Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Istok EU diže plaće 10-15% da zaustavi migracije

Poslodavci traže da se smještaj radnika i topli obrok vode kao neporezni trošak. Kad bi neoporezivi dio plaće bio veći, obećavaju i 13. plaću
Uz Sloveniju i Hrvatsku, danas više od tisuću eura mjesečne bruto plaće imaju i Slovačka, Poljska, Mađarska, nadomak tisuću eura je i Rumunjska. No u Hrvatskoj i dalje polovica zaposlenih zarađuje do 5382 kune neto. 

Hrvatska se našla među prvih pet država članica Europske unije prema brzini rasta cijene rada u prvoj polovici 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći skok cijene rada zabilježen je u Rumunjskoj – više od 15 posto, zatim u Mađarskoj i Češkoj oko 12 posto, te po 10 posto u Latviji i Hrvatskoj. Istočnoeuropske države zacijelo pokušavaju zaustaviti masovne migracije i bijeg stanovništva povećanjem plaća, čemu se konačno priključila i Hrvatska. 

U ožujku ove godine, navodi HGK, bruto plaću višu od tisuću eura imale su Slovenija (1671 euro), Hrvatska (1139 eura), Poljska (1161 euro), Slovačka (1088 eura) i Mađarska (1061 euro). Rumunjska se s agresivnim povećanjem plaća u posljednje dvije godine približava iznosu od tisuću eura (963 eura), prosječna bruto plaća u Crnoj Gori je 761 euro, Bosni i Hercegovini 691 euro, Bugarskoj 566 eura i Makedoniji 564 eura. 

Kad Europski statistički ured prati kretanje cijene rada, ne gleda samo dio primanja koja radnici dobiju na ruke, nego i sva davanja za zaposlene: poreze, doprinose, neporezne naknade, prijevoz, dnevnice, topli obrok i slične naknade pa je po toj metodologiji bruto cijena sata rada u Hrvatskoj ove godine preskočila 11 eura, dok je lani bila 10,6 eura. 

U ostalim zemljama raspon sata rada je od 5 eura u Bugarskoj do 42 eura u Danskoj. Sindikalist Krešimir Sever veli da statistika svašta pokaže, pa i veliku povišicu koju on u toj mjeri ne primjećuje. Hrvatski DZS ističe da je prosječna neto plaća u lipnju ove godine bila 6276 kuna, s tim što je polovica zaposlenih zarađivala do 5382 kune, kolika je bila medijalna plaća. U odnosu na isti mjesec prošle godine, neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama nominalno je viša 271 kunu ili 4,5%. 

– Došlo je do određenog rasta plaća, ali treba naglasiti da je osnovica s koje kreće povećanje plaća niska. To još nije dovoljno da zaustavi odlazak ljudi koji su odlučili otići iz zemlje zbog malih primanja. Hrvatska ima i izuzetno velik udjel nestalnih oblika rada. Sve je to odraz višegodišnje promašene politike da se gradi konkurentnost ekonomije preko niskih plaća i obeshrabrenih radnika, navodi sindikalist Sever. 

No, neovisno o startnoj osnovici i metodologiji, činjenica je da je u Luksemburgu, Španjolskoj ili Nizozemskoj cijena rada porasla manje od jedan posto, godišnje povećanje cijene rada u eurozoni bilo je 2,2%, a u cijelom EU – 2,6 posto, piše vecernji.hr
hr Sat Sep 15 2018 19:34:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5befdcea0e49384e168b4579/80
Foto: PIXABAY

Hakeri prijete: Black Friday mogao bi se pretvoriti u financijsku noćnu moru!

Potrošači s nestrpljenjem čekaju Black Friday i velika sniženja, no tijekom sljedećih dana potreban je poseban oprez jer su se za šoping ludilo pripremili i hakeri.

Vjerojatno ste već primijetili brojne oglase za Black Friday koji nas ovih dana prate na brojnim stranicama kojima surfamo. Vrijeme najvećih popusta i najboljih ponuda više nije rezervirano samo za jedan dan, već su ga neki trgovački lanci razvukli na cijeli tjedan pa i duže, samo kako bi privukli što više kupaca.

No, crni petak ne privlači samo kupce koji žele kupiti stvari po što pristupačnijoj cijeni, već dane velikih popusta u studenom s nestrpljenjem čekaju i hakeri i kibernetički kriminalci koji namjeravaju iskoristiti šoping ludilo za brojne prijevare s kojima se žele dokopati osobnih informacija i podataka o bankovnim karticama korisnika, instalirati malware na računala i slično.

Prema izvještaju kompanije za kibernetičku sigurnost RiskIQ, Black Friday je "gozba za hakere" koji u svojim prijevarama, lažnim mobilnim aplikacijama i na prevarantskim stranicama oni često koriste imena poznatih brandova i trgovačkih lanaca kako bi se te prijevare činile što stvarnijima. Iz ove kompanije tako upozoravaju da se, umjesto velikih ušteda, šopingiranje tijekom popusta "lako može pretvoriti u financijsku noćnu moru".

Ono na što posebno upozoravaju iz RiskIQ-a i što ove godine predstavlja iznimno veliku prijetnju jest sve veći broj napada povezanih s tzv. Megacart hakerskim grupama čija su specijalnost krađe podataka o bankovnim karticama, a među njihovim žrtvama nalaze se i kompanije poput British Airwaysa i Ticketmastera, piše zimo.hr

Dakle, ako namjeravate kupiti nešto putem interneta tijekom šoping ludila koje slijedi tijekom sljedećih tjedana – osim Black Fridaya, milijuni će se potrošiti i na božićni šoping, dobro provjerite na kojim stranicama kupujete i na koje linkove klikate jer bi vas samo jedan krivi klik i upisivanje bankovnih podataka na krivo mjesto moglo jako skupo koštati.


hr Sat Nov 17 2018 10:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb0a390cb557a0ec88b460a/80
Foto: PIXABAY

Strani mediji se raspisali o Dubrovniku kao o 'mračnoj strani turizma': Zarada ispred normalnog života

‘Ljepota grada na Jadranu prijeti postati njegova propast’, pišu strani mediji navodeći kako je Dubrovnik zaradu stavio ispred normalnog života svojih građana što bi mogao skupo platiti
Već neko vrijeme strani mediji pišu o problemu Dubrovnika i Venecije navodeći kako su to gradovi koji zbog broja turista koje primaju pucaju po šavovima.

“Primjeri poput Venecije i Dubrovnika pokazuju što se događa kada se interesi turista postave ispred potreba stanovnika: gradovi izumiru i postaju nenaseljeni zabavni parkovi. U povijesnoj jezgri Dubrovnika još jedva da tko živi, stari grad je postao kulisa kojoj se dnevno dive tisuće turista s kruzera”, jedan je od komentara objavljen prošlog mjeseca u Standardu, dok njemački mediji pišu kako je Dubrovnik na pretrpanost upozorio i UNESCO, javlja net.hr.

Minhenski dnevni list Süddeutsche Zeitung (SZ) ovog je četvrtka, pak, objavio veliku reportažu pod naslovom “Sloboda za Dubrovnik” i podnaslovom “Ljepota grada na Jadranu prijeti postati njegova propast. Sada političari i građani žele nešto poduzeti protiv toga.”

Žrtva vlastitog uspjeha

Autor teksta je konstatirao kako ponekad male stvari ukazuju na velike probleme, a njegov sugovornik član građanske inicijative “Dajmo ruke” i predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović navodi kako se u Dubrovniku za one koji imaju biznis radi sve, dok za one koji u gradu žive više nema mjesta. Navode se nadalje i svake godine sve veće brojke turista, a autor teksta je izračunao i da u starom gradu, “na površini od oko 10 nogometnih igrališta živi još samo 1000 Dubrovčana, a na svakoga od njih dolazi 2000 posjetitelja.”

Deutsche Welle piše, pozivajući se na njemački list, kako se, kada je riječ o destinacijama zagušenim turizmom, u medijima koristi pojam “overturism”, a da u tim gradovima omiljeni ciljevi postaju nužno žrtve vlastitog uspjeha. “Zato Dubrovnik može biti model: ako se ovdje nađe razumno rješenje, ono bi moglo funkcionirati i drugdje”, piše njeački medij.

Nužna zaštita od pohlepnih biznismena

Ono što Dubrovniku treba, ističu sugovornici novinara SZ-a, je bolji menadžment turizma, kontrola njegove ekspanzije, kojom bi se zaštitilo lokalno stanovništvo – od stranih ulagača, pohlepnih biznismena, kapitalističkog zgrtanja novca od kojeg Dubrovčani na kraju nemaju gotovo ništa. “Novac odlazi negdje drugdje, a problemi ostaju”, kaže Krstulović, a prenosi SZ.

Njemački dnevnik, kojeg prenosi Deutsche Welle, piše i kako aktualni dubrovački gradonačelnik Mato Franković, u budućnosti planira ograničiti broj turista koji se istovremeno zadržavaju u starom gradu na maksimalno 5000 te poduzeti mjere kao što su smanjenje broja stolica, stolova i štandova na javnom prostoru, smanjenje broja kruzera i njihovu bolju koordinaciju, “usmjeravanje” turista na druge izletničke destinacije u okolici, te sustav bolje kontrole parkinga turističkih autobusa. “Moramo se odlučiti između novca i ljudi. Ja sam se odlučio za ljude”, citira Frankovića SZ. Zvuči dobro, postavlja se samo pitanje hoće li ove riječi doista popratiti i odgovarajuća djela.

Ta rješenja su na tragu onoga što savjetuje i predsjednik Saveznog ureda njemačkog turizma (BTW) Michael Frenzel. Načelno je, međutim, naglašava on, problem prevelikog broja turista na jednom mjestu iznimka, a ne pravilo. Ali iznimka koju treba što prije obuzdati, prije nego što Dubrovnik postane potamnjeli biser Jadrana.

hr Sat Nov 17 2018 09:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b139fc32af47ffd158b4586/80

Gastarbajteri u Hrvatsku lani poslali golem novac, svaki radnik mjesečno šalje oko 415 eura

Hrvatski gastarbajteri koji su pronašli poslove diljem Europske unije lani su u Hrvatsku poslali nemali iznos od 1,04 milijarde eura. No strelovit rast radničkih doznaka zaustavljen je nakon tri godine konstantnog rasta. Podsjetimo, u 2016. privatni transferi u Hrvatsku iznosili su 1,05 milijardi eura

Iznos od 1,04 milijarde eura u stranim doznakama u petak je objavio središnji europski statistički ured Eurostat, dodajući pritom da je iz Hrvatske u 2017. poslano 248 milijuna eura, zbog čega imamo suficit u radničkim doznakama od 823 milijuna eura, čime smo u samom vrhu Europske unije. 'Šiju' nas jedino Rumunjska, Poljska i Portugal. Najveće odljeve očekivano imaju najrazvijenije zemlje EU-a, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2017. godini, iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a. 'Većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji šalju novac u svoje matične zemlje', napominje se u Eurostatovu izvješću.

Od ukupnih doznaka poslanih iz Hrvatske, u druge je članice EU-a poslano 110 milijuna, a 138 milijuna eura otišlo je u zemlje izvan EU-a. Prema podacima Eurostata, radničke doznake snažno rastu od 2014. godine, kada su iznosile 870 milijuna eura. Iduće godine rastu na 959 milijuna eura, a 2016. probijaju granicu od milijardu eura.

No niti to nisu posve točne brojke jer statistike HNB-a i Eurostata prate samo doznake i transfere koji idu preko bankovnih računa pa je nemoguće reći koliko se novca u Hrvatsku unese (ili iznese) u gotovini. Priljevi od radničkih doznaka i naknada zaposlenicima konzistentni su s brojem iseljenih.

Podsjetimo, do velikog ubrzanja iseljavanja došlo je 2014. i 2015. godine, s potpunom eskalacijom u 2016. godini. Broj iseljenih u 2011. i 2012. kretao se oko 13.000, a u 2013. emigracija jača na 15.000 osoba, što je rast od 15 posto. Već 2014. iselilo se 21.000 ljudi, što je rast od 40 posto, dok 2015. zemlju napušta gotovo 27.000 ljudi, što je povećanje od 30 posto. I ovdje se, nažalost, radi o nepotpunim podacima kojima raspolaže Državni zavod za statistiku jer svi oni koji su emigrirali nisu prijavili svoj odlazak MUP-u.

Ako je u inozemstvu oko 200.000 hrvatskih građana, ispada da svaki od njih godišnje u Hrvatsku, najvjerojatnije članovima svoje obitelji, pošalje oko5000 eura ili oko 415 eura mjesečno.

Koliko je to značajan novac za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva, možda najbolje ilustrira podatak da su izravne strane investicije u našu zemlju lani iznosile oko 1,8 milijardi eura, dok su u lošijim godinama, poput 2013. ili 2015., doznake gastarbajtera bile i više od iznosa stranih ulaganja, piše tportal.hr

hr Fri Nov 16 2018 17:44:02 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bebeae90e4938fd0e8b4622/80

Prijavite se na natječaj: 200 milijuna kuna bespovratnih sredstava za male i srednje poduzetnike

Dodijeljenim bespovratnim sredstvima sufinancirat će se projektne aktivnosti koje uključuju izradu/razvoj/nabavu IKT poslovnih rješenja

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je natječaj „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT2)“.

Ovim Pozivom potiču se mali i srednje veliki poduzetnici (MSP) na primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije radi optimiziranja poslovnih procesa, integriranja poslovnih funkcija, učinkovite organizacije tijeka rada, poboljšanja interakcije s klijentima i dobavljačima te poboljšanja tržišnog položaja poduzeća.

Dodijeljenim bespovratnim sredstvima sufinancirat će se projektne aktivnosti koje uključuju izradu/razvoj/nabavu IKT poslovnih rješenja namijenjenih optimiziranju poslovanja, poslovnih procesa, odnosno proizvodnje te implementaciju, prilagodbu i integraciju poslovnih rješenja s postojećim ili novim IKT sustavom. 

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 80.000,00 kuna, a najviši iznos je 1.000.000,00 kuna. Najviše 80% prihvatljivih troškova će se financirati prihvatljivim prijaviteljima ukoliko se sjedište prijavitelja nalazi u I. i II. skupini JLS, dok će se 65% prihvatljivih troškova financirati prijaviteljima ukoliko se sjedište prijavitelja nalazi u VII. I VIII. skupini JLS (jedinice lokalne samouprave).

- Cilj ovog natječaja je jačanje tržišne pozicije, povećanje konkurentnosti i učinkovitosti poslovanja MSP-ova primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije kao i podrška razvoju informacijskog društva u Republici Hrvatskoj. - izjavila je Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. iz Zagreba.

- Interes za ove potpore je velik te nam se svaki dan javljaju poduzetnici kako bismo im pripremili dokumentaciju za sudjelovanje u ovom natječaju. - dodaje Ana Fresl te pojašnjava kako je razlog tome i ukupni iznos potpora u iznosu od 200 milijuna kuna, ali i pojedinačni maksimalan iznos koji poduzetnici mogu dobiti.

Podsjećamo, datum početka zaprimanja projektnih prijedloga za prethodnu inačicu Poziva otvorio se 28. kolovoza 2018. godine i bio je otvoren samo 35 sekundi što je izazvalo nezadovoljstvo prijavitelja i velik interes javnosti u raspravi oko toga trebaju li se sredstva iz fondova dodjeljivati najbržim prijaviteljima ili najkvalitetnijim projektima. Odmah nakon, Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac najavila je otkazivanje Poziva i otvaranje novog s povećanom alokacijom od 200 milijuna kuna.

hr Wed Nov 14 2018 10:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .