Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d3aef7b9e03e47748b45ae/80
Foto: zupcica.hr

U Župi dubrovačkoj se proizvodili automobili, kamioni i autobusi

Malo je poznato da su se nekad u Čibači ,odnosno u zaseoku Mišići početkom 20-tog stoljeća proizvodili osobni automobili, kamioni i autobusi.
Na Mišićima su se, na uvezenim automobilskim šasijama, ugrađivale drvene auto-karoserije i sve to zahvaljujući – Antunu N. Mišiću.

Antun (Nikole) Mišić ,rođen 27.01.1901 u zaseoku Mišići u Čibači. U ranoj mladosti opredjeljuje se za zanat za kovača, što je bio tradicijski zanat velike obitelji Mišića, ali se ne zaustavlja samo na tome, već samouk izučava i sve tajne drvodjeljskog zanata. Očito nadaren, shvaća je da je prošlo vrijeme zanatske proizvodnje, te da se treba okrenuti industrijskoj proizvodnji.
 
Bile su to dvadesete godine prošlog stoljeća (1922.god.) kad se Antun odlučio na Mišićima otvoriti mehaniziranu stolarsko/kovačku radionicu Za tako nešto trebao je skupe strojeve, koje se nije moglo naći u ondašnjoj kraljevini Jugoslaviji, pa se morao okrenuti inozemstvu. Od župnika Krilanovića iz Konavala, posuđuje novac, te iz Njemačke uvozi potrebne strojeve i alate. Nabavljen je glavni pokretač - statični diesel motor marke „Deutz“ na jedan cilindar snage 15 ks. Motor je imao veliki kotač zamašnjak, kojim su se, opet putem remenica pokretali razni dodatni stolarski i kovački strojevi i alati; glodalice, pile, bušilice, blanjalice itd. Uz pomoć ovih strojeva otvorila se mogućnost industrijske proizvodnje.

Antun u novoj radionici, pod nazivom „Drvodjeljsko mehanička radionica, kolarsko kovačka“ zapošljava oko dvadesetak radnika na koje prenosi svoj poslovni entuzijazam, pa ga oni slijede, jer on nije onaj koji bičem tjera svoje radnike, već je i sam jedan od njih koji se ne libi zavrnuti rukave i raditi novim strojevima dobija se na kvaliteti proizvoda a i brže se radi, pa se uz veću proizvodnju stvara i veća zarada. Automobilska industrija doživljava svoj nagli razvoj. 

U Njemačkoj Antun pronalazi metalne šasije s motorom , mjenjačkom kutijom , upravljačkim mehanizmom s kotačima. U svojoj radionici sa strojevima za industrijsku obradu drveta (jasena i hrasta) sklapa prve karoserije, koje zatim oblaže željeznim limovima, a koje dalje obrađuje boji. Kako je bio vrstan kovač u radionici obrađuje čelične limova za zahtjevne oblike blatobrana, poklopca motora i sl.

Važno je spomenuti da se za to koristio kovačkom tehnikom izrade bakrenih posuda. Na drvenom kalupu čekićem se udara po limu koji se istovremeno zagrijava. Za to je koristio aparat za zavarivanje na “garbit“ (kalcijev karbid), koji je također Antun sam izradio. Sav unutrašnji interijer također se izrađivao u njegovoj radionici, pa je angažiran i tapetar Niko Filičić da mu od prave kože izradi sjedišta i unutrašnje obloge karoserije. Tih godina iz radionice izlaze prvi gotovi automobili, kamioni i autobusi. 


20-tih godina prošlog stoljeća radionica u Čibači na Mišićima već proizvodi auto-karoserije za osobne automobile, autobuse i kamione. Posao cvjeta, Antun iz vlastite proizvodnje izdvaja autobuse kojima uvodi autobusne linije za Dubrovnik, Ston, Župu i Cavtat, a osobne automobile od više sjedišta izrađuje za potrebe novo ustrojene taksi službe.

Mišićeva proizvodnja karoserija bila je u to vrijeme jedina u ovom dijelu Južne Europe i sigurno bi se i dalje uspješno razvijala da 1941. nije došlo do drugog svjetskog rata. U ratu Nijemci i Talijani zauzimaju radionicu, a nakon rata Antun mora bježati iz Župe.

Spašavaju ga ipak „njegovi“ komunisti iz Župe (Vlaho Goga) koji su ga dobro poznavali, te mu savjetovali da se neko vrijeme skloni, dok ne prođe prvi nalet likvidacija. Nakon dvije godine „skrivanja u Konavlima“ vračć se u Župu, ali biva osuđen na gubitak svih građanskih prava, na rok od 2 godine. 1947. god. U bivšoj Antunovoj radionici u novim vlasničkim odnosima nacionalizirane Antunove imovine, socijalistička vlast djelomično obnavlja proizvodnju. Antun sad radi kao običan radnik, a radionom upravlja netko drugi, da bi se ista kasnije priključena poljoprivrednoj zadruzi “ Marko Marojica“. U radioni se radi građevinska stolarija, a rad na proizvodnji auto karoserija se gasi.

U Domovinskom ratu 1991-1995.radiona Antuna Mišića pretrpjela je okupaciju i devastaciju, a vrijedna dokumentacija i fotografije bivaju pokradene ili spaljene, a alati, koji su se mogli lako odnijeti pokradeni su. Danas Antunov sin Miljenko Mišić pokušava sačuvati ostatke ostataka kako bi se u tom prostoru organiziralo nešto poput Muzej industrijskog nasljeđa ovog kraja, piše zupcica.hr






hr Tue Oct 03 2017 17:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b211d8c2af47f852a8b466f/80
Foto: Getty Images

Teme o kojima ne bi trebali razgovarati na poslu

Uredsko čavrljanje zna biti dobar način za riješiti se stresa i uhvatiti predah od napornog dana. No, o nekim temama ne biste trebali pričati s kolegama.

Večernji.hr donosi popis tema o kojima nije poželjno pričati na poslu.

Ne pričajte o prošlom radnom mjestu 

Ostavite prošlost u prošlosti i koncentrirajte se na aktualne radne zadatke i ciljeve. Ako pljujete po bivšim kolegama ili radnim zadacima i opisu posla, možete se prikazati kao netko tko ne preuzima odgovornost za svoje postupke. To svakako ne želite, posebice ako nije točno.

Zdravstveno stanje

Izbjegavajte govoriti o detaljima vašeg zdravstvenog stanja više nego je to potrebno. Ako vas kolege pitaju kako ste, odgovorite iskreno, no nemojte dijeliti dodatne informacije koje nisu bitne za njih i ne utječu na vaše radne sposobnosti.

Politički stavovi

Na osnovi vaših političkih uvjerenja, koja se možda razlikuju od onih koje vaše kolege imaju, može vas se gledati kroz neku drugu prizmu, koja zaista nije presudna za vašu radnu poziciju. Ono što vi mislite o nekom političaru ili nekim postupcima vladajućih, komentirajte sa svojim prijateljima. Radno okruženje ostavite za teme koje se tiču vašeg radnog mjesta i postizanja zadanih ciljeva, piše N1.


hr Fri Sep 21 2018 19:38:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba5082bcb557a947e8b5396/80
Foto: 24Kitchen

Po receptima hrvatskih mama i baka kuhat će milijuni ljudi

U emisiji „David Skoko: Stari gušti, nova kužina“, chef će predstaviti okuse i mirise Istre te otkriti jela svojeg djetinjstva...

David Skoko, chef jednog od najpoznatijih i najpopularnijih hrvatskih restorana „Batelina“ u Banjolama kod Pule, sve je samo ne obični kuhar! Neizmjerni talent, magična osobnost i strast, okosnice su njegovog karaktera koje su ga i dovele u društvo najboljih. David će stati uz bok već daleko poznatim kulinarskim mega zvijezdama kanala 24kitchen poput Jamie Olivera, Anthony Bourdaina, Gordona Ramseya, Marthe Stewart!

U emisiji „David Skoko: Stari gušti, nova kužina“, chef će predstaviti jednostavna, tradicionalna jela koja je začinio svojom kreativnošću. U svakoj epizodi pratit ćemo pripremu jednog cjelovitog obroka koji uključuje predjelo, glavno jelo i desert inspiriran okusima iz djetinjstva. Jela će se uglavnom bazirati na jednostavnim i lako dostupnim namirnicama, koje chef Skoko iznimno poštuje i čiju nutritivnu vrijednost ističe.

Kako pripremiti rajčice punjene skutom, kaparima i slanim inćunima, salatu od gambera s lukom i celerom ili pak prekrasne deserte kao što su fritule s prošekom, skuta s karameliziranim smokvama i još mnogo novih okusa i doživljaja hrane. Bit će tu i istarskih kobasica kuhanih u vinu te labinskih krafa s muškatom i medom te drugih jela koja se prenose generacijama. 

Šira javnost mogla se upoznati s Davidovim radom kada je ugostio, a i zadivio svjetsku gastronomsku legendu i svog idola - Anthony Bourdaina. Uz činjenicu da je riječ o jednom od najoriginalnijih i najkreativnijih kuhara, David Skoko ima i vrlo zanimljivu biografiju. Naime, riječ je o kuharu koji je rođen u obitelji s četiri generacije ribara. Tako nekako je i započela priča o „Batelini“ – malom obiteljskom restoranu kojeg je pokrenuo njegov otac.

Nakon početnog perioda pripremanja „klasične“ hrane, Davidova strast prema kuhanju uzela je maha te je počeo stvarati nevjerojatna inovativna jela, što je njegovom restoranu donijelo titulu najboljeg restorana Hrvatske 2014. godine. Blistava karijera, brojne nagrade i suradnje sa svjetskim poznatim kuharima prepoznate su od strane Fox Networks Group Hrvatska, kao ključne kvalitete chefa koji će najbolje predstaviti hrvatsku kuhinju, piše punkufer.hr



hr Fri Sep 21 2018 17:03:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9e8bd5cb557a8ea08b4907/80
Foto: Fotoklub Split

Od ponedjeljka: Izložba Split fotomaraton 2018.

U ponedjeljak, 24. rujna 2018. u 20 sati u Galeriji fotografije Fotokluba Split, Marmontova 5, otvara se izložba fotografija Split fotomaraton 2018., a možete je pogedati do 29. rujna.
Izložba predstavlja 84 fotografije nastale na fotografskom natjecanju Split fotomaraton 2018., a o pobjednicima su odlučili nagrađivani fotoreporteri Joško Ponoš, Milan Šabić i Branimir Džaja.

Fotografije su nastale prema temama: Dnevna doza,Civilizacija, Crveno, Na duge staze, Izgubljeno u prijevodu, Siva zona, Standardna procedura, Paralelni svjetovi, Ludilo, Hipnotiziran, Površina i Kako to.

Na otvaranju izložbe će se proglasiti pobjednici i uručiti vrijedne nagrade.

Split fotomaraton podržavaju: Splitsko-dalmatinska županija, Sail Week, Anigota, DigitalFoto magazin, Yellow Store Split, Lumis, Fototeh grupa, Prizma, Foto Dalmacija, Tiskara Dvornik, Cineplexx, Karting Arena Split, FantaSTikon,Leventić doo, Festival mediteranskog filma Split, Kinoteka Zlatna vrata, Gradska knjižnica Marko Marulić, Different Split, Mič Styling Split, kozmetički salon Lola's Sinj, restorani  i pizzerie: Corto Maltese freestyle food, DeBelly,Matoni, Terminal F, Bepa, Zora bila, UJE oil bar, Artičok, Bokeria Kitchen&Wine, Bakra - Steak & Pizza Bar,Đir, Movi,Bajamonti i Mirakul Pizza Split, te medijski pokrovitelji Dalmatinski  portal, DalmacijaDanas, fotozine.org i split.com.hr.
hr Fri Sep 21 2018 14:50:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/546a4868189942e425000203/80
Foto: Screenshot YouTube

Oprez, dosada i depresija su usko povezane

Znanstvenici s Harvarda su proveli istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 2000 ljudi te zaključili da dosada može biti jako opasna

Osobe kojima nije dosadno sretnije od onih koje su sklone dosađivati se, tvrde znastvenici nakon studije provedene na Harvardu u kojoj je sudjelovalo više od 2000 osoba, piše Život i stil.

Psiholozi upozoravaju kako se treba trgnuti iz stanja u kojem ne znate što sa sobom i u kojem ne možete dovršiti zadatke jer su vam dosadni. Naime, tanka je granica između tog stanja i depresije.

"Osobe koje su sposobne dugo biti fokusirane na određeni zadatak puno su sretnije od onih kojima je često dosadno i manji je rizik da obole od depresije", tvrde znanstvenici. Oni su tijekom studije zaključili kako je vrludanje misli i nemogućnost fokusiranjana okidač za depresiju. 

Dosada nije opasna samo za psihu, nego i za tijelo. Utvrđeno je da osobe kojima je dosadno imaju dva i pol puta veći rizik od infarkta i moždanog udara. Postoji sasvim prizemno objašnjenje za to. Naime, oni kojima je dosadno više vremena provode u kafićima, puše, piju, jedu nezdravo i loše su volje. 

hr Fri Sep 21 2018 12:59:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .