Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5867710a1eea8f7dab8b45a2/80
Foto: Issuu

I Hrvatska ima svoju "Macu papučaricu": Postolar ne vraća cipele i boli ga đon

Postolar iz Sesveta ima ružnu naviku da svojim mušterijama ne vraća cipele baš svaki put. Iako za njegov poslovni model zna i policija, on još uvijek nesmetano radi

Ona narodna, da su u postolara najgore cipele, ne vrijedi u slučaju sesvetskog postolara Ž.H. koji, čini se, ima naviku neke najbolje primjerke zadržati za sebe.

- Ostavila sam mu na popravku četiri para novih cipela, ima tome sada već više od godinu dana i nijedne mi nije vratio. Sve su bile potpuno nove, trebalo je napraviti tek male preinake na unutrašnjosti cipela. Bile su to vrlo kvalitetne i nimalo jeftine cipele. Samo jedan par stajao me više od tisuću kuna - ispričala je za dnevnik.hr M.B., jedna od mušterija postolara koji ima određenih problema s povratom popravljene obuće. Ili nema, kako se uzme, jer obuću ponekad jednostavno - ne vraća. 

- Nebrojeno puta sam već bila kod njega, uvijek mi ispriča neku drugu priču. Obično ih je 'zaboravio' u nekom skladištu gdje, kao, čuva popravljenu obuću. I kaže da dođem za par dana, nerijetko i odredi dan kad će ih donijeti. Ja dođem, ali cipela opet nema - priča očajna M.B., koja očito svoje cipele više nikad neće vidjeti. 

Njenu nevolju spazili su i trgovci obližnjih radnji koji su je pokušali utješiti da nije jedina. Ovaj postolar, kažu, često ne vraća obuću svojim mušterijama pa neki dolaze i mole, drugi prijete, treći pomoć traže od policije, ali rezultat je gotovo uvijek isti – cipele im je "papala maca".

Pokušali su iz dnevnika.hr saznati zbog čega Ž.H. ne vraća preuzetu obuću pravim vlasnicima, ali nisu imali uspjeha. 

- Neću vam ništa reći, to nije vaš problem. Ne želim o svojim problemima s vama razgovarati, to se vas ne tiče - odgovara hladno Ž.H. dok šije neku cipelu. Tek njegovo cupkanje nogom otkriva nervozu dok razgovara.

Na izlazu iz njegove radnje mimoišli su se s gospođom koja je došla po svoje cipele. Kad je izašla pitali su ju je li ih doista i dobila. 

- Jesam, zašto ne bih - čudila se, ni sama ne znajući da je ona jedna od rijetkih sretnica koja je dobila svoju obuću s popravka.


Zbog obućara reagirala i policija

Njene sreće nije bio još jedan stanovnik šireg područja Sesveta koji je molio da mu se ne navodimo identitet, pa ćemo ga za ovu prigodu nazvati Zlatko

- Prije pet mjeseci sam mu odnio svoje tenisice. Bile su gotovo nove, trebalo je samo na đonu zalijepiti jedan mali dio. Otišao sam po njih nakon pet dana, a on mi je rekao da dođem sutra. I onda opet sutra, pa opet sutra... - priča Zlatko koji je tako ostao bez tenisica koje su ga u trgovini stajale 600 kuna.  

I Zlatko i M.B. su zbog sesvetskog obućara razgovarali s policijom. Zlatko se, doduše, našao u malom problemu jer mu se činjenica da su mu tenisice praktički ukradene nije svidjela do te mjere da je u konačnici dobio zabranu približavanja spomenutom postolaru. 

- Bio sam toliko ljut da nisam znao što da napravim. Taj se očito neće zaustaviti dok ga netko ne isprebija. Ne želim mu zlo, ali želim da prestane raditi taj posao - kaže Zlatko koji se već pomirio s tim da je i njegove tenisice "papala maca".

Glavnog "junaka" Zlatko je, baš kao i M.B., prijavio policiji, ali pokazalo se da se radilo o čistom gubitku vremena. 

- Rekli su mi da mogu jedino podnijeti privatnu tužbu, ali ona bi me koštala više od izgubljenih tenisica - kaže Zlatko.

No, Zlatko i M.B. nisu bili jedini koji su se obratili policiji. 

- Imali smo nekoliko prijava protiv postolara o kojem govorite, ali one nisu rezultirale nikakvim prekršajnim ni kaznenim prijavama. Radi se o tražiteljima usluge koji se žale zbog neispunjavanja obaveza onoga koji je trebao dati uslugu. Zbog vrijednosti i zbog načina na koji se ta usluga provodila ovakvi su slučajevi prije za nekoga iz domene prava potrošača - rekli su u PU zagrebačkoj, gdje ne spominju točan broj prijava, ali potvrdno odgovaraju na pitanje je li ih bilo do desetak. 

I u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) kažu da policija nije prava adresa u ovakvim slučajevima. 

- Kada servis ne vraća proizvod koji je bio na popravku ili cipele, potrošač se treba najprije obratiti pisanim putem i zatražiti objašnjenje. Ono mora uslijediti prema Zakonu o zaštiti potrošača, čl. 10. u roku od 15 dana, a ako potrošač ne dobije odgovor u navedenom roku ili s odgovorom nije zadovoljan, može podnijeti prijavu tržnim inspektorima - kaže Tomislav Lončar, tajnik HUZP-a. 



Cipele trebaju biti državne?


Problem je, zapravo, što se ovakav slučaj ne tretira kao krađa, a da bi se pravna država pozabavila kažnjavanjem obućara koji ne voli vraćati obuću s popravka, cipele bi morale biti – državne. 

Kazneni zakon ovakve slučajeve tretira člankom 232. koji regulira pitanje utaje. Po tom bi članku onome "tko protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni" osiguran je smještaj u zatvoru koji može potrajati i do tri godine. 

Međutim, da bi se postupak pokrenuo po službenoj dužnosti cipele bi morale biti u državnom vlasništvu. Prevarene građane država ne štiti sama po sebi, već ih upućuje na privatne tužbe. A postolar i dalje nesmetano uzima nove cipele na popravak. Hoće li ih vratiti baš svakom vlasniku, samo nebo zna.

I za kraj, nakon što je shvatio da bi se mogao naći u medijima, naš je postolar po tko zna koji put obećao M.B. da dođe "idući tjedan" pa će joj vratiti cipele. I zaista, jednog je dana ponosno na pult stavio cipele koje su, barem kada je u pitanju boja, marka i broj, odgovarale onima koje mu je ostavila davno prije. Međutim, za razliku od njenih koje su bile nove, ove su bile iznošene. Tko ih je u međuvremenu nosio pitanje je na koje nije dobila odgovor. Cipele nije ni uzela, ionako su bile zrele za – postolara, piše dnevnik.hr.

Facebook komentari

hr Sat Dec 31 2016 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584d0d391eea8fb0378b4755/80
Foto: Robert Twiss / CROMETEO

HAK: Na A1 vozi se uz ograničenje brzine

Samo za osobna vozila otvorena je A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica dok ostale skupine vozila prometuju obilazno starom cestom kroz Gorski kotar-DC3, izvijestio je u petak ujutro Hrvatski autoklub (HAK)
Za sve skupine vozila otvoreni su:
A1 Zagreb-Ploče,DC1 Karlovac-Knin-Split,DC3 stara cesta kroz Gorski kotar,DC27 Gračac-Zaton Obrovački,DC54 Maslenica-Zaton Obrovački,Krčki i Paški mostovi.Samo za osobna vozila otvorena je A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica (ostale skupine vozila prometuju obilazno starom cestom kroz Gorski kotar-DC3).

Na autocesti A7 između čvorova Sveti Kuzam i Šmrika te dionici Jadranske magistrale (DC8) između Bakra i Senja zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a od Karlobaga do Svete Marije Magdalene (DC8) dodatno je zabrana za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).

Jak vjetar puše na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići, vozi se uz ograničenje brzine.

Magla mjestimice smanjuje vidljivost na autocestama:

A3 Bregana-Lipovac između Nove Gradiške i Lipovca;A5 Osijek-Sredanci između Osijeka i Đakova.

Zbog oštećenja putokaznog portala za sav promet zatvorena je autocesta A7 između čvorova Šmrika i Križišće, samo u smjeru Rijeke.

Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama: DC1 u naselju Tušilović te Sinj-čvor Klis Grlo u Dicmu; DC8 Jadranskoj magistrali: između Kaštel Starog i Kaštel Gomilice, u Podstrani.


U prekidu su:

- Katamaranska linija 9604 Split-Hvar-Vela Luka-Ubli.

- Trajektna linija 532 Šibenik - Zlarin - Kaprije - Žirije bez pristajanja u lukama Zlarin i Žirije.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5881a9601eea8f2e118b45cf/80
Foto: Ja trgovac

Progon jeftine krivotvorine s polica: Tolušić novim pravilnicima kreće u obračun s lažnim mlijekom

Jedan pravilnik će regulirati kakvoću mlijeka, a drugi propisati da se, osim mikrobiološke analize i određivanja masnoće, preispituje i je li mlijeko krivotvoreno, ili je riječ o pravom, sirovom mlijeku

Ministarstvu poljoprivrede kraju se privodi, kako doznajemo, pisanje pravilnika zahvaljujući kojima na tržištu, odnosno trgovačkim policama, ubuduće više ne bi smjelo biti mlijeka u tetrapaku nastalog iz ugušćenog, ili iz mlijeka u prahu. Da kupujemo takvo mlijeko, uglavnom uvezeno, tvrde domaći farmeri, proizvođači sirovog mlijeka, dok mljekarska industrija njihove tvrdnje demantira. Činjenica je da se donedavno, otprilike do početka ove godine, na policama hrvatskih trgovina moglo naći i mlijeko po cijeni od 2,70 kuna po litri, što je tek nešto veći iznos od onoga koje seljaci, proizvođači sirovog mlijeka, dobivaju kao otkupnu cijenu. Jednako tako, međutim, nikad dosad država nije kontrolirala kako je mlijeko, pogotovo tako jeftino, zapravo "napravljeno", odnosno je li riječ o pravom, sirovom mlijeku, ili mlijeku s dodatkom vode, nastalom iz ugušćenog, odnosno mlijeka u prahu.


Zdravstvena ispravnost

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić se, nakon "obračuna" s mesom, odlučio pozabaviti i problemom jeftinog mlijeka, odnosno pitanjem je li to doista mlijeko. Nakon što uskoro svjetlost dana ugledaju pravilnici prema kojima će, osim zdravstvene ispravnosti i masnoće, na kontrolu i sastav mlijeka, krenut će ispitivanje mlijeka na tržištu. Jedan pravilnik će regulirati kakvoću mlijeka, a drugi pak propisati da se, osim mikrobiološke analize i određivanja masnoće, preispituje i je li mlijeko "pravo". Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, koji je u proceduri donošenja, trebala bi pak biti onemogućena dampinška cijena mlijeka, jednaka ili niža od otkupne cijene sirovog mlijeka od farmera.

- Mlijeko nastalo iz ugušćenog ili mlijeka u prahu nije zdravstveno neispravno, no sigurno nije iste kvalitete kao svježe mlijeko. Mlijeko s hrvatskih farmi koje otkupljuje mljekarska industrija svakodnevno se ispituje na prisutnost vode, i od farmera ne otkupljuje ako se u njemu pronađe voda. S druge strane, nema takve kontrole na ono što dolazi iz uvoza. Ako je nešto nastalo iz ugušćenog mlijeka ili mlijeka u prahu, to onda mora biti deklarirano kao mliječna prerađevina, a ne mlijeko -- ističe Mato Brlošić, predjednik Hrvatske poljoprivredne komore, piše novi list.

Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, ističe kako nema govora o tome da je mlijeko hrvatskih proizvođača nastalo iz mlijeka u prahu. 

- Postupak dobivanja mlijeka iz mlijeka u prahu je vrlo skup i neisplativ, jer je prah potrebno uparivati da bi se pretvorio u tekućinu. Jeftinije je proizvoditi mlijeko od svježe pomuženog mlijeka. Ono se, osim toga, pretvara u prah tamo gdje postoje njegovi viškovi u proizvodnji, a u Hrvatskoj to nije slučaj jer imamo nedovoljno mlijeka i za vlastite potrebe.


Dampinške cijene

- Uvozno mlijeko je također visoke kvalitete, no problem je što se uvozi po dampinškim cijenama - navodi Maras. 

Kako ističe, u posljednje vrijeme ipak više nije moguće u trgovinama pronaći ekstremno jeftino mlijeko, jeftinije i od tri kune, jer je EU ponovno uveo manje redukcije njegove proizvodnje na farmama. To je krajem prošle godine smanjilo viškove na tržištu, i cijena mlijeka je porasla. Veliki su viškovi mlijeka, posebno s njemačkih i francuskih farmi, nastali nakon što je EU sredinom 2015. godine, nakon više od trideset godina, ukinuo ograničavajuće kvote proizvodnje mlijeka na farmama, a istovremeno je Rusija stavila embargo na njegov uvoz iz EU-a. Nakon toga su viškovi mlijeka preplavili EU tržište, značajno je pala njegova cijena te su, nema sumnje, viškovi pretvarani i u mlijeko u prahu.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 07:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587ff0da1eea8f5c0c8b45d3/80
Foto: Vlada RH

Hrvatski sabor u petak o izvješću saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva

Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) odbilo je u utorak zahtjeve da se skine imunitet članovima Mosta Boži Petrovu i Miri Bulju, koje je za klevetu tužio Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a

 Hrvatski sabor u petak nastavlja sjednicu raspravom o izvješću saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva, a trebalo bi uslijediti i glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

 Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) odbilo je u utorak zahtjeve da se skine imunitet članovima Mosta Boži Petrovu i Miri Bulju, koje je za klevetu tužio Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a.

 Karamarko je Petrova i Bulja tužio zbog izjava danih 27. kolovoza 2016. u Zadru, a u kojima su naveli da je 'Karamarko smijenjen jer je uhvaćen u kriminalnim radnjama', odnosno da su "to političke elite koje su izdale nacionalne interese štiteći Karamarka, Sanadera i sve pljačke koje su se ranije događale". Karamarko  smatra da su tim navodima iznijeli neistine koje mogu štetiti njegovoj časti i ugledu.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 23:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58258f991eea8f97af8b4572/80
Foto: MORH/ J. Kopi

MORH želi uvesti vojni rok, to bi stajalo 500 mil. kuna

Ideja je da se u ljetnim mjesecima krene s osnovnom dvomjesečnom obukom u kampovima. Vojni dril prolazili bi i muškarci i žene. U MORH-u tu ideju još analiziraju...

Ministar obrane Damir Krstičević čeka dovršetak opsežne analize koja bi trebala pokazati sve dobre i loše strane ponovnog aktiviranja obaveznog vojnog roka. Dok ona ne bude gotova, odbio je davati bilo kakva obrazloženja i izjave, pišu 24 sata.

Neslužbeno se sve češće može čuti kako vladajuća garnitura ozbiljno razmišlja o njegovu aktiviranju otkako je ukinut 2008. godine. Njegovo vraćanje prvo je u predsjedničkoj kampanji zazivala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a vladajući, svjesni kako njegovo aktiviranje košta, na sve načine pokušavaju naći rješenje. Prema navodima bivšeg ministra obrane Ante Kotromanovića, ročnik mjesečno košta oko 5000 kuna, a obavezno služenje vojnog roka koštalo bi od 300 do 500 milijuna kuna.

- Ideja je da se u ljetnim mjesecima krene s osnovnom dvomjesečnom obukom. To ne bi koštalo puno, a ipak bi godišnje davalo neki broj ljudi koji bi znali osnovne stvari. Ne bi to bio klasični vojni rok od šest mjeseci ili godinu dana, ali podlijegali bi mu i muškarci i žene, a obuke bi bile u ljetnim kampovima - kaže dobro upućeni sugovornik za 24 sata.

Cijeli članak možete pročitati OVDJE.





Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 21:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .