Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5867710a1eea8f7dab8b45a2/80
Foto: Issuu

I Hrvatska ima svoju "Macu papučaricu": Postolar ne vraća cipele i boli ga đon

Postolar iz Sesveta ima ružnu naviku da svojim mušterijama ne vraća cipele baš svaki put. Iako za njegov poslovni model zna i policija, on još uvijek nesmetano radi

Ona narodna, da su u postolara najgore cipele, ne vrijedi u slučaju sesvetskog postolara Ž.H. koji, čini se, ima naviku neke najbolje primjerke zadržati za sebe.

- Ostavila sam mu na popravku četiri para novih cipela, ima tome sada već više od godinu dana i nijedne mi nije vratio. Sve su bile potpuno nove, trebalo je napraviti tek male preinake na unutrašnjosti cipela. Bile su to vrlo kvalitetne i nimalo jeftine cipele. Samo jedan par stajao me više od tisuću kuna - ispričala je za dnevnik.hr M.B., jedna od mušterija postolara koji ima određenih problema s povratom popravljene obuće. Ili nema, kako se uzme, jer obuću ponekad jednostavno - ne vraća. 

- Nebrojeno puta sam već bila kod njega, uvijek mi ispriča neku drugu priču. Obično ih je 'zaboravio' u nekom skladištu gdje, kao, čuva popravljenu obuću. I kaže da dođem za par dana, nerijetko i odredi dan kad će ih donijeti. Ja dođem, ali cipela opet nema - priča očajna M.B., koja očito svoje cipele više nikad neće vidjeti. 

Njenu nevolju spazili su i trgovci obližnjih radnji koji su je pokušali utješiti da nije jedina. Ovaj postolar, kažu, često ne vraća obuću svojim mušterijama pa neki dolaze i mole, drugi prijete, treći pomoć traže od policije, ali rezultat je gotovo uvijek isti – cipele im je "papala maca".

Pokušali su iz dnevnika.hr saznati zbog čega Ž.H. ne vraća preuzetu obuću pravim vlasnicima, ali nisu imali uspjeha. 

- Neću vam ništa reći, to nije vaš problem. Ne želim o svojim problemima s vama razgovarati, to se vas ne tiče - odgovara hladno Ž.H. dok šije neku cipelu. Tek njegovo cupkanje nogom otkriva nervozu dok razgovara.

Na izlazu iz njegove radnje mimoišli su se s gospođom koja je došla po svoje cipele. Kad je izašla pitali su ju je li ih doista i dobila. 

- Jesam, zašto ne bih - čudila se, ni sama ne znajući da je ona jedna od rijetkih sretnica koja je dobila svoju obuću s popravka.


Zbog obućara reagirala i policija

Njene sreće nije bio još jedan stanovnik šireg područja Sesveta koji je molio da mu se ne navodimo identitet, pa ćemo ga za ovu prigodu nazvati Zlatko

- Prije pet mjeseci sam mu odnio svoje tenisice. Bile su gotovo nove, trebalo je samo na đonu zalijepiti jedan mali dio. Otišao sam po njih nakon pet dana, a on mi je rekao da dođem sutra. I onda opet sutra, pa opet sutra... - priča Zlatko koji je tako ostao bez tenisica koje su ga u trgovini stajale 600 kuna.  

I Zlatko i M.B. su zbog sesvetskog obućara razgovarali s policijom. Zlatko se, doduše, našao u malom problemu jer mu se činjenica da su mu tenisice praktički ukradene nije svidjela do te mjere da je u konačnici dobio zabranu približavanja spomenutom postolaru. 

- Bio sam toliko ljut da nisam znao što da napravim. Taj se očito neće zaustaviti dok ga netko ne isprebija. Ne želim mu zlo, ali želim da prestane raditi taj posao - kaže Zlatko koji se već pomirio s tim da je i njegove tenisice "papala maca".

Glavnog "junaka" Zlatko je, baš kao i M.B., prijavio policiji, ali pokazalo se da se radilo o čistom gubitku vremena. 

- Rekli su mi da mogu jedino podnijeti privatnu tužbu, ali ona bi me koštala više od izgubljenih tenisica - kaže Zlatko.

No, Zlatko i M.B. nisu bili jedini koji su se obratili policiji. 

- Imali smo nekoliko prijava protiv postolara o kojem govorite, ali one nisu rezultirale nikakvim prekršajnim ni kaznenim prijavama. Radi se o tražiteljima usluge koji se žale zbog neispunjavanja obaveza onoga koji je trebao dati uslugu. Zbog vrijednosti i zbog načina na koji se ta usluga provodila ovakvi su slučajevi prije za nekoga iz domene prava potrošača - rekli su u PU zagrebačkoj, gdje ne spominju točan broj prijava, ali potvrdno odgovaraju na pitanje je li ih bilo do desetak. 

I u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) kažu da policija nije prava adresa u ovakvim slučajevima. 

- Kada servis ne vraća proizvod koji je bio na popravku ili cipele, potrošač se treba najprije obratiti pisanim putem i zatražiti objašnjenje. Ono mora uslijediti prema Zakonu o zaštiti potrošača, čl. 10. u roku od 15 dana, a ako potrošač ne dobije odgovor u navedenom roku ili s odgovorom nije zadovoljan, može podnijeti prijavu tržnim inspektorima - kaže Tomislav Lončar, tajnik HUZP-a. 



Cipele trebaju biti državne?


Problem je, zapravo, što se ovakav slučaj ne tretira kao krađa, a da bi se pravna država pozabavila kažnjavanjem obućara koji ne voli vraćati obuću s popravka, cipele bi morale biti – državne. 

Kazneni zakon ovakve slučajeve tretira člankom 232. koji regulira pitanje utaje. Po tom bi članku onome "tko protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni" osiguran je smještaj u zatvoru koji može potrajati i do tri godine. 

Međutim, da bi se postupak pokrenuo po službenoj dužnosti cipele bi morale biti u državnom vlasništvu. Prevarene građane država ne štiti sama po sebi, već ih upućuje na privatne tužbe. A postolar i dalje nesmetano uzima nove cipele na popravak. Hoće li ih vratiti baš svakom vlasniku, samo nebo zna.

I za kraj, nakon što je shvatio da bi se mogao naći u medijima, naš je postolar po tko zna koji put obećao M.B. da dođe "idući tjedan" pa će joj vratiti cipele. I zaista, jednog je dana ponosno na pult stavio cipele koje su, barem kada je u pitanju boja, marka i broj, odgovarale onima koje mu je ostavila davno prije. Međutim, za razliku od njenih koje su bile nove, ove su bile iznošene. Tko ih je u međuvremenu nosio pitanje je na koje nije dobila odgovor. Cipele nije ni uzela, ionako su bile zrele za – postolara, piše dnevnik.hr.

Facebook komentari

hr Sat Dec 31 2016 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8ea8fe2af47f32088b463f/80

Dvanaestgodišnjoj Petri Zrilić iz Zadra ponovno je potrebna pomoć!

Svi se sjećamo 12 -godišnje Petre Zrilić iz Zadra koja boluje od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde, izuzetno teškog tumora. Sada joj je ponovno potrebna naša pomoć!

Petra Zrilić, 12- godišnja djevojčica iz Zadra, široj javnosti je poznata od prošle godine kada je cijela Hrvatska u rekordnom skupila 110 tisuća eura za njeno liječenje u Španjolskoj od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde. 

Petra je u rujnu prošle godine sa svojom majkom Ljubicom otputovala u Španjolsku. Liječenje je polučilo rezultate i Petra je dobro podnijela taj ciklus terapija. 

Cijena jednog ciklusa imunoterapije iznosi 87 tisuća eura, a novi ciklus kojeg liječnici predlažu također bi se sastojao od pet tretmana. No, prvotan iznos koji je bio prikupljen za Petrino liječenje je potrošen, jer su uz cijenu samog liječenja njeni roditelji morali platiti avionske karte, prijevoz, smještaj i dodatne pretrage, te obradu nalaza liječnika u Španjolskoj. 

Za novi ciklus njeni roditelji više jednostavno nemaju novaca stoga i ovaj put trebaju nas. Petrina majka se također obratila raznim udrugama koje su rekle da će pomoći koliko god mogu. A Vas molimo da i ovaj put pomognete Petri da odradi i drugi dio terapije koja je prijeko potrebna za njeno ozdravljenje.

Kako možete pomoći Petri?

Svi koji žele pomoći hrabroj Petri Zrilić mogu to napraviti pozivom na humanitarni telefon 060 933 933 (cijena poziva s PDV-om 6,25 kn), a novac možete uplatiti na račun HR7123400091510643583. Za sve uplate koje dolaze iz inozemstva, međunarodni kod banke je SWIFT PBZGHR2X.


Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 12:27:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

VLADA Plenković: Povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića

Premijer Andrej Plenković u četvrtak se na početku Vladine sjednice osvrnuo na mjere demografske revitalizacije u sklopu kojih se planira povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića, kojima se šire smještajni kapaciteti i uvodi dvosmjenski rad.

Povećanje doplatka za djecu planira se od 1. srpnja, a za sufinanciranje izgradnje i prenamjene dječjih vrtića osigurano je 67 milijuna kuna, rekao je Plenković govoreći o mjerama koje su razmotrene na nedavnom sastanku Vijeća za demografsku revitalizaciju. 

"Na četvrtom sastanku Vijeća razmotreno je niz kvalitetnih mjera, dogovoreno je da će se u suradnji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva financija riješiti sve što je nužno za povećanje doplatka za djecu, i to s predviđenim stupanjem na snagu 1. srpnja", rekao je Plenković u uvodnom obraćanju članovima Vlade.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava će na Međunarodni dan žena 8. ožujka, u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, raspisati natječaj u vrijednosti 300 milijuna kuna za zapošljavanje predškolskih odgajatelja i ostalog pratećeg osoblja potrebnog za dvosmjenski rad i kvalitetan boravak djece u vrtićima, što će se financirati sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Plenković je istaknuo kako je riječ o mjerama orijentiranim na demografsku politiku, a rad dječjih vrtića bit će produžen u većem broju gradova i jedninica lokalne samouprave.

"Očekujem da Ministarstvo za demografiju i ministrica nastave s konkretnim prijedlozima te da se i svi ostali resori uključe u razvoj demografske politike", poručio je Plenković.

Pritom nije spomenuo ostavku koju je državni tajnik za demografiju Marin Strmota podnio pred zaprepaštenom ministricom Nadom Murganić tijekom konferencije za novinare koja bila održana nakon sjednice Vijeća  za demografsku revitalizaciju.

Strmota je izjavio da podnosi ostavku jer mjere koje su usvojene na sjednici Vijeća smatra "folklorom" i nedovoljno ozbiljnim za rješavanje demografskih problema zbog kojih nam "država izumire".

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:50:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Očajni otac teško bolesne kćeri nazvao ured hrvatske predsjednice, na kraju završio u zatvoru

Muškarac (44) iz Koprivnice jučer je u očaju nazvao ured hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na Pantovčaku kako bi zatražio pomoć za teško bolesnu kćer (14). Javila mu se tajnica zamolila ga da predsjednici pošalje dopis.
Očajni otac potom je zaprijetio da će baciti bombu na zagrebački Klinički bolnički centar Rebro, a liječnika zaklati. Zbog tih prijetnji danas je uhićen i određeno mu je mjesec dana istražnog zatvora, neslužbeno doznajemo iz dobro upućenih izvora bliskih policiji, piše podravski.hr.

Ojađeni muškarac pokušao je telefonski predsjednicu države izravno zamoliti za pomoć, ali dalje od tajnice nije stigao. Kad je, umjesto razgovora s predsjednicom, dobio odgovor koji nije htio čuti, rekao je: “Ma, najbolje bi bilo da ja odem na Rebro, bacim bombu i zakoljem doktora”.

Prema službenom protokolu, slučaj je prijavljen državnim službama koje su nakon kraće istrage predmet ‘spustile’ koprivničkoj policiji na postupanje. Oni su odmah uhitili 44-godišnjaka. Priveden je tužiteljima na ispitivanje, a navodno se branio kako je sve bila nepromišljena i očajna reakcija na stanje kćeri (14) koja boluje od vrlo rijetke bolesti.

Nesretna djevojčica prošla je desetak operacija, a sljedeća koju mora obaviti u Hrvatskoj je preskupa. Zbog toga je 44-godišnjak, kako tvrdi, odlučio predsjednicu zamoliti za pomoć za operaciju izvan zemlje. Ta bi joj operacija, koja je očito kvalitetnija nego kod nas, navodno iznimno olakšala život.

Sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu nije imao razumijevanja prema obrani privedenog mu 44-godišnjaka. Prihvatio je prijedlog tužitelja i izrekao mu mjesec dana istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. U pritvoru će tužitelji vjerojatno zatražiti vještačenje psihijatra i psihologa. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:44:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .