Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d6fcc9129111c8d6e8b4584/80
Foto: Facebook

Optužen za silovanje: Evo tko je Damir Škaro, bivši saborski zastupnik HDZ-a, osvajač olimpijskih odličja, autor knjiga...

Biografija bivšeg saborskog zastupnika Damira Škare je poprilična, a danas je osvanuo u javnosti pod optužbama za silovanje

Damir Škaro, bivši saborski zastupnik HDZ-a, osvajač olimpijske medalje u boksu, poduzetnik i predsjednik autokluba Siget, uhićen je zbog navodnih optužbi jedne zaposlenice AK Siget za silovanje. 

Škaru je, navodno, prijavila liječnica kojoj je žrtva ispričala da je bila silovana početkom kolovoza. Žrtva je pak naknadno Škaru prijavila i zbog prijetnje.

Damir Škaro rođen je 1959. u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine, a doktorirao je 2009. u području ekonomike poduzetništva, piše RTL.

Obnašao je dužnost saborskog zastupnika iz kvote Hrvatske demokratske zajednice od 1995. do 1999. godine.

Kao poduzetnik bio je direktor nekoliko društava. Od 2008. godine član je Skupštine Hrvatskog autokluba, a za člana Upravnog odbora Hrvatskog autokluba izabran je 2016.

Od 2004. godine obnaša dužnost predsjednika Autokluba Siget čija ga je djelatnica optužila za silovanje koje se, navodno, dogodilo u kolovozu 2019. godine.

Olimpijac i poduzetnik

Damir Škaro hrvatskoj je javnosti, osim mandata u Saboru, poznat i po olimpijskom odličju. U sportskoj karijeri, kao boksač, bio je sudionik pet Olimpijskih igara te je osvajač brojnih prvenstava, medalja i nagrada.

Nakon završetka sportske karijere, kako se navodi u njegovoj biografiji na stranicama HAK-a, sudjelovao je i u Domovinskom ratu te je nositelj Spomenice Domovinskog rata 1991.-1992.

Dugi niz godina predsjednik je nekoliko boksačkih i nogometnih klubova, a od 2002. godine obnaša dužnost glavnog tajnika Hrvatskog kluba olimpijaca obnaša.

Autor je četiri knjige iz područja sportskog marketinga, javlja RTL.

Boksačka karijera

Damir Škaro boksačku je karijeru započeo 1976. godine, još tijekom svojih srednjoškolskih dana. Odmah na početku pokazao je talent pa su ubrzo stigli i prvi uspjesi, stoji na njegovoj službenoj stranici.

Na prvenstvu Balkana 1977. godine, održanom u Ateni, u dresu kluba "Trešnjevka" osvojio je zlatnu medalju u juniorskoj konkurenciji u polusrednjoj kategoriji.

Zahvaljujući početnim uspjesima, Damir uskoro počinje nastupati i za državnu reprezentaciju, a sukladno napretku prelazi u seniorsku konkurenciju.

Mijenja i matični klub te prelazi u vukovarski „Borovo“. Za taj je klub 1980. godine osvojio seniorski naslov prvaka države u srednjoj kategoriji. Iste godine kvalificirao se na svoje prve Olimpijske igre održane u Moskvi.

Tamo ga je u prvom kolu eliminirao kasnije najbolji boksač turnira i osvajač olimpijskog zlata – domaćin Viktor Savčenko.

450 mečeva i 350 pobjeda nokautom

Nakon OI u Moskvi, Damir je sljedeće uspjehe ostvario kao prvak Balkana 1983. i 1984. Poslije toga odlazi na svoje druge Olimpijske igre, ovoga puta u Los Angeles, gdje ga je u četvrtfinalu, nadomak medalji, porazio kasniji osvajač zlata, još jedan domaćin Virgil Hill.

Izniman uspjeh postigao je na Svjetskom prvenstvu u Renou (SAD) 1986. godine gdje je osvojio brončanu medalju. Nakon toga „okitio“ se zlatom na Mediteranskim igrama održanim 1987. godine u Siriji i ponio laskavi naslov „prvak Mediterana“.

Sa Svjetskog je kupa 1988. godine, održanog u Beogradu, sa sobom kući odnio srebrnu medalju. Ta 1988. bila je ključna godina u njegovoj karijeri.

Odmah u početku deklasirao je u Louisiani svoga „starog protivnika“ Virgila Hilla, koji je osvojio zlato na OI u Los Angelesu. Zatim je na predolimpijskom turniru u Seoulu (Južna Koreja) osvojio brončanu medalju, što je bio dobar uvod u budući razvoj događaja.

Naime, Damir je na Olimpijskim igrama u Seoulu u listopadu iste godine osvojio brončanu medalju, u čvrstom i teškom meču, s napuklim rebrima i ozlijeđenom arkadom. Njegov je nastup tim mečom i završen jer su mu liječnici zbog niza zdravstvenih problema zabranili nastup u finalu.

Nakon Seoula, Damir je napustio boks. U oko 450 odrađenih mečeva imao je manje od 12 poraza. Uz proslavljene Matu Parlova i Antu Josipovića, jedini je i posljednji Hrvat s olimpijskim odličjem u boksu. Dobitnik je i prestižne nagrade „Franjo Bučar“ 2007. godine koja se dodjeljuje za iznimna dostignuća u sportu.

hr Wed Sep 04 2019 16:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5652d39cb118e11e158b5b46/80

Kalmeta oslobođen u aferi HAC - Remorker, trojica suradnika moraju u zatvor

Mikulić je dobio tri, Boban dvije, a Kezele tri i pol godine zatvora za druge dvije točke optužnice. Oduzima im se i nezakonito stečena imovinska korist

Božidar Kalmeta oslobođen je danas optužbi za udruživanje u kriminalnu grupu u aferi HAC - Remorker. Nepravomoćnu presudu je pročitala sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Gordana Mihela Grahovac. Oslobođeni su i Zdravko Livaković, Miroslav Bunić, Sandro Vukelić, Jurica Prskalo i Mario Lovrinčević.

Treće, četvrto i petooptuženi - Milivoj Mikulić, Stjepko Boban i Damir Kezele nepravomoćno su proglašeni krivima. U obrazloženju presude stoji da su 19 milijuna kuna uplaćenih na račun Remorkera podigli u gotovini. Od toga su 14 milijuna predali Sapunaru i podijelili.

Sud je Bobana i Kezelea proglasio krivima i za preprodaju nekretnina u Istri.

Mikulić je dobio tri, Boban dvije, a Kezele tri i pol godine zatvora za druge dvije točke optužnice. Oduzima im se i nezakonito stečena imovinska korist i to 2,6 milijuna kuna Mikuliću, 730.000 kuna Kezeleu i kuća u Vižinadi u vrijednosti od 450 tisuća eura Bobanu.

'Pravih' dokaza nije bilo, ni jedan 

- Pravih dokaza, koji bi dokazali korupciju, nije bilo. Optužba se u bitnom dijelu temelji na iskazu Josipa Sapunara - rekla je sutkinja Gordana Mihela Grahovac obrazlažući nepravomoćnu presudu. Sutkinja je napomenula kako je Vijeće presudu donijelo nakon što je saslušano 90 svjedoka te nekon što su analizirani njihovi iskazi, kao i na tisuće stranica dokumenata. 

Što se tiče točke optužnice u kojoj se Kalmetu tereti da je organizirao skupinu ljudi kako bi se udružili u zločinačku organizaciju, Sud je zaključio kako to nije bilo moguće jer je Kalmeta veći dio ljudi naslijedio, a njih je postavila Vlada. 

Nadalje, ni jedan svjedok nije teretio Kalmetu. Tek je Sapunar rekao da mu je Livaković u dva navrata rekao da novac ide u Zadar Kalmeti, ali, rekao je sud, to su samo indicije. 

'Izgradio kriminalnu piramidu'

I dok Kalmetina obrana tijekom cijelog postupka kao i u završnom govoru ističe da optužbe nisu dokazane, tužitelji smatraju dokazanim da je Kalmeta izgradio kriminalnu piramidu te da je u resoru za izgradnju prometne infrastrukture imao izuzetnu moć i utjecaj nad građevinskim tvrtkama koje su zbog svojeg poslovnog opstanka morale izvršavati njegove naloge.

Uskok u optužnici, potvrđenoj još 2016., tvrdi da je Kalmeta povezao ljude iz svog ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) te da je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta. Osim toga optužen je i da je narudžbom promotivnog filma "Prometna renesansa Hrvatske" ministarstvo kojem je bio na čelu oštetio za 600.000 kuna, pišu 24 sata.

hr Thu Sep 19 2019 14:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d83630029111cf7898b45a6/80

Gdje s građevinskim otpadom? Deponiji se gomilaju, a pojedinci i dalje u oglasima nude ilegalno odlaganje

Za legalni odvoz šuta treba potegnuti do Šibenika, ali i dalje ima oglasa koji nude odvoz, tobože, u privatne rupe prijatelja na selu

Scene ilegalnih deponija i građevinskih ostavština na dnevnoj bazi sve su učestalije, štoviše priča iz dana u dan postaje sve aktualnija jer se pod okriljem noći u Županiji svakog dana rodi barem po jedno mjesto gdje građani ostavljaju svoj otpad, posebice građevinski, u narodu poznatiji kao šut, nakon brojnih radova.

Tijekom ljetne sezone redali su se slučajevi divljih deponija diljem Dalmacije. Javnost je bila zgrožena jednim na Kozjaku, bilo ih je i pokraj Jadra, u Žrnovnici, u Brnazama pokraj Sinja, a onaj najnoviji, barem po objavama medija, bio je onaj u Vrsinama pokraj Marine.

U većini slučajeva, već i ranije napisano, tvorci odlagališta djeluju u noćnim satima ostavljajući za sobom nemjerljivu štetu, ali još jedan gori problem stvorio se kada je donesena odluka kako je, za građevinski otpad, Karepovac geschlossen, što na njemačkom znači zatvoren. Niti njemačka Hilfe (sinonim za pomoć) ne bi pomogla apsurdnim situacijama s kojima se susreću građani Splita koji se upuštaju u renoviranje stanova, apartmana ili obiteljskih kuća jer, jednostavno rečeno, šut nemaju gdje odvesti.

Odlučili smo stoga provjeriti gdje završava građevinski otpad, ali i pokušali saznati kako riješiti problem šuta koji, zapravo, nema mjesto gdje bi se odvezao. Čest posrednik u cijeloj priči je splitska Čistoća, a iako oni nisu odgovorni za deponije, točnije to nije u njihovoj nadležnosti.

- Nelegalno odloženi građevinski otpad se svakodnevno prijavljuje komunalnom redarstvu. Čistoća d.o.o. Split ne može zbrinjavati tako odloženi otpad bez naloga komunalnog redarstva. Trenutno na području Splitsko-dalmatinske županije ne postoji odlagalište građevinskog otpada koje je organizirala neka od jedinica lokalne samouprave. Građani bi sami kod izvođenja radova trebali voditi brigu o zbrinjavanju građevinskog otpada - stoji u odgovoru iz Čistoće na naš upit o nelegalnim odlagalištima otpada.

Kako kažu, postoji tek nekoliko prostora na širem području na kojima se može odložiti građevinski otpad:

- Na području županije postoji nekoliko subjekata koji prihvaćaju nerazvrstani građevinski otpad (Dugopolje i Imotski) od građana te na području Kaštel Sućurca u eksploatacijskom polju Sveti Kajo, tvrtka Cemex d.d. koji prima razvrstani građevinski otpad. Najbliže odlagalište građevinskog otpada koje je organizirala jedinica lokalne samouprave je odlagalište Bikarac kod Šibenika - zaključuju iz Čistoće.

Stvari tu postaju jasnije. Po svemu sudeći, za legalno odvoženje građevinskog otpada potrebno je potegnuti put do Šibenika što uistinu nije jeftin pothvat. Odlučili smo zato potražiti na web oglasnicima osobe ili obrte koji nude usluge odvoza šuta.

- Oko 40 vreća šuta stajalo bi vas 700, 800 kuna jer je malo nezgodno zbog deponiranja tog šuta otkako su to zabranili na Karepovcu.

- Gdje odvozite taj šut?

- Vi ne brinite što se toga tiče.

- Pa sami ste rekli da se na Karepovac više ne može odvesti otpad?

- Da, rekao sam. Prijatelj na selu ima svoju privatnu rupu u kojoj mi bacamo taj šut - rekao nam je jedan od onih kojeg smo našli u oglasniku, a koji nas je iznenadio svojim odgovorom.

Svako odlaganje, zapravo, svede se na iste postupke odlaganje šuta na ilegalnim mjestima. Pitali smo stoga Županiju, točnije Komunalni odjel gdje bi taj građevinski otpad trebao završiti.

-  Gospodarenje građevnim otpadom temelji se  na Zakon o održivom gospodarenju otpadom i provedbenim propisima.
Cilj sustava gospodarenja sustav građevnim otpadom je osigurati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i drugi način materijalne oporabe, uključujući postupak zatrpavanja i nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale.

Sukladno važećem Zakonu održivom gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave dužne na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada - rekli su u Županiji, a takvog mjesta, kako su nam potvrdili iz Čistoće, na području naše jedinice nema.

O tom problemu na aktulnom satu Tematske sjednice Gradskog vijeća Splita govorio je i HNS-ov vijećnik Srđan Gjurković pritom ističući kao rješenje problema Lećevicu:

- Danas se svaki stan preuređuje u apartman, gdje se to sve odlaže. To je bio temelj za korupciju. Naš stav je da je Lećevica štetan projekt, dovest će do financijske ovisnosti. Potrebna je rekonstrukcija projekta, treba vidjeti je li povoljan za odlaganje građevinskog i drugog otpada - kazao je, među ostalim, Gjurković.

Po neslužbenim informacijama baš je to nelegalno odlaganje otpada koštalo i bivšeg direktora Čistoće te pozicije. Na teret mu se, po nekim saznanjima, stavlja kako je na nagovor drugih osumnjičenih dopustio odlaganje građevinskog otpada bez plaćanja naknade i time tvrtku oštetio za više od 400 tisuća kuna.

U posjedu smo informacija i kako se gradovi Split, Solin i Kaštela pokušavaju dogovoriti oko zajedničke lokacija za rješenje problema odlaganja građevinskog otpada, ali do tada ćemo i dalje biti svjedoci nastajanja novih mjesta koje će 'krasiti' građevinski otpad. Tko zna, možda jedno takvo 'nikne' i ispred Banovine jer, po dojmu, strpljenje građana je 'na isteku'. 

hr Thu Sep 19 2019 14:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c55effd0e49385f998b458e/80

Žena kojoj su u utorak ukrali auto na Brdima poznata je po vezama s dva dilera

Rašidagić je ostala bez svog Scenica, a policija traga za lopovima

U utorak oko 20 sati nasred ulice na splitskim Brdima dvojica su zasad nepoznatih muškaraca iz automobila izbacili Petru Rašidagić, prijeteći joj pištoljima.

Rašidagić je ostala bez svog Scenica, a policija traga za lopovima. Auto su joj ukrali nedaleko od kuće.

Radi se o supruzi Damira Rašidagića koji je nedavno uhvaćen s većom količinom droge i oružja te je smješten u zatvor na Bilice.

Njih dvoje su u vezi već 10-ak godina. Krajem 2008. godine vjenčali su se u šibenskom zatvoru te su dobili dvoje djece, javlja Slobodna Dalmacija.

Rašidagić je prije toga bila u vezi s Jakšom Cvitanovićem Cvikom, osuđenim za dilanje droge i organiziranje zločinačke skupine na Korčuli. Nakon prekida postala je glavna svjedokinja USKOK-a protiv njega na suđenju za dilanje heroina. 

Rašidagić je svjedočila protiv Cvika, a njemu su sudili i zbog toga što joj je prijetio i tražio da povuče svoj iskaz.

hr Thu Sep 19 2019 14:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d8352bd29111cd6888b45a9/80

Izbori pred vratima: Premijer Plenković prihvatio sve zahtjeve inicijative '67 je previše'

Vlada će predložiti izmjenu zakona točno onako kako je predložila ta sindikalna inicijativa.

Premijer Andrej Plenković je na današnjoj sjednici vlade objavio da će vlada prihvatiti sve zahtjeve referendumske inicijative "67 je previše". 

Plenković je prvo rekao da je vlada krenula u cjelovitu reformu koju su pozdravili analitičari za kreditni rejting, da su otklonjene nejednakosti i da su vodili računa da nijedna skupina ne bude oštećena. 

- Svim osiguranicima smo omogućili pravo izbora kakvu će mirovinu primati, omogućili smo im i da se uključe u tržište rada i primaju punu mirovinu. Ukinuli smo i ulaznu naknadu za 3. stup, a mlade potičemo na mirovinsku štednju. No tijekom proljeća smo bili suočeni s aktivnostima građanske inicijative '67 je previše' i nakon što su potpisi prikupljeni, ustanovili smo da je potpise dalo više od 700 tisuća građana. Analizirali smo ovu situaciju i donijeli sljedeću odluku - čuli smo poruku hrvatskih građana i kao vlada donijeli smo odluku da ćemo u cijelosti preuzeti zahtjeve referendumske inicijative i promijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju - rekao je Plenković na sjednici vlade. 

Ova odluka predstavlja veliki Plenkovićev obrat. Naime, premijer je često kritizirao sindikate zbog referendumske inicijative "67 je previše" te ih je na neki način optuživao da su se time uključili u predizbornu kampanju protiv njega na europskim izborima. 

Sindikati su, s druge strane, prije tjedan dana zaprijetili saboru da raspiše referendum ili će pozvati građane na ulice. 

Podsjetimo, u referendumskoj inicijativi koju je potpisalo gotovo 750.000 građana tražilo se da se starosna dob za odlazak u mirovinu pomakne na 65 godina i da se smanji penalizacija prijevremenih mirovina, piše Index

hr Thu Sep 19 2019 12:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .