Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d3aef7b9e03e47748b45ae/80
Foto: zupcica.hr

U Župi dubrovačkoj se proizvodili automobili, kamioni i autobusi

Malo je poznato da su se nekad u Čibači ,odnosno u zaseoku Mišići početkom 20-tog stoljeća proizvodili osobni automobili, kamioni i autobusi.
Na Mišićima su se, na uvezenim automobilskim šasijama, ugrađivale drvene auto-karoserije i sve to zahvaljujući – Antunu N. Mišiću.

Antun (Nikole) Mišić ,rođen 27.01.1901 u zaseoku Mišići u Čibači. U ranoj mladosti opredjeljuje se za zanat za kovača, što je bio tradicijski zanat velike obitelji Mišića, ali se ne zaustavlja samo na tome, već samouk izučava i sve tajne drvodjeljskog zanata. Očito nadaren, shvaća je da je prošlo vrijeme zanatske proizvodnje, te da se treba okrenuti industrijskoj proizvodnji.
 
Bile su to dvadesete godine prošlog stoljeća (1922.god.) kad se Antun odlučio na Mišićima otvoriti mehaniziranu stolarsko/kovačku radionicu Za tako nešto trebao je skupe strojeve, koje se nije moglo naći u ondašnjoj kraljevini Jugoslaviji, pa se morao okrenuti inozemstvu. Od župnika Krilanovića iz Konavala, posuđuje novac, te iz Njemačke uvozi potrebne strojeve i alate. Nabavljen je glavni pokretač - statični diesel motor marke „Deutz“ na jedan cilindar snage 15 ks. Motor je imao veliki kotač zamašnjak, kojim su se, opet putem remenica pokretali razni dodatni stolarski i kovački strojevi i alati; glodalice, pile, bušilice, blanjalice itd. Uz pomoć ovih strojeva otvorila se mogućnost industrijske proizvodnje.

Antun u novoj radionici, pod nazivom „Drvodjeljsko mehanička radionica, kolarsko kovačka“ zapošljava oko dvadesetak radnika na koje prenosi svoj poslovni entuzijazam, pa ga oni slijede, jer on nije onaj koji bičem tjera svoje radnike, već je i sam jedan od njih koji se ne libi zavrnuti rukave i raditi novim strojevima dobija se na kvaliteti proizvoda a i brže se radi, pa se uz veću proizvodnju stvara i veća zarada. Automobilska industrija doživljava svoj nagli razvoj. 

U Njemačkoj Antun pronalazi metalne šasije s motorom , mjenjačkom kutijom , upravljačkim mehanizmom s kotačima. U svojoj radionici sa strojevima za industrijsku obradu drveta (jasena i hrasta) sklapa prve karoserije, koje zatim oblaže željeznim limovima, a koje dalje obrađuje boji. Kako je bio vrstan kovač u radionici obrađuje čelične limova za zahtjevne oblike blatobrana, poklopca motora i sl.

Važno je spomenuti da se za to koristio kovačkom tehnikom izrade bakrenih posuda. Na drvenom kalupu čekićem se udara po limu koji se istovremeno zagrijava. Za to je koristio aparat za zavarivanje na “garbit“ (kalcijev karbid), koji je također Antun sam izradio. Sav unutrašnji interijer također se izrađivao u njegovoj radionici, pa je angažiran i tapetar Niko Filičić da mu od prave kože izradi sjedišta i unutrašnje obloge karoserije. Tih godina iz radionice izlaze prvi gotovi automobili, kamioni i autobusi. 


20-tih godina prošlog stoljeća radionica u Čibači na Mišićima već proizvodi auto-karoserije za osobne automobile, autobuse i kamione. Posao cvjeta, Antun iz vlastite proizvodnje izdvaja autobuse kojima uvodi autobusne linije za Dubrovnik, Ston, Župu i Cavtat, a osobne automobile od više sjedišta izrađuje za potrebe novo ustrojene taksi službe.

Mišićeva proizvodnja karoserija bila je u to vrijeme jedina u ovom dijelu Južne Europe i sigurno bi se i dalje uspješno razvijala da 1941. nije došlo do drugog svjetskog rata. U ratu Nijemci i Talijani zauzimaju radionicu, a nakon rata Antun mora bježati iz Župe.

Spašavaju ga ipak „njegovi“ komunisti iz Župe (Vlaho Goga) koji su ga dobro poznavali, te mu savjetovali da se neko vrijeme skloni, dok ne prođe prvi nalet likvidacija. Nakon dvije godine „skrivanja u Konavlima“ vračć se u Župu, ali biva osuđen na gubitak svih građanskih prava, na rok od 2 godine. 1947. god. U bivšoj Antunovoj radionici u novim vlasničkim odnosima nacionalizirane Antunove imovine, socijalistička vlast djelomično obnavlja proizvodnju. Antun sad radi kao običan radnik, a radionom upravlja netko drugi, da bi se ista kasnije priključena poljoprivrednoj zadruzi “ Marko Marojica“. U radioni se radi građevinska stolarija, a rad na proizvodnji auto karoserija se gasi.

U Domovinskom ratu 1991-1995.radiona Antuna Mišića pretrpjela je okupaciju i devastaciju, a vrijedna dokumentacija i fotografije bivaju pokradene ili spaljene, a alati, koji su se mogli lako odnijeti pokradeni su. Danas Antunov sin Miljenko Mišić pokušava sačuvati ostatke ostataka kako bi se u tom prostoru organiziralo nešto poput Muzej industrijskog nasljeđa ovog kraja, piše zupcica.hr






Facebook komentari

hr Tue Oct 03 2017 17:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5414b60f1899421c3700000c/80

British Library: Izložba o Harryju Potteru spaja čarobnjaštvo s poviješću

Izložbom o povijesti čarobnjaštva, koja se otvara danas u londonskoj Britanskoj knjižnici obilježit će se 20. godišnjica od izlaska prve knjige Joan K. Rowling o dječaku čarobnjaku "Harry Potter i kamen mudrosti".

Među izloženim predmetima izložbe "Harry Potter- povijest čarobnjaštva" naći će se razni predmeti povezani sa slavnim književnim djelom, poput prvoga spisateljičina crteža škole čarobnjaštva u Hogwartsu i njezinom rukom ispisanih naziva učitelja i njihovih školskih predmeta.

Tema izložbe su čarobnjaštvo i priroda vjerovanja, a posjetiteljima će otkriti da su mnoge stvari za koje su ljubitelji knjiga mislili da su izmišljene utemeljene na činjenicama ili na folkloru. 

"Izložba proučava povijest, mitologiju i folklor koji stoje iza priča o Potteru", rekao je glavni kustos izložbe Julian Harrison. 

Ovdje će se moći vidjeti rijetke knjige i rukopisi iz cijeloga svijeta, a bit će izloženi i kotlovi, metle, kristalne kugle te uputstva za napitke koje daju uvid u nadahnuće J.K. Rowling za knjige o mladom čarobnjaku. Posjetitelji će moći vidjeti i alkemičarske svitke iz 1500. godine te kineske proročanske zapise na kostima iz 12. stoljeća. 

Zainteresirane će na izložbu bez sumnje privući sve što ima veze s Harryjem Potterom kao njezinom glavnom smernicom.

Organizatori s ponosom ističu da je dosad već prodano 30.000 ulaznica, a izložba će se moći pogledati do 28. veljače 2018.

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 12:30:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/568ce385323d6109008b45f3/80
Foto: Hina

Tarantino znao za Weinsteinovu prljavu rabotu, no nije ništa rekao

Filmski redatelj Quentin Tarantino izjavio je da je znao kako se prema ženama odnosi njegov blizak suradnik i producent Harvey Weinstein te da mu je sada žao što na seksualna uznemiravanja i napade nije reagirao te što tada nije ništa otkrio.

Tarantino je jedan od najbližih suradnika Harveyja Weinsteina s kojim je surađivao na brojnim filmovima. Javnost je pretpostavljala da slavni redatelj zna kako se producent odnosi prema ženama.

Sad je Tarantino to potvrdio, priznavši da mu je žao što nije ništa učinio da spriječi daljnje Weinsteinovo zlostavljanje žena. Potvrdio je i da je znao da priče o Weinsteinu nisu glasine niti priče iz druge ruke. 

"Znao sam dovoljno... i mogao sam učiniti više", rekao je Tarantino u intervjuu za New York Times, iznoseći neke konkretne slučajeve. "Da sam napravio ono što sam trebao napraviti, ne bih s njim surađivao", rekao je Tarantino za New York Times, dodavši i da je za Weinsteinovo nedolično ponašanje čuo puno ranije. 

Prve navode o seksualnom uznemiravanju i Weinsteinovim napadima ovaj su mjesec objavili New York Times i New Yorker, a nakon toga su se brojne glumice javno osmjelile o tomu progovoriti.

Među žrtvama Weinsteinova spolnog uznemiravanja je i Tarantinova bivša djevojka Mira Sorvino koja mu se na to požalila, no redatelj tvrdi kako tada nije vjerovao da bi njegov prijatelj to činio tako otvoreno. 

"Ja sam te priče marginalizirao. Da sada kažem bilo što, zvučalo bi kao puki izgovor", rekao je Tarantino.

On i Weinstein suradnju su započeli 1992. kad je ovaj drugi u distribuciju pustio film "Reservoir Dogs". Nastavili su suradnju na "Paklenom šundu", "Kill Bill", "Inglorious Bastards" i "The Hateful Eight", a nedavno je Weinstein za dobrog prijatelja Tarantina organizirao zaruke.

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 12:28:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e9beb0b9e03eeb868b465c/80

Luk tjera suze na oči, tjera ljude od nas, ali i bolesti. Znate li koji je najzdraviji?

Nedavna studija pokazala je kako jedna vrsta luka posebno obiluje antioksidansima koji čuvaju naš imunitet

Luk je jedna od zdravijih namirnica u našoj prehrani. Jača imunitet, čisti krv od toksina i ima atikancerogeno djelovanje na organizam. Tjera suze na oči i tjera ljude od nas, ali što je to s obzirom na ono što nam daje. Kako ne biste otjerali prijatelje, neka i oni jedu luk s vama :)

U svakom slučaju koji god luk jeli, dobro ćete činiti, no jedan je ipak zdraviji od ostalih. Riječ je o ljubičastom luku. Nedavna studija objavljena u časopisu Food Research International otkriva kako je ljubičasti luk najučinkovitiji protiv stanica raka, a razlog tome su antioksidansi kvercetin i antocijanin kojima obiluje.

Antocijanin je element koji voću i povrću daje boju. Kvercetin je vrlo jaka antioksidativna susptanca, najaktivniji bioflavonoid (pigment).

Stari Egipćani vjerovali su kako koncentrični krugovi luka simboliziraju vječnost. 

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 11:17:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bd0b85b4739898a28b45af/80
Foto: RSVP

Za Hrvatsku ne dolazi olakšanje: AccuWeather objavio kakva nas zima čeka

AccuWeather je objavio dugoročnu prognozu za zimu koja se odnosi na prosinac, siječanj i veljaču.

Sjevernu Europu i dijelove zapadne Europe već na samom početku zime pogodit će snažne i česte oluje koje će donijeti velike količine oborina, prognozira AccuWeather. I dok početak zime na većem dijelu europskog kontinenta neće donijeti uobičajeno niske temperature, prognoze govore da će kraj zime biti znatno hladniji, s temperaturama i ispod prosjeka za to doba godine, piše dnevnik.hr.

Područje od juga Španjolske, preko Italije pa sve do Balkanskog poluotoka očekuje zima s količinom oborina manjom od prosjeka, prognozira AccuWeather.

"Manje količine oborina nego što su uobičajene za zimske mjesece povećat će mogućnost suše, ali i opasnost od požara na području od juga Španjolske pa sve do Balkanskog poluotoka", pišu prognostičari AccuWeathera.

Dok će zima na sjeveru Europe biti obilježena većim količinama padalina, na području Balkana ne očekuju se česta i duga kišna razdoblja, što će dovesti do produživanja razdoblja suše. To ne znači da na ovom području uopće neće biti kiše tijekom zimskih mjeseci, ali količina oborina bit će manja od prosjeka", piše AccuWeather.

Prema prognozama, ove se zime na Balkanu ne očekuje mnogo snježnih oluja. Naprotiv, one bi trebale biti rijetke i ne bi trebale dugo trajati. Najveće šanse za pojavu snježnih oluja bit će u drugoj polovici zime, odnosno krajem siječnja i tijekom veljače.

Zima će na području Velike Britanije, Francuske, Poljske i Njemačke započeti vrlo oštro – s brojnim olujama, posebno tijekom prosinca i početkom siječnja. Olujni vjetrovi i velike količine padalina stvarat će probleme u prometu, a zbog učestalosti oluja moguće su i velike poplave na tim područjima.

I dok će na sjeveru Europe zima biti s dosta oborina, stanovnici srednje Europe na pravu će zimu morati čekati sve do iduće godine, odnosno do kraja siječnja. U mjesecima koji dolaze ne očekuje se velika količina snijega niti temperature ispod prosjeka, ali bi zato sam kraj zime, odnosno veljača, trebala biti oštra i s većim količinama snijega.

Iako je u Italiji i na Balkanskom poluotoku tijekom jeseni bilo dosta padalina, to neće biti dovoljno kako bi se ublažile posljedice ovogodišnje suše.

"Mnoge zemlje na tim područjima bit će u većoj suši nakon zime nego što su bile prije nje pa će se to odraziti na poljoprivredne kulture jer će i tijekom proljeća 2018. biti malo oborina", navodi AccuWaether.

Baltičke zemlje, za razliku od ostatka Europe, čeka prava snježna zima s dugim periodima niskih temperatura.

Prvi snijeg očekuje se već u prosincu, a tijekom cijele zime snježne oluje neće biti neuobičajena pojava. Ipak, čak će i na Baltiku ova zima biti nešto blaža nego proteklih godina, prognoziraju u AccuWeatheru.



Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 11:16:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .