Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/588478381eea8ffb1a8b457d/80
Foto: Screenshot YouTube

Grmoja odlučan: Na lokalnim s HDZ-om nema nikavih dogovora i popuštanja

Plagiranje svakako ne odobravam no u javnosti se širi puno informacija pa je sve to počelo sličiti na nekakav sukob u akademskoj zajednici - komentirao je Grmoja navodno plagiranje ministra Barišića

Potpredsjednik Mosta i jedan od njegovih osnivača Nikola Grmoja za Hinu govori o predstojećem izbornom Saboru stranke, potvrđuje svoju kandidaturu za Dubrovačko-neretvanskog župana, progovara o "tajnoj koaliciji lokalnog HDZ-a i Jambe" u Metkoviću, a o predstojećim lokalnim izborima kaže kako će s HDZ-om voditi političku utakmicu u kojoj neće biti nikakvih dogovora niti popuštanja.

Idući vikend Most na stranačkom izbornom Saboru konačno postaje klasičnom političkom strankom...

- Most ni sada neće postati klasična politička stranka. Most je istovremeno i politička stranka i platforma - bio i bit će nakon izbornog Sabora.

Čemu onda Sabor?

- Ono zbog čega sazivamo Sabor i mijenjamo Statut je kako bi sve ono što Most jest uglavili u sam Statut, a kako nas se ne bi optuživalo da su tijela koja odlučuju u Mostu na neki način nelegitimna. Tijelo koje je donosilo odluke je bilo Nacionalno vijeće kojeg do sada nije bilo u Statutu. Osim stranačkih tijela – Predsjedništva, Glavnog odbora, Nadzornog odbora u Statutu će biti sada predviđena mogućnost osnivanja suradničkog tijela, Nacionalnog vijeća Mosta. U njega će ući svi saborski zastupnici i ministri koji ne žele biti članovi stranke nego su nezavisni, ali i predstavnici nezavisnih inicijativa i lista s kojima ćemo u perspektivi surađivati i sklopiti sporazume o suradnji pa će na temelju tih sporazuma oni možda dobiti mogućnost participiranja u Nacionalnom vijeću. Tako će to Nacionalno vijeće Mosta biti tijelo koje odlučuje u ime platforme koja okuplja ne samo stranački dio Mosta nego i nezavisni dio. Mi želimo čuvati ta oba 'plućna krila'. 

Kako će se glasovati na izbornom Saboru?

- Glasovat će se po načelu jedan čovjek jedan glas. Redovni članovi su svi oni koji su bili aktivni u kampanjama Mosta i željeli su biti redovni članovi. Takvih je oko 400 koji će glasovati na samom Saboru. No to je, ponavljam, samo pola Mosta jer na Saboru će biti i predstavnici nezavisnih lista i inicijativa koji neće glasovati ali čine onaj drugi, nezavisni dio Mosta. Glasovanje će biti elektronsko, imamo softver i mislim da ćemo biti prva politička stranka koja je primjenila takav princip glasovanja. Dobit ćemo peteročlano Predsjedništvo, Nadzorni odbor s isto toliko članova te Glavni odbor s nešto više članova, a u njega će ući županijski povjerenici svih županija plus članovi Predsjedništva i Glavnog odbora. Nacionalno vijeće će se formirati naknadno, jer to nije stranačko nego suradničko tijelo.

Predbacuje vam se da je Most zapravo obiteljski posao Vas i Bože Petrova, a kao argumet se spominje činjenica da su se nakon osnivačkog Sabora u studenom 2012. u tijelima Mosta našli najuži članovi vaših obitelji...

- Nitko tko je s nama obiteljski povezan ne odlučuje ni o čemu u Mostu niti je u Predsjedništvu, lokalnog metkovskog Mosta kao niti u Nacionalnom vijeću.

Kritičari vam predbacuju i manjak demokracije... Ostaje li Božo Petrov jedini predsjednički kandidat?

- Kako je to manjak demokracije kad je Božo Petrov u biti čelnik nacionalnog Mosta tek godinu i pol dana tijekom kojih smo na dvojim parlamentarnih izbora napravili fantastičan rezultat. A kad odradimo mandat u ovoj vladi uvjeren sam da će gospodin Petrov podnijeti pravi račun članovima Mosta. Osim toga, nema razloga da se netko kandidira za predsjednika samo da bismo glumili neku demokraciju.

Dakle, ostaje jedan kanidat za predsjednika?

- Ja to sada ne mogu tvrditi. Kandidature jos pristižu. Volio bih da se netko kandidira jer ne bi bilo napada kako imamo samo jednog kandidata, ali ne očekujem realno da će ih biti.

U kojoj funkciji sebe vidite?

- Ponajprije se vidim u Hrvatskom saboru, no jake su tendencije da se kandidiram za dubrovačko-neretvanskog župana. Most u toj županiji ima velike šanse, od tamo dolazi i predsjednik Sabora, jedan od najpopularnijih ministara Vlaho Orepić... Nekakav je stav kako je to prilika da se dogode promjene u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no konačnu odluku ni ja ni Most još nismo donijeli.

Protivnici vam prigovaraju da ste bolji u rušenju političkih suparnika, ponajprije Jamba, pa Karamarka i Milanovića, nego u gradnji nečeg novog...

- To ne stoji. Samo što smo vratili dugove, napravili smo ogromnan posao. Mnoge smo projekte pokrenuli: primjerice u Metkoviću se nikad više nije gradilo infrastrukture nego u ovom trenutku. Imamo konkretne rezultate ali ljudi moraju shvatiti da mi na nacionalnoj razini imamo 13 plus dva zastupnika, a prava snaga i uspješnost bi se mogla vidjeti da smo imali 76 ruku u Saboru.

Stipe Gabrić Jambo vam poručuje ovih dana da će se kandidirati u Metkoviću i poraziti "vašu sektu"...

- To je njegva stara priča. Bili smo Družba Pere Kvržice pa sekta... sve su to nazivi kojima on nas naziva pa se ne čudim. Čudi me samo da lokalni HDZ ozbiljno računa na tog čovjeka iako su fingirano odbili predizbornu koaliciju s njim. No očito je da će on biti njihov vrlo važan igrač za rušenje Mosta u Metkoviću. On će voditi tu prljavu kampanju. Izlaze s jednim novim licem iako je u biti sve ostalo isto, isti ljudi koji su i do sada surađivali s Jambom. On je i sam rekao da će u drugom krugu, ne uđe li u njega, "mišlju riječju i djelom podržati Dalibora Milana". Samo neće propustom - propust mu se sigurno neće dogoditi tako da ćemo voditi bitku protiv lokalnog HDZ-a i Jambe koji su u tajnoj koaliciji, ali uvjeren sam da ćemo u toj borbi pobijediti.

Bojite li se ipak neugodnih iznenađenja na izborima? Ankete vam ne idu na ruku...

- To je potpuna neistina. Uzeo sam ankete zadnjih mjeseci i krećemo se od 9 do 11 posto. Od pada Karamarka gotovo nam je isti rejting. Određeni mediji pišu o "slobodnom padu Mosta" što to se u stvarnosti ne događa.

Kako ćete razgraničiti odnose s HDZ-om na lokalnim izborima obzirom da ste na nacionalnoj razini u koaliciji?

- Mi ćemo s HDZ-om, kao i s drugim političkim opcijalma, u lokalnim sredinama voditi političku utakmicu u kojoj nema nikakvih dogovora s HDZ-om niti im namjeravamo negdje popustiti. Čovjek koji im je bio najveća noćna mora u Splitu biti će naš kandidat za gradonačelnika - Robert Pauletić. On, koji ima velike šanse u Splitu kao i moja kandidatura za župana Dubrovačko-neretvanskog govori kako nema popuštanja HDZ-u! To će biti jedna otvorena utakmica u kojoj će građani odlučiti kome će dati povjerenje.

Je li potpredsjednica Vlade Martina Dalić u sukobu interesa obzirom da joj je suprug u upravi Ine?

- Ne mogu tvrditi da li je ili nije, to nek Povjerenstvo utvrdi. U svakom slučaju dobro je što je osnovan Savjet koji će Vladi predložiti najbolji model pa to onda neće biti odluka ministrice Dalić već skupine stručnjaka.

A što je s Mostovim modelom?

- Uvjereni smo da će se i naš model dobro razmotriti i da će se pokazati kako je on možda u ovom trenutku najbolji. Uvjereni smo da on ne povećava javni dug, da se s tim modelom može otkupiti dio dionica Ine od MOL-a i da možemo vratiti Inu u svoje ruke.

A ako ipak prođe HDZ-ov model?

- Ako bude procjena Vlade da je to najbolji model mi onda tražimo ustavnu zaštitu. Svjesni smo da za promjenu Ustava treba jedan širi dogovor kao i da to nije lagano. Ipak, tražimo da se, ako se ide u smijeru prodaje određenog dijela dionica javnih tvrtki onda ide i u smijeru ustavne zaštite jer da je toga bilo prije, sada ne bi trebalo vraćati Inu.

Slažete li se s glavnim tajnim tajnikom HDZ-a Gordanom Jandrokovićem da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ima preširoke ovlasti?

- Nisam stručnjak na tom području pa ne mogu to niti komentirati. Zadatak Povjerenstva je da radi svoj posao i dokazuje sukob interesa. Vidjeli smo u slučaju Karamarko kako je potvrđen sukob interesa na sudu. Ne znam na što je mislio gospodin Jandroković u svojoj izjavi. Povjerenstvo u slučaju Martine Dalić još nije donijelo nikavu odluku.

Što mislite o navodnom plagiranju ministra Pave Barišića?

- Plagiranje svakako ne odobravam no u javnosti se širi puno informacija pa je sve to počelo sličiti na nekakav sukob u akademskoj zajednici. Što je posrijedi to ne znam i to bi trebalo preispitati. No sam ministar bi trebao imati nekakvu odgovornost pa sam odlučiti što bi u konkretnom slučaju trebao napraviti, kao i premijer koji ga je odabrao.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 10:16:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5521b3581766fd60038b48bf/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

Sunčano, na Jadranu bura

Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 15 do 19, a na moru između 19 i 23 Celzijevih stupnjeva

Djelomice, a na Jadranu i pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a na Jadranu u prvom dijelu dana umjerena, podno Velebita i vrlo jaka bura, zatim slab zapadnjak i jugozapadnjak.

Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 15 do 19, a na moru između 19 i 23 Celzijevih stupnjeva, prognozira za subotu Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). 

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 09:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bbca45b47398619f8b459e/80
Foto: Pixabay

Ne prestaju kontroverze oko ljetnog računanja vremena

Sat će za ljetno računanje vremena pomaknuti više od 70 zemalja svijeta, većinom na sjevernoj hemisferi

Hrvatska, kao i sve europske zemlje, osim Islanda, u noći sa subote (26. ožujka) na nedjelju (27. ožujka) pomiče kazaljke na satovima sat vremena naprijed, čime počinje računanje ljetnog vremena oko čijih prednosti i nedostataka ne prestaju kontroverze, tako da su taj model računanja vremena u zadnje vrijeme napustile Turska i Rusija.

Osim Europe, sat će za ljetno računanje vremena pomaknuti  više od 70 zemalja svijeta, većinom na sjevernoj hemisferi. To će im donijeti više danjeg svjetla i moguće uštede električne energije ali i poremaćaje spavanja, koje mogu pratiti i neke druge zdravstvene tegobe.

Pomicanje sata ustaljeno 70-tih godina

U zapadnoj Europi "pomicanje sata" ustaljeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, štedi energija, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Međutim, suprotno nekadašnjim vjerovanjima, sve se češće navode i argumenti protiv takve prakse, poput onoga da nema rezultata u uštedama energije, a remeti se ustaljene obrasce spavanja što, tvrde znanstvenici, može imati značajne posljedice.

Tako su nedavna znanstvena istraživanja pokazala su da će pomicanje sata s 2 na 3 sata u nedjelju, 27. ožujka, vjerojatno rezultirati porastom srčanih i moždanih udara, većim brojem automobilskih nesreća, te smanjenjem radne učinkovitosti.

"Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj", upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja srčanih udara za 25 posto u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

Stranka umirovljenika prošle je godine zatražila od hrvatske Vlade da preispita odluku o prelasku na ljetno računanje vremena, odnosno pomicanju kazaljki na satu.

Po njihovu mišljenju, pomicanje sata provodi se po inerciji, bez razmišljanja o korisnosti ili štetnosti tog poteza kao i bez rasprave o mogućim drugim rješenjima. Tvrde kako ni na razni Europske unije po tom pitanju ne postoji ni jedinstveno stajalište ni jasni pokazatelji opravdanosti.

Uvedeno u Prvom svjetskom ratu sa ciljem uštede ugljena

Motiv za prelazak na ljetno računanje vremena bile su u prvom redu energetske uštede u Prvom svjetskom ratu, zbog kojih Austro-Ugarska i njezini saveznici počinju  eksperimentirati s tom praksom. Cilj je bila ušteda ugljena, tadašnjeg glavnog energenta. Već sljedeće godine, 1917., pridružuje im se i Britanija sa svojim saveznicima, dok su Rusija i Sjedinjene Države pričekale još koju godinu.

Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, šire je razmjere dobilo za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.

Prakse su nakon rata bile različite i neujednačene, a prekretnica je bila velika energetska kriza 70-ih godina kada se svijet počeo vraćati "pomicanju vremena" koje se od tada ustalilo u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta. Bivša Jugoslavija ljetno je vrijeme prvi put uvela 1983. godine.

Ljetno računanje u Europi i Americi; Rusija i Turska odustale

Sat unaprijed u Europi će pomaknuti stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, na Kubi, Grenlandu...

Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja tropskog pojasa jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi ni veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena, ali su od njegova korištenja odustale.

Kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli niti stanovnici Rusije koji od 2014. imaju "trajno zimsko računanje vremena", a na teritoriju te velike zemlje je te godine i sa devet na 11 povećan broj vremenskih zona.  Nekadašnji Sovjetski Savez uveo je 1981. godine ljetno računanje vremena, a  2011. tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev  smanjio je broj vremenskih zona na devet i odlučio da će ljetno računanje vremena vrijediti cijelu godinu. Svoju odluku tada je objasnio time da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave.

Od pomicanja sata prošle je godine odustala i Turska koja je također odlučila da će ljetno računanje vremena vrijediti cijele godine.

Tamo gdje se vrijeme mijenja na sjevernoj hemisferi, ljetno računanje obično počinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve nedjelje u travnju, a završava zadnje nedjelje u listopadu. No, ima i iznimaka. Tako od 2007. godine SAD i Kanada počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a završavaju s prvom nedjeljom u studenome

Bez obzira na protivnike, ljetno računanje vremena nesumnjivo ima i svoje dobre strane. Pokazalo se da se tada manje i rjeđe gleda televizija, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda ili bavi sportom. Zbog duljeg dana ljudi mogu biti više biti na otvorenom i uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka. Također, mogli bi se i osjećati bolje nego inače jer će sunce sjati i u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će povećati razinu serotonina, koji podiže raspoloženje.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 09:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d59545b473989dd08b464b/80
Foto: Ilustracija/Boris Kačan

Makarska dobiva novu turističku atrakciju - Burolinu

Bura i Burolina kreću u zajedničku akciju...
Uz zadarske turističke atrakcije Pozdrava suncu i Morske orgulje, i Makarska dobiva svoju. Nakon izgradnje lukobrana istočni dio makarske luke uskoro bi trebao dobiti - Burolinu.

Burolinom bi "upravljala" dobro poznata biokovska bura, javlja HRT. Time bi se u istočnoj luci regulirale prometne gužve te dobilo atraktivno arhitektonsko rješenje. Za Makarane je posebno važno da će se time zatvoriti promet na makarskoj rivi. Sastavni je to dio budućeg uređenja istočnog dijela makarske luke. Uz Burolinu, planirana je gradnja nove prometnice, podzemna garaža te sportsko igralište.

Nakon Pozdrava suncu i Morskih orgulja u Zadru, ovo je novi moderni arhitektonski zahvat akademika Nikole Bašića, kojim bi Makarska dobila još jednu turističku atrakciju.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 09:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d56055b4739806d38b45a1/80

Sat planete za Zemlju: I Split se gašenjem svjetala pridružuje akciji

I ove godine će se diljem Lijepe naše gasiti svjetla za "Sat za planetu Zemlju"

Grad Split će se i ove godine uključiti u akciju „Earth Hour“ 2017. – Sat za planet Zemlju, simboličnim gašenjem svjetala na južnom pročelju Dioklecijanove palače  25. ožujka, subota, u vremenu od 20:30 do 21:30 sati.

Pozivaju se građani Splita da se pridruže akciji u 20.30 sati gašenjem svjetala na sat vremena u svojim domaćinstvima.

Sat vremena za planet zemlju, u svijetu poznata kao Earth Hour, akcija je koju WWF (World Wildlife Fund for Nature) organizira desetu godinu zaredom, a od 2009. godine akciji se pridružila i Hrvatska. Akcija je evoluirala od inicijative jednog grada 2007. godine, u veliki globalni pokret u kojem je samo prošle godine sudjelovalo više od 7000 gradova iz više od 160 zemalja. Glavni cilj ove akcije je osvijestiti stanovnike planeta da moramo početi voditi računa o resursima koje trošimo.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .