Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582848b01eea8fa4b88b45a9/80
Foto: Screenshot / YouTube

Iračke snage oslobodile Nimrud od IS-a

Elitne iračke snage istovremeno vode intenzivne borbe s džihadistima u istočnom Mosulu, dok se civili se okupljaju u gradskim predgrađima kako bi izbjegli nasilje

Snage iračke vlade zauzele su Nimrud, drevni asirski grad koji je Islamska država (IS) osvojila prije dvije godine, objavila je u nedjelju iračka vojska.

Grad se nalazi oko 30 kilometara od Mosula koje iračke snage također pokušavaju osloboditi od radikalnih džihadista.

Borci IS-a teško su oštetili arheološka nalazišta u Nimrudu, osnovanom u 13. stoljeću. Islamisti su ih smatrali "simbolima krivovjerja" koje treba uništiti.

- Pripadnici 9. oklopne divizije oslobodili su Nimrud i podigli iračku zastavu nakon što su nanijeli teške gubitke IS-u u ljudstvu i tehnici - priopćila je vojska.

Elitne iračke snage istovremeno vode intenzivne borbe s džihadistima u istočnom Mosulu, dok se civili se okupljaju u gradskim predgrađima kako bi izbjegli nasilje.

Iračke snage pokrenule su 17. listopada veliku operaciju ponovnog zauzimanja drugoga po veličini iračkog grada od IS-a, a specijalne snage su dosad potisnule džihadiste iz nekih mosulskih četvrti.

No bit će potrebni još tjedni ako ne i mjeseci prije nego se oslobodi de facto glavni grad IS-a u Iraku. Humanitarni djelatnici upozoravaju na mogući veliki izbjeglički val kad iračke snage prodru dublje u Mosul.


hr Sun Nov 13 2016 12:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ae303b47398de708b45c8/80
Foto: Pixabay

Nakon šest tjedana rasta i rekordnih visina, cijena nafte napokon je pala

Svjetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih mjeseci zbog snažne potražnje i ograničene proizvodnje vodećih svjetskih proizvođača nafte, kao i oštrog pada proizvodnje u krizom pogođenoj Venezueli

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale, nakon šest tjedana rasta, jer su Saudijska Arabija i Rusija otvorile pitanje ublažavanja proizvodnih ograničenja koja su gotovo godinu i pol dana podržavala rast cijena.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 3,3 posto, na 76,45 dolara, dok je na američkom je tržištu barel pojeftinio 4,8 posto, na 67,90 dolara.

Do samog kraja prošloga tjedna cijene su se nafte manje-više stabilno kretale okonajviših razina od studenoga 2014. godine da bi u petak oštro pale nakon vijesti o mogućem povećanju proizvodnje OPEC-a i njegovih partnera.

Ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak i njegov saudijski kolega Khalid al-Falih sastali su se u St. Peterburgu kako bi uoči sastanka OPEC-a idućega mjeseca proučili uvjete sporazuma o ograničenju proizvodnje koji su na snazi od početka prošle godine.

Od siječnja 2017., naime, OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi smanjili neravnotežu između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje, smanjili zalihe u svijetu i tako poduprli cijene.

Ovoga puta ministri su, zajedno s kolegom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, raspravljali o povećanju proizvodnje za milijun barela dnevno. Tako bi se idućega mjeseca na sastanku OPEC-a predložilo postupno ublažavanje proizvodnih restrikcija.

- Nakon što je na londonskom tržištu cijena barela premašila psihološki važnu razinu od 80 dolara, prvo smo mogli vidjeti blagi pad cijena, a potom su poruke iz Rusije i Saudijske Arabije izazvale oštar pad - kaže Matt Smith, direktor u tvrtki ClipperData.

Svjetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih mjeseci zbog snažne potražnje i ograničene proizvodnje vodećih svjetskih proizvođača nafte, kao i oštrog pada proizvodnje u krizom pogođenoj Venezueli.

Proteklih su tjedana cijene nafte podupirale i najavljene američke sankcije Iranu nakon što se Washington povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom.

No, najava povećanja proizvodnje OPEC-a i partnera izazvala je pad cijena.

Tim više što postoje naznake daljnjeg povećanja proizvodnje u SAD-u, premda se već u veljači u SAD-u proizvodilo rekordnih 10,3 milijuna barela dnevno.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za njih 15, na ukupno 859, najvišu razinu od ožujka 2015. godine.

Kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 650 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

Zbog svega toga, i u ponedjeljak ujutro cijene su nafte oštro pale na azijskim tržištima, nastavljajući negativni niz od prošloga tjedna.

Tako je jutros na londonskom tržištu cijena barela skliznula daljnjih 2,6 posto, na 74,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3 posto, na 65,80 dolara, piše vijesti.hr.

hr Mon May 28 2018 08:57:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0abfc52af47f84048b460c/80
Foto: Twitter

Spašavali ga vatrogasci: 20-godišnjak se poželio ljuljati u dječjoj ljuljački

Jednog muškarca morali su spašavati policija i vatrogasci nakon što je zaglavio u ljuljački u dječjem parku Landseer u Ipswichu, piše BBC.

Dvadesetogodišnjak je zapeo u ljuljački namijenjenoj djeci i ondje je sjedio tri sata ne mogavši se pomaknuti, piše Jutarnji list

Kad su policajci na poziv stigli, vukli su ga i gurali no nisu ga mogli izvući. Nakon toga pozvani su i vatrogasci koji su rastavili čitavu ljuljačku kako bi mogli izvući muškarca.

Mladić je bio zahvalan no prilično posramljen. Recimo i kako je iz čitave nezgode izašao neozlijeđen.

Policija nije podnijela nikakvu prijavu jer za to nije bilo osnove, no mladić se požalio da je u ljuljački bio tri sata prije nego su ga došli spasiti.

Nakon što su oslobodili mladića, policajci i vatrogasci su ponovno sastavili ljuljačku nadajući se da će se njome ubuduće služiti samo djeca kojoj je, uostalom, i namijenjena.

hr Sun May 27 2018 16:26:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b07d91e2af47f55018b4588/80
Foto: Policijska postaja Gustrow

Hrvatski kamion prevrnuo se u Njemačkoj, iz prikolice ispalo 12 tona kobasica

Prikolica kamiona jedne hrvatske tvrtke jučer oko 4 sata ujutro prevrnula se na njemačkoj autocesti A19 u smjeru Rostocka.

Iz prikolice je ispalo 12 tona kobasica.

48-godišnji vozač je rekao policiji da je naglo skrenuo zbog životinje na cesti te da se prikolica zbog tog manevra prevrnula, javlja CroExpress.

Autocesta je bila zatvorena oko dva sata. Vozač nije ozlijeđen, a materijalna šteta je oko 30.000 eura, piše index.hr.


hr Fri May 25 2018 11:36:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b07af982af47f11008b460b/80
Foto: zimo.dnevnik.hr

Povijesna uredba o zaštiti podataka (GDPR) stupila na snagu

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja je danas stupila na snagu, novi je europski zakon koji bi trebao bitno otežati zlouporabu osobnih podataka koje tvrtke prikupljaju o svojim korisnicima i na osnovu njih im nude svoje proizvode i usluge.

GDPR je donesen u travnju 2016. i stupa na snagu nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja.

Uredba se odnosi na sve tvrtke koje posluju na teritoriju EU, ali i na tvrtke koje raspolažu podacima europskih građana, neovisno o njihovoj lokaciji. Tvrtke izvan EU koje svoju robu ili usluge nude unutar EU dužne su poštovati odredbe GDPR-a.

Riječ je o najvećoj promjeni zakonodavstva u području zaštite osobnih podataka od postanka weba.

U posljednjih 25 godina internet je omogućio nove poslovne modele i radikalno promijenio svakodnevni život, a sada je nastupilo vrijeme za regularizaciju toga nepreglednog područja nakon što je postalo jasno da, uz to što donosi mnogo dobrog i korisnog, postoje i realne mogućnosti zlouporabe osobnih podataka.

Zaštita podataka ovih dana izaziva puno pozornosti nakon otkrića da su osobni podaci preko 87 milijuna korisnika Facebooka završili u rukama Cambridge Analytice, konzultantske tvrtke koja je bila angažirana u predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa, piše dnevnik.hr.

Pravo na zaborav

Mnogima se još samo prije nekoliko mjeseci akronim GDPR (General data protection regulation) činio još jednom nerazumljivom kraticom koja ih se ni na koji način neće ticati, ali posljednjih tjedana ne mogu od toga pobjećijer su im pretinci elektronske pošte zatrpani zahtjevima da daju izričiti pristanak na daljnje korištenje svojih podataka.

Društvene mreže poput Facebooka, Twittera, zatim AirBnba, internetske trgovine, razne institucije koje svoje publikacije šalju elektronskom poštom traže ovih dana od svojih korisnika pristanak za korištenje podataka kako bi ispoštovali novi europski zakon.

Mnoge odredbe koje sadrži GDPR i ranije su postojale na nacionalnoj razini, ali su sada objedinjene i pojačane i predstavljaju jedinstven okvir koji se primjenjuje u svim zemljama članicama.

GDPR zamjenjuje direktivu o zaštiti podataka, koja je donesena 1995. godine.

Uredba znatno pojačava prava građana, među inim, jamči pravo na informiranost, što znači da svaki korisnik interneta koji je stavio na raspolaganje dio svojih osobnih podataka, od sada ima pravo znati čemu oni služe, koliko će vremena biti pohranjeni i hoće li ti podaci napustiti Europsku uniju.

Uredba predviđa i pravo na pristup svojim podacima, pravo da ih se korigira i izbriše. Svaki korisnik neke usluge ima pravo zatražiti kopiju svojih podataka. Moguće je tražiti i brisanje podataka povlačenjem pristanka na njihovu uporabu.

GDPR predviđa i "pravo na zaborav", odnosno mogućnost brisanja podataka. Primjerice, moći će se tražiti brisanje s mreže nekog grijeha ili gluposti počinjene u mladosti za koju nema pravnih razloga ili javnog interesa da ih se čuva.

Omogućava se i pravo na transfer svojih podataka, što znači da će se moći promijeniti pružatelj usluga elektronske pošte, a da se pri tom ne izgubi ranije prepiska na prethodnoj elektronskoj adresi.

Goleme kazne za nepoštivanje

Novi zakon ne odnosi se na sve tvrtke u istoj mjeri, što ovisi o njihovoj veličini i tipu podataka koje prikupljaju i načina kako ih koriste. Manje tvrtke morat će samo štititi svoje podatke o klijentima u skladu "sa zdravim razumom", dok će se GDPR u potpunosti odnositi na one tvrtke koje posluju u jednoj ili više europskih zemalja.

Uredba se najviše odnosi na tvrtke koje prikupljaju velike količine podataka poput tehnoloških kompanija, maloprodajnih tvrtki, pružatelje zdravstvenih usluga, banke, osiguravajuća društva itd.

Jedan od ciljeva GDRP-a jest i smanjenje količine podataka koji se koriste, pa će tako tvrtke trebati točno odrediti koji im podaci doista trebaju i kako će ih zaštititi.

Za kršenje odredbi GDPR-a poduzeća mogu platiti goleme kazne, koje mogu dosegnuti do 20 milijuna eura ili do četiri posto njihova prometa (bira se onaj iznos koji je veći).

Osobnim podatkom smatra se svaka informacija koja se odnosi na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Fizička osoba čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati, izravno ili neizravno uz pomoć identifikatora kao što su ime, slike, email adrese, bankovni podaci, objava na društvenim mrežama, zdravstveni podaci, računalne IP adrese, zvučni zapis, broj socijalnog osiguranja, kućna adresa itd.

Neki se podaci poput političkog uvjerenja, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja.. smatraju osjetljivima. Zabranjeno je prikupljati takve podatke bez prethodnog pisanog, jasnog i eksplicitnog pristanka korisnika i bez jasno navedene svrhe.

Provedbu nove uredbe neće nadgledati jedno sveeuropsko tijelo nego mreža nacionalnih i regionalnih tijela u zemljama članicama.

Hrvati nisu naročito zabrinuti krađom podataka

Iako je ostavljeno dvogodišnje razdoblje za prilagodbu i pripremu, očekuje se dosta problema u provedbi zakona.

Između ostaloga, mnogo nadzornih tijela u zemljama članicama nisu spremne preuzeti svoju ulogu bilo zbog nedostatka sredstava ili osoblja ili pak zato što još nisu donijeti potrebni propisi.

Tako se posljednjih dana u Hrvatskoj spominje kako bi zbog nove uredbe s radom privremeno mogao prestati Hrvatski registar obveza po kreditu (HROK) zbog nekih nerazjašenjenih nedoumica, što bi moglo u prvo vrijeme otežati odobravanje kredita.

Više od 250 milijuna Europljana i oko 2,5 milijuna Hrvata svakodnevno koristi internet kako bi se povezalo s obitelji ili kupovalo online.

Na taj način istovremeno dijele puno osobnih podataka, uključujući svoje ime, adresu, broj osobne iskaznice i informacije o svom zdravlju. To otvara vrata brojnim potencijalnim rizicima, npr. neovlaštenom otkrivanju podataka, krađi identiteta ili zlostavljanju na internetu.

Sedam od 10 Hrvata smatra da nema potpunu kontrolu nad svojim osobnim podacima, dok njih gotovo šest od 10 izjavljuje da ne vjeruje poslovanju putem interneta. Štoviše, osam od 10 zabrinuto je zbog mobilnih aplikacija koje prikupljaju podatke bez njihova pristanka, a sedam od 10 brine što bi poduzeća mogla učiniti s informacijama koje su od njih prikupila.

U Hrvatskoj 24 posto ispitanika koji daju osobne podatke putem interneta vjeruje da ima potpunu kontrolu nad tim podacima, u usporedbi s prosjekom EU-a od 15 posto ili čak samo četiri posto u Njemačkoj.

I dok 31 posto Europljana zabrinjava činjenica da nemaju nikakvu kontrolu nad svojim osobnim podacima na internetu, isto vrijedi za samo 19 posto Hrvata, po čemu je Hrvatska jedna od najoptimističnijih zemalja EU-a kada se radi o sigurnosti na internetu.

Zaštita osobnih podataka nije samo glavna briga mnogih Europljana, ona je također temeljno pravo i stoga je nešto što treba zaštititi. Opća uredba o zaštiti podataka odgovor je na tu potrebu, kažu u Bruxellesu.

hr Fri May 25 2018 08:40:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .