Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586516571eea8f24a58b45ff/80
Foto: HDZ

INTERVJU Kuščević: Osigurali smo posao za nekoliko desetaka tisuća ljudi

Uspješnim povećanjem alokacije sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada te vrtića, škola, fakulteta i učeničkih domova profitirati će ne samo građevinski sektor, već širi dio sudionika u gradnji

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević u intervjuu za Hinu govori kako će uspješnim povećanjem alokacije sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada te vrtića, škola, fakulteta i učeničkih domova koju je osiguralo Ministarstvo profitirati ne samo građevinski sektor, već širi dio sudionika u gradnji te ističe kako su time osigurali posao za nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Ovih ste dana povećali alokacije sredstava za pozive na dostavu dvaju projektnih prijedloga - za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama u odgoju i obrazovanju te za energetsku obnovu višestambenih zgrada, koji se sufinanciraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj. O čemu se radi?

Kad smo zatvorili natječaj ugodno sam se iznenadio kad sam vidio koliki je odaziv. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada i za javne odgojno obrazovne ustanove (vrtiće, škole, fakultete, učeničke domove) predvidjeli smo po 152 milijuna kuna, a stiglo nam je zahtjeva za višestambene zgrade u visini 560 milijuna kuna, a za javne odgojno obrazovne ustanove 348 milijuna kuna. Nismo previše razmišljali. Sjeli smo s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijelom Žalac, sagledali smo da u EU ima novca te je ona dala suglasnost, a ja sam potpisao odluku o povećanju alokacije. To znači da će biti obnovljeno 596 višestambenih zgrada čija je vrijednost investicije 939 milijuna kuna, koje će se sufinancirati sa 560 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Obnovit ćemo i 223 vrtića, škola, fakulteta i učeničkih domova, čija će vrijednost radova biti 781 milijuna kuna, što ćemo sufinancirati sa 348 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Dakle, u idućih 18 do 20 mjeseci investirat ćemo preko milijardu i 700 milijuna kuna u energetsku obnovu naših zgrada, što će Ministarstvo sufinancirati sa 900 milijuna kuna europskih sredstava. To je velika injekcija za građevinski sektor i velika ušteda u milijunima kuna za korisnike tih zgrada. Zadovoljan sam ovolikim interesom i odazivom na naše pozive. Iz toga se vidi da je Ministarstvo u proteklih godinu dana pripremilo kvalitetne projekte.

Što će sve biti obnovljeno u Hrvatskoj?

U ovom pozivu obnovit će se 596 višestambenih zgrada, te 61 vrtić, četiri fakulteta, 138 osnovnih škola, 17 srednjih škola, jedna školska dvorana i dva učenička doma. Osim uštede energije i manjih računa, hrvatski gradovi će imati ljepše vizure.

Koji gradovi prednjače u prijavama za energetsku obnovu?

Kada su u pitanju višestambene zgrade prednjače Rijeka, koja je prijavila 123 takve zgrade, Zagreb, koji je prijavio 75 zgrada i Split, koji je za energetsku obnovu prijavio 30 zgrada. Za obnovu javnih odgojno obrazovnih ustanova najviše je prijavio Grad Zagreb - 16 javnih ustanova, zatim Rijeka - 13 i Virovitica - koja je za energetsku obnovu prijavila šest javnih ustanova. Naglašavam da je ovo prvi put da se energetska obnova sufinancira europskim novcem tako da su prijave bile i nešto kompliciranije, ali to nije spriječilo naše prijavitelje, koji su uistinu pokazali veliki uspjeh u svojim prijavama.

Najavili ste oko tisuću gradilišta u Hrvatskoj. Koliko će to pomoći građevinskom sektoru?

Vjerujemo da će osiguranih milijardu i 700 milijuna kuna pridonijeti pozitivnom rastu građevinskog sektora. Budući da se radi o energetskoj obnovi višestambenih zgrada i javnih ustanova kao što su vrtići, škole, fakulteti bit će zaposleno nekoliko tisuća građevinskih radnika koji će imati osiguran posao u idućih 18 mjeseci.

Osim građevinskih radnika, koje se se još struke mogu nadati profitu?

Energetska obnova ne odnosi se samo na obnovu pročelja i vizura zgrada. Prihvatljivi troškovi su i ugradnja novog visokoučinkovitog sustava grijanja, zamjena postojećeg sustava grijanja potrošne vode sustavom koji koristi obnovljivi izvor energije, zamjena unutarnje rasvjete zajedničkih prostora učinkovitijom, uvođenje sustava automatizacije i upravljanja zgradom, promicanje korištenja obnovljivih izvora energije. Za svaku gradnju potreban je i stručni nadzor građenja, projektantski nadzor kao i usluga koordinatora za zaštitu na radu. Zahvaljujući tom projektu poslovima se mogu nadati naši arhitekti, projektanti, građevinari, strojari, ali i obrtnici – ukupno nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što nakon 18 mjeseci kada projekti trebaju biti završeni?

Ministarstvo već priprema nove programe. Svjedoci smo da se u Hrvatskoj ima što obnoviti. Tako je ovaj program prepoznala i Vlada koja je nedavno usvojila program obnove javnih zgrada 2016. - 2020., što znači da ćemo do kraja ove godine ili početkom iduće raspisati novi javni poziv za obnovu javnih zgrada koje obavljaju društvene djelatnosti. To su naše općine, muzeji, bolnice pa čak i vjerski objekti - za što imamo na raspolaganju oko 50 milijuna eura.

Građevinski sektor je od 2008. pretrpio niz udaraca i s obzirom na stranu konkurenciju teško se oporavljao. Bilježi li sada pozitivne pomake? 

Statistički podatci pokazuju da je u prva dva mjeseca ove godine izdano 39 posto više dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost tih radova je 4,5 milijardi kuna, što je 80 posto više nego u istom razdoblju lani. Promatraju li se ta kretanja u prva dva mjeseca svake godine, to je najveća predviđena vrijednost radova još od 2006. godine. To ulijeva optimizam. Naravno, da to raduje i da si možemo uzeti za pravo reći da smo dijelom i mi u Ministarstvu zaslužni za te rezultate. Sasvim sigurno da je to rezultat cjelokupne dobre, ekonomske situacije u Hrvatskoj i u okruženju. No, sigurno je da su tome pridonijeli i zakonski propisi koje smo izmijenili, a koji su rezultirali olakšavanjem određenih investicijskih procesa. Zakon o građenju je uvelike pojednostavio sve procedure za izvođenje akta za gradnju i uporabne dozvole za sve velike državne, strateške projekte. Poboljšali smo rad u katastru i sustav e-dozvole, pa je danas prosjek za izdavanje e-dozvole i lokacijske dozvole ispod 30 dana.

Imamo li dovoljno radnika za taj veliki posao u Hrvatskoj?

Čim se radovi odvijaju, znači da imamo radnike. Na nizu sastanaka s predstavnicima poslodavaca upozoreni smo da nedostaje radne snage. Međutim, to je proces koji se neće riješiti izdavanjem novih kvota za uvoz radne snage, jer je riječ o interventnoj mjeri da se ugovoreni poslovi dovrše. Dugoročna mjera mora obuhvatiti sustave obrazovanja, rada, mirovinskog i socijalnog. Nije dopustivo da imamo 300.000 ljudi na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a istovremeno nam nedostaje radne snage. Treba revidirati i taj popis na Zavodu, da se vidi jesu li tamo zaista ljudi koji nemaju posla ili možda oni koji rade na crno. Trebaju i poslodavci razmisliti o sezonskom zapošljavanju i o zapošljavanju na neodređeno, jer ako se radniku ugovor svako malo produžuje, otići će raditi u inozemstvo. Poslodavci trebaju razmisliti i o visini plaća. Isto tako i sindikati moraju razgovarati s članstvom, jer ne možemo "varati državu", biti prijavljeni na Zavodu, a na crno postavljati keramičke pločice. Treba uvesti sustav kontrole rada i svi skupa trebamo graditi Hrvatsku, a ne je varati. Sustav obrazovanja treba promijeniti jer on treba pratiti stvarne potrebe na tržištu. U građevinskom sektoru nedostaje nam svih struka, a naročito tesara, zidara, podopolagača.

Koliko je radnika takvih deficitarnih struka otišlo iz Hrvatske raditi u Njemačku i druge zemlje EU?

Te podatke nemamo, ali sasvim sigurno ih je otišlo jako puno. Moramo stvoriti preduvjete da se vrate. A i uspješno povećanje alokacije EU sredstava za energetsku obnovu zgrada će biti preduvjet. Pozivam poslodavce da zahvaljujući tome i ovim dobrim pokazateljima - rastu građevinskog sektora - razmisle o visinama plaća kako bi zaista stimulirali radnike da ostanu raditi u Hrvatskoj. Pozivam i Hrvatski zavod za zapošljavanje da revidira baze podataka te da napravi programe za prekvalifikaciju. Vjerujem da se s kvalitetnom prekvalifikacijom ljude koji imaju srednjoškolsko obrazovanje može u kratkom roku prekvalificirati u zidare, tesare i druga deficitarna zanimanja.  

Kada se očekuje subvencioniranje stambenih kredita mladima?

Taj zakon bi Vlada trebala usvojiti idući tjedan, a nakon toga poslat će ga u Hrvatski sabor na drugo čitanje. Očekujem da će taj zakon biti usvojen u prvoj polovici lipnja. Nakon što stupi na snagu, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) uputit će poziv prema bankama, te ćemo, kada odaberemo banke, u srpnju uputiti javni poziv građanima. Zakon o subvencioniranju stambenih kredita odnosi se na mlađe od 45 godina koji nemaju u vlasništvu stan ili kuću. Država će im četiri godine plaćati pola rate kredita za kupnju prvog stana ili kuće, a ako dobiju ili usvoje dijete u tom razdoblju, za svako dijete će rok produžiti za još dvije godine. Ako osoba u obitelji ima nekog s invaliditetom većim od 50 posto, rok se produžava za još jednu godinu. Omogućena je kupnja novih i rabljenih stanova i kuća te gradnja kuća.  

Je li Vam za provedbu tog i drugih zakona potrebna politička stabilnost?

Moje Ministarstvo radi na deset izmjena i dopuna zakona. Svi bi oni bili na čekanju do neke nove većine. I zaista, bez obzira na političke simpatije ili empatije, kao ministar u drugome mandatu, koji sam prošao dvije Vlade i dva premijera, poručujem da Hrvatskoj treba stabilna Vlada. Zaista treba. Mi imamo u obvezi donijeti 200 i nešto zakona, imamo puno reformi koje moramo provesti i izbori bi, osim financijskog opterećenja, bili zastoj od šest mjeseci. Mislim da Hrvatska nema šest mjeseci. Dovoljno kasnimo za Europom, ne trebamo još šest mjeseci kašnjenja. Ovo je pravi put u kojem ide Vlada RH, a i ekonomski pokazatelji nam to pokazuju. Vlada dobro radi i hrvatski narod zaslužuje stabilnost i nastavak dobrog trenda.

hr Sat Jun 03 2017 10:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0199db2af47f39098b46fb/80
Foto: Croatia Week

Lista za POS-ove stanove nestala s interneta: Šibenčani sumnjaju u malverzacije

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu.

Tko su branitelji kojima će Grad Šibenik sufinancirati kupnju POS stanova na Šubićevcu? Pitanje je to branitelja Domovinskog rata i njegove supruge koji su se prijavili za kupnju POS stana, a sada su se obratili redakciji RTL-ovog Šibenskog portala nezadovoljni što i dalje nisu poznata imena branitelja koji su dobili neprodane stanove na Šubićevcu.

- Muž mi je nazvao APN i oni su već nervozni od upita i zivkanja ljudi s liste i kažu da ne znaju zašto je to gradonačelnik rekao. Oni kažu da nemaju ništa s tom odlukom i nemaju pojma tko su branitelji kojima se poklanjaju stanovi. Moj muž je branitelj i na listi smo, a nismo jedni od tih šest - kazala je Šibenskom portalu supruga šibenskog branitelja koji je kontaktirao Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) nakon odgovora gradonačelnika Željka Burića na vijećničko pitanje da je ‘za postupak kupnje stanova odgovoran APN’.

- Na listi je bilo još branitelja koji nisu mogli dobiti kredit i pitanje je zašto se stanovi onda nisu dali njima kad je jasno da nama koji smo se prijavili stan treba, a tih sedam branitelja očito nije na listi, jer bi se već javili - dodaje supruga šibenskog branitelja.

- Nemoguće je doznati imena tih šest branitelja, a niti datum useljenja, zbog čega zaista sumnjamo da se radi o ljudima koji nisu branitelji - govore ogorčeni supružnici.

Kad je muž pitao zašto su stanovi dati nekome van liste kad se zna da je još 150 ljudiostalo do kraja kruga, rečeno mu je da je to tako.

- Postavlja se pitanje jesu li neki od članova Gradskog vijeća koji su bili na POS listi i rečeno je i njima da su stanovi prodani - možda naknadno ipak dobili stan nakon 10. siječnja kad je bio zadnji poziv za stanove - pitaju se.

Također, zadnja lista je misteriozno nestala s interneta.

- Mi je imamo isprintanu. Znači znamo imena ljudi s liste i znat ćemo tko su tih sedam branitelja nakon useljenja. Sad je objavljena lista kupaca stanova u Varaždinu i Zagrebu, očekujemo i mi objavljivanje liste kupaca kako bi vidjeli ima li nepravilnosti. A ovih šest branitelja trebali bi biti ponosni što su branili državu i sad ih nagrađujemo stanom. Ali čemu sram i zašto se ne jave? - poručuju još jedni Šibenčani nezadovoljni procedurom.

Šibenski dogradonačelnik Danijel Mileta još je jednom ponovio kako Grad nema nikakve veze s tim.

- Postojalo je više povjerenstava u Gradu Šibeniku koja su definirala tri liste i one su složene sukladno bodovima. Na te liste nitko se nije bunio i rad povjerenstava je time završen. Liste su potom dostavljene APN-u i oni su dalje nastavili posao. Ako je i bilo primjedbi na liste, one su razjašnjene. Međutim, ukoliko pojedinci smatraju da postoje neke nepravilnosti, neka prijave policiji. Grad je tu apsolutno čist - poručio je Mileta.

Podsjetimo, krajem ožujka Grad Šibenik izvijestio je kako će sufinancirati kupnju šest neprodanih POS-ovih stanova na Šubićevcu stradalima u Domovinskom ratu. Ubrzo nakon toga javio nam se ogorčeni kandidat za kupnju pitajući se jesu li svi ostali ‘ovce i budale zato što smo skupljali dokumente i čekali’.

Grad je potom izvijestio kako će staviti van snage svoj zaključak o prodaji šest POS-ovih stanova stradalnicima Domovinskog rata povući ako se pokaže da je u proceduri koju je proveo APN bilo nedostataka.

Mjesec i pol dana kasnije na aktualnom satu Gradskog vijeća, Iris Ukić Kotarac, vijećnica s Nezavisne liste Stipe Petrina, upitala je šibenskog gradonačelnika što je s POS-ovim stanovima koji će naposljetku biti dodijeljeni braniteljima, a ne ljudima koji godinama čekaju na povoljniju kupnju stambenih kvadrata.

- Rekli ste da ćete kao Grad povući zaključak o sufinanciranju stanova braniteljima ako se utvrde nepravilnosti. Meni su se konkretno javile tri osobe koje su htjele kupiti stan i imale su prigovore na postupak. Što je s time - upitala je Ukić Kotarac.

Burić joj je kratko poručio kako je pitanje uputila na krivu adresu.

- Krivo ste razumjeli. Za postupak kupnje stanova odgovoran je APN. Ovo pitanje pokušaj je ponovne medijske prezentacije nečega s čim je javnost upoznata - kazao je gradonačelnik Burić, piše vijesti.hr.

hr Sun May 20 2018 17:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b017d1a2af47f93018b48b3/80

Prometna nesreća kod odmorišta Lički Osik: Na A1 vozi se usporeno

Vozači se pozivaju na dodatni oprez
Zbog prometne nesreće kod odmorišta Lički Osik (175+800 km), na autocesti A1 u smjeru Dubrovnika vozi se usporeno. Vozači se pozivaju na dodatni oprez.
Zbog lakše prometne nezgode između vijadukta Baričevići i vijadukta Rovanjska (237+000 km) u smjeru Dubrovnika (na dijelu dionice gdje je dvosmjeran promet) vozi se otežano uz ograničenje brzine od 40 km/h! Mole se vozači na dodatan oprez i poštovanje privremene prometne regulacije prometa.

Zbog jake bure na Jadranskoj magistrali (DC8) između Novog Vinodolskog i Karlobaga promet je zabranjen za I. skupinu vozila - autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle. 

Jak vjetar usporava vožnju na autocestama A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić, vozi se uz ograničenje brzine.

Zbog povremenih lokalnih pljuskova vozi se po mokrim i skliskim kolnicima u Lici. Vozače pozivamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cesti te pripaze na sigurnosni razmak između vozila.Danas do 18:00 sati za sav se promet zatvara državna cesta DC56 na dionici od Skradinskog mosta do Lozovca, zbog automobilističke utrke. Promet će se preusmjeriti na autocestu A1.

Zbog vozila u kvaru vozi se uz ograničenje brzine na autocesti A1 - na 341. km i na 445+500 km u smjeru Zagreba, a na 392. km+200 u smjeru Dubrovnika.

Od sutra, 21.05. 2018. od 09:00 sati do 05.11.2018. do 16:00 sati zbog radova za sav promet zatvara se državna cesta DC1 na dionici čvorište Lučko (A3) – Jastrebarsko (DC310), na dijelu kroz Stupnik. Obilazni pravac za sva vozila bit će: državna cesta DC1 (Puškarićeva ulica) - Ventilatorska ulica – Gospodarska ulica - Ulica Svetog Benedikta (ŽC3067) - državna cesta DC1 (Gornjostupnička ulica), u oba smjera.

hr Sun May 20 2018 17:28:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Problemi na Pantovčaku: Predsjednica ne može pronaći kuhara!

Situacija je gotovo tragikomična: državne službe suočavaju se s nedostatkom kvalificirane radne snage u kuhinjama jer su pravi kuhari i kuharice pobjegli na bolje plaćene poslove u turistička odredišta ili u inozemstvo

Iz povjerljivih izvora Net.hr saznaje da su najtraženiji – kuhari. Naravno, ne govori se o tome javno, to ostaje u diskreciji državnog aparata, ali upućeni tvrde da je situacija gotovo na rubu krizne. Nema dovoljno kuhara, niti pomoćnog kuharskog osoblja, a sva nastojanja da se naše kvalificirano osoblje  najčešće padaju u vodu.

Plaća od 3200 kuna je, očito, problem

U čemu je problem? U iznimno niskoj plaći, a istodobno je posao kompliciran i opterećen protokolom i sigurnosnim provjerama. Posao kuhara/kuharice ranga kakav se trenutno traži bio bi plaćen oko 3200 kuna neto.

Podrazumijeva se da za osobu koja radi u tim osjetljivim političkim strukturama taj posao mora biti jedini, dakle, nema kombiniranja s još jedim poslom, ili prilike za dodatni “fuš”. Jedina je atrakcija posla eventualno rad u prekrasnom okruženju parka na Pantovčaku ili ćurlikanje paunova.

Stalni natječaji bez rezultata

Da su nevolje s potragom za kuharima i kuharicama za državne uglednike dosta intenzivne pokazuju i učestali natječaji za ta radna mjesta što se može provjeriti na stranici Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, što je zajednička stručna služba koja zbrinjava i Hrvatski sabor i Vladu i Ured predsjednice i ostale najviše državne intitucije.

Vrlo su učestale objave natječaja za ta radna mjesta, potom slijede objave o intervjuima koji su se javili na natječaj, a onda i Odluke o djelomičnom obustavljanju. U jednoj takvoj odluci, od 6. prosinca 2017. gotovo su i detaljno opisane muke potrage za kuharima: “Javni natječaj se djelomično obustavlja iz razloga što od 2 kandidata koja su pristupila testiranju niti jedan nije postigao zadovoljavajuće rezultate”.

Nitko ne želi kuhati kod predsjednice

Zabilježen je natječaj 8.1. 2018., zatim 22. 1., 30.1. bili su intervjui, zatim opet slijede natječaji. Zadnji je još aktualan: 9. svibnja 2018. traže se 3 kuhara!

Dok predsjednica i premijer vode bitku tko će prije predstaviti demografske mjere i spriječiti ili zaustaviti odlazak kvalificirane radne snage iz Hrvatske, reklo bi se da posljedice egzodusa i surove hrvatske stvarnosti osjećaju doslovno na svom vlastitom tanjuru.

Crno na bijelo dobivaju dokaz da kvalificirani radnici u Hrvatskoj više ne žele raditi za plaću koja ne omogućava pristojan život i da odlaze tamo gdje se cijeni njihovo znanje i kompetencija. I da se ne daju impresionirati činjenicom da rade “kod premijera” ili “kod predsjednice”, piše Net.hr.

hr Sun May 20 2018 12:53:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

INTERVJU Kujundžić: Nema privatnih ordinacija, liječnici neće moći s njima sami raspolagati

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu komentirao je neke od glavnih primjedbi iznesenih na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti te pojasnio promjene koje predlaže, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je prošao e-savjetovanje, proteklih je tjedana javno izneseno niz primjedbi, a glavna je da se radi o potpunoj privatizaciji primarne zaštite, a svoje nezadovoljstvo iskazale su i  županije. Hoćete li neke odredbe ipak mijenjati?

Na prijedlog zakona stiglo je oko 5300 prijedloga i sugestija koje analiziramo i mogu reći da ćemo sve što je korisno uzeti u obzir. Ovim izmjenama sustav uređujemo i pritom nikoga ne želimo zakinuti. Umjesto pojmova zakupa i koncesija koje smo imali dosad uvodimo pojam ordinacije, no to nije nikakva privatna ordinacija niti znači privatizaciju primarne zaštite. Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira. Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama kao što su poplave i slično.

Kakva će biti uloga domova zdravlja i ovlasti županija kao njihovih vlasnika. Tvrdi se naime se domovi zdravlja ovim ukidaju, da će izgubiti većinu prihoda dok će im ostati neodrživi fiksni rashodi za zgade i administraciju?

Zakonom je već definirano koje su ingerencije županije i tu se ništa ne mijenja. Županije će i dalje organizirati primarnu zaštitu na svom području, odnosno ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije. No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, da angažiraju specijaliste iz bolnica, da otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja. To bi trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira. To će donijeti veću zaradu županijama, koje će zatim lakše moći financirati ordinacije u mjestima gdje je manje pacijenata i koja su za liječnike manja atraktivna. 

Neka su istraživanja pokazala da desetak posto liječnika ne želi ući u sustav ordinacija već da žele ostati pri domu zdravlja. Dosad je 30 posto ordinacija po zakonu moralo ostati pri doma zdravlja, hoće li i u novom zakonu ostati slična mogućnost? 

Ostavit ćemo takvu mogućnost, no zasad još nismo odredili koji će to postotak biti. Nikoga ne želimo nagovarati a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo kroz posebnu uredbu o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja a imaju veliki broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći sustav je doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi bez obzira koliko radili.  Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezulate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka.

U prijedlogu zakona predviđa se i mogućnost prijenosa ordinacija na drugog liječnika pri odlasku u mirovinu. Hoće li o tome liječnici odlučivati samostalno i koji će biti kriteriji za to?

Nema automatskog prijenosa, nego se raspisuje natječaj. Liječnik će u ordinaciji moći zaposliti mladog liječnika, no to ni u kom slučaju ne znači da će on automatski moći naslijediti tu ordinaciju. Po odlasku u mirovinu ići će se na javni natječaj koji će raspisati županija. Uz to, da bi netko mogao uopće dobiti status budućeg nositelja ordinacije, on će u toj ordinaciji morati prethodno raditi godinu do dvije dana te dobiti potpise pacijenata da ga žele kao njihovog budućeg liječnika, što je osnova za sklapanje ugovora s HZZO-om. 

Što će biti sa 111 ljekarni pri domovima zdravlja, hoće li ih sadašnji zakupci zaista dobiti besplatno te s njima raspolagati kako žele?

Dok rade mogu biti u statusu kakav imaju sada, a to znači da u tom prostoru mogu raditi na temelju ugovora s HZZO-om. No, kada odlaze u mirovinu prostor se vraća vlasniku, županiji ili gradu, koja će ga zatim iznajmiti za ljekarničku djelatnost nekom drugom nakon provedenog natječaja. Dakle, ti će prostori biti na transparentan način preneseni na nekog drugog koji će ih plaćati po tržišnim uvjetima.

Kritičari prijedloga zakona tvrde da ni ove izmjene neće motivirati liječnike, posebno mlade, da idu raditi u manja mjesta. 

U zakonu predviđamo mjere kojima ih želimo motivirati za to. Mi s jedne strane želimo čuvati dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge prema pacijentima, a s druge strane su nam važni ljudski resursi i interes liječnika da ostanu u Hrvatskoj, da rade i za to budu motivirani. U depriviranim područjima, gdje nema dovoljnog broja pacijenata po jednom timu, liječnicima se već sada isplaćuje glavarina kao da imaju standardom predviđeni puni broj pacijenata. Sada uvodimo i mogućnost da jedan liječnik preuzme i vodi više ordinacija, po dvije tri ordinacije na svom području, pa da primjerice pacijente u jednom selu prima utorkom od 8 do 10, u drugom od 11 do 13, u treće selo odlazi srijedom itd. Također, po uzoru na Finsku, Norvešku i Kinu uvodimo i tzv. mobilne ordinacije. To su male mobilne kućice, opremljene kao ambulante, kojima će liječnik moći obilaziti pacijente u različitim mjestima. Liječnika time želimo primaći populaciji koja je sve starija i teško može do ordinacije, jer ih nema tko voziti niti imaju novca za platiti prijevoz. U tom dijelu nam se otvara mogućnost da apliciramo i novac dobijemo iz EU fondova.

Stječe se dojam da se liječnicima u primarnoj zaštiti ovih zakonom daju neke pogodnosti koje se vrijede i za bolničke doktore, poput mogućnosti da rade do 70-te godine života ili mogućnost privatnog rada.

Nema razlike. Nitko neće automatizmom moći dobiti mogućnost da radi do 70. godine već će se, kao i sada, suglasnost davati samo uz prethodno mišljenje vlasnika doma zdravlja ili bolnice. To će biti u slučajevima kada u nekom domu zdravlja nema tko raditi, odnosno gdje nema mlađih kolega koji čekaju da mogu preuzeti ordinaciju. Što se tiče mogućnosti privatnog rada, on je moguć isključivo izvan radnog vremena i nikako ne na uštrb pacijenata koji su osigurani preko HZZO-a. Mislim da u primarnoj zaštiti za tim neće biti potrebe jer će liječnici kroz novi model biti dovoljno motivirani da mogu zaraditi pristojne plaće ako imaju puni tim. 

U Hrvatskoj je ukinut obvezni pripravnički staž mladim liječnicima. Hrvatska liječnička komora (HLK) predlaže uvođenje tzv. sekundarijata kao modela edukacije odmah po završetku fakulteta kao jednu od mjera za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj.

Bez obzira kako ga nazvali, naći ćemo formu da s tim programom krenemo od iduće godine. U sadržajnom smislu svi se slažemo da je to potrebno, da mladi liječnici odmah po završetku fakulteta trebaju dobiti posao i imati plaću, a time ih ujedno zadržavamo u Hrvatskoj. Razgovarali smo s predstavnicima mladih liječnika i oni drže da bi bilo dobro da nakon fakulteta prođu dodatnu edukaciju i praktično se upoznaju s radom u bolnici. Program koji završavamo predviđa da oni, uz mentorstvo, tijekom 6-12 mjeseci dio vremena provedu u hitnoj bolničkoj službi, mjesec dana u hitnoj izvanbolničkoj službi, po nekoliko tjedana u rađaoni, na pedijatriji itd. Tako će moći steći praktična znanja koja će im olakšavati samostalan rad i stjecanje kompetencija. Pripravnički staž ukinut je 2008. u fazi pregovora o pristupanju EU, a njegova provedba završava iduće godine. U međuvremenu su medicinski fakulteti trebali prilagoditi svoje programe da se ta praktična znanja steknu prije izlaska s fakulteta no to nije provedeno do kraja. Novim zakonom uvodimo i petogodišnje planiranje specijalizacija kako bi se raspisivale u skladu s potrebama, iako nažalost, i sada imamo određeni broj otvorenih specijalizacije na koje se nitko ne javlja. Razlog je to što bi primjerice, netko želio specijalizaciju iz dermatologije dobiti u Zagrebu na Šalati, a nude mu je bolnice u Sisku ili Bjelovaru.

hr Sun May 20 2018 09:47:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .