Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58404b2d1eea8f2c0d8b45af/80

Prijeti nestašica maslaca, cijena mu leti u nebo

Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju "velikom krizom", upozoravajući kako njegova cijena nikad prije nije bila tako visoka, što se mora odraziti i na cijenu kroasana, brioša i slastica.

Vjerojatno nema kuće koja nije primijetila da je maslac u malo vremena opet poskupio, dosegnuvši astronomskih dvadesetak, do čak 24 kune za 250 grama. Što se dogodilo, kad je u ovo doba lani još, u prosjeku, koštao 16 do 18 kuna? Do Božića će biti i skuplji, kažu tržišni analitičari, ali je lako moguće da će ga za božićne potrebe biti i premalo. Želimo li na božićnoj trpezi kolače spravljene od maslaca, a ne margarina, uputno bi bilo, čini se, kupiti ga malo više pa zamrznuti. Jest, dotle je došlo. Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju »velikom krizom«, upozoravajući kako njegova cijena nikad prije nije bila tako visoka, što se mora odraziti i na cijenu kroasana, brioša i slastica. Ukratko, boje se da bi nedostatak maslaca mogao biti Grinč koji će ukrasti Božić.

Manjak proizvodnje

Cijena maslaca na europskom veleprodajnom tržištu je unatrag nešto više od godine dana porasla za čak 190 posto pa stoga ne čudi njegovo značajno poskupljenje u trgovinama. Samo od ljeta prošle godine, do rujna, cijena mu je na EU tržištu porasla sa oko 2.500 dolara po toni na 7.300 dolara, čemu je kumovao manjak mlijeka na tržištu, uzrokovan ruskim embargom iz 2014. godine i ukidanjem mljekarskih kvota godinu kasnije. Povećana je, nadalje, potrošnja maslaca u Kini, ali i drugim zemljama uvoznicama izvan EU-a te, u konačnici, prošlogodišnje istraživanje liječnika i nutricionista koji su nanovo otkrili da maslac ipak nije nezdrav. Potrošači su se iz tog razloga ponovno od margarina okrenuli maslacu, no učinila je to i pekarska industrija, poput one najveće, francuske, u želji da svojim potrošačima, pa i uz malo skuplju cijenu, ponudi proizvode sa što manje prerađenih namirnica.

Europsko tržište je bilo preplavljeno mlijekom nakon što je 2014. godine Rusija uvela embargo na uvoz hrane iz EU-a, a onda je i sama Unija godinu kasnije još ukinula dotadašnja ograničenja farmera u proizvodnji, tako da je Europa zaplivala u pretjeranim količinama mlijeka. Niska otkupna cijena mlijeka koju je ta poplava uzrokovala dovela je do propasti mnogih europskih farmera, ili, u boljem slučaju, smanjenja njihove proizvodnje. Kad se to dogodilo, međutim, Kinezi su »otkrili« maslac, počeli ga iz EU-a naručivati u većim količinama, jednako tako i SAD te arapske zemlje pa je zbog manjka proizvodnje naglo porasla njegova cijena.

Nije nezdrav

U prvom kvartalu prošle godine Kina je za nevjerojatnih 457 posto povećala uvoz maslaca iz EU-a u odnosu na isti period godinu prije pa sad gotovo 20 posto ukupno proizvedenog maslaca odlazi u tu zemlju. Oko deset posto odlazi u Egipat, kojem se isto maslac jako počeo sviđati pa je prošle godine uvoz povećao za 17 posto. Maslac danas, čini se, jede cijeli svijet, a više nego dosad, primjerice, Amerikanci. Nakon što su prošle godine njihovi, bostonski znanstvenici, objavili opsežnu studiju koja, ukratko, kaže da maslac nit' smrdi nit' miriši, odnosno da nije nezdrav, Amerikanci su povećali potrošnju maslaca na štetu margarina te uvoz iz EU-a povećali za preko 55 posto.

A što zapravo, kaže studija Friedman School of Nutrition Science and Policy na bostonskom Tufts sveučilištu, koja je objedinila devet studija nastalih od 2005. do 2015. godine na uzorku od preko 630 tisuća potrošača maslaca? Umjereno konzumiranje od jedne žlice dnevno ne utječe na smrtnost, kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, zaključeno je. Maslac je, kažu, zdraviji od šećera ili škroba, odnosno od krumpira ili kruha na koji obično maže, ali je svakako manje zdrav od maslinovog ili ulja repice, kokosovog, lanenog ili sojinog ulja. Maslac ne treba demonizirati, kažu znanstvenici, ali niti ga smatrati putem do zdravlja. Postoje naznake da bi mogao čak biti i koristan u prevenciji dijabetesa, no do tog su zaključka, kažu znanstevnici, potrebna još mnoga istraživanja, piše Novi List

Facebook komentari

hr Mon Sep 25 2017 14:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2fa3ffb9e03ead248b4579/80
Foto: Ferata

Protivnici izgradnje TE Peruća uputili se u Zagreb, održat će prosvjed unatoč zabrani policije

Put Zagreba noćas je krenulo stotinjak prosvjednika s područja Cetinske krajine i Splita, a očekuje se kako će se pred Ministarstvom pridružiti brojni Sinjani i Cetinjani sa zagrebačkom adresom

Prosvjed organizira građanska inicijativa "Ne daj se, Cetino" povodom najavljene sjednice Savjetodavnog stručnog povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš.

Iz građanske inicijative poručuju kako će se prosvjed održati unatoč zabrani policije.

- Budući da nas je Ministarstvo o vremenu i mjestu sjednice obavijestilo tek u petak 8. prosinca u 13:53, nadležna VIII. policijska postaja jučer je, 11. prosinca odbila odobriti mirno okupljanje jer prijavu nismo predali u zakonskom roku, koji je bio u petak do 11 sati. 

Štoviše, u VIII. policijskoj postaji najavljena je prekršajna prijava voditelju prosvjeda i moguće privođenje u policijsku postaju. Prosvjed u utorak bit će i prosvjed protiv ovakvog ophođenja Ministarstva s građanima, koje je protivno svim demokratskim načelima. - ističu iz građanske inicijative. - piše Ferata

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 10:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bd0b85b4739898a28b45af/80
Foto: RSVP

Vremenska prognoza: Nakon pretoplog jutra, stiže promjena

Vjetar je još uvijek jak, zbog čega je na snazi narančasti stupanj Meteoalarma

Zbog izraženog južnog strujanja, već jutros je neobično toplo, u Slavonskom Brodu 18, Zagrebu 16, Daruvaru, Sisku, 17, koliko je čak i u Ogulinu. Pretoplo je, i vjetrovito diljem zemlje.

Vjetar je još uvijek jak, zbog čega je na snazi narančasti stupanj Meteoalarma, u gorju Hrvatske, gdje se zbog vjetra otežano prometuje.

Otežan je cestovni promet na dijelu Jadranske magistrale, autoceste Rijeka-Zagreb, dok su na moru u prekidu brojne trajektne, katamaranske, i brodske linije, na splitskom, riječkom, zadarskom i šibenskom području, zbog jakog i olujnog juga.

Kako dan bude odmicao, južno strujanje zamijenit će sjeverno, te će doći do novog u nizu pogoršanja.

Navečer i u noći kiša će padati gotovo posvuda u zemlji, lokalno čak obilnije na sjeverozapadu, gdje će kiša prelaziti u snijeg. - piše N1

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 09:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58df612db47398470c8b4572/80

Oporavak tržišta: Sve više građana očekuje božićnicu

Ove godine božićnicu očekuje 70% ispitanika, što je više nego prošle godine kada je istu očekivalo 60% ispitanika

Povodom nadolazećih blagdana, mnogi zaposlenici se nadaju isplati svojevrsne godišnje nagrade. Koliko građana očekuje 'blagdansku' nagradu i u kojem obliku, istražio je MojPosao na više od 150 ispitanika. 

Najviše očekujemo novac i to u iznosu od 1.673 kune

Ove godine božićnicu očekuje 70% ispitanika, što je više nego prošle godine kada je istu očekivalo 60% ispitanika. Ispitanici koji ne očekuju 'blagdansku' nagradu kao razlog njenog izostanka navode politiku tvrtke (48%) i loše poslovne rezultate (16%).

Očekujete li božićnicu?

Većina ispitanika, kao i dosadašnjih godina, očekuje novac (66%) i to u prosječnom iznosu od 1.673 kune što je za 21% više nego prošle godine. Bon za kupovinu ove godine očekuje 17% ispitanih, dok ih se 15% nada poklon paketu.

U najvećoj mjeri božićnicu očekuju zaposlenici državnih tvrtki (83%) i institucija (88%), a u najmanjoj mjeri zaposlenici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (65%). Božićnici se nada 76% ispitanika zaposlenih u privatnoj tvrtki u pretežno stranom vlasništvu.

Božićnici se najviše nadaju zaposlenici srednje velikih (85%) i velikih (74%) tvrtki, a u najmanjoj mjeri, kao i prošle godine, zaposlenici malih tvrtki (62%). 

Prošle godine nas je razveselila božićnica u iznosu od 1.154 kune

Prošle godine božićnicu je dobilo 68% ispitanika, što je nešto više nego prethodne godine kada je 53% ispitanika bilo nagrađeno božićnicom. 

Tim ispitanicima božićnica je u najvećoj mjeri isplaćena u novcu (82%) i to u prosjeku 1.471 kunu, što je za čak 27% više nego 2015. godine kada je prosječna božićnica iznosila 1.155 kuna. Bon za kupovinu primilo je 28% zaposlenih, a 9% ih je dobilo poklon paket.

Božićnica – pravo radnika ili dobra volja poslodavca?

Ove godine 52% ispitanika navodi da je božićnica dobra volja poslodavca, dok je u 2016. to smatralo 55% ispitanika. I dalje visokih 48% ispitanika smatra kako je božićnica pravo radnika i zamjera poslodavcu ukoliko ju ne isplati.

Da je božićnica 'pravo radnika' najviše smatraju zaposlenici institucija (65%), a tog su mišljenja najmanje zaposlenici privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (32%). 

Ispitanici zaposleni u malim tvrtkama u najmanjoj mjeri smatraju kako je božićnica 'pravo' radnika (45%), dok isto smatra 49% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama.

Uvjerljivo najdraža vrsta nagrađivanja krajem godine je novčana nagrada koju bi odabralo 84% ispitanika. Za 6% ispitanika dovoljna je i zahvala te poštovanje od strane nadređenih, dok bi ih isto toliko (6%) rado dobilo poklon paket. Bon za kupovinu proizvoda druge tvrtke odabralo je 3% ispitanika, a 1% ih je odabralo bon za kupovinu proizvoda vlastite tvrtke. 

Ispitanici smatraju da bi adekvatna božićnica u prosjeku trebala iznositi 1.845 kuna, što je 18% više nego prošle godine i 10% više od prosječne božićnice koja se očekuje ove godine (1.673 kune).

Gotovo polovica ispitanika (41%) božićnicu bi iskoristili za podmirenje osnovnih životnih troškova, dok bi njih 23% obavili kupnju božićnih darova. Čak 12% ispitanika bi božićnicom zatvorili dugovanja, 16% bi sebi nešto priuštili.

Blagdanske želje su nam usmjerene na pronalazak (novog) posla

Blagdani su dani kada nam često misli odlutaju u maštanje. Na pitanje što si najviše žele, a da je vezano uz posao i karijeru, 31% ispitanika odgovara da želi (novi) posao. Napredovanje priželjkuje 22% ispitanika, a 11% ispitanika želi poboljšanje poslovanja tvrtke u kojoj trenutno rade. Pokretanje vlastitog posla želja je za 15% ispitanika, a dodatno usavršavanje za njih svega 6%. Dobra je vijest da zadržavanje postojećeg posla želi svega 4% ispitanika, što je značajno manje nego prošle godine kada je to željelo 12% ispitanika, što upućuje na stabilizaciju na tržištu rada.

 

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 09:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2f95e6b9e03e1a248b45a7/80
Foto: HRT

"Nitko ne može zaustaviti gradnju Pelješkog mosta"

Do sada je poznato u javnosti da je najpovoljnija kineska ponuda, Butković je na to kazao da mediji pišu svašta i da trebamo pričekati da se procesi završe, trebamo biti legalisti i moramo poštivati proceduru

Kako će izgledati reforma cestarskog sektora, kada se konačno može očekivati početak gradnje Pelješkog mosta i hoće li doći do dogovora među taksistima? To su pitanja o kojima su u emisiji "U mreži prvog" na HRT-u govorili Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Nikola Dobroslavić, župan dubrovačko - neretvanski i Mijat Stanić, predsjednik Cestarskog sindikata. Urednica emisije je Eliana Čandrlić. 

Govoreći o problemu Pelješkog mosta gdje se ponavlja stara priča da se stvari stopiraju žalbama na odluke, Butković je rekao da je natječaj projekta u ovome trenutku, nakon zatvaranja financijske konstrukcije i nakon što je EK odobrila sredstva u 85 postotnom sufinanciranju cijeloga projekta, pred odlukom o odabiru izvođača i Hrvatske ceste završavaju taj proces te bi kroz nekoliko dana trebali imati donešenu odluku o izboru izvođača. 

- Paralelno s time se odvija i drugi proces, a to je izbor nadzora nad gradnjom Pelješkog mosta i jedna tvrtka sa 0 zaposlenih i temeljnim kapitalom od 10 kn je uložila žalbu na dokumentaciju, na natječaj o nadzoru, a to ni u kom slučaju ne zaustavlja proces donošenja odluke o izboru izvođača Pelješkog mosta, tako da u ovom trenutku očekujemo odluku i onda će se nastaviti proces izbora nadzora mosta. -  dodao je ministar. 

Butković je rekao da smo svi u Hrvatskoj senzibilni oko tog projekta jer  spajamo svoj teritorij i želimo to napraviti što prije, ali postoje mnogi kojima nije u interesu da Hrvatska sagradi Pelješki most. Postoje određene stvari koje se pokušavaju zaustaviti, ali Butković ocjenjuje da u ovome trenutku nitko ne može zaustaviti gradnju Pelješkog mosta - postoji i odluka Vlade RH o financiranju mosta koja je donijeta prije odluke EK-a da će ga Hrvatska sama isfinancirati ukoliko ne dobije podršku od EU-a. 

Dodao je da će odluka o izboru izvođača biti donešena ovih dana i nakon te odluke će se, ukoliko ne bude žalbi, zaključiti ugovor o gradnji mosta, nakon toga - po završetku postupka za nadzor - krenuti i gradnja. Na pitanje kada konkretno očekuje početak gradnje, ministar je rekao da je optimist i želi da krene što prije, no ne može utjecati na žalbe i kojekakve pravne smicalice. Ponovio je kako niti u jednom trenutku nije dovedena u pitanje izgradnja mosta, 100% je siguran da to ide i da nitko ne može zaustaviti. 

Do sada je poznato u javnosti da je najpovoljnija kineska ponuda, Butković je na to kazao da mediji pišu svašta i da trebamo pričekati da se procesi završe, trebamo biti legalisti i moramo poštivati proceduru. 

S obzirom da još postoji mogućnosti za žalbe i realno se može dogoditi da dođe do dodatnog odgađanja početka gradnje, Dobroslavić smatra da je bilo dosta otezanja s gradnjom Pelješkog mosta, on je prvi strateški projekt RH, za Dubrovačko-neretvansku županiju to je projekt svih projekata jer se time spajju s ostatkom Hrvatske, time će protok naših građana i turista ali i roba biti neometan i time ćemo postati i prometno i teritorijalno u pravom smislu sastavni dio RH. 

Neprihvatljivo je bilo kakvo odgađanje, uvjeren je i vjeruje i ministru Butkoviću i premijeru Plenkoviću da će se taj postupak završiti u najkraćem mogućem roku i moramo poštivati zakonske obveze i prava koja imaju ponuđači iako je žalba za radove nadzora smiješna i žalosna jer je nevjerojatno da jedna tako beznačajna tvrtka može otezati postupak javne nabave, no po zakonu je to moguće i poziva institucije, posebno državnu komisiju za javnu nabavu da brzo reagira i skrati postupak. Smatra da je potrebno donijeti i nove propise koji će onemogućiti ovakve situacije da jedna tvrtka s takvim referencama može otezati ovako važan projekt za RH. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 09:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .