Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d3aef7b9e03e47748b45ae/80
Foto: zupcica.hr

U Župi dubrovačkoj se proizvodili automobili, kamioni i autobusi

Malo je poznato da su se nekad u Čibači ,odnosno u zaseoku Mišići početkom 20-tog stoljeća proizvodili osobni automobili, kamioni i autobusi.
Na Mišićima su se, na uvezenim automobilskim šasijama, ugrađivale drvene auto-karoserije i sve to zahvaljujući – Antunu N. Mišiću.

Antun (Nikole) Mišić ,rođen 27.01.1901 u zaseoku Mišići u Čibači. U ranoj mladosti opredjeljuje se za zanat za kovača, što je bio tradicijski zanat velike obitelji Mišića, ali se ne zaustavlja samo na tome, već samouk izučava i sve tajne drvodjeljskog zanata. Očito nadaren, shvaća je da je prošlo vrijeme zanatske proizvodnje, te da se treba okrenuti industrijskoj proizvodnji.
 
Bile su to dvadesete godine prošlog stoljeća (1922.god.) kad se Antun odlučio na Mišićima otvoriti mehaniziranu stolarsko/kovačku radionicu Za tako nešto trebao je skupe strojeve, koje se nije moglo naći u ondašnjoj kraljevini Jugoslaviji, pa se morao okrenuti inozemstvu. Od župnika Krilanovića iz Konavala, posuđuje novac, te iz Njemačke uvozi potrebne strojeve i alate. Nabavljen je glavni pokretač - statični diesel motor marke „Deutz“ na jedan cilindar snage 15 ks. Motor je imao veliki kotač zamašnjak, kojim su se, opet putem remenica pokretali razni dodatni stolarski i kovački strojevi i alati; glodalice, pile, bušilice, blanjalice itd. Uz pomoć ovih strojeva otvorila se mogućnost industrijske proizvodnje.

Antun u novoj radionici, pod nazivom „Drvodjeljsko mehanička radionica, kolarsko kovačka“ zapošljava oko dvadesetak radnika na koje prenosi svoj poslovni entuzijazam, pa ga oni slijede, jer on nije onaj koji bičem tjera svoje radnike, već je i sam jedan od njih koji se ne libi zavrnuti rukave i raditi novim strojevima dobija se na kvaliteti proizvoda a i brže se radi, pa se uz veću proizvodnju stvara i veća zarada. Automobilska industrija doživljava svoj nagli razvoj. 

U Njemačkoj Antun pronalazi metalne šasije s motorom , mjenjačkom kutijom , upravljačkim mehanizmom s kotačima. U svojoj radionici sa strojevima za industrijsku obradu drveta (jasena i hrasta) sklapa prve karoserije, koje zatim oblaže željeznim limovima, a koje dalje obrađuje boji. Kako je bio vrstan kovač u radionici obrađuje čelične limova za zahtjevne oblike blatobrana, poklopca motora i sl.

Važno je spomenuti da se za to koristio kovačkom tehnikom izrade bakrenih posuda. Na drvenom kalupu čekićem se udara po limu koji se istovremeno zagrijava. Za to je koristio aparat za zavarivanje na “garbit“ (kalcijev karbid), koji je također Antun sam izradio. Sav unutrašnji interijer također se izrađivao u njegovoj radionici, pa je angažiran i tapetar Niko Filičić da mu od prave kože izradi sjedišta i unutrašnje obloge karoserije. Tih godina iz radionice izlaze prvi gotovi automobili, kamioni i autobusi. 


20-tih godina prošlog stoljeća radionica u Čibači na Mišićima već proizvodi auto-karoserije za osobne automobile, autobuse i kamione. Posao cvjeta, Antun iz vlastite proizvodnje izdvaja autobuse kojima uvodi autobusne linije za Dubrovnik, Ston, Župu i Cavtat, a osobne automobile od više sjedišta izrađuje za potrebe novo ustrojene taksi službe.

Mišićeva proizvodnja karoserija bila je u to vrijeme jedina u ovom dijelu Južne Europe i sigurno bi se i dalje uspješno razvijala da 1941. nije došlo do drugog svjetskog rata. U ratu Nijemci i Talijani zauzimaju radionicu, a nakon rata Antun mora bježati iz Župe.

Spašavaju ga ipak „njegovi“ komunisti iz Župe (Vlaho Goga) koji su ga dobro poznavali, te mu savjetovali da se neko vrijeme skloni, dok ne prođe prvi nalet likvidacija. Nakon dvije godine „skrivanja u Konavlima“ vračć se u Župu, ali biva osuđen na gubitak svih građanskih prava, na rok od 2 godine. 1947. god. U bivšoj Antunovoj radionici u novim vlasničkim odnosima nacionalizirane Antunove imovine, socijalistička vlast djelomično obnavlja proizvodnju. Antun sad radi kao običan radnik, a radionom upravlja netko drugi, da bi se ista kasnije priključena poljoprivrednoj zadruzi “ Marko Marojica“. U radioni se radi građevinska stolarija, a rad na proizvodnji auto karoserija se gasi.

U Domovinskom ratu 1991-1995.radiona Antuna Mišića pretrpjela je okupaciju i devastaciju, a vrijedna dokumentacija i fotografije bivaju pokradene ili spaljene, a alati, koji su se mogli lako odnijeti pokradeni su. Danas Antunov sin Miljenko Mišić pokušava sačuvati ostatke ostataka kako bi se u tom prostoru organiziralo nešto poput Muzej industrijskog nasljeđa ovog kraja, piše zupcica.hr






hr Tue Oct 03 2017 17:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5822c6c91eea8f78a48b45ef/80
Foto: Screenshot / Youtube

Je li se moguće predozirati marihuanom?

Dobro je poznato da pretjerano konzumiranje marihuane može dovesti do bezbroj opasnih situacija, no može li vam stvarno ugroziti život?

Dr. Jeffrey Chen, voditelj istraživanja o kanabisu na Sveučilištu u Kaliforniji, kaže kako ne postoji niti jedan zabilježeni slučaj predoziranja marihuanom, piše Index.

Razlika između marihuane i alkohola ili opioida poput heroina i sličnih je u tome što ova druga skupina djeluje na centar u mozgu koji kontrolira disanje. Alkohol i opioidi previše stimuliraju pojedine receptore, pa tako konzumiranjem primjerice alkohola možete u potpunosti ugasiti neurone koje kontroliraju disanje i doći u životnu opasnost zbog predoziranja, prenosi Mashable.

S marihuanom je stvar potpuno drugačija, jer ona djeluje na kanabinoidne receptore koji nisu povezani s dijelom mozga zaduženim za disanje pa iz toga razloga marihuana ne može ugroziti život poput alkohola i nekih droga.

hr Tue Jun 19 2018 08:04:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b27f3742af47f153d8b45e1/80

Ulaznice za film Povratak heroja osvojili su...

Čestitamo sretnim dobitnicima!
Najbržim čitateljima dijelimo četiri puta po dvije ulaznice za film Povratak heroja, a sve što je trebalo napraviti bilo je poslati osobne podatke s naslovom maila "Povratak heroja". 

Ulaznice su osvojili: 

- Katija Smoljko
- Martina Patrlj
- Nikolina Katić
- Ivana Maslić

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoristiti isključivo od ponedjeljka do četvrtka, zaključno s datumom 04.07.2018. CineStaru Split, Joker centar.

Francuska, 1809. godina., kapetan Neuville pozvan je na prvu crtu bojišnice, ostavljajući svoju zaručnicu slomljenog srca. Njezina sestra joj odluči napisati pismo u njegovo ime kako bi je malo razveselila. Međutim, sve  ode u krivom smjeru kada se Neuville ponovno pojavi. 
hr Mon Jun 18 2018 21:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a756aee9e3133ac008b4651/80

Jeste li jutarnja ili noćna ptica? Saznajte tko dulje živi

Znanstvenici još ne mogu točno objasniti zašto noćne ptice imaju lošije zdravlje, no iznose nekoliko teorija.

Noćne ptice mogle bi svoje navike platiti doslovno životom, ako je vjerovati rezultatima nedavno objavljene studije Medicinskog fakulteta Sveučilišta Northwestern u Feinbergu, u Chicagu, piše portal Živim.

Ljudi koji dugo u noć ostaju budni i ujutro se bude u uobičajeno vrijeme imaju 10 posto veći rizik od smrti nego oni koji idu rano spavati i rano ustaju.

 

Veliki zdravstveni problemi

Ovaj nalaz temelji se na proučavanju više od 433 tisuće britanskih odraslih osoba, a zamoljeni su da se svrstaju u jednu od četiri kategorije: potpuno jutarnji, potpuno večernji tipovi te umjereni jutarnji ili večernji tipovi. Istraživači su pratili zdravlje svih sudionika 6,5 godina kako bi vidjeli jesu li navike spavanja povezane s povećanim rizikom od smrti i bolesti.

Noćne ptice imale su više zdravstvenih problema - dvostruko veći rizik za psihičke poremećaje, 30 posto veći rizik za dijabetesa, 25 posto povećan rizik za neurološke probleme, 23 posto veći rizik za gastrointestinalne poremećaje i 22 posto veći rizik za bolesti dišnih puteva.

Unutarnji sat

Znanstvenici još ne mogu točno reći zašto noćne ptice imaju lošije zdravlje, no imaju nekoliko teorija o tome.

 Jedna od njih je da budnost dugo u noć daje ljudima više prilike da se odaju i manje zdravim ponašanjima kao što je pijenje, pušenje, grickanje ili uzimanje droga.

 No druga i mnogo intrigantnija teorija odnosi se na njihov unutarnji sat koji je u nesuglasju sa svijetom oko njih.

hr Mon Jun 18 2018 19:53:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e8ad05b47398a50a8b4595/80
Foto: Screenshot YouTube

WHO proglasio ovisnost o videoigrama bolešću

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priznala je u ponedjeljak da je ovisnost o videoigrama prava bolest, pa će kompulzivni igrači koji dane i noći provode uz konzolu zaboravljajući jesti i piti, imati pravo na liječenje.

"Pošto smo konzultirali stručnjake iz cijelog svijeta i pomno proučili literaturu, odlučili smo taj poremećaj dodati" na popis bolesti, rekao je za AFP ravnatelj odjela WHO-a za psihičko zdravlje Shekhar Saxena.

"Poremećaj videoigrica" uvršten je u 11. inačicu Međunarodne klasifikacije bolesti (engleska kratica ICD).

WHO je definiciju poremećaja objavio još u siječnju kada je najavio da će priznati tu bolest.

Taj je poremećaj "ponašanje povezano s igranjem video i digitalnih igara za koje su karakteristični gubitak kontrole nad igrom, davanje većeg prioriteta igri u tolikoj mjeri da ona potisne druga središta interesa i svakodnevne aktivnosti te nastavak pa i intenzivnije igranje unatoč štetnim posljedicama".

"Osoba igra toliko da zanemaruje druga središta interesa i aktivnosti, uključujući san i hranu", rekao je Saxena.

Oko 2,5 milijarda ljudi u svijetu danas igra videoigrice.

No poremećajem je obuhvaćena tek "mala manjina" igrača, istaknuo je čelnik WHO-a, dodajući: "Ne kažemo da je svaka navika igranja videoigara patološka".

Znanstvena zajednica je podijeljena u vezi s postojanjem "poremećaja videoigara".

hr Mon Jun 18 2018 19:14:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .