otok koji će biti u potpunosti potopljen.

 "Neće ostati niti brdašce", kaže Tong.
hr Thu Oct 11 2018 09:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce1853e29111c008c8b46c3/80
Foto: Twitter: GoCurrent @current_go

Velika tragedija u Egiptu: Eksplozija odjeknula kraj turističkog autobusa, 16 ozlijeđenih

To je druga nesreća u Egiptu u posljednjih 6 mjeseci u kojoj su meta turisti

Strani mediji javljaju o eksploziji kod egipatskih piramida u Gizi. BBC piše, pozivajući se na sigurnosni izvore, da je eksplozija odjeknula kraj turističkog autobusa u neposrednoj blizini piramida. 

Ti isti izvori javljaju da je cilj eksplozije bio upravo turistički autobus. To je druga nesreća u Egiptu u posljednjih 6 mjeseci u kojoj su meta turisti. 

Najmanje 16 osoba je ozlijeđeno, a izvori kažu, uglavnom su to strani turisti. Nije bilo izvješća o poginulima.

Mohamed el-Mandouh svjedočio je eksploziji: "Čuo sam jako glasnu eksploziju", kazao je za Independent. 

Fotografije koje se šire po društvenim mrežama prikazuju oštećen autobus, s raznesenim prozorima i ozlijeđenim turistima, od kojih su neki obliveni krvlju, piše RTL.

hr Sun May 19 2019 18:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce14f2d29111c1c928b4581/80
Foto: Screenshot

Skandal na Eurosongu: Islandska grupa razvila zastave Palestine, prijeti im zatvor

Taman kad se činilo da će od samog početka kontroverzni Eurosong u Izraelu završiti bez političkih konotacija, islandski predstavnici, grupa Hatari, posegla je za skandaloznim potezom.
Naime, nakon što su voditelji Islandu dodijelili 186 zarađenih bodova od publike, članovi grupe su u kamere razvili zastave Palestine šaljući time i više nego jasnu poruku. 

Uslijedile su prave salve zvižduka, a izvještaji iz dvorane kažu da su u zrak letjeli i neki predmeti.

Na videu kojeg su na društvene mreže stavili iz Hatarija vidi se i pripadnik službe osiguranja koji zahtjeva da predaju zastave koje su imali, piše Eurosong.hr.

Kako pišu izraelski mediji, ovakve se provokacije mogu tumačiti kao akt neprijateljstva prema državi Izrael što za sobom povlači mogućnost, ne samo novčane, nego i zatvorske kazne, a što će od ovog, i hoće li išta, biti izrečeno neobičnim Islanđanima doznat ćemo u danima koji dolaze.

Ako je vjerovati pisanjima s društvenih mreža, ako se pokrene istraga protiv Hatarija, bit će im zabranjeno napuštanje Izraela do njenog okončanja.

Hatari najavio podršku Palestincima

Podsjetimo, Hatari je i najavio da u Izrael stiže poslati poruku podrške narodu Palestine, a što je već od samih početaka naišlo na negodavanje u zemlji domaćinu ovogodišnjeg natjecanja.

Navodno je i izvršni supervizor Eurosonga, Jon Ola Sand osobno tražio od članova grupe da se suzdrže od bilo kakvih provokacija, no čini se da je to ipak bilo jače od njih, piše dnevnik.hr

hr Sun May 19 2019 14:42:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce13b6029111cca918b4579/80
Foto: Pixabay

“Zakon o otkucaju srca“: Deset poznatih žena podijelile priču o pobačaju nakon novih zakona Georgije i Alabame

Američko izdanje Cosmopolitana donosi nam popis deset zvijezda koje su nakon objave spornih zakona odlučile podijeliti svoju priču o pobačaju.
Proteklih dana čini se kako cijeli svijet sudjeluje u javnoj raspravi povodom novih zakona o pobačaju u američkim saveznim državama Georgiji i Alabami. Georgijin zakon, prozvan „Heartbeat Bill“ (eng. „Zakon o otkucaju srca“) zabranjuje pobačaj nakon što su detektirani prvi otkucaji srca djeteta. Otkucaji srca kod nerođenog djeteta mogu se čuti već nakon šestog tjedna trudnoće. Neki su ovaj zakon proglasili restriktivnim.

Alabama je otišla korak dalje pa je svojim zakonom u potpunosti zabranila pobačaj, osim ako je život majke u opasnosti. Nije ni potrebno spominjati da je Alabamina zakonodavna aktivnost izazvala još veće polemike. “Pro Choice“ pokret, odnosno pokret koji podržava izbor (eng. Choice) žena, zgranuti su ovakvim zakonodavstvom te danima zagovaraju promjenu ovakvih, za njih diskriminatornih zakona koji narušavaju prava žena. „Pro life“ pokret, odnosno pokret ljudi koji se bore za prava na život (eng. Life) nerođene djece ovakve su zakone dočekali kao konačni plod svoje dugogodišnje borbe.

Kao i kod većine ovakvih rasprava, ljudi iz javnog života se uključuju i svojim iskustvima nastoje podržati jednu od „zaraćenih“ strana.

Prva koja je odlučila javno progovoriti o ovoj temi je Cecile Richards. Poznatija kao kćer Ann Richards, bivše demokratske guvernerice savezne države Texas, ova profesionalna aktivistica poznata je kao predvodnica „Pro choice“ pokreta u Americi. Prije nekoliko dana je, putem Twittera, priznala da se podvrgnula pobačaju i da je to bio pravi izbor za nju. Uz svoju priču dodala je hashtag YouKnowMe (eng. ZnašMene), aludirajući na ljude koji demantiraju pravo pobačaja govoreći da ne znaju nikoga tko se podvrgnuo istome. Nakon toga veliki broj žena je, zajedno uz taj hashtag podijelilo svoju priču.

Busy Philipps
, relativno poznata američka glumica koja je danas voditeljica vlastitog talk showa, također je priznala da je imala pobačaj. Govoreći u svojoj emisiji, ispričala je da je imala pobačaj u dobi od 15 godina i da je jako zabrinuta za prava žena danas. Istaknula je da drugi žele upravljati „tijelom žena“.
 

Osim njih, i Cynthia Nixon, zvijezda serije „Seks i grad“ pridružila se pokretu koji podržava abortus. Za razliku od prethodne dvije, Cynthia nije svjedočila o svom osobnom iskustvu. Naime, njena objava je otkrila da su pobačaj obavile njena majka i to prije 60 godina, ali i njena supruga.


Milla Jovovich, američka glumica i model srpskog podrijetla također je podržala pokret #YouKnowMe. Jovovich se morala podvrgnuti abortusu prije dvije i pol godine nakon što je dobila preuranjene trudove i to u petom mjesecu trudnoće. Prisjeća se traumatičnog iskustva i nada se da nitko neće morati prolaziti kroz takvu traumu u lošim uvjetima. Takve uvjete se povezuje s ilegalnim pobačajima koji bi se mogli događati nakon zabrana u Alabami.
 

Popisu glumica pridružila se i Ashley Judd, poznata po svojim ulogama u filmovima „Dvostruka opasnost“ i „Vrućina“ te u seriji „Nestali“. Na svom Instagram profilu je, uz #YouKnowMe, objavila: „Prekinula sam trudnoću. Osim toga, silovatelj bi imao očinska prava.“
 
Ostale zvijezde s Cosmopolitanovog popisa su Tess Holiday, Zerlina Maxwell, Jameela Jamil, Minka Kelly i Amber Tamblyn.
hr Sun May 19 2019 13:26:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5359699f179942f95f5271e3/80
Foto: europa.eu

Deset činjenica koje možda ne znate o izborima za Europski parlament

U nekim članicama EU-a sudjelovanje na izborima za Europski parlament dobrovoljno je, u nekima obavezno.

Glas građana ne vrijedi svugdje jednako. Slijedi deset činjenica povezanih s europskim izborima:

1. Neravnopravni izbori:

Izbori za Europski parlament slobodni su i izravni izbori na kojima građani EU-a glasaju tajno. Međutim, načelo demokracije da svi glasovi jednako vrijede, ovdje se ne primjenjuje.

Primjerice, svaki od postojećih 96 njemačkih zastupnika Europskog parlamenta predstavlja oko 860 tisuća Nijemaca. Svaki od šest zastupnika s Malte zastupa svega 80 tisuća Maltežana.

No, glasovi zastupnika imaju jednaku važnost kada je riječ o donošenju odluka u parlamentu, neovisno o broju ljudi koje zastupaju. Ova uredba sadržana je u Ugovorima Europske unije.

2. Obavezno glasanje:

U pet europskih zemalja glasači su obavezni sudjelovati na izborima za Europski parlament - Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Grčkoj i Luksemburgu. To se odnosi i na građane drugih članica EU-a koji žive i imaju pravo glasa u tim zemljama.

3. Mnoštvo stranaka:

Od prvih izbora za Europski parlament 1979, broj aktivnih nacionalnih političkih stranaka porastao je s 57 na trenutnih 212. Uzrok tomu je povećanje broja članica EU-a s devet na 28.

Međutim, broj političkih grupa u parlamentu ostao je uglavnom stabilan. Nakon posljednjih izbora, povećao se sa sedam na osam.

4. Plaće:

Zastupnik Europskog parlamenta prije oporezivanja zarađuje 8.757 eura mjesečno (gotovo 65 tisuća kuna).

Uz to, dobivaju naknadu od 4.513 eura (oko 33 i pol tisuće kuna) za pokrivanje općih troškova, kao i dnevnicu od 320 eura (oko 2.400 kuna) za prisustvovanje sastancima. Osnovna plaća zastupnika temelji se na plaći suca Europskog suda.

5. Zastupljenost žena:

Broj žena u Europskom parlamentu povećava se sa svakim novim izborima. Prije 40 godina žene su činile samo 16,3 posto saziva, a sada ih je 36,9 posto. Malta ima najveći broj zastupnica u parlamentu (67 posto), a slijede ih Irska i Švedska s 55 posto.

6. Osoblje:

U siječnju 2018. za Europski parlament i političke grupe sveukupno je radilo 7.698 ljudi. Više od pola su žene (55 posto). Većina zaposlenika radi u zgradi parlamenta u Bruxellesu (4.903), te Luksemburgu (2.251). U glavnom sjedištu parlamenta, u francuskom gradu Strasbourgu, zaposlene su samo 292 osobe.

7. Odaziv:

Na izborima za Europski parlament 2014. godine glasalo je 42,6 posto građana EU-a. Muškaraca se odazvalo 45 posto, a žena 40,7 posto. U Hrvatskoj se na izbore 2014. odazvalo samo 25,2 posto birača.

8. Udio stanovništva:

Njemačka ima najveći broj stanovnika među državama članicama EU-a: 16,1 posto ukupne europske populacije živi u toj zemlji. Nakon Njemačke slijedi Francuska (13,1 posto), Velika Britanija (12,9) te Italija (11,8 posto). Na suprotnoj strani su Luksemburg i Malta čiji stanovnici čine 0,1 posto stanovništva EU-a. Hrvati stanovništvu EU-a pridonose 0,8 posto.

9. Povjerenje:

Građani s najmanje povjerenja u EU nisu Mađari ili Poljaci, kako bi možda mnogi pretpostavili, već građani nacija koje su utemeljile EU - Francuske i Italije. U tim je zemljama u istraživanju Eurobarometra iz 2018. samo svaka treća osoba rekla da "vjeruje" Europskoj uniji.

Situacija je slična i u Češkoj i Britaniji, koja se priprema za izlazak iz EU-a. Najmanje povjerenja imaju građani Grčke, zemlje koja je snažno pogođena europskom gospodarskom i migracijskom krizom. Ondje samo svaka četvrta osoba vjeruje u EU. Najviše povjerenja u Uniju imaju Litavci, Danci i Šveđani, njih po dvije trećine.

10. Problemi:

Imigracije se doživljavanju najvećim problemom Unije u gotovo svim njezinim članicama, navodi se u istraživanju Eurobarometra.

Postoje samo dvije iznimke: Švedska, gdje su klimatske promjene glavni problem, dok je u Portugalu najveći problem terorizam. Međutim, građani obiju zemalja imigracije smatraju drugim najvažnijim problemom u Europskoj uniji, piše dnevnik.hr

hr Sun May 19 2019 11:06:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .