Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55ab52847cb23a5e048b4604/80
Foto: Ilustracija

4 razloga zašto je psovanje dobro za tvoje fizičko i mentalno zdravlje

Pobjegne li ti tu i tamo koja prosta riječ u naletu emocija? E pa ne brinite, slobodno se opustitei i nemojte previše brinuti kako će drugi reagirati jer sudeći prema novoj knjizi Emme Byrne, psovanje pomaže protiv depresije i oboljenja
Prema novoj knjizi autorice Emme Byrne, Psovanje je dobro za tebe: Nevjerojatna znanost lošeg jezika, jednom kada bi čimpanze naučile znakove za 'prljavo' - gestu koji bi povezivali s odlaskom na wc i fekalijama - počeli bi ju koristiti i u drugim kontekstima, kada im nešto pođe po zlu., piše zdrava krava 

 Na primjer, ako bi im njihovi odgojitelji uzeli hranu "umjesto da bacaju svoj izmet oko sebe jer su isfrustrirani i ljuti" - što je njihova normalna reakcija u prirodi - "oni bi koristili znakovni jezik za to", piše Byrne. 

 Zašto je to tako?

 Prema istraživanju Emme Byrne koje je provela za svoju knjigu, ta vrsta psovanja, makar i znakovna, pomaže kako čimpanzama, tako i ljudima da se 'ispušu' i emocionalno isprazne. Čak iako bi te to dovelo u nepriliku sa šeficom ili šefom, psovanje nosi nekolicinu dobrobiti za tvoje fizičko i psihičko zdravlje. 

Evo nekih:

1. Psovanje ti može pomoći u kontroli temperamenta  Bryne kaže kako su naši preci najvjerojatnije razvili psovke kao način izražavanja ljutnje bez pribjegavanja fizičkom nasilju. U biti, psovke bi mogle biti čak neke od prvih riječi koje su ljudi ikada izmislili. Ona to objašnjava iz perspektive praljudi: "Ako me netko netko vrijeđa zbog toga što nisam ulovio neku životinju u zajedničkom lovu, to će me više motivirati da nastavim loviti, nego da mi polomi ruku i tako budem beskoristan za cijelo pleme".

2. Psovanje te štiti od boli Ok, na neki način: dok te nepristojnost neće baš učiniti superherojem, istraživanje za časopis Language Sciences pokazalo je rezultate u kojima psovanje može pomoći razvijanju tolerancije na strah i emocionalnu bol.  Byrne zato savjetuje, kad god ti 'pregori' na poslu, psovanjem ćeš se vjerojatno osjećati bolje (samo probaj to odraditi u wc-u ili stubištu dok nitko ne sluša).  

3. Psovke ti doslovce aktiviraju mozak Najcjenjeniji organ u našem tijelu aktivira određene dijelove psovkama, koje ne može ostalim, 'pristojnim' riječima. Dapače, u svojim ranijim istraživanjima, Byrne tvrdi da psovanje može pomoći osobama koje su doživjele moždani udar ponovo vratiti govorni kapacitet.  "Ako je moždani udar zahvatio lijevu stranu tvoga mozga, postoji dosta dobra šansa da će ti narušiti govorne sposobnosti", objašnjava Byrne. No, budući da psovanje aktivira one dijelove mozga koji su zaduženi i za emocije i za govor, "postoji mnoštvo pacijenata s oštećenjima mozga koji se mogu jasno i bez poteškoća izraziti, ali samo kroz psovanje". Ovi pacijenti ne mogu izraziti svoje osjećaje sreće ili ljutnje konvencionalnim načinom, jer ne mogu doprijeti do tih riječi, no mogu ih izraziti prigodnim psovkama.

4. Psovanje zahtijeva inteligenciju  O ovom se već pričalo u prošlosti, no svi znamo da bilo tko, bez obzira na svoju pamet može složiti neku prigodnu psovku za bilo koju situaciju. No, psovanje zahtijeva i raznolikost izraza te tempiranje koje će se savršeno posložiti u određenoj situaciji. "Bez obzira na šok koji proizvodi, psovanje je u biti sasvim suptilno", kaže Byrne.

Opisuje kako je savršeno tempiranje psovke inteligentno, moćno, i u nekim slučajevima, društveno potrebno. Jedno istraživanje za Marist College pokazalo je da ljudi koji više psuju uglavnom imaju bogatiji osobni rječnik od onih koji to manje rade.  Zato, samo se opusti i prepusti kreativi na volju. Nakon ovih silnih istraživanja te više nitko ne može osuđivati!



Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 10:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6050f8b9e03e17518b4568/80

Davor Rostuhar osvojio Južni pol i postao prvi Hrvat koji je to uspio

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola

 Davor Rostuhar, 17.01.2018. u 19:00 sati po hrvatskom vremenu, uspješno je završio Prvu hrvatsku ekspediciju na Južni pol.

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola, i time postao prvi Hrvat te 21. osoba u svijetu koja je to uspjela.

 Sve što mu je potrebno za život (šator, hrana, oprema i sl.) vukao je u sledu koji je na početku ekspedicije težio 135 kg. Dnevno je hodao između 10 i 12 sati te prelazio u prosjeku 25 km dnevno. Imao je ukupno tri dana pauze. Temperature su bile između -15 i -27, uz osjećaj hladnoće čak do -50.

- Presretan sam jer sam sami sebi dokazao da je moguće ostvariti snove. Postavio sam si ambiciozan cilj i putem do ostvarenja htio dokazati da se uz puno rada, vjere, truda i predanosti može ostvariti što god poželiš.Nadam se da će ova moja priča motivirati i druge ljude, kao što su drugi motivirali mene. Slijedite svoje snove. Moguće je! - kazao je Davor

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 08:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .