Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba7e2b2cb557a37be8b4572/80
Foto: Ferata

"Zelena čistka": Stotinjak volontera čistilo Trilj

U akciji je sudjelovao i gradonačelnik Trilja Ivan Šipić

U organizaciji Grada Trilja, Turističke zajednice grada Trilja, DVD Trilj i HGSS u Trilju je jučer održana akcija Zelena čistka, u kojoj je sudjelovalo 100-tinjak volontera.

Cilj ove akcije je povećati svijesti o važnosti osobne brige za okoliš, s posebnim naglaskom na očuvanje voda – rijeke Cetine, bogatstvo flore i faune, te dugoročnu zaštitu i očuvanje zdravlja svih stanovnika. U akciji je sudjelovao i gradonačelnik Trilja Ivan Šipić.

- Imao sam priliku ući u korito Cetine i uvjeriti se koliko je ona lijepa, a istovremeno i koliko je devastirana. Po količini i raznovrsnosti smeća koje je iz korita izvađeno vidljivo je koliko smo svi skupa neodgovorni prema Cetini koja život znači. - kazao je Šipić.

Gradonačelnik Šipić zahvalio je svim volonterima koji su sudjelovali u Zelenoj čistki te najavio kako će i dalje organizirati slične akcije.

- Ako nema svijesti nema niti govora o bilo kakvoj zaštiti prirode, tako da ćemo mi nastaviti s ovakvim akcijama, ne samo užeg centra Trilja. Ovih dana započeli smo sa sanacijom divljih deponija na širem području Trilja. Svako malo imamo dojave o neodgovornosti naših sugrađana, gdje se baca raznorazno smeće. Dakle, potrebno je i educirati građane, ali i kontinuirano provoditi ovakve akcije, u cilju očuvanja okoliša. - naglasio je Šipić. - piše Ferata

hr Sun Sep 23 2018 20:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c0fc94b473988eac8b45a2/80
Foto: Pixabay

Od Nove godine novo obavezno cjepivo, no već su krenuli problemi

Cjepivo na inicijativu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od sljedeće godine postaje obvezno

Sve bebe rođene nakon Nove godine, morat će se uz ostala obvezna cjepiva cijepiti i protiv pneumokoka. Cjepivo, naime, na inicijativu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od sljedeće godine postaje obvezno. 

Odluka je donesena, a već problemi. Ni Zavod za javno zdravstvo koje je to predložilo, kao ni Zavod za zdravstveno osiguranje koje će ga plaćati, nemaju nikakvu projekciju o tome koliko će to sve skupa koštati.

Uz deset bolesti koja pokrivaju sadašnja obvezna cjepiva, najmlađi će se od sljedeće godine cijepiti i protiv bakterije pneumokok, koja izaziva infekcije dišnog sustava, ali i meningitis.

Roditelji su u načelu za jer većina ih se već susrela, ako ništa onda bar s upalom uha kod svog djeteta.

Na obveznom cijepljenju protiv bakterije pneumokok već godinama inzistira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, jer ta bakterija izaziva cijeli niz bolesti koje zahtijevaju dugotrajno liječenje, a neke mogu biti i opasne po život.

"Tim cjepivom očekujemo da ćemo spriječiti desetak tisuća upala uha godišnje kod djece, na stotine upala pluća pneumokonih, i desetak barem invazivnih bolesti  poput meningitisa i sepse", pojasnio je Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u HZJZ.

Oko dvije tisuće djece u Hrvatskoj svake godine oboli od upale pluća. Cjepivo bi, procjenjuje se, tu brojku prepolovilo. Također, pedijatri na godinu samo zbog upale srednjeg uha imaju čak 60 tisuća posjeta, a cjepivo bi ih smanjilo za oko 30 posto.

Koliko će to koštati proračun Zavoda za zdravstveno osiguranje još nema projekcija. Jedna doza cjepiva protiv pneumokoka inače košta od 350 do 550 kuna, a djeca do pet godina dobivat će ga u tri doze s dva, četiri i dvanaest mjeseci.

"Doista u ovom trenutku ne znam koliko će to koštati, jer je to trogodišnji nacionalni plan kad objavimo javni poziv dobit ćemo od različitih vjerojatno proizvođača, cjepiva, pa ćemo odabrati najpovoljnijeg", rekao je Vili Beroš, pomoćnik ministra zdravstva.

Inače, cjepivo protiv pneumokoka obvezno je u svim zemljama EU-a osim u Estoniji i još kratko u Hrvatskoj. - piše Vijest.hr

hr Sun Sep 23 2018 20:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b75b564cb557ac1718b46b4/80

Miro Bulj Pupovcu: "Nisi reagirao u Bačkoj Palanci i šutio si poslušnički, kao zaliven"

Milorad Pupovac danas je gostovao u emisiji "Nedjeljom u 2"

Miro Bulj prokomentirao je gostovanje Milorada Pupovca u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u 2" s naglaskom na njegov odgovor na pitanje zašto se nije odredio prema Vučićevom govoru u Baškoj Palanci, na što je odgovorio "Jeste li ikada mene čuli da sam ja rekao da je Hrvatska ustaška država?"

- Milorade nismo to čuli od tebe, ali te nismo ni čuli kako reagiraš u Bačkoj Palanci. Nismo te vidjeli ni kako odlaziš s te tzv. komemoracije. Šutio si poslušnički, kao zaliven dok si stajao uz rame svoga vođe, Šešeljevog huškača, četnika Aleksandra Vučića. Šutio si i nisi otišao kad je usporedio Hitlerovu Njemačku s Hrvatskom u kojoj si baš ti Milorade na vlasti zajedno sa HNS-om i HDZ-om.

Šutio si Milorade! - napisao je Bulj. 

hr Sun Sep 23 2018 19:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba7b912cb557a5bbc8b458d/80
Foto: Pixabay

Ukidaju se turističke zajednice koje previše novca troše na plaće zaposlenih?

Boravišna pristojba promijenit će naziv u turističku pristojbu, njena visina u najvećem dijelu određivat će se na lokalnoj razini, a ministar će pravilnikom odrediti minimum i maksimum iznosa

Ministarstvo turizma pustilo je u javnu raspravu paket zakona koji će se direktno ticati djelovanja sustava turističkih zajednica.

Nakon više od dva desetljeća ovaj ogromni sustav doživjet će značajne izmjene, a intencija je da novi zakoni omoguće veću učinkovitost, te da manje turističke zajednice potaknu na udruživanje sukladno zajedničkim interesima.

Zadaća turističkih zajednica više neće biti samo oglašavanje i promoviranje, već će one morati razvijati proizvode i stvarati nove motive za dolazak gostiju. Napokon bi trebao zaživjeti pojam destinacijskog menadžmenta jer će to biti načelo preustroja sustava.

Turističke zajednice koje više od 30 posto prihoda troše na plaće, ukidaju se, a njima više neće isključivo predsjedavati gradonačelnik ili načelnik jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalaze.

Vremenski se ograničava razdoblje u kojem predsjednik turističke zajednice može zastupati turističku zajednicu u slučaju kada turistička zajednice još nije izabrala direktora, zbog činjenice da se dosadašnja zakonska ovlast predsjednika vrlo često zloupotrebljavala. 

I boravišna pristojba postaje dio destinacijskog menadžmenta, ali izmjenama zakona ona će doživjeti promjenu naziva i postati turistička pristojba. Visina turističke pristojbe u najvećem dijelu određivat će se na lokalnoj razini, a ministar će pravilnikom odrediti minimum i maksimum turističke pristojbe u okviru kojih će se moći kretati turistička vijeća regionalnih turističkih zajednica prilikom određivanja visine turističke pristojbe svojim odlukama.

Ministar će pravilnikom odrediti visinu turističke pristojbe u nautici, odnosno za goste koji koriste uslugu smještaja na plovnim objektima nautičkog turizma, charteru i na brodovima za višednevna kružna putovanja te za osobe koje su vlasnici ili korisnici plovila za razonodu, piše Novi list.

hr Sun Sep 23 2018 18:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .