Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2d237f2af47f963b8b484e/80
Foto: Regional Express

Ekološki incident: More je puno nafte koja je iscurila iz broda

U mjestu Trget u Raškom zaljevu, na istočnoj obali Istre, nedaleko od luke Bršica, u petak ujutro oko 5 sati došlo je do ozbiljnog ekološkog incidenta u kojem je veći dio zaljeva onečišćen teškim gorivom, odnosno naftom, doznaje se u Lučkoj upravi Rabac.

Prema neslužbenim informacijama, do istjecanja nafte najvjerojatnije je došlo iz nekog od brodova u obližnjoj luci Bršica, transportnoj luci za stoku i drvo.

- Trenutno su sve nadležne inspekcije i službe na terenu i utvrđuju se točne okolnosti nastanka onečišćenja. Poduzimaju se sve zakonom propisane mjere sanacije nastale štete te je već u tijeku sanacija koju provodi Dezinsekcija d.o.o. iz Rijeke - priopćila je ravnateljica Lučke uprave Rabac, u čijoj je nadležnosti i Trget, Antonela Mohorović Kožuh.

Onečišćenje je, dodala je, većih razmjera, ali se za sada ne može reći koliko je goriva iscurilo u more, piše index.hr.

hr Fri Jun 22 2018 18:28:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5abfb0dd2af47f4a5d8b45da/80

Zatvorena autocesta, a kiša stvara velike probleme

Prve dane ljeta obilježava pravo jesensko vrijeme. U noći i ujutro u gotovo cijelu Hrvatsku stigla je velika promjena vremena koja je donijela nevrijeme, kišu i osjetno zahladnjenje do deset Celzijevih stupnjeva.

Oblačno i kišovito je u većini zemlje, a loše vrijeme stvara velike poteškoće u prometu. Najgore je na autocesti A1 od Zagreba prema moru gdje je promet gust, a mjestimice puše olujna bura. Tako je za sve osim za osobne automobile zatvoren dio autoceste A1, javlja HAK.

Izvanredne situacije i ograničenja na autocestama:

zbog skupine pješaka koji se kreću unutar zaštitne ograde autoceste A1, između odmorišta Janjče i čvora Perušić (167. km) vozači se pozivaju na oprezniju vožnju. Zbog prometne nezgode na autocesti A1 na 72. km, prije odmorišta Dobra, u smjeru Dubrovnika vozače pozivamo na dodatni oprez, vozilo u kvaru na 453+700km, u smjeru Dubrovnika.

Samo za osobna vozila zbog olujne bure otvorene su:

autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za ostala vozila je državnim cestama preko Gračaca i Obrovca (DC50, DC27); dionica Jadranske magistrale (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene; državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački i Paški most, stoji u priopćenju HAK-a.

Slično je i na pojedinim dijelovima Jadranske magistrale.

Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Novog Vinodolskog (DC8), na Krčkom mostu i autocesti A7 Draga-Šmrika promet je zabranjen za I. skupinu vozila - autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle. Od Novog Vinodolskog do Karlobaga zabrana je još za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (II. skupina). Zbog jakih bočnih udara vjetra na autocesti A1 od tunela Bristovac do vijadukta Božići vozi se uz ograničenje brzine na 40 km/h, javljaju iz HAK-a u izvješću objavljenom u 15:35.

Na nekim mjestima obilna kiša usporila je promet.

Kiša i mokri kolnici usporavaju promet u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru, Lici, Dalmaciji, Istri i Hrvatskom primorju. Zbog jake kiše i vode na kolniku na cijeloj dionici autoceste A6 Rijeka-Zagreb vozi se uz ograničenje brzine na 80 km/h. Mogući su odroni na cestama u gorju te duž Jadranske (DC8) i Ličke (DC1) magistrale. Vozače pozivamo da prilagode vožnju trenutačnim uvjetima na cesti i pripaze na sigurnosni razmak između vozila.

Vrlo je gust promet na autocestama A1 i A6 Rijeka-Zagreb u smjeru mora, a povremeno i u smjeru unutrašnjosti. Na izlasku s autoceste u Lučkom kolona je oko 4 km. Zbog velike gustoće prometa povremeno se vozi u koloni uz kratkotrajne zastoje između čvorova Karlovac i Bosiljevo i u smjeru mora, piše index.hr.

hr Fri Jun 22 2018 16:37:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2cac422af47f96388b491f/80

Obilježava se 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na dan kada je 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u okupiranoj Europi.

U šumi Brezovica i ove će se godine održati središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941., kada je osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda označilo početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj.

Obilježavanje u Brezovici tradicionalno organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija.

U Zagrebu drugu godinu zaredom antifašističke udruge obilježit će taj dan na bivšem Trgu maršala Tita (sadašnjem Trgu Republike Hrvatske), želeći na taj način izraziti protest zbog sve snažnijih retrogradnih pojava u hrvatskom društvu.

U znak sjećanja na 50.000 Zagrepčana sudionika NOB-a i njih više od 20.000 poginulih u borbi za slobodu, ispred zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta organizatori najavljuju govore u slavu partizanskim borcima, otporu fašizmu, nacizmu te ustaškim i četničkim kolaboracionistima. Na skupu će, najavljuju iz SABH-a, iskazati svoje nemirenje s pokušajima ustašizacije Hrvatske.

I u ostalim gradovima diljem Hrvatske antifašističke udruge, te gradska i županijska izaslanstva obilježit će taj dan prigodnim svečanostima, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskim grobljima.

Prvi partizanski odred

Prvi sisački partizanski odred od 77 boraca osnovali su pripadnici Komunističke partije u Sisku, na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez.

Od prvih dana sisački je odred izvodio diverzije, osobito na željeznici. Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.

U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.

hr Fri Jun 22 2018 09:59:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd94ecb473980e4c8b45a5/80

Vrijeme nestabilno, temperature niže

U četvrtak astronomski početak ljeta, a u već u petak - ne ljetni ugođaj! Pljuskovi i grmljavine gotovo diljem Hrvatske, ponegdje i olujno nevrijeme, te osjetan pad temperature i jak vjetar, na Jadranu mjestimice i olujna bura, koja će stvarati probleme u prometu. Srećom, u nastavku mnogima produljenoga vikenda bit će većinom suho, uz dosta sunca, ali i nižu temperaturu od one na koju smo već navikli.
Preko naših će se krajeva tijekom petka premještati frontalni poremećaj s kojim će stići osjetno hladniji zrak. Taj hladan zrak doći će na prethodno odviše zagrijanu podlogu pa će biti vrlo velika vjerojatnost za mjestimična nevremena. Stoga je DHMZ u europskom METEOALARM sustavu objavio niz upozorenja - ne samo za lokalno izraženija nevremena i obilnu kišu, ponajprije na zapadu zemlje, nego i za često jak i vrlo jak vjetar, pa i s olujnim udarima, i to ne samo na moru. Svakako treba računati i na ograničenja u prometu te pripaziti na predmete nošene vjetrom, piše HRT.

Petak - promjena vremena - kiša, munje, bura, lokalna nevremena

U istočnoj Hrvatskoj naoblačenje s kišom i grmljavinom. Zapuhat će jak i vrlo jak vjetar, prolazno, posebice u Podunavlju, na udare i olujan, većinom sjeverozapadni i sjeverni. Poslijepodne će kiše biti sve manje, a i djelomično će se razvedravati. Najtoplije će biti ujutro uz temperaturu između 19 i 23 °C, a zatim prema večeri, uz vjetrovito vrijeme, svježije.

U središnjoj će Hrvatskoj također glavnina kiše, lokalno i obilnije, praćene prolazno jakim i vrlo jakim vjetrom, pasti u prvom dijelu dana. Poslijepodne sa sjevera prestanak kiše i djelomično razvedravanje.

Oblaci s kišom, uglavnom u obliku pljuskova s grmljavinom, premještat će se i sjevernim Jadranom i gorjem. Pritom će kiša biti i obilnija, česti će biti i jaki pljuskovi praćeni grmljavinom, jakim vjetrom, moguće i tučom. Zapuhat će umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, duž obale jaka i olujna, podno Velebita i orkanska bura s kojom će se prema večeri razvedravati. Temperatura zraka većinom od 19 do 24 °C, u gorju poslijepodne i niža.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije postupan porast naoblake, mjestimice već prijepodne pljuskovi, no bit će češći, lokalno moguće i izraženiji poslijepodne i navečer. Jugo će već sredinom dana okrenuti na buru u sjevernoj Dalmaciji, a prema večeri i drugdje. Najviša dnevna temperatura zraka od 24 do 28 °C.

I na jugu Hrvatske još razmjerno toplo te uz dosta sunca i slabo do umjereno jugo. Atmosfera će biti sve nestabilnija pa će poslijepodne rasti vjerojatnost za pljuskove i grmljavinu, moguće i izraženije.

Od subote - stabilnije, ali...

I u nastavku produljenoga vikenda, a i u prvom dijelu novoga tjedna u kopnenom će području
biti hladnije od uobičajenog za drugu polovinu lipnja. Pritom u početku uglavnom suho te barem djelomice sunčano, a prema sredini tjedna promjenljivije, uz mogućnost kiše, te i dalje uz povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

I na Jadranu će za vikend i početkom novoga tjedna biti većinom suho, uz obilje sunca, a i bura će u nedjelju već zamjetno oslabjeti. Iako će od ponedjeljka biti više oblaka zadržat će se uglavnom suho vrijeme, a i temperatura zraka ponovno će malo porasti.
hr Fri Jun 22 2018 07:59:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .