Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5923e7a7b9e03e54178b45fb/80
Foto: Pixabay

UNESCO-va baština u Hrvatskoj: Osam spomenika koje morate obići

Na listi ponosno stoje naša Plitvička jezera, povijesni grad Trogir, katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, Starogradsko polje, Stari grad Dubrovnik i Stećci - srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika
Danas je na popisu UNESCO-ve baštine 814 kulturnih, 203 prirodna i 35 miješanih spomenika, koji čine ukupnu brojku od 1052 zaštićena kulturno-prirodna spomenika u 163 države. U Hrvatskoj ih je trenutno 8 koji nude dovoljno razloga za njihovo istraživanje. - piše punkufer.hr

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, osnovana 1945. godine, definirala je popis Svjetske baštine koji se sastoji od Svjetske kulturne i Svjetske prirodne baštine. Tako na listi, uz Stonehenge, piramide, parišku katedralu Notre Dame i druge spomenike prirodne i kulturne baštine, ponosno stoje naša Plitvička jezera, povijesni grad Trogir, katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, Starogradsko polje, Stari grad Dubrovnik i Stećci - srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika.

Krećemo od Istre u kojoj se nalazi kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, koji se popisu priključio 1997. godine. Tu ćete pronaći baziliku, atrij, krstionicu i episkopsku palaču koja obiluje klasičnim i bizantskim arhitektonskim elementima. U ovom se kraju kršćanstvo pojavilo još u prvim stoljećima, a cijeli kompleks kao takav predstavlja izvrstan primjer ranokršćanske biskupske cjeline. Cijene ulaznica kreću se od 20 za djecu do 40 kuna za odrasle.

Na putu do mora nalazi se naš najveći i najstariji Nacionalni park Plitvička jezera. Jedini je iz Hrvatske na popisu u kategoriji spomenika prirodne baštine, a na listu je uvršten među prvima u svijetu, još 1979. Sastoji se od Gornjih jezera, kojih je 12, Donjih jezera kojih je 4, potoka Plitvica, rijeke Korane, špilje Šupljare, Čorkove uvale i Karlovaca. Cijene ulaznica ovise o periodu posjete, a kreću se od 35 za djecu do 280 kuna za odrasle.

Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku na popis je uvrštena 2000. godine, a jedina je katedrala u cijeloj Europi izgrađena isključivo od kamena, bez uporabe vezivne žbuke i drvenih konstruktivnih elemenata. Građena je s prekidima od 1431. do 1536. pa je jedinstven dokaz o prijelazu iz gotičkog u renesansno razdoblje u crkvenoj arhitekturi. Poznata je po ikonografskim inovacijama, posebice po frizu od 74 skulpture glava, koji slovi za najbrojniju i najkvalitetniju galeriju portreta izloženu kao javni spomenik na jednom sakralnom spomeniku u Europi, Odlučite li se na posjet, svakako istražite krstionicu katedrale koja je djelo Jurja Dalmatinca, a cijena ulaznice iznosi 15 kuna.

Idete li južnije, posjetite i povijesni grad Trogir, koji se na popisu nalazi od 1997. godine. Naselja iz helenističkog doba obiluju bogato ukrašenim zgradama i utvrdama, a crkve ovog kraja građene su u romaničkom stilu. Najznačajnija je katedrala Sv. Ivana koju je sagradio majstor Radovan. Ovo se mjesto na popisu nalazi jer predstavlja izuzetan primjer izgrađenog i izgledom usklađenog helenističko-rimskog grada s minimalnim uplitanjem suvremene gradnje.

Dioklecijanova palača izgrađena je krajem 3. i početkom 4. stoljeća. Povijesna jezgra Splita s palačom je na popis je uvrštena 1979. godine. Jedan je od najsačuvanijih spomenika iz rimskog doba u svijetu, a povijesni kompleks odiše srednjovjekovnom notom i bogatstvom baroknih, gotičkih i renesansnih palača. Tako ćete tu pronaći Katedralu Sv. Duje, zlatna, srebrena, željezna i mjedena vrata, Vestibul, Jupiterov hram, peristil i podrume.

Starogradsko polje na Hvaru na popis je upisano 2008. godine, a poseban je po tome što je gotovo istog izgleda kakav je bio kad su ga nastanili Grci u 4. stoljeću. Polje je i prirodni rezervat, a podijeljen je na pravokutne parcele omeđene tradicionalnim suhozidima. Tu ćete pronaći vinovu lozu, masline, ali i mnoštvo arheoloških lokaliteta te je time najsačuvaniji antičko – grčki krajolik na području Sredozemlja.

Dolazimo do samog juga Hrvatske gdje se nalazi Dubrovnik koji se sa svojom starom jezgrom na popisu nalazi od 1979. godine. Tu ćete pronaći Veliku Onofrijevu česmu, Franjevački samostan, Knežev dvor, Palaču Sponza, Crkvu Sv. Vlaha, poznati Orlandov stup i impozantne fontane. Nekad glavna sredozemna pomorska sila, danas je sačuvan primjer igre gotike, renesanse i baroka prigodnog naziva ”biser Jadrana“. Želite li razgledati Dubrovačke zidine, za to ćete morati izdvojiti visokih 150 kuna, dok je razgled za stanovnike Dubrovačko-neretvanske županije besplatan uz predočenje osobne iskaznice.

Još je jedna atrakcija na UNESCO-vom popisu, a to su srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci. Za popis baštine zajedno su ih prijavile Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, a na listu su uvrštene 2016. Samo u Hrvatskoj ih ima više od 4000. Ukrašeni su natpisima i simbolima, pojavili su se u 11., a vrhunac gradnje doživjeli su u 14. i 15. stoljeću.

Na UNESCO-voj listi je i nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj. Zaštićeno je klapsko pjevanje i ojkanje, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, bećarac, godišnji pokladni ophod zvončara na području Kastavštine, nijemo kolo, Sinjska alka, čipkarstvo, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, procesija Za Križen na Hvaru, Fešta svetog Vlaha u Dubrovniku, godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana, medičarenje na području sjeverne Hrvatske i mediteranska prehrana.- piše punkufer.hr

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 09:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ee6f5fb9e03ebe8d8b45d5/80

Ponosna i pusta je naša Slavonija

Kada netko iz Dalmacije dođe u Slavoniju sve što može osjetiti je tuga i pustoš koji vladaju gradovima i selima
Naša Hrvatska uistinu je prekrasna zemlja s brojnim prirodnim ljepotama. Od juga do sjevera, od Jadranskog mora do slavonskih ravnica, čovjek se iznenadi na raznolikost i ljepotu. Prošli vikend odlučila sam se zaputiti za Osijek kako bi vidjela svoje drage prijatelje. Veselila sam se dolasku, a i radovalo me to što ću vidjeti grad na Dravi nakon dugog vremena.

Osijek je grad s najviše zelenila i zelenih površina u Hrvatskoj. Na području grada nalazi se veliki broj parkova. Povijesnu jezgru grada čini Tvrđa koju su podigle austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Turaka. Sjednem u bus koji vozi četiri sata od Zagreba do Osijeka, a stane i u okolna mjesta i sela. Dok se vozim razmišljam o tome kako sam čula da je u Slavoniji veliki broj iseljenih. Nekada davno u Slavoniju se odlazilo raditi jer se mogao pronaći posao. A sada, svi mahom odlaze u Njemačku. Kao ˝prava˝ država, Njemačka je prigrlila mnoge Hrvate kako bi im osigurala bolji život. Barem se tako tvrdi.

Dok se vozim promatram prekrasne pejzaže. Iako nisam Slavonka, osjećam nezadovoljstvo i tugu koje vladaju Slavonijom. Kada sam stigla primijetila sam da je kolodvor moderan i  suvremen. Pozvala sam taksi da me pokupi na kolodvoru, ali Cammeo mi je rekao da je gužva u gradu i da ću čekati još 30 minuta. Nazvala sam još par njih koji su me odbili i jedva došla do nekog taksija. To me je i iznenadilo s obzirom da govore kako je grad pust. U međuvremenu dok sam čekala svog vozača, pristizali su ljudi na kolodvor, a odlaze naravno, pogađate u Njemačku. Čula sam kako govore: Neće nam tamo biti loše. Eh moji ljudi, odlasci su bolna stvar još kad vas na to borba za egzistencijom prisili.

Šetam po Osijeku usred bijela dana i ne vidim ljude na ulicama. Pomalo me zaprepastila praznina grada i ulica. Kod nas ovdje, ulice su pune od jutra do mraka, ljudi zapravo traže povod kako bi izašli jer je takav dalmatinski mentalitet. U Osijeku je stvar očigledno drugačija. Mladima je teško u Osijeku, posebno studentima koji dođu iz većih gradova. Kažu da im je sve tmurno i bezlično. Vikende još i prežive jer imaju par mjesta za izaći.  Zadnji dan moga boravka, padala je kiša koja se u potpunosti uklapala sa slikom onoga što je Osijek postao. 

Dok Drava teče svojim tokom na takav isti način ljudi odlaze iz Slavonije. Odlaze jer su im izbori suženi. Boli me nepravda koju Slavonija nije zaslužila. Pored svega, nije zaslužila da ljudi odlaze i da se zaboravi na ovaj dio Lijepe naše. A politika se bavi drugim pitanjima. Na sva zvona govori se o odlasku mladih, a na tome se najmanje radi. Sve su to dugotrajni procesi koji za sobom nose velike posljedice i to one od egzistencijalne važnosti. Kada dođe do toga u životu ne preostaje ništa nego spašavati se kako znaš i umiješ, boriti se na nekom drugom mjestu. Razumijem Slavonce i istinski mi krivo što je do toga došlo. 

Dragi Slavonci, čuvajte se i borite za svoje ideale, ako ne u Hrvatskoj, negdje gdje će vam  život bolji..

Facebook komentari

hr Tue Oct 24 2017 00:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ee2e37b9e03e7e8e8b456c/80

TZ Imotski dobitnik godišnje turističke nagrade

Turistička zajednica Imotski dobitnik je nacionalne godišnje nagrade Simply the Best u kategoriji Inovativni projekt u turizmu.
Nagrada je ostvarena povodom organizacije ovogodišnjih manifestacija u Crvenom jezeru. Dva važna događanja koja su realizirana ove godine bili su povijesni zaron do dna Crvenog jezera i hodanje po žici nad grotlom jezera takozvani Slacking, o čemu smo svojevremeno informirali čitatelje našeg portala.

Ovu nagradu za kvalitetu turističke ponude i inovativnost u razvoju turističkih proizvoda tijekom jedne godine dodjeljuje Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i turistički časopis Way to Croatia. To je još jedno u nizu priznanja radu Turističke zajednice u Imotskom, koja nastoji ponuditi što više različitih sadržaja mnogobrojnim turistima koji sve više dolaze u Imotski i Imotsku krajinu.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 20:05:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59edf293b9e03e9a888b475a/80

U jeku afere Agrokor, najmlađi Todorićev sin oženio srpsku manekenku?

Tek nakon što je dao iskaz u Državnom odvjetništvu i otišao posjetiti majku Vesnu Todorić, odvjetnica Jasna Novak otkrila je kako je njezin klijent, najmlađi Todorićev sin Ivan, bio u Zagrebu, u koji je stigao iz Švicarske. U toj zemlji trenutno boravi, kako je rekla, i njegova supruga Milica koja ovih dana treba roditi njihovo prvo dijete
Ivana Todorića tereti se, kao i ostale, za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenje isprava. Supruga mu je u visokom stupnju trudnoće i vjerujem da će zbog toga morati otići iz Hrvatske, ali naglašavam - svakom pozivu će se odazvati!', riječi su to Jasne Novak, odvjetnice najmlađeg sina Ivice Todorića, Ivana Todorića, piše T portal.

Ovom je izjavom Jasna Novak otkrila očito neke nove stvari u životu Ivana Todorića i njegove odabranice, srpske manekenke Milice Mihajlović, koji su, očito, svoju dugogodišnju vezu okrunili brakom uoči rođenja njihova prvog djeteta.

Jutros se Ivan Todorić pojavio na ispitivanju i dao svoj iskaz u Državnom odvjetništvu, nakon čega je otišao kod majke.

Najmlađi od troje djece obitelji Todorić javnosti je postao poznat prije nekoliko godina, kada je bio u vezi s pjevačicom Lanom Jurčević. Iako su svoju vezu pokušavali sakriti od javnosti, o njoj se ipak doznalo. Nakon sedam godina 2007. krenuli su svatko svojim putem.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 16:09:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904383bb47398fd5e8b462c/80

Toulouse: Džihad nije pogodno ime za bebu

Gradski vijećnici francuskoga Toulousea nisu prihvatili prijedlog francuskog para koji je sina želio nazvati Džihad.

Dužnosnici matičnog ureda roditelje su uputili u ured lokalnog tužiteljstva uz objašnjenje da bi ime moglo štetiti djetetu. 

Premda je džihad danas sinonim za "sveti rat", riječ na arapskom označava "borbu", odnosno svaku vrstu napora usmjerenu prema nekom cilju. 

Termin "džihad" izveden je od arapskoga glagola "džahede" čije je lingvističko značenje - naprezanje, ulaganje napora, borba.

Francuski zakon nalaže da se u ovakvim slučajevima uključi obiteljski sud koji donosi odluku u najboljem interesu djeteta. 

Roditeljima se predlaže odabir drugog imena, a ako ga roditelji odbiju, suci biraju djetetovo ime. 

Kao osobno ime Džihad relativno čest u brojnim arapskim zemljama i nema osobitih političkih konotacija. 

Statistički podaci kažu da je između 2006. i 2015. u Francuskoj ime Jihad ili Djihad dobilo 289 dječaka.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 15:47:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .