Makarska: Održan 2. kongres sportskog turizma

U
Makarskoj se prethodnih dana u organizaciji agencije Lux
promocija, Kineziološkog
fakulteta u Splitu, Kineziološkog
fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, Visoke škole
za sportski menadžment
ASPIRA i Instituta za turizam, održao
2. međunarodni
kongres sportskog turizma. Kongres se organizirao pod Visokim
pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, gđe.
Kolinde Grabar-Kitarović

uz preostale mnogobrojne pokrovitelje: Ministarstvo turizma Republike
Hrvatske, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca,
Županiju
Splitsko dalmatinsku, Grad Makarsku. Tema 2. kongresa bila je:
Neiskorišteni potenicijal turizma Hrvatske – sportski turizam.

Kongres
je otvorio poseban izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, dr. sc.
Damir Škaro
.
Okupljenu publiku, lidere sportskih saveza Dalmacije i turističke
djelatnike, ispred Hrvatskog olimpijskog odbora pozdravila je
dopredsjednica dr. sc. Sanda Čorak.
Znanstveni odbor kongresa pod ravnateljstvom prof. dr. sc. Nevena
Šerića

okupio je tim uglednih međunarodnih
recenzenata i stručnjaka.

Stoljetna
tradicija sporta na prostoru Republike Hrvatske, kao i aktualni
sportski imidž
koji kontinuirano održavaju
i jačaju
hrvatski olimpijci i ostali hrvatski sportaši,
važna
su sastavnica nacionalnog identiteta. Recentna globalna istraživanja
u turizmu dokazuju učinkovitost
implementacije svega što
ima poveznice s nacionalnim identitetom u turističku
ponudu u cilju

produljenja
turističke
sezone. Konkurentnosti i privlačnosti
destinacije u vansezonskom periodu doprinose i sportski turistički
proizvodi temeljeni na olimpijskim sportovima i sportski

turistički
proizvodi kreirani na tradicijskim aktivnostima i običajima.

Sportski
turizam nema alternativu, s obzirom na resurse, potencijal i
me
đunarodnu
prepoznatljivost hrvatskih sporta
ša
potrebno ga je prepoznati strate
ški
najva
žnijim
oblikom turizma i zakonski regulirati

U
uvodnom dijelu programa govorio je prof. dr. sc. Neven Šerić.
Republika Hrvatska u ponudi specijaliziranih sportskih turističkih
proizvoda jedan je od lidera u EU, što
je najvećim
dijelom ostvareno zahvaljujući
entuzijazmu pojedinaca poduzetnika i pojedinaca predstavnika ureda
lokalnih turističkih
zajednica. Dr. sc. Neven Šerić
naglasio je da razvoju specijalizirane sportske turističke
ponude treba pristupati interdisciplinarno.
Aktivnosti
poticanja razvoja i širenja
heterogene ponude sportskih turističkih
proizvoda krovna institucija HTZ-a još
uvijek ne provodi planski i u kontinuitetu. Država
treba preuzeti aktivniju ulogu u svekolikoj potpori razvoju
specijaliziranih turističkih
proizvoda, a posebno sportskog turizma koji do danas nije prepoznat
strateški
važnim
oblikom turizma (prema razvojnoj strategiji turizma Hrvatske do
2020.). Doc. dr. sc. Dražen
Čular
s Kineziološkog
fakulteta u Splitu, ukazao je da Sportski turizam nema alternativu, s
obzirom na resurse, potencijal i međunarodnu
prepoznatljivost hrvatskih sportaša.
Upravo sportski turizam potrebno je prepoznati strateški
najvažnijim
oblikom turizma Hrvatske i intenzivno razvijati u budućnosti.
Potrebno je nužno
pronaći
modele i potaknuti razvoj proizvoda u području
sportskog turizma. Predstavljen
model učenja
na daljinu jedan je od pokušaja
modernizacije obrazovnog sustava Hrvatske i vraćanja
sportaša
(riznice sportskih stručnjaka)
u Sveučilišne
klupe. Ukazano je da su i naši
znanstveni resursi vrijedan potencijal za promociju i razvoj
sportskog turizma.

Institut
za turizam okupljene je upoznao sa stoljetnom tradicijom sportskog
turizma na Jadranu.

Dr.sc.
Ivan Novak održao
je predavanje na temu resursi i faktori konkurentnosti destinacije
važni
za planiranje sportsko-turističke
ponude koje je pobudilo veliko zanimanje publike. Dr.
sc. Mirna Andrijašević
ispred Kineziološkog
fakulteta Zagreb predstavila je wellness turizam važnim
segmentom sportskog turizma i životnom
filozofijom.

Na
svim planinskim podru
čjima
u Republici Hrvatskoj preporu
čeno
je za vodstvo anga
žirati
licencirane gorske vodi
če,
va
žnost
razvoja prometne infrastrukture za afirmaciju turisti
čkih
destinacija, neiskori
šten
potencijal korporativnog turizma team buildinga u gorskoj Hrvatskoj

Damir
Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba i Udruge gorskih vodiča
Hrvatske, predstavio je uz sportske mogućnosti
i važnost
zakonske regulative, edukacije za vodstvo turista u planine Hrvatske.
Na svim planinskim područjima
u Republici Hrvatskoj preporučljivo
je za vodstvo angažirati
licencirane gorske vodiče
kako bi se zadovoljili sigurnosni uvjeti aktivnog odmora prema
standardima EU.

Na
ogroman potencijal za razvoj sportskog turizma putem trail i treking
aktivnosti ukazala je Anamarija Marović
iz Komisije
za
sportsko
penjanje
HPS-a.
Aktivno je sudjelovao u raspravi i gdin. Alen Paliska iz Istre.
Važnost
razvoja prometne infrastrukture, prilagođavanje
i unapređenje
iste, pretpostavke
su ubrzanom rastu turističkog
prometa na cjelogodišnjoj
razini, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj. U prometnu
infrastrukturu ulazi i izgradnja žičara
koje u inozemstvu ostvaruju veće
prihode van zimske sezone (kod nas su sinonim za skijanje) i privlače
milijune turista u gorska područja,
npr. u proljeće
i u jesen. Na kongresu su predstavljeni projekti žičara:
Dubrovnik, Labin-Rabac, Makarska i vizija izgradnje žičare
u budućnosti
Rovanjska-Lovrinac (Velebit). Prof.dr.sc. Siniša
Kovač
predstavio je ulogu skijaških
učitelja
u kreiranju i razvoju potencijala turističke
ponude. Unatoč
klimatskim promjenama, ski učitelji
i instruktori (većinom
prof. kineziologije), trebali bi razvijati i promovirati zimski
turizam u državi
iz koje dolaze tj. Hrvatske, razvijanjem novih sportsko turističkih
sadržaja
u zimskim mjesecima u gorskoj Hrvatskoj. Naglašen
je i potencijal korporativnog turizma – team buildinga koji se u
Hrvatskoj slabo razvija. Dr. sc. Marko Jelić
iz Knina, predstavio je viziju razvoja sportskog centra na Dinari i
upozorio na alarmantno stanje, nedostatak zanimanja lokalnih čelnika
za razvoj sportske infrastrukture, neprepoznatljivost Dalmatinske
zagore (i splitskog
zaleđa)
u konkretnoj sportsko turističkoj
ponudi Hrvatske unatoč
svim prirodnim resursima atrakcijama koje objedinjuje.

Proslavljeni
alpinist Stipe Božić,
ispred Hrvatske Gorske službe
spašavanja
koja slavi 60 godina postojanja i mnoštva
okupljene publike, održao
je uvodno predavanje u panel o razvoju sportskog turizma u brdsko
planinskom području
Hrvatske. Dr.sc. Jelena Paušić
održala
je predavanje na temu Važnost
izrade standarda zanimanja i kvalifikacija za razvoj sportskog
turizma. Posebnu pažnju
predavanjem na temu Atletika i turizam, mogućnosti
i rješenja,
odobravanje publike izazvao je Ivan Veštić,
Predsjednik Hrvatskog atletskog saveza.

Nužno
je potrebno izraditi Nacionalni model
školovanja
sportskih talenata i poticati promjene koje bi omogu
ćile
školovanje
vrhunskih sporta
ša
tijekom trajanja sportske karijere

Hrvatski
klub olimpijaca pružio
je podršku
realizaciji panela: Vrhunski sportaši
nakon

sportske
karijere. Teme panela su obrazovanje sportaša,
stipendije, znanstvena ili trenerska karijera, zakon o sportu.
Panelisti, sve redom vrhunski sportaši
bili su: Blanka Vlašić
koja se posebno zauzela komentarima za razvoj sportskog turizma
uključivanjem
vrhunskih sportaša,
Milivoj Bebić,
Željko
Jerkov i Josip Reić
(moderator), uz znanstveni doprinos olimpijca dr. sc. Damira Škare,
dr. sc. Dražena
Čulara
i mr. sc. Alena Jerkunicu. Zaključeno
je da Hrvatski
olimpijci predstavljaju vrijedan i iskoristiv potencijal u
promoviranju sportske turističke
ponude Republike Hrvatske, na što
je uz isticanje niza uglednih sportskih imena koji su svojim životnim
djelovanjem oplemenili naše
društvo
i uzdigli imidž
Hrvatske u svijetu, uvodnim predavanjem u panel ukazao i sam
olimpijac, znanstvenik, gospodarstvenik, publicist i humanitarac, dr.
sc. Damir Škaro,
stoga je nužno
potrebno izraditi Nacionalni model školovanja
sportskih talenata i poticati promjene koje bi omogućile
školovanje
vrhunskih sportaša
tijekom trajanja sportske karijere (dual karijera), kao što
je omogućeno
vrhunskim sportašima
u razvijenim državama.

Sportski
turizam je najbr
že
rastu
ća
turisti
čka
grana i potrebna je hitna zakonska regulativa, prvenstveno kroz novi
Zakon o sportu

Srđan
Gjurković
održao
je predavanje na temu zakona o sportu. Naglasio je da je Lisabonski
ugovor unio odredbe o sportu u članak
165 Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Time se unija obavezuje
doprinositi promociji europskog sporta, pritom vodeći
računa
o specifičnoj
prirodi sporta, njegovim strukturama uz isključenje
bilo kakvog usklađivanja
zakona i propisa država
članica.
EU ne može
harmonizirati sportske propise širom
Europe, što
istovremeno znači
i da je prednost na strani nacionalne regulacije.

Zakon
o sportu iz 2006. godine u pročišćenoj
verziji (sa nekoliko Izmjena i dopuna do danas) na 40 stranica nigdje
ne spominje pojam turizam. Sportski turizam je najbrže
rastuća
turistička
grana. Sferu sportskog turizma potrebno je zakonom regulirati,
prvenstveno kroz novi Zakon o sportu. Širina
implementacije sporta u turizmu određuje
raspoloživi
stručni
kadar, sportska infrastruktura, standardi pružanja
sportskih turističkih
usluga na svim razinama usluga, sportsku baštinu,
informacijski sustav…

Kvaliteta
sportske turističke
ponude zavisi od standardizacije u kojoj se zna tko, kako i gdje istu
razvija na razini destinacije – ukazao je na tu ozbiljnu problematiku
gdin. Srđan
Djurković.

Kako
bi se donio novi Zakon o sportu potrebno je izraditi i strateški
dokument – Strategiju hrvatskog sporta. Potrebno je izraditi
dokument, ne samo iz interesa potrebe razvoja i reguliranja sportskog
turizma, već
zbog usklađenja
sporta s vremenom u kojem živimo
i potrebama za razvoj sporta u budućnosti
Republike Hrvatske.

Golf
turizam poziv na sudjelovanje u akcijskom planu razvoja

Panel
o razvoju vodenih sportova i nautike pod moderiranjem Tea Marinovića,
u kojem su sudjelovali panelisti Tonći
Bulić,
Ivan Đelmić
i Damir Višić
uz aktivno sudjelovanje publike razvio je ozbiljnu polemiku o stanju
vodenih sportova u Hrvatskoj, ponudio brojna rješenja
za unaprjeđenje
stanja i kao ključni
zaključak
naznačio
važnost
opreznog reguliranja zakona o vodenim sportovima kako ne bi
ugrožavali
rigoroznošću
lokalne žitelje
i djelatnosti od kojih danas žive.
Preporuka je u formiranje zakonske regulative uključiti
prethodno i javnu raspravu po svim regijama Hrvatske, posebno otocima
jer svaka je lokalna sredina specifična.

Predavanje
o golf turizmu održao
je Dražen
Slamar ispred Hrvatskog golf saveza. Golf u Hrvatskoj prema novom
akcijskom planu o razvoju golfa u Hrvatskoj, koji je u pripremi nakon
dogovora na prvom kongresu sportskog turizma, razvija se prema
postojećim
standardima kojima investitori trebaju udovoljiti u području
golf turizma. Novi standardi predstavljaju garanciju da ovaj vid
sportske turističke
ponude ne predstavlja prijetnju krajobraznim resursima Republike
Hrvatske. Zatvoreni sustavi vodoopskrbe u ovakvim projektima
garancija su da neće
uzrokovati probleme

u
vodoopskrbi na razini destinacija u čijem
okruženju
će
se graditi golf vježbališta
i igrališta.

Dopuštena
područja
za razvoj turizma u parkovima prirode, posebice onih koji usprkos
iznimnim krajobraznim resursima ostvaruju skromne prihode su također
potencijal za razvoj golf turizma. Pozvane su sve lokalne zajednice
zainteresirane za razvoj golf turizma u Hrvatskoj da se jave i
sudjeluju u izradbi akcijskog plana za razvoj golf turizma.

Panel
o sportskim turističkim
proizvodima u u praksi receptivnih subjekata, naznačio
je

da
u Republici Hrvatskoj nije standardizirano djelovanje ureda
županijskih
turističkih
zajednica u cilju učinkovite
koordinacije terenskih ureda TZ. Postoje primjeri općinskih
TZ (pozitivne primjere predstavili su Davor Andrijašević
iz TZ općine
Gradac i Ana Grassi iz TZ općine
Milna), županijskih
TZ (pozitivan primjer je predstavila Mihaela Kadija iz Turističke
zajednice Zadarske županije)
koji su za svaku pohvalu, ali i primjeri u kojima je potrebno hitno
mijenjati postojeću
praksu, postaviti novi kadar ili educirati postojeći.
Ponudu sportske rekreacije u Parku prirode Biokovo predstavila je
Ksenija Protrka.

Cikloturizam
i intenzivan rast posjećenosti
Hrvatske putem istog predstavio je Ivan Črnjarić
primjerom utjecaja projekta “Tour of Croatia” na turističku
promociju Hrvatske i daljnji razvoj cikloturizma. Kongresu je nazočio
i predsjednik Hrvatskog biciklističkog
saveza gdin. Martin Čotar,
svojim komentarima naznačio
je važnost
signalizacije prometnica i biciklističkih
staza, te je direktorima Turističkih
ureda koji su sudjelovali na kongresu ponudio jedinstvena rješenja
signalizacije za cijelu HR.

U
panelu je naznačena
potreba poticanja ureda turističkih
zajednica na prostoru Dalmatinske zagore da osmišljavaju
načine
razvoja specijaliziranih sportskih turističkih
proizvoda u suradnji sa sportskim savezima, a koje danas većinom
van zakona (bez licenci za vodiče
i instruktore) nude razne udruge i turističke
agencije. Nastavno na iznesene preporuke moguće
je značajnije
povećati
dnevnu turističku
posjetu tijekom glavne turističke
sezone, a s rastom smještajnih
kapaciteta potaknuti i cjelogodišnju
posjetu ovome i geografski sličnim
prostorima u Republici Hrvatskoj. Kao pozitivan primjer predstavljen
je i projekt “Run Croatia”, nastojanja da pomognu razvoju
manjih TZ putem trčanja,
predstavio je transparentno i pozitivno djelovanje projekta u
proteklih godinu dana, direktor Berislav Sokač.

Glavni
zaključak
drugog kongresa sportskog turizma je:

Sportski
turizam potrebno je zakonom regulirati, prvenstveno kroz Zakon o
sportu. Potrebno je hitno i bez odlaganja da Ured za sport pristupi
izradbi strategije razvoja sporta Republike Hrvatske uz uklju
čivanje
znanstvenih institucija, nadle
žnih
ministarstava i Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog kluba
olimpijaca, sportskih stru
čnjaka,
predsjednika sportskih saveza i zainteresiranih pojedinaca.

Kineziološki
fakultet u Splitu ponudio je odmah na kongresu da bez naknade
sudjeluje u izradi ovog interdisciplinarnog, za budućnost
sporta strateški
važnog
dokumenta. Suradnju su ponudili mnogi okupljeni znanstvenici,
sportski stručnjaci
i uglednici, a za vjerovati je da su se i druge znanstvene
institucije spremne uključiti
na identičan
način
s zajedničkim
ciljem – opće
društvene
korisnosti.

Organizator
kongresa, Sunčana
Matić
iz agencije LUX promocija zahvalila je partnerima i pokroviteljima,
svima na pruženoj
podršci
u realizaciji kongresa. Zahvalila je Gradu Makarskoj i Gradonačelniku
Tonći
Biliću
na pomoći
u realizaciji kongresa, posebno direktoru Turističke
zajednice Makarska, Tonći
Laliću,
kao i direktoru Hotela Meteor, Vedranu Ribareviću.
Kazala je da već
intenzivno djeluje na realizaciji 3. kongresa sportskog turizma, te
je pored definiranja određenih
standarda u razvoju sportskog turizma putem 3. kongresa najavila i
suradnju s medicinskom strukom i stoga je u rad znanstvenog odbora
trećeg
kongresa sportskog turizma, nakon pozitivne suradnje na drugom,
organizator uključio
i doc. dr. sc. Mladen Miškulina,
prim. dr. med.. Najavljeno je da će
se 3. Kongres temeljiti na nastavku transparentne, nezavisne i
kvalitetne, znanstvene i stručne
razrade Zaključaka
ovogodišnjeg
Kongresa.

POSLJEDNJE DODANO: