Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf143250e49381e198b4576/80
Foto: PIXABAY

Preživio nezamislivo: u torturi srpskih koncentracijskih logora izgubio 46 kilograma i slomili mu sve kosti

Dragutin Guzovski podnio je tužbu protiv Republike Srbije tražeći odštetu za šest i pol mjeseci torture koju je prošao u koncentracijskom logoru u Sremskoj Mitrovici.

Dragutin Guzovski, zaveden u srbijanskim arhivima kao logoraš broj 2280, građanskom tužbom je krenuo u pravosudnu borbu za priznavanje onoga što mu se dogodilo nakon zarobljavanja u Vukovaru 1991. godine i više od pola godine zarobljeništva koje je proveo u Sremskoj Mitrovici. Nakon dugog čekanja da država stane iza njih, čelnik udruge logoraša Vukovarsko-srijemske županije odlučio se sam krenuti u istjerivanje nekih stvari na čistac.

"Ja i gospodin Rehak (Danijel, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, op.a.) smo bili kod svih ministara pravosuđa", kaže Guzovski. No nakon što su godine prošle u čekanju da se nešto dogodi,  angažirao je odvjetnika u Srbiji koji je pokrenuo tužbu za naknadu štete, piše Deutsche Welle.

Logoraši ne umiru od starosti

"Ovo je samo probni balon, nas trojica smo, ja Antun Horvat i Srećko Glamočak odlučili tužiti Republiku Srbiju", kaže Guzovski. No, ne sumnja da će tužbi biti još. Guzovski vjeruje da se neće ići u pravi postupak, već da će mu biti ponuđena nagodba.

Dragutina više brine protok vremena nego ishod tužbi. Kako sam kaže, nitko tko je izašao iz logora nije umro od starosti. Trauma, batine i neljudski uvjeti kojima su bili izloženi uzimaju danak.  Karcinomi, moždani i srčani udari su osnovna tri razloga od kojih umire ova populacija. Torture koje su proživjeli su, kaže Guzovski, su kao tempirana bomba koja i godinama poslije uzima živote.

Dragutin je u logoru proveo šest i pol mjeseci, od 18. studenoga 1991. do 22. svibnja 1992. godine, a 126 dana je bio u samici u kojoj vrata, priča za DW, nekad nisu otvarali danima. I prije dolaska u logor bio je tri puta ranjen a i danas pored kralježnice nosi geler. Iz logora je izašao sa slomljenom prsnom kosti, slomljenih sedam rebara i slomljenom zglobnom čašicom na desnom ramenu. U logoru je izgubio 46 kilograma. Odgovarajuću liječničku dokumentaciju je, kaže, priložio uz tužbu.

Guzovski potražuje iznos od 6,480.000 dinara, preračunato, oko 51 tisuću eura, ali kaže da novac nije to što ga motivira. Tužio je Srbiju, kaže, zbog nezakonitog lišavanje slobode, deportacije i odvođenja u logor, nehumanog i neljudskog postupanja i totalnog kršenja Ženevske konvecije o postupanju sa ratnim zarobljenicima.

Strah od listi

Postoji popis ljudi koje Srbija traži kako bi im sudila na temelju priznanja kojih su izvukli iz njih batinama u logorima. To dokazuju povremena uhićenja bivših logoraša na granicama. Zadnji primjer toga je Tihomir Purda koji je proveo neko vrijeme u pritvoru dok nije pušten zbog nedostatka dokaza. Odnosno, dok nije dokazano je da je vojnika JNA za čije ubojstvo ga se teretio, živog dovezao u bolnicu .

Oko spomenutih popisa vladaju, međutim, brojne nejasnoće i nedoumice. Jedno je, međutim, izvjesno: među bivšim logorašima vlada strah od posljedica takvih lista, strah zbog kojeg se ne usuđuju putovati izvan Hrvatske. "Ja dvadeset i nešto godina nisam išao preko granice iako se protiv mene ne vodi nikakav postupak," kaže Guzovski.

Na neki način, Srbija te ljude drži kao taoce.  Mjesecima su bili zarobljeni u logorima, a  onda su godinama nakon toga ostali bez slobode kretanja.

Crna Gora već isplatila logoraše

Ovo nije prva tužba takve vrste, jer je Crna Gora priznala odgovornost za logor u Morinju i isplatila odštete logorašima iz Dubrovačko-neretvanske županije. "Jedna članica države (tadašnja država se zvala "Srbija i Crna Gora", op.a.)  je priznala i isplatila odštetu, onda bi morala i druga članica države to učiniti," rezonira Guzovski.

Postojanje logora na teritoriju Srbije je vrlo neugodno pitanje za susjednu zemlju. Mnogi građani Srbije nisu ni svjesni što se događalo na teritoriju njihove države, a pitanje nije samo pravno, već  ima i političku težinu, pogotovo u trenutku kada premijerka Srbije Ana Brnabić za DW izjavljuje kako je "apsolutno ponosna kako je Srbija obradila probleme iz prošlosti".

"Šutjeli smo dugo godina i vidjeli da moramo krenuti sami. Ovo su sada privatne tužbe. Ja ne znam tko je s kime kakav sporazum napravio, ali to me ni ne zanima," kaže Dragutin Guzovski dok nam pokazuje dokaze kojima raspolaže.

Priprema nagodbe?

"Potvrda o privremeno oduzetim stvarima, pročitajte: Komanda 33. logora ratnih zarobljenika, major Zoran Randjelović potpisan", objašnjava nam Guzovski  potvrdu s pečatom i potpisom. 

Guzovski kaže kako je paradoksalno u toj nesreći, što je on imao "sreću" da su ga odveli u Srbiju.

"Problem je što će biti s logorašima koji su bili zatočeni u tzv. srpskoj krajini, u Kninu, u Glini, Dalju, Negoslavcima... Što će ovi ljudi?", pita se Guzovski i odmah nudi prijedlog da se odšteta tim ljudima uvrsti kao trošak mirne reintegracije.

Za sada postoje informacije iz Ministarstva pravde u Beogradu da je tužba u postupku i da je zakazano pripremno ročište, a navodno srbijansko Državno pravobranilaštvo priprema nagodbu koja će se ponuditi.

Dragutin Guzovski koji je prije rata bio direktor komunalne gradske tvrtke. Izašao je iz logora 22. svibnja, a 1. srpnja je već počeo raditi u zagrebačkoj "Čistoći". Nakon četiri godine došao je u Vinkovce kao zamjenik župana i nije se više ni vraćao u Zagreb. Tijekom mirne reintegracije je ustrojio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje i danas radi. Ima 42 godina radnog staža i sam kaže da ga je rad spasio.  U njegovom glasu se ne osjeća nikakva negativna emocija, u razgovoru s njim vidljivo je da je u pitanju obrazovana i stabilna osoba. Ovaj obiteljski čovjek i magistar ekonomskih znanosti očito samo želi da svi računi u životu budu podmireni.  A samo on zna koliko su mu ostali dužni.

Uputili smo prije šest dana upit u Ministarstvo pravosuđa RH tražeći odgovor na pitanje hoće li na neki način pomoći bivšim logorašima da ostvare svoja prava, ali odgovore nismo dobili do objave teksta.

hr Sun Nov 18 2018 11:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ceaa15129111c98a68b45ee/80
Foto: HRT

Dinko Kovačić: Taština od ljudi pravi šojke, vrane i ptice grabljivice

Splitski arhitekt Dinko Kovačić gostovao je u emisiji Nedjeljom u dva. Čovjek koji je cijeli život posvetio povezivanju ljudi objasnito je dokle nas je dovela divlja gradnja te zašto je važno da ljudi žive u urbanim prostorima.
Kovačić tvrdi da je posao prave arhitekture obavljen ako se ljudi u zgradi koju si projektirao međusobno pozdravljaju. Jer pozdrav je, kaže, početak svega u svim zgradama. A društvo je trenutačno oboljelo od fatalnog otuđenja. I arhitekt treba funkcionirati kao liječnik koji će liječiti tu fatalnu bolest.

Smatra da je politikantsko treperenje, koje je najčešće opterećeno nekom suprotstavljanju ii čak mržnjom, glavna kočnica za svaki napredak u društvu.

Upitan kakav je bio učenik, Kovačić je rekao - fatalan. Mlad čovjek, kaže, treba voljeti. Njemu su se sve dječje ljubavi izmakle, pa je volio ptice, gledao ih je i promatrao te je puno izostajao iz škole, bio je toliko neodgovoran da su ga gotovo izbacili.

Ali kao profesor bio je omiljen među đacima. Znao je najprije upisati ocjenu, a tek onda prenosio znanja kako bi svi bili opušteni i pozorno ga slušali.

- Ako ste profesor, tražite autoritet. S nekom strogoćom ili negativnim ocjenama to ne daje dobre rezultate. Ja sam uvijek prvo htio odgojiti ih, onda naučiti. Jer i da ne nauče nešto, naći će to na internetu, ali odgojiti ih - to je zadiranje u njihovu suštinu - tvrdi Kovačić.

Prisjetio se radova na projektu Split 3. Smatra da sada Split 3 doživljava svoje najteže dane, fizičke i moralno etičke erozije.
- Sve je to bilo jedna farsa. Sada iz vremenske udaljenosti ne mogu shvatiti komu je trebao grad kada grad već ima i kako funkcionira grad kraj grada. Očekivali smo grad, a dobili smo betonskog spavača. Grad nikad nije postao jer nije trebao - poručio je.

Nije mu žao što je sudjelovao u arhitekturi Splita 3, dapače, ponosan je. Smatra da je ta arhitektura podignula urbanizam na visoki nivo, a danas se govori samo o urbanizmu, ne o arhitekturi.

Ponosan je što može reći da je prema svemu bio dobronamjeran, ali jedino odgovoran vlastitoj savjesti.

- Ustupak se nikad nije provukao mimo mojih uvjerenja. Sve stvari na svijetu moraju biti točne - kao cipele. Investitori imaju novac i ja sam uvijek upozoravao svoje studente da se ne smiju poigravati novcem i sudbinama. Savjest je ta koja ih treba voditi - kaže, i naglašava da investitor mora postati prijatelj arhitektu jer tamo gdje se uspostavi dogovor, moći će se pristojno živjeti., piše HRT

- Lastavica savije gnijezdo samo toliko koliko treba njezinoj obitelji. Blata ima, mogla bi sagraditi ogromno gnijezdo, ali nije opterećena taštinom. Mi ljudi sastojimo se od svih vrlina, ali imamo i taj tamni segment. On nas gura da se napinjemo i od ljudi pravi šojke, vrane, ptice grabljivice. Potreba za profitom i promidžbom tjera nas da prijeđemo mjeru ljudskoga - upozorava Kovačić.

- Sve moje kuće su najbolje kuće koje je mogao napraviti Dinko Kovačić i to me zadovoljava. Sve su nastale u sferama mojih oduševljenja. To su moja betonska bića - okamenjeno oduševljenje - zaključio je.




t

hr Sun May 26 2019 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/592166d7b9e03e04158b45ce/80

Gong objavio tko i kako krši izbornu šutnju: Stranke zovu građane i šalju SMS-ove

Prijava o kršenju izborne šutnje u medijima tijekom prijepodneva nije bilo, vjerojatno zbog visokih kazni u iznosu od 100.000 do pola milijuna kuna

Prema neanonimnim dojavama građanki i građana izborno jutro prošlo je mirno s manjim brojem dojava Gongu o nepravilnostima.

Najviše prijava građana i građanki odnosilo se na kršenje izborne šutnje na društvenim mrežama, gdje pojedine stranke i kandidati i danas emitiraju plaćene oglase (Živi zid, HSP SPLIT). Prijavljeno je i slanje SMS-ova i poruka na društvenim mrežama (SDP, IDS, Narodna stranka - reformisti) pa čak i telefonskih poziva (Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti). Uz to što se radi o kršenju izborne šutnje, biračice i birači to doživljavaju i kao pokušaj pritiska.

Gongu je prijavljen i slučaj biračkog odbora u Veleposlanstvu RH u Danskoj, čija je članica birača tražila podatak o nacionalnosti. Gong upozorava da na izborima za Europski parlament nacionalna pripadnost biračica i birača ne igra nikakvu ulogu budući da ne postoji manjinsko zastupništvo.

Prijava o kršenju izborne šutnje u medijima tijekom prijepodneva nije bilo, vjerojatno zbog visokih kazni u iznosu od 100.000 do pola milijuna kuna, a koju je DIP najavio dosljedno provoditi u tradicionalnim medijima, za razliku od društvenih mreža, koje ostaju 'siva zona' političkog oglašavanja a u Hrvatskoj.

Gong na izborni dan pruža informativnu podršku biračicama i biračima zaprimanjem neanonimnih dojava o uočenim nepravilnostima i odgovaranjem na upite putem:

hr Sun May 26 2019 13:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cea7dbf29111c98a68b45bf/80
Foto: MORH / M. Čobanović

Održana misa zadušnica za stradale u Domovinskom ratu

Na misnom slavlju naglašena je važnost dijaloga u međuljudskim odnosima

Povodom 28. obljetnice osnutka Oružanih snaga Republike Hrvatske, Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske, vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan predvodio je u nedjelju, 29. svibnja 2019. misu zadušnicu za stradale u Domovinskom ratu u Crkvi Svete Mati Slobode u Zagrebu.

Misnom slavlju prisustvovali su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH Zrinko Petener, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Željko Reiner, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ujedno i izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, pripadnici Hrvatske vojske i policije, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja.

U svojoj propovijedi, msgr. Bogdan naglasio je važnost dijaloga u međuljudskim odnosima. „Kakav god da se rat, sukob ili svađa dogodi, ako se želi pronaći rješenje i postići mir, potrebno je sjesti, mirno i trijezno promišljati te razgovarati. Nema alternative dijalogu u našem svakodnevnom životu. To je naša sudbina. To je put kršćana, put Crkve, put društva i put naroda“, poručio je vojni ordinarij.

Poslije svete mise, visoki uzvanici položili su vijenac pred spomen-obilježjem „Sveta Mati Sloboda“.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Željko Reiner tom se prigodom prisjetio doprinosa hrvatskih branitelja uspjesima u Domovinskom ratu te istaknuo demografsku obnovu Hrvatske kao obvezu današnjih generacija prema hrvatskim braniteljima. „Naša je obveza prema svima koji su položili svoje živote za Hrvatsku pobrinuti se da naša domovina opstane“, izjavio je Reiner.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izrazio je zahvalu svim poginulim hrvatskim braniteljima koji su svojim radom pripomogli izgradnji Hrvatske vojske te borbi za mir i slobodu. „Hrvatska vojska izrasla je u respektabilnu, modernu vojsku. Mi smo danas jamac mira i sigurnosti, a temelj nam je Domovinski rat i pobjedonosne operacije u njemu“, naglasio je ministar Krstičević.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov istaknuo je važnost čuvanja uspomene na borce Domovinskog rata te zahvalio svim sadašnjim pripadnicima Hrvatske vojske koji u domovini i inozemstvu daju svoj obol njezinom napretku, zaključivši: „Hrvatska vojska jest i uvijek će biti odgovorna za obranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, očuvanje međunarodnog mira i stabilnosti te pomaganje hrvatskom narodu borbi protiv požara, poplava i slično.“

hr Sun May 26 2019 13:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589214f3b473980f008b45d2/80
Foto: Ilustracija

Izbori za Europski parlament: Do 11,30 sati glasovalo 9,93 posto birača

Ovo je treći put da Hrvati biraju 12 svojih predstavnika na mandat od pet godina

Hrvatska danas bira svoje zastupnike u Europski parlament. Birališta su se otvorila jutros u 7 sati, a glasanje će biti moguće do 19 sati. Tek oko 23 sati znat ćemo tko ide u parlament. 

Državno izborno povjerenstvo izvijestilo je o izlaznosti do 11,30 sati. Naime, tek 9,93 posto birača je glasovalo. Najveći odaziv je u Karlovačkoj županiji - 11,36 posto, a najmanji u Zadarskoj i Osječko-baranjskoj gdje je glasovalo 8,82 posto birača. U Splitsko-dalmatinskoj županiji do 11,30 sati izašlo je 9,95 posto upisanih birača.

Treći put biraju predstavnike

Ovo je treći put da Hrvati biraju 12 svojih predstavnika na mandat od pet godina. 

Na biračkim mjestima glasuje se prema adresi prebivališta, no moguće je glasanje i van svog prebivališta, ali uvjet je da je osoba 10 dana prije samih izbora podnijela zahtjev nadležnom tijelu. Tako će se u Hrvatskoj glasati na više od 6300 mjesta, dok će se u inozemstvu parlamentarci birati na 119 lokacija. 

Pravo glasa ima 3 milijuna 677 tisuće osoba s prebivalištem, a 154 tisuća osoba bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, koji su registrirani u inozemstvu. 

Koliki je interes za ulazak u Parlament, govore 33 liste i 396 kandidata. Osoba koja ima biračko pravo dobiva "listić" na kojem zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste, no preferira li i kandidata na njoj, zaokružuje redni broj ispred njegova imena i prezimena.




hr Sun May 26 2019 12:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .