Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586516571eea8f24a58b45ff/80
Foto: HDZ

INTERVJU Kuščević: Osigurali smo posao za nekoliko desetaka tisuća ljudi

Uspješnim povećanjem alokacije sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada te vrtića, škola, fakulteta i učeničkih domova profitirati će ne samo građevinski sektor, već širi dio sudionika u gradnji

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević u intervjuu za Hinu govori kako će uspješnim povećanjem alokacije sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada te vrtića, škola, fakulteta i učeničkih domova koju je osiguralo Ministarstvo profitirati ne samo građevinski sektor, već širi dio sudionika u gradnji te ističe kako su time osigurali posao za nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Ovih ste dana povećali alokacije sredstava za pozive na dostavu dvaju projektnih prijedloga - za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama u odgoju i obrazovanju te za energetsku obnovu višestambenih zgrada, koji se sufinanciraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj. O čemu se radi?

Kad smo zatvorili natječaj ugodno sam se iznenadio kad sam vidio koliki je odaziv. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada i za javne odgojno obrazovne ustanove (vrtiće, škole, fakultete, učeničke domove) predvidjeli smo po 152 milijuna kuna, a stiglo nam je zahtjeva za višestambene zgrade u visini 560 milijuna kuna, a za javne odgojno obrazovne ustanove 348 milijuna kuna. Nismo previše razmišljali. Sjeli smo s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijelom Žalac, sagledali smo da u EU ima novca te je ona dala suglasnost, a ja sam potpisao odluku o povećanju alokacije. To znači da će biti obnovljeno 596 višestambenih zgrada čija je vrijednost investicije 939 milijuna kuna, koje će se sufinancirati sa 560 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Obnovit ćemo i 223 vrtića, škola, fakulteta i učeničkih domova, čija će vrijednost radova biti 781 milijuna kuna, što ćemo sufinancirati sa 348 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Dakle, u idućih 18 do 20 mjeseci investirat ćemo preko milijardu i 700 milijuna kuna u energetsku obnovu naših zgrada, što će Ministarstvo sufinancirati sa 900 milijuna kuna europskih sredstava. To je velika injekcija za građevinski sektor i velika ušteda u milijunima kuna za korisnike tih zgrada. Zadovoljan sam ovolikim interesom i odazivom na naše pozive. Iz toga se vidi da je Ministarstvo u proteklih godinu dana pripremilo kvalitetne projekte.

Što će sve biti obnovljeno u Hrvatskoj?

U ovom pozivu obnovit će se 596 višestambenih zgrada, te 61 vrtić, četiri fakulteta, 138 osnovnih škola, 17 srednjih škola, jedna školska dvorana i dva učenička doma. Osim uštede energije i manjih računa, hrvatski gradovi će imati ljepše vizure.

Koji gradovi prednjače u prijavama za energetsku obnovu?

Kada su u pitanju višestambene zgrade prednjače Rijeka, koja je prijavila 123 takve zgrade, Zagreb, koji je prijavio 75 zgrada i Split, koji je za energetsku obnovu prijavio 30 zgrada. Za obnovu javnih odgojno obrazovnih ustanova najviše je prijavio Grad Zagreb - 16 javnih ustanova, zatim Rijeka - 13 i Virovitica - koja je za energetsku obnovu prijavila šest javnih ustanova. Naglašavam da je ovo prvi put da se energetska obnova sufinancira europskim novcem tako da su prijave bile i nešto kompliciranije, ali to nije spriječilo naše prijavitelje, koji su uistinu pokazali veliki uspjeh u svojim prijavama.

Najavili ste oko tisuću gradilišta u Hrvatskoj. Koliko će to pomoći građevinskom sektoru?

Vjerujemo da će osiguranih milijardu i 700 milijuna kuna pridonijeti pozitivnom rastu građevinskog sektora. Budući da se radi o energetskoj obnovi višestambenih zgrada i javnih ustanova kao što su vrtići, škole, fakulteti bit će zaposleno nekoliko tisuća građevinskih radnika koji će imati osiguran posao u idućih 18 mjeseci.

Osim građevinskih radnika, koje se se još struke mogu nadati profitu?

Energetska obnova ne odnosi se samo na obnovu pročelja i vizura zgrada. Prihvatljivi troškovi su i ugradnja novog visokoučinkovitog sustava grijanja, zamjena postojećeg sustava grijanja potrošne vode sustavom koji koristi obnovljivi izvor energije, zamjena unutarnje rasvjete zajedničkih prostora učinkovitijom, uvođenje sustava automatizacije i upravljanja zgradom, promicanje korištenja obnovljivih izvora energije. Za svaku gradnju potreban je i stručni nadzor građenja, projektantski nadzor kao i usluga koordinatora za zaštitu na radu. Zahvaljujući tom projektu poslovima se mogu nadati naši arhitekti, projektanti, građevinari, strojari, ali i obrtnici – ukupno nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što nakon 18 mjeseci kada projekti trebaju biti završeni?

Ministarstvo već priprema nove programe. Svjedoci smo da se u Hrvatskoj ima što obnoviti. Tako je ovaj program prepoznala i Vlada koja je nedavno usvojila program obnove javnih zgrada 2016. - 2020., što znači da ćemo do kraja ove godine ili početkom iduće raspisati novi javni poziv za obnovu javnih zgrada koje obavljaju društvene djelatnosti. To su naše općine, muzeji, bolnice pa čak i vjerski objekti - za što imamo na raspolaganju oko 50 milijuna eura.

Građevinski sektor je od 2008. pretrpio niz udaraca i s obzirom na stranu konkurenciju teško se oporavljao. Bilježi li sada pozitivne pomake? 

Statistički podatci pokazuju da je u prva dva mjeseca ove godine izdano 39 posto više dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost tih radova je 4,5 milijardi kuna, što je 80 posto više nego u istom razdoblju lani. Promatraju li se ta kretanja u prva dva mjeseca svake godine, to je najveća predviđena vrijednost radova još od 2006. godine. To ulijeva optimizam. Naravno, da to raduje i da si možemo uzeti za pravo reći da smo dijelom i mi u Ministarstvu zaslužni za te rezultate. Sasvim sigurno da je to rezultat cjelokupne dobre, ekonomske situacije u Hrvatskoj i u okruženju. No, sigurno je da su tome pridonijeli i zakonski propisi koje smo izmijenili, a koji su rezultirali olakšavanjem određenih investicijskih procesa. Zakon o građenju je uvelike pojednostavio sve procedure za izvođenje akta za gradnju i uporabne dozvole za sve velike državne, strateške projekte. Poboljšali smo rad u katastru i sustav e-dozvole, pa je danas prosjek za izdavanje e-dozvole i lokacijske dozvole ispod 30 dana.

Imamo li dovoljno radnika za taj veliki posao u Hrvatskoj?

Čim se radovi odvijaju, znači da imamo radnike. Na nizu sastanaka s predstavnicima poslodavaca upozoreni smo da nedostaje radne snage. Međutim, to je proces koji se neće riješiti izdavanjem novih kvota za uvoz radne snage, jer je riječ o interventnoj mjeri da se ugovoreni poslovi dovrše. Dugoročna mjera mora obuhvatiti sustave obrazovanja, rada, mirovinskog i socijalnog. Nije dopustivo da imamo 300.000 ljudi na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a istovremeno nam nedostaje radne snage. Treba revidirati i taj popis na Zavodu, da se vidi jesu li tamo zaista ljudi koji nemaju posla ili možda oni koji rade na crno. Trebaju i poslodavci razmisliti o sezonskom zapošljavanju i o zapošljavanju na neodređeno, jer ako se radniku ugovor svako malo produžuje, otići će raditi u inozemstvo. Poslodavci trebaju razmisliti i o visini plaća. Isto tako i sindikati moraju razgovarati s članstvom, jer ne možemo "varati državu", biti prijavljeni na Zavodu, a na crno postavljati keramičke pločice. Treba uvesti sustav kontrole rada i svi skupa trebamo graditi Hrvatsku, a ne je varati. Sustav obrazovanja treba promijeniti jer on treba pratiti stvarne potrebe na tržištu. U građevinskom sektoru nedostaje nam svih struka, a naročito tesara, zidara, podopolagača.

Koliko je radnika takvih deficitarnih struka otišlo iz Hrvatske raditi u Njemačku i druge zemlje EU?

Te podatke nemamo, ali sasvim sigurno ih je otišlo jako puno. Moramo stvoriti preduvjete da se vrate. A i uspješno povećanje alokacije EU sredstava za energetsku obnovu zgrada će biti preduvjet. Pozivam poslodavce da zahvaljujući tome i ovim dobrim pokazateljima - rastu građevinskog sektora - razmisle o visinama plaća kako bi zaista stimulirali radnike da ostanu raditi u Hrvatskoj. Pozivam i Hrvatski zavod za zapošljavanje da revidira baze podataka te da napravi programe za prekvalifikaciju. Vjerujem da se s kvalitetnom prekvalifikacijom ljude koji imaju srednjoškolsko obrazovanje može u kratkom roku prekvalificirati u zidare, tesare i druga deficitarna zanimanja.  

Kada se očekuje subvencioniranje stambenih kredita mladima?

Taj zakon bi Vlada trebala usvojiti idući tjedan, a nakon toga poslat će ga u Hrvatski sabor na drugo čitanje. Očekujem da će taj zakon biti usvojen u prvoj polovici lipnja. Nakon što stupi na snagu, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) uputit će poziv prema bankama, te ćemo, kada odaberemo banke, u srpnju uputiti javni poziv građanima. Zakon o subvencioniranju stambenih kredita odnosi se na mlađe od 45 godina koji nemaju u vlasništvu stan ili kuću. Država će im četiri godine plaćati pola rate kredita za kupnju prvog stana ili kuće, a ako dobiju ili usvoje dijete u tom razdoblju, za svako dijete će rok produžiti za još dvije godine. Ako osoba u obitelji ima nekog s invaliditetom većim od 50 posto, rok se produžava za još jednu godinu. Omogućena je kupnja novih i rabljenih stanova i kuća te gradnja kuća.  

Je li Vam za provedbu tog i drugih zakona potrebna politička stabilnost?

Moje Ministarstvo radi na deset izmjena i dopuna zakona. Svi bi oni bili na čekanju do neke nove većine. I zaista, bez obzira na političke simpatije ili empatije, kao ministar u drugome mandatu, koji sam prošao dvije Vlade i dva premijera, poručujem da Hrvatskoj treba stabilna Vlada. Zaista treba. Mi imamo u obvezi donijeti 200 i nešto zakona, imamo puno reformi koje moramo provesti i izbori bi, osim financijskog opterećenja, bili zastoj od šest mjeseci. Mislim da Hrvatska nema šest mjeseci. Dovoljno kasnimo za Europom, ne trebamo još šest mjeseci kašnjenja. Ovo je pravi put u kojem ide Vlada RH, a i ekonomski pokazatelji nam to pokazuju. Vlada dobro radi i hrvatski narod zaslužuje stabilnost i nastavak dobrog trenda.

Facebook komentari

hr Sat Jun 03 2017 10:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a36b3fdb9e03e3d2b8b458b/80
Foto: Facebook / Ivica Trojanović

Na plaži kod Orebića pronađena velika misteriozna lešina

Uginuli sisavac je dug oko pet metara s masom od više stotina kilograma
Jutros je kod Orebića u moru, na predjelu Dubravica, osvanula lešina velikog morskog sisavca.

Fotografije uginulog sisavca na Facebooku je objavio Ivica Trojanović, koji ističe da se najvjerojatnije radi o nekoj vrsti kita kojeg je more donijelo tijekom nedavnih jakih južnih vjetrova. Uginuli sisavac je, navodi Trojanović, dug oko pet metara s masom od više stotina kilograma. Lešina je još uvijek kompaktna, iako u stanju raspadanja te zasad ne predstavlja ugrozu. - piše Index

"Na ovom području dosad nije bilo ničeg sličnog
"

O otkriću su obaviještene nadležne službe, od ovlaštenog veterinara do znanstvenika, a od njih se očekuje odgovor na pitanje o kojoj se točno vrsti sisavca radi, piše Trojanović, koji dodaje da, s obzirom na veličinu uginulog morskog sisavca, na ovom području dosad nije bilo ničeg sličnog.

Stručnjak s kojim je razgovarao Index navodi da bi se moglo raditi o Cuvierovom kljunastom kitu (Ziphius cavirostris), barem ako je suditi po veličini i manjoj prsnoj peraji koja je vidljiva na fotografijama. 

Kako je potvrđeno kasno poslijepodne, zaista se radi o Cuvierovom kljunastom kitu, što je vidljivo iz karakterističnog oblika usta.

Kako se doznaje, na istoj lokaciji je dan prije more na plažu izbacilo lešinu prugastog dupina.


Facebook komentari

hr Sun Dec 17 2017 19:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a367dfcb9e03e062b8b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Tjedna prognoza: Upaljen alarm, temperature opet idu u minus

Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se od -4 do 0 °C, na Jadranu od 2 do 7 °C, a najviša dnevna kretat će se od 0 do 5 °C na kopnu te između 7 i 11 °C na obali i otocima
Nakon tjedna prepunog vremenskih promjena i ekstrema, pred nama je mirniji i za prosinac vremenski prikladniji tjedan. 

Nakon olujne bura koja je radila probleme širom zemlje, temperatura koje su dosezale do 17 °C pa već sljedećeg dana padale na 5, sve do obilnih oborina koje su u pojedinim dijelovima zemlje izazvale poplave, tjedan pred nama donosi zimski ugođaj. 

Naime, danas će u većini krajeva biti djelomice sunčano i uglavnom toplo vrijeme, javlja DHMZ. U Dalmaciji se očekuje oblačnije uz mjestimičnu kišu, a u Lici i unutrašnjosti Dalmacije može biti susnježice i snijega. - prenosi Index

Ujutro je u kopnenim područjima moguća mjestimična magla, ali i niski oblaci, što će dovesti i do smanjene vidljivosti na cestama, zbog čega je za određena područja zemlje izdan žuti Meteoalarm.

Vjetar će na kopnu biti većinom slab, u Slavoniji do umjeren sjeverozapadni. Duž obale će puhati umjerena do jaka bura, mjestimice s olujnim udarima, a na jugu još ujutro umjeren jugozapadnjak.

Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se od -4 do 0 °C, na Jadranu od 2 do 7 °C, a najviša dnevna kretat će se od 0 do 5 °C na kopnu te između 7 i 11 °C na obali i otocima.

U tjednu pred nama očekuje se stabilno i uglavnom suho vrijeme. U unutrašnjosti su mogući mraz i jaka magla. Doći će do osjetnog zahlađenja, dok će na Jadranu puhati umjerena do jaka bura. 

Jadran i jug zemlje

Na Jadranu se očekuje sunčano i hladno vrijeme s mjestimičnom naoblakom. Temperature će se kretati od -1 do 2 °C u jutarnjim satima, a u popodnevnim satima će dosezati od 6 do 10 °C. Puhat će slab do umjeren istočni i sjeverozapadni vjetar. 

Na jugu zemlje očekuje se također sunčano, ali i hladno vrijeme. Temperature će se kretati od 1 do 4 °C u jutarnjim satima, odnosno od 7 do 10 °C u popodnevnim satima. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. - piše Index


Facebook komentari

hr Sun Dec 17 2017 15:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bc3c0cb47398869f8b4619/80
Foto: Facebook

Ivan Vrdoljak ponovno izabran za predsjednika HNS-a

Za njega je glasalo 653 delegata, a 25 glasova bilo je nevažećih. Za zamjenika predsjednika izabran je Predrag Štromar, a za potpredsjednike Marija Puh i Ivan Gulam

 Ivan Vrdoljak ponovno je u nedjelju na 15. Saboru Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata (HNS) izabran za predsjednika stranke, a obraćajući se delegatima, rekao je da će politika HNS-a biti biti politika rezultata i suradnje.

Za njega je glasalo 653 delegata, a 25 glasova bilo je nevažećih. Za zamjenika predsjednika izabran je Predrag Štromar, a za potpredsjednike Marija Puh i Ivan Gulam.

"Današnje glasanje bilo je odluka za novu odlučnu politiku Hrvatske, za novu odlučnu politiku HNS-a i za ljude koji će tu politiku provoditi", rekao je Vrdoljak zahvalivši se članstvu na povjerenju. Naglasio je da su danas na Saboru zacrtali jasne ciljeve i projekte te se obavezali da će HNS građanima donositi rezultate i bolju Hrvatsku i bolju pristojnu politiku.

"Naša politika je politika rezultata i suradnje sa svima koji nam mogu pomoći da pomognemo školi, da nađemo novi posao, dovedemo investitore, ubrzamo reforme pravosuđa i uprave. Naš konačni cilj je uspjeh Hrvatske", istaknuo je.

Obraćajući se članovima HNS-a prije glasanja, Vrdoljak je iznio najvažnijih pet projekata za koje će se zalagati: Hrvatsku zemlju znanja, razvoj kreativne industrije zemlje, potpunu realizaciju Industrijske strategije Hrvatske te čovjeka u centru politike njegove stranke. Istaknuvši kako želi da HNS nastavi promjene, da postavlja nove obrasce i standarde u politici, rekao je i da ih građani već prepoznaju kao nositelje nove politike i politike konkretnih rezultata.

Vrdoljak: Izašli smo iz ideoloških rovova i stavili Hrvatsku i ljude na prvo mjesto

Napominjući kako su izašli iz ideoloških rovova i napravili preokret promijenivši obrasce i stavivši Hrvatsku i ljude na prvo mjesto, Vrdoljak je podsjetio kako su im govorili da su izdajice, da su se prodali te da su trebali čekati i ići na još jedne izbore te čekati da opozicija, iz SDP-a, dobije novog vođu.

"Drago mi je da to nismo dozvolili. Drago mi je da smo prekinuli s ljudima kojima je stranački interes iznad državnoga", kazao je.

Naglasio je i kako nije bila pogrešna odluka da uđu u Vladu i da im partner bude HDZ jer, kako je istaknuo, sve što su napravili u prošlih šest mjeseci potvrđuje da su odlučno radili na korist Hrvatske i na to su silno ponosni.

Vrdoljak je poručio i da HNS neće dozvoliti radikalizaciju društva u bilo kojem smislu niti od bilo koga. Naglasio je i da su na njegovoj strani, i on je na njihovoj, svi koji vjeruju da je došlo vrijeme za modernizaciju te svi koji vjeruju da je bilo dosta podjela  na lijeve i desne, partizane i ustaše, domaće i strane, muškarce i žene, homoseksualce i heteroseksualce. "Dobar posao smo počeli, želim aktivno sudjelovati u njemu i želim da završimo započeto i radimo novo", naglasio je. 

Štromar: Spremni smo na odgovornost, pa i rizik radi boljeg sutra

Da treba težiti novom i boljem istaknuo je i Štromar rekavši kako je HNS-ova vrijednost spremnost na preuzimanje odgovornosti, pa i rizika, samo da Hrvatska sutra bude bolja nego danas.

"U pravilu preuzimamo odgovornost za rak-rane hrvatskog društva i probleme koji desetljećima muče naše građane. Pred nama je veliki posao, ali i ogromna prilika da u ovoj Vladi realiziramo sve ono što smo započeli i što od nas očekuju naši građani", naglasio je.

Podsjetio je i da je HNS u 27 godina samostalnosti u Vladi sudjelovao u pet ministarstava na četiri godine mandata pri čemu je iza sebe, među inim, ostavio  autoceste, poticanu stanogradnju, legalizaciju bespravne gradnje, riješen problem brodogradnje i drugo.

Batinić: Klub HNS-a podržat će sve što je dobro za Hrvatsku

Predsjednik Kluba zastupnika HNS-a  Milorad Batinić rekao je da HNS u Hrvatskom saboru neće sudjelovati u prepucavanjima te da će graditi novu političku kulturu kroz promociju ideja, bez populizma i niskih strasti.

"Podržat ćemo sve ono što je dobro za našu zemlju, tražiti podršku za svoje ideje, zakone i projekte koje HNS želi ispuniti u ovom mandatu, od prihvatljivog obiteljskog zakona do ratifikacije Istanbulske konvencije i donošenja zakona o zabrani isticanja simbola totalitarnih režima“, rekao  je Batinić.

Puh: U fokusu obrazovanje i budućnost mladih  

Podsjetivši na rezultate svoga tima u pola godine, nestranačka ministrica znanosti i obrazovanja  iz kvote HNS-a Blaženka Divjak kazala je kako će njezin tim nastaviti raditi na kurikularnoj reformi općeg obrazovanja, kurikularnoj reformi strukovnog obrazovanja, relevantnom visokom obrazovanju te izvrsnosti u znanosti.

Obrazovanje i budućnost mladih ljudi bit će u fokusu novoizabranih potpredsjednika HNS-a Ivana Gulama i Marije Puh.

Puh je rekla kako će joj jedna od glavnih zadaća biti stvaranje prilika za mlade ljude, kojima želi da vjeruju da politika nije nešto loše, da političke stranke nisu mjesto korupcije, nego mjesto razmjene dobrih ideja te mjesto na kojem je moguće nešto promijeniti.

Na HNS-ovu saboru izabrani su i članovi stranačkog Odbora za Statut HNS-a, Nadzornog odbora, Suda časti te ostalih stranačkih radnih tijela. Također, članovima je prikazan i petominutni film u produkciji HNS-a o razlozima ulaska u vladu s HDZ-om.

Facebook komentari

hr Sun Dec 17 2017 15:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/595e27d9b9e03e21368b4594/80
Foto: vis-central.hr

Uspješno deaktivirana protubrodska mina na dubrovačkoj plaži Banje

Protubrodska sidrena mina iz Drugoga svjetskog rata, koju je uslijed olujnog juga tijekom noći s petka na subotu more izbacilo na dubrovačku plažu Banje, delaborirana je, odnosno deaktivirana u subotu popodne, javila je policija.

Kako ističu iz dubrovačko-neretvanske Policijske uprave, nakon deaktivacije uslijedile su radnje njezinog potpunog uklanjanja.
Prema riječima zamjenice dubrovačkog gradonačelnika Orlande Tokić, riječ je o mini težine od oko 800 kilograma.
Policijska akcija trajala je od ranog jutra, a za vrijeme postupka deaktivacije, koju su obavili specijalizirani policijski službenici protueksplozijske zaštite, na dva sata je bio zatvoren pješački i cestovni promet cestom uz samu plažu.

Akvatorij plaže Banje osiguravalo je patrolno policijsko plovilo, a tehničku ispomoć pirotehničarima MUP-a pružila je i Javna vatrogasna postrojba „Dubrovački vatrogasci“ s jednim vozilom i tri vatrogasca.

Facebook komentari

hr Sun Dec 17 2017 12:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .