Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582af16f1eea8fc0bd8b45eb/80
Foto: Promotivne fotografije

Makarska: Održan 2. kongres sportskog turizma

Sportski turizam potrebno je zakonom regulirati, prvenstveno kroz Zakon o sportu - jedan je od zaključaka kongresa

U Makarskoj se prethodnih dana u organizaciji agencije Lux promocija, Kineziološkog fakulteta u Splitu, Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Visoke škole za sportski menadžment ASPIRA i Instituta za turizam, održao 2. međunarodni kongres sportskog turizma. Kongres se organizirao pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, gđe. Kolinde Grabar-Kitarović uz preostale mnogobrojne pokrovitelje: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca, Županiju Splitsko dalmatinsku, Grad Makarsku. Tema 2. kongresa bila je: Neiskorišteni potenicijal turizma Hrvatske - sportski turizam.

Kongres je otvorio poseban izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, dr. sc. Damir Škaro. Okupljenu publiku, lidere sportskih saveza Dalmacije i turističke djelatnike, ispred Hrvatskog olimpijskog odbora pozdravila je dopredsjednica dr. sc. Sanda Čorak. Znanstveni odbor kongresa pod ravnateljstvom prof. dr. sc. Nevena Šerića okupio je tim uglednih međunarodnih recenzenata i stručnjaka.

Stoljetna tradicija sporta na prostoru Republike Hrvatske, kao i aktualni sportski imidž koji kontinuirano održavaju i jačaju hrvatski olimpijci i ostali hrvatski sportaši, važna su sastavnica nacionalnog identiteta. Recentna globalna istraživanja u turizmu dokazuju učinkovitost implementacije svega što ima poveznice s nacionalnim identitetom u turističku ponudu u cilju

produljenja turističke sezone. Konkurentnosti i privlačnosti destinacije u vansezonskom periodu doprinose i sportski turistički proizvodi temeljeni na olimpijskim sportovima i sportski

turistički proizvodi kreirani na tradicijskim aktivnostima i običajima.

Sportski turizam nema alternativu, s obzirom na resurse, potencijal i međunarodnu prepoznatljivost hrvatskih sportaša potrebno ga je prepoznati strateški najvažnijim oblikom turizma i zakonski regulirati

U uvodnom dijelu programa govorio je prof. dr. sc. Neven Šerić. Republika Hrvatska u ponudi specijaliziranih sportskih turističkih proizvoda jedan je od lidera u EU, što je najvećim dijelom ostvareno zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca poduzetnika i pojedinaca predstavnika ureda lokalnih turističkih zajednica. Dr. sc. Neven Šerić naglasio je da razvoju specijalizirane sportske turističke ponude treba pristupati interdisciplinarno. Aktivnosti poticanja razvoja i širenja heterogene ponude sportskih turističkih proizvoda krovna institucija HTZ-a još uvijek ne provodi planski i u kontinuitetu. Država treba preuzeti aktivniju ulogu u svekolikoj potpori razvoju specijaliziranih turističkih proizvoda, a posebno sportskog turizma koji do danas nije prepoznat strateški važnim oblikom turizma (prema razvojnoj strategiji turizma Hrvatske do 2020.). Doc. dr. sc. Dražen Čular s Kineziološkog fakulteta u Splitu, ukazao je da Sportski turizam nema alternativu, s obzirom na resurse, potencijal i međunarodnu prepoznatljivost hrvatskih sportaša. Upravo sportski turizam potrebno je prepoznati strateški najvažnijim oblikom turizma Hrvatske i intenzivno razvijati u budućnosti. Potrebno je nužno pronaći modele i potaknuti razvoj proizvoda u području sportskog turizma. Predstavljen model učenja na daljinu jedan je od pokušaja modernizacije obrazovnog sustava Hrvatske i vraćanja sportaša (riznice sportskih stručnjaka) u Sveučilišne klupe. Ukazano je da su i naši znanstveni resursi vrijedan potencijal za promociju i razvoj sportskog turizma.

Institut za turizam okupljene je upoznao sa stoljetnom tradicijom sportskog turizma na Jadranu.

Dr.sc. Ivan Novak održao je predavanje na temu resursi i faktori konkurentnosti destinacije važni za planiranje sportsko-turističke ponude koje je pobudilo veliko zanimanje publike. Dr. sc. Mirna Andrijašević ispred Kineziološkog fakulteta Zagreb predstavila je wellness turizam važnim segmentom sportskog turizma i životnom filozofijom.

Na svim planinskim područjima u Republici Hrvatskoj preporučeno je za vodstvo angažirati licencirane gorske vodiče, važnost razvoja prometne infrastrukture za afirmaciju turističkih destinacija, neiskorišten potencijal korporativnog turizma team buildinga u gorskoj Hrvatskoj

Damir Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba i Udruge gorskih vodiča Hrvatske, predstavio je uz sportske mogućnosti i važnost zakonske regulative, edukacije za vodstvo turista u planine Hrvatske. Na svim planinskim područjima u Republici Hrvatskoj preporučljivo je za vodstvo angažirati licencirane gorske vodiče kako bi se zadovoljili sigurnosni uvjeti aktivnog odmora prema standardima EU.

Na ogroman potencijal za razvoj sportskog turizma putem trail i treking aktivnosti ukazala je Anamarija Marović iz Komisije za sportsko penjanje HPS-a. Aktivno je sudjelovao u raspravi i gdin. Alen Paliska iz Istre. Važnost razvoja prometne infrastrukture, prilagođavanje i unapređenje iste, pretpostavke su ubrzanom rastu turističkog prometa na cjelogodišnjoj razini, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj. U prometnu infrastrukturu ulazi i izgradnja žičara koje u inozemstvu ostvaruju veće prihode van zimske sezone (kod nas su sinonim za skijanje) i privlače milijune turista u gorska područja, npr. u proljeće i u jesen. Na kongresu su predstavljeni projekti žičara: Dubrovnik, Labin-Rabac, Makarska i vizija izgradnje žičare u budućnosti Rovanjska-Lovrinac (Velebit). Prof.dr.sc. Siniša Kovač predstavio je ulogu skijaških učitelja u kreiranju i razvoju potencijala turističke ponude. Unatoč klimatskim promjenama, ski učitelji i instruktori (većinom prof. kineziologije), trebali bi razvijati i promovirati zimski turizam u državi iz koje dolaze tj. Hrvatske, razvijanjem novih sportsko turističkih sadržaja u zimskim mjesecima u gorskoj Hrvatskoj. Naglašen je i potencijal korporativnog turizma - team buildinga koji se u Hrvatskoj slabo razvija. Dr. sc. Marko Jelić iz Knina, predstavio je viziju razvoja sportskog centra na Dinari i upozorio na alarmantno stanje, nedostatak zanimanja lokalnih čelnika za razvoj sportske infrastrukture, neprepoznatljivost Dalmatinske zagore (i splitskog zaleđa) u konkretnoj sportsko turističkoj ponudi Hrvatske unatoč svim prirodnim resursima atrakcijama koje objedinjuje.

Proslavljeni alpinist Stipe Božić, ispred Hrvatske Gorske službe spašavanja koja slavi 60 godina postojanja i mnoštva okupljene publike, održao je uvodno predavanje u panel o razvoju sportskog turizma u brdsko planinskom području Hrvatske. Dr.sc. Jelena Paušić održala je predavanje na temu Važnost izrade standarda zanimanja i kvalifikacija za razvoj sportskog turizma. Posebnu pažnju predavanjem na temu Atletika i turizam, mogućnosti i rješenja, odobravanje publike izazvao je Ivan Veštić, Predsjednik Hrvatskog atletskog saveza.

Nužno je potrebno izraditi Nacionalni model školovanja sportskih talenata i poticati promjene koje bi omogućile školovanje vrhunskih sportaša tijekom trajanja sportske karijere

Hrvatski klub olimpijaca pružio je podršku realizaciji panela: Vrhunski sportaši nakon

sportske karijere. Teme panela su obrazovanje sportaša, stipendije, znanstvena ili trenerska karijera, zakon o sportu. Panelisti, sve redom vrhunski sportaši bili su: Blanka Vlašić koja se posebno zauzela komentarima za razvoj sportskog turizma uključivanjem vrhunskih sportaša, Milivoj Bebić, Željko Jerkov i Josip Reić (moderator), uz znanstveni doprinos olimpijca dr. sc. Damira Škare, dr. sc. Dražena Čulara i mr. sc. Alena Jerkunicu. Zaključeno je da Hrvatski olimpijci predstavljaju vrijedan i iskoristiv potencijal u promoviranju sportske turističke ponude Republike Hrvatske, na što je uz isticanje niza uglednih sportskih imena koji su svojim životnim djelovanjem oplemenili naše društvo i uzdigli imidž Hrvatske u svijetu, uvodnim predavanjem u panel ukazao i sam olimpijac, znanstvenik, gospodarstvenik, publicist i humanitarac, dr. sc. Damir Škaro, stoga je nužno potrebno izraditi Nacionalni model školovanja sportskih talenata i poticati promjene koje bi omogućile školovanje vrhunskih sportaša tijekom trajanja sportske karijere (dual karijera), kao što je omogućeno vrhunskim sportašima u razvijenim državama.

Sportski turizam je najbrže rastuća turistička grana i potrebna je hitna zakonska regulativa, prvenstveno kroz novi Zakon o sportu

Srđan Gjurković održao je predavanje na temu zakona o sportu. Naglasio je da je Lisabonski ugovor unio odredbe o sportu u članak 165 Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Time se unija obavezuje doprinositi promociji europskog sporta, pritom vodeći računa o specifičnoj prirodi sporta, njegovim strukturama uz isključenje bilo kakvog usklađivanja zakona i propisa država članica. EU ne može harmonizirati sportske propise širom Europe, što istovremeno znači i da je prednost na strani nacionalne regulacije.

Zakon o sportu iz 2006. godine u pročišćenoj verziji (sa nekoliko Izmjena i dopuna do danas) na 40 stranica nigdje ne spominje pojam turizam. Sportski turizam je najbrže rastuća turistička grana. Sferu sportskog turizma potrebno je zakonom regulirati, prvenstveno kroz novi Zakon o sportu. Širina implementacije sporta u turizmu određuje raspoloživi stručni kadar, sportska infrastruktura, standardi pružanja sportskih turističkih usluga na svim razinama usluga, sportsku baštinu, informacijski sustav...

Kvaliteta sportske turističke ponude zavisi od standardizacije u kojoj se zna tko, kako i gdje istu razvija na razini destinacije - ukazao je na tu ozbiljnu problematiku gdin. Srđan Djurković.

Kako bi se donio novi Zakon o sportu potrebno je izraditi i strateški dokument - Strategiju hrvatskog sporta. Potrebno je izraditi dokument, ne samo iz interesa potrebe razvoja i reguliranja sportskog turizma, već zbog usklađenja sporta s vremenom u kojem živimo i potrebama za razvoj sporta u budućnosti Republike Hrvatske.

Golf turizam poziv na sudjelovanje u akcijskom planu razvoja

Panel o razvoju vodenih sportova i nautike pod moderiranjem Tea Marinovića, u kojem su sudjelovali panelisti Tonći Bulić, Ivan Đelmić i Damir Višić uz aktivno sudjelovanje publike razvio je ozbiljnu polemiku o stanju vodenih sportova u Hrvatskoj, ponudio brojna rješenja za unaprjeđenje stanja i kao ključni zaključak naznačio važnost opreznog reguliranja zakona o vodenim sportovima kako ne bi ugrožavali rigoroznošću lokalne žitelje i djelatnosti od kojih danas žive. Preporuka je u formiranje zakonske regulative uključiti prethodno i javnu raspravu po svim regijama Hrvatske, posebno otocima jer svaka je lokalna sredina specifična.

Predavanje o golf turizmu održao je Dražen Slamar ispred Hrvatskog golf saveza. Golf u Hrvatskoj prema novom akcijskom planu o razvoju golfa u Hrvatskoj, koji je u pripremi nakon dogovora na prvom kongresu sportskog turizma, razvija se prema postojećim standardima kojima investitori trebaju udovoljiti u području golf turizma. Novi standardi predstavljaju garanciju da ovaj vid sportske turističke ponude ne predstavlja prijetnju krajobraznim resursima Republike Hrvatske. Zatvoreni sustavi vodoopskrbe u ovakvim projektima garancija su da neće uzrokovati probleme

u vodoopskrbi na razini destinacija u čijem okruženju će se graditi golf vježbališta i igrališta.

Dopuštena područja za razvoj turizma u parkovima prirode, posebice onih koji usprkos iznimnim krajobraznim resursima ostvaruju skromne prihode su također potencijal za razvoj golf turizma. Pozvane su sve lokalne zajednice zainteresirane za razvoj golf turizma u Hrvatskoj da se jave i sudjeluju u izradbi akcijskog plana za razvoj golf turizma.

Panel o sportskim turističkim proizvodima u u praksi receptivnih subjekata, naznačio je

da u Republici Hrvatskoj nije standardizirano djelovanje ureda županijskih turističkih zajednica u cilju učinkovite koordinacije terenskih ureda TZ. Postoje primjeri općinskih TZ (pozitivne primjere predstavili su Davor Andrijašević iz TZ općine Gradac i Ana Grassi iz TZ općine Milna), županijskih TZ (pozitivan primjer je predstavila Mihaela Kadija iz Turističke zajednice Zadarske županije) koji su za svaku pohvalu, ali i primjeri u kojima je potrebno hitno mijenjati postojeću praksu, postaviti novi kadar ili educirati postojeći. Ponudu sportske rekreacije u Parku prirode Biokovo predstavila je Ksenija Protrka.

Cikloturizam i intenzivan rast posjećenosti Hrvatske putem istog predstavio je Ivan Črnjarić primjerom utjecaja projekta "Tour of Croatia" na turističku promociju Hrvatske i daljnji razvoj cikloturizma. Kongresu je nazočio i predsjednik Hrvatskog biciklističkog saveza gdin. Martin Čotar, svojim komentarima naznačio je važnost signalizacije prometnica i biciklističkih staza, te je direktorima Turističkih ureda koji su sudjelovali na kongresu ponudio jedinstvena rješenja signalizacije za cijelu HR.

U panelu je naznačena potreba poticanja ureda turističkih zajednica na prostoru Dalmatinske zagore da osmišljavaju načine razvoja specijaliziranih sportskih turističkih proizvoda u suradnji sa sportskim savezima, a koje danas većinom van zakona (bez licenci za vodiče i instruktore) nude razne udruge i turističke agencije. Nastavno na iznesene preporuke moguće je značajnije povećati dnevnu turističku posjetu tijekom glavne turističke sezone, a s rastom smještajnih kapaciteta potaknuti i cjelogodišnju posjetu ovome i geografski sličnim prostorima u Republici Hrvatskoj. Kao pozitivan primjer predstavljen je i projekt "Run Croatia", nastojanja da pomognu razvoju manjih TZ putem trčanja, predstavio je transparentno i pozitivno djelovanje projekta u proteklih godinu dana, direktor Berislav Sokač.

Glavni zaključak drugog kongresa sportskog turizma je:

Sportski turizam potrebno je zakonom regulirati, prvenstveno kroz Zakon o sportu. Potrebno je hitno i bez odlaganja da Ured za sport pristupi izradbi strategije razvoja sporta Republike Hrvatske uz uključivanje znanstvenih institucija, nadležnih ministarstava i Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog kluba olimpijaca, sportskih stručnjaka, predsjednika sportskih saveza i zainteresiranih pojedinaca.

Kineziološki fakultet u Splitu ponudio je odmah na kongresu da bez naknade sudjeluje u izradi ovog interdisciplinarnog, za budućnost sporta strateški važnog dokumenta. Suradnju su ponudili mnogi okupljeni znanstvenici, sportski stručnjaci i uglednici, a za vjerovati je da su se i druge znanstvene institucije spremne uključiti na identičan način s zajedničkim ciljem - opće društvene korisnosti.

Organizator kongresa, Sunčana Matić iz agencije LUX promocija zahvalila je partnerima i pokroviteljima, svima na pruženoj podršci u realizaciji kongresa. Zahvalila je Gradu Makarskoj i Gradonačelniku Tonći Biliću na pomoći u realizaciji kongresa, posebno direktoru Turističke zajednice Makarska, Tonći Laliću, kao i direktoru Hotela Meteor, Vedranu Ribareviću. Kazala je da već intenzivno djeluje na realizaciji 3. kongresa sportskog turizma, te je pored definiranja određenih standarda u razvoju sportskog turizma putem 3. kongresa najavila i suradnju s medicinskom strukom i stoga je u rad znanstvenog odbora trećeg kongresa sportskog turizma, nakon pozitivne suradnje na drugom, organizator uključio i doc. dr. sc. Mladen Miškulina, prim. dr. med.. Najavljeno je da će se 3. Kongres temeljiti na nastavku transparentne, nezavisne i kvalitetne, znanstvene i stručne razrade Zaključaka ovogodišnjeg Kongresa.


Facebook komentari

hr Tue Nov 15 2016 12:29:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Sport:Ostali sportovi
http://www.dalmacijanews.hr/files/5849b0a81eea8f72328b45d1/80
Foto: Facebook

Super Dario: Šarić dobio svoju karikaturu

Dario je podigao svoj učinak i sada je na 10 poena i 6 skokova u svojoj prvoj NBA sezoni
Koliko je obožavan u Philadelphiji pokazuje karikaturu koju su za Daria nacrtali fanovi. Kako je između imena Dario i Mario razlika samo u jednom slovu, fanovi su to iskoristili i dali Šariću nadimak Super Dario. 

Inače, igrači i navijači Šarića još zovu i Homie. 

Dario je podigao svoj učinak i sada je na 10 poena i 6 skokova u svojoj prvoj NBA sezoni.


Facebook komentari

hr Thu Dec 08 2016 20:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Sport:Ostali sportovi
http://www.dalmacijanews.hr/files/58499ecb1eea8f74328b45c1/80
Foto: D.N.

U.N.Hajduka S.D.R. preko Hajduka do trofeja!

U finalu odigranom pred oko 100 gledatelja na splitskim Gripama “crni” su slavili protiv Hajduka rezultatom 1:4, nanijevši im tako prvi ovosezonski poraz

U.N.Hajduka S.D.R pobjednik je kupa regije “Jug”! U finalu odigranom pred oko 100 gledatelja na splitskim Gripama “crni” su slavili protiv Hajduka rezultatom 1:4, nanijevši im tako prvi ovosezonski poraz.

Puni nazivom “Udruga navijača Hajduka sudionika domovinskog rata” senzacionalni je pobjednik kupa regije “Jug”. Riječ je o županijskom ligašu koji je prošlosezonskim trijumfom u županijskom kupu osigurao nastup u regionalnom kupu, a do naslova su došli porazivši Crnicu, Cavtat i na koncu Hajduk, javlja Crofutsal.

Vrsta utakmice: Kup
Kolo: Finale, Regija “Jug”
Datum: 07.12.2016.
Vrijeme: 18:00
Dvorana: SD Gripe, Split
Gledatelja: 100

HAJDUK – U.N.HAJDUKA S.D.R.  1:4 (0:2)

Prvi sudac: Andrej Topić
Drugi sudac: Vedran Babić
Delegat: Miroslav Dugeč
Mjeritelj vremena: Mate Grgurinović

HAJDUK: Mate Tešija, Dean Banić, Ivor Šuljić, Mario Nazlić, Alen Marić, Vlado Rubelj, Marino Tešija, Ante Mijić, Igor Šuljić, Ljuban Miloš, Branko Laura, Roko Pezelj, trener: Krešimir Čubelić

U.N.HAJDUKA S.D.R: Nikola Kirevski, Marijo Miočević, Ante Pavić, Marko Mužinić Lisica, Ante Šećer, Marko Čulić, Ivan Vidošević, Duje Doljanin, Miroslav Grgić, Mario Baljkas, Marko Matulić, predstavnik kluba: Denis Lukin

STRIJELCI: 0:1 Baljkas (15′), 0:2 Miočević (17′), 0:3 Baljkas (26′), 1:3 Banić (35′), 1:4 Miočević (39′)

ŽUTI KARTONI: Banić (36′) – HAJDUK; Mužinić-Lisica (11′) – U.N.HAJDUKA S.D.R.

IGRAČ UTAKMICE: Marijo Miočević (U.N.HAJDUKA S.D.R.)


Facebook komentari

hr Thu Dec 08 2016 14:55:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Sport:Ostali sportovi
http://www.dalmacijanews.hr/files/58301b661eea8f4ccf8b461d/80
Foto: Screenshot YouTube

NBA: Bogdanović vrlo dobar u pobjedi Netsa

Bogdanović je u šestu ovosezonsku pobjedu Netsa ugradio 19 koševa, uz šut 8/11, jedan skok i tri asistencije

Košarkaši Brooklyna su u noći sa srijede na četvrtak na svom parketu svladali Denver sa 116-111, a hrvatski reprezentativac Bojan Bogdanović je u šestu ovosezonsku pobjedu Netsa ugradio 19 koševa, uz šut 8/11, jedan skok i tri asistencije. 

Drugi NBA klubovi za koje igraju hrvatski košarkaši nisu imali upjeha. Boston je s uvjerljivih 117-87 slavio na gostovanju u Orlandu. Mario Hezonja je za četiri minute u igri postigao dva koša, a Damjan Rudež je uz istu minutažu ostao bez ubačaja i imao jedan skok.

LA Lakersi su teško poraženi na gostovanju u Houstonu. Domaći Rocketsi slavili su sa 134-95. U momčadi Lakersa zaigrao je mladi centar Ivica Zubac te za pet minuta uspio ubaciti dva koša.

Phoenix je na domaćem terenu poražen od Indiana Pacersa sa 94-109, a Dragan Bender je za Sunse odigrao 10 minuta, ostao bez ubačaja, ali je imao tri skoka i jednu osvojenu loptu.






Facebook komentari

hr Thu Dec 08 2016 09:41:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Sport:Ostali sportovi
http://www.dalmacijanews.hr/files/58484c4f1eea8f892f8b457e/80
Foto: Rade Popadić

INTERVJU Pobjednik regate sv. Nikole: Turističke zajednice ni kune ne daju jedriličarskim utkrama, a vani se "tuku" za njihovu organizaciju

U Komiži smo razgovarali sa Emilom Tomaševićem, iskusnim splitskim jedriličarem, koji je na ovogodišnjoj regati sv. Nikole prvi put slavio

U ponedjeljak je završeno 15. izdanje regate Sv. Nikola za samce i dvojce, koje je i ove godine povezalo Split i Komižu. Regata se kao i uvijek, organizira u čast zaštitnika grada Komiže i svih pomoraca - sv. Nikole, a organizator je JK Mornar iz Splita.

Jedriličar Emil Tomašević (JK Labud) najbolji je samac ovogodišnje regate, a najbolji dvojac je tim Toni Bulaja i Krešimir Đakulović iz JK Marina Kaštela. Do cilja je ove godine stiglo 10 natjecatelja (samca i dvojaca).

Nakon proslavljene pobjede i prespavane noći, na dan sv. Nikole razgovarali smo s pobjednikom Emilom Tomaševićem. U ugodnom razgovoru na komiškoj rivi Emil nam je otkrio kako je stekao svoja jedriličarska iskustva.

- Jedrim već 42 godine. Jedrio sam puno u olimpijskoj klasi; znači u klasama laser i fin. Svojedobno sam bio u generaciji ljudi koja je razvijala olimpijsko jedrenje u nas. Danas samo jako sretan kada vidim koliko je ta ekipa postala dobra i uspješna. Što se tiče krstaša, u klubu Mornar, u kojem sam se "rodio", pravilo je bilo da svaki brod mora odvesti neko dijete na regatu. Tako sam i ja jedrio sa svojim ocem, ali i drugim ljudima - krstašima. Pošto sam bio dobar na brodu, lako sam se mogao ukrcati. Imao sam od malih dana, dakle, dvostruku mogućnost - i jedriti na krstašima i na malom brodu. Današnja djeca su uglavnom vrhunski laseraši, no ne znaju gdje je flok... To je bitna razlika.

Ovogodišnji ste pobjednik Regate sv. Nikole za samce. Je li to Vaša prva pobjeda?

- Prva mi je to pobjeda, a jedrio sam pet puta do sada. Ponukan regatom oko Sušca, kada smo prije 15 godina počeli jedriti s dva člana posade, počeo sam se više baviti samačkim jedrenjem i ima nas nekoliko u Hrvatskoj koji smo to probali. Imamo specifičan brod Figaro koji je namijenjen za jedrenje samaca. S tim sam brodom bio u Francuskoj u iznimno jakoj klasi gdje sam susreo najjače svjetske "samce". Tu sam svladao tehniku te vrste jedrenja i jedan sam od nekoliko ljudi u Hrvatskoj koji su u inozemstvu uspjeli zaploviti sami. Na ovoj regati nas je većina, makar u dvoje, jedrila na velikim mediteranskim regatama i zato je ova regata posebna. Čast je biti prvi na njoj!

U čemu se krije tajna Vaše pobjede?

- Nema tajne. Svim mi jedrimo skupa i onoga trenutka kada si najviše motiviran tada najviše i "upireš". Potrefi se da imaš i brod koji može pobijediti, to je jako bitno. Radi se o velikoj motivaciji tijekom 36 sati jedrenja. Kao samac uplovio sam prvi, a ukupno treći, što znači da su dva broda s dva člana posade došla prije mene. Ovoga puta smo jedrili oko dan i pol.

Kakve su vas vremenske prilike pratite na regati?

- Gotovo identično kao i lani nakon Palagruže. Također sam lani jedrio sam, borio sam se sa Slovencem Mihom za prvo mjesto. Lani smo na Palagruži čekalo 9 sati, a ove godine sam 7-8 sati lagano napredovao na "nevidljivom" vjetru. Ostali se nisu više mogli maknuti. Jedrenje po bonaci je trajalo oko 10 sati.

Kada smo kod vremenskih (ne)prilika, što je dozvoljeno koristiti od tehnologije za praćenje uvjeta na moru?

- Odlično pitanje! Ovdje radimo regatu dobre volje i ne ograničavamo sebe pravilima u nekim detaljima. S druge strane, na nekim stranim regatama, a u to sam se uspio i sam uvjeriti, sve ovisi o kategoriji. Preko Atlantika je dozvoljena sva meteorologija. Primate prognozu, imate "koktele" grid fajlova koje vam rade posebni stručnjaci i na osnovu njih radite direkciju broda koja je opet zasnovana na softevrskom programu koji daje idealne brzine broda u svim smjerovima i izračunava optimalni put. Sve to imam na svome brodu i koristim. Međutim, na Jadranu je to malo drugačije jer prognoza nije idealna. Otoci i drugi faktori utječu na preciznost prognoze. Ciklone i fronte se drugačije ponašaju na nekom otvorenom prostoru, gdje ih je lakše i predvidjeti. Zbog toga na Jadranu softver ne daje idealan podatak, ali mi svi sada tu koji jedrimo znamo o čemu se radi. Dozvoljeno je dakle sve što vam može pomoći; od softvera do navigacije.

Kako jedriličari gledaju na činjenicu da Dalmacija jedina u EU nije pokrivena mjerenjima meteorološkog radara?

- Postojanje takvog radara sigurno bi nam puno značilo. Lakše bi mogli predvidjeti vrijeme, osobito kada je u pitanju kratkoročna mikro prognoza. Oborinske zone i oblaci skrivaju mini fronte koje jako utječu na ishod same regate, a da ne spominjem sigurnost natjecatelja za vrijeme prolaska olujnih sustava preko Jadrana. Bilo bi fantastično kada bi država uložila u radare na Jadranu, jer bi se ulog vrlo brzo vratio.

Ulažu li Split i Županija dovoljno u ovaj sport?

- Na početku bih se htio zahvaliti Gradu Komiži i komiškoj gradonačelnici na svoj podršci oko regate. To nam mnogo znači! Odgovor se na pitanje vjerojatno se neće svima svidjeti. Olimpijsko jedrenje ima određenu podršku, ali ona bi mogla biti bolja. Ne može se reći da Grad ne pomaže naše najbolje olimpijce i to u dozi u kojoj zamjenjuju Savez. Grad i Olimpijski odbor zamjenjuju sve one ostale koji bi se malo ozbiljnije trebali uključiti u to. Van toga, nažalost, nemamo ništa!

Konkretno, Turističke zajednice, koje se busaju o prsi da im je turizam na prvom mjestu i da su štošta napravile, a zapravo su kolektori naših novaca, nemaju nikakav interes. Istina je da bi trebali imati veliki interes, osobito za off-shore jedrenje i jedrenje krstaša. Imamo ogromno jedrenje, chartere... sve te firme sponzoriraju, daju određene evente, a oni koji od zajednice ubiru novac ne daju ništa. Realno, gdje je jedrenje najrazvijenije na svijetu, gradići poput Komiže se "tuku" za organizaciju regate poput ove naše. Tamo se jako pazi da se sportski događaji ne poklapaju vremenski, da jedni drugima ne otimaju posjetitelje. Tu se gradovi zbog marketinškog interesa nadmeću za organizaciju takvih događaja. Na svakoj etapi dođe oko 5.000 ljudi gledati start i cilj. Skoro ništa ne vidu i malo se razumiju, ali to je događaj.

Mi bi sa svojim turizmom i interesom za Hrvatskom i morem mogli imati jaku ligu jedrenja u koju društvo direktno, osim turističkih zajednica, ne bi morali davati posebna sredstva, a svi bi od toga mogli imati mnogo turističke koristi.

 





Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 18:52:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Sport:Ostali sportovi

Pročitajte još . . .