Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d6fa65429111c316c8b45b9/80

U Kaštel Sućurcu održana Večer kaštelanski glendi i batudi, projekt njegovanja nematerijalne kulturne baštine Kaštela

Baš kao i prethodnih godina, i ove je godine prostor Gospojske štrade bio premalen za primiti sve gledatelje željne lijepe i šaljive čakavske riči.
Sedma Večer kaštelanski’ glendi i batudi koju je Gradska knjižnica Kaštela i ove godine organizirala u sklopu Kaštelanskog kulturnog ljeta u četvrtak 29. kolovoza i ove je godine u Gospojsku štradu u Kaštel Sućurcu privukla brojnu publiku željnu smijeha koja je u “prvi odsedan Kaštili” stigla iz svih Kaštela i okolnih mjesta, kako bi uživala u “funcutarijama, glendama i batudama naši’ stari”.

Igrokazi na čakavštini koji su bili protkani šaljivim crticama iz kaštelanske prošlosti u izvedbi djece Dramske skupine GKK, starinske kaštelanske glende i batude u izvedbi Ivice Žegarca-Žutog, kao i šaljivi autorski uradci gostiju i ove su se godine pokazali kao dobitna kombinacija za privlačenje velikog broja posjetitelja na “Večer kaštelanski glendi i batudi”.

Baš kao i prethodnih godina, i ove je godine prostor Gospojske štrade bio premalen za primiti sve gledatelje željne lijepe i šaljive čakavske riči. Večer je započela stihovima pjesme “Od stoljeća sedmog” kaštelanskog pjesnika Ive Cvitića koje je kazivala Mira Marinović Batić povodom obilježavanja 100. obljetnice ovog iznimnog kaštelanskog pjesnika, a nastavljena je izvedbama šaljivog igrokaza na kaštelanskoj čakavštini “Još u našoj svići jema uja ili Nismo još za pod čenprese” autorice Renate Dobrić i “Svađom” bračkog pjesnika Stjepana Pulišelića.

Vjernim povratkom “u nika stara vrimena, kad se živilo uzajedništvu – uz rad, trud, znoj, tugu, veseje, plač, smij, svađu, korteđavanje, uncutarije, glende i batude mladi glumci: Anton Jerkunica i Nevena Kovač, te Anja Katalinić, Marijeta Batina i Roko Jerkunica su među gledateljima izazvali oduševljenje, koje je postalo i još jače, kad su im se pridružili i mladi plesači i svirači iz KUD-a “Putalj”, otplesavši i odsviravši kaštelanski šotić.

Za scenografiju je i ove godine bila zadužena Anamarija Kelava, vrativši uređenjem prirodne pozornice pod zvijezdama i izvođače i publiku u neka davna vrimena, dok je djecu za izvedbu igrokaza pripremila Marijana Jerkunica, voditeljica Dramske skupine GKK. Inicijator i scenarist Večeri kaštelanski glendi i batudi je ravnateljica GKK Renata Dobrić, koja je ujedno svih i provela kroz ugodnu sparnu ljetnu sućuračku večer protkanu šaljivim stihovima, glendama, pjesmom, plesom i dobrom zabavom.

Ogroman pljesak i gromoglasan smijeh, koji su uslijedili nakon svakog od tri nastupa Ivice Žegarca-Žutog, “meštra o’ glendi i batudi”, nastavili su se i nakon što su se za “staru sućurašku šentadu” u Gospojskoj štradi smjestili gosti: Danica Bartulović, Željka Blažević, Joško Dadić, Nađan Dumanić, Marijan Grbavac i Mladen Vuković, koji su publiku nasmijali kazivanjem stihova, šala, skečeva i ostalih šaljivih točaka, za što su nagrađeni velikim pljeskom.

Iako je bio najavljen, Dinko Sule se ispričao zbog nedolaska i uputio Kaštelanima veliki pozdrav. Na Večer glendi i batudi ove je godine stigla i prof. dr. sc. Sanja Nikčević, teatrologinja, književnica, publicistica, filmska i kazališna kritičarka, koja je po svršetku programa na poziv ravnateljice dala svoj osvrt na događanje kao posebna gošća.

- Veliko mi je zadovoljstvo što se večeras nalazim s vama u Kaštel Sućurcu, na ovom prekrasnom mjestu, na ovom predivnom i preemotivnom događanju koje mogu nazvati povratkom pravom i istinskom kazalištu, koje publika voli posjećivati i u kojem publika uživa. Večerašnja večer je večer očuvanja tradicije, kulturne baštine, smijeha i radosti, večer ozarenih lica, večer u kojoj sam jedva uspjela doći do stolice za sjedenje. Upućujem velike pohvale inicijatorici ove večer i za ideju, rad i trud, kao i svima ostalima koji u istoj sudjeluju, jer ovo je kazalište kakvo bi kazalište i trebalo biti. Hvala za ovu večer, istaknula je Sanja Nikčević, koja je, ponesena ugođajem, i sama naposljetku ispričala šalu, koju je publika nagradila velikim pljeskom i smijehom.

Nakon dvosatnog događanja prepunog smijeha i dobrog raspoloženja, večer je zaključena uz nastup Lane Rubelj i riječi ravnateljice R. Dobrić:

- Veseli me što smo vas još jednom, po sedmi put, uspjeli vratiti u stara vrimena, kad se u Kaštilima živilo uz trud i znoj, radost i tugu, smij i suze, uz glende i batude... Vaša nasmijana lica, pljesak, odobravanje i potpuno ispunjena Gospojska štrada govore više od riječi, a upravo zbog toga su Večeri glendi i batudi jedno od meni najdražih događanja, koje organiziramo s radošću upravo zbog vas, publike, i zbog vaše stalne podrške.

Osim dobrog raspoloženja, večeras je ostvaren još jedan cilj, a to je uključivanje djece u projekt očuvanja kaštelanske nematerijalne kulturne baštine koji GKK provodi tijekom cijele godine pod naslovom “Kaštelanska kulturno-povijesna baština”, a koji podupiru Ministarstvo kulture RH, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Kaštela i Zračna luka Split-Kaštela. Svima hvala od srca na stalnoj podršci.“
hr Wed Sep 04 2019 13:56:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5db85cd429111c29cd8b4645/80

Napokon znamo: Evo je li za vašu probavu važniji obilniji doručak ili večera

'Na probavu utječu mnogi faktori, od razine stresa tijekom obroka do toga koliko dobro žvačete hranu', kaže Nielsen
Puno se priča o tome što treba jesti, ali vrijeme obroka je jednako važno. Znate za cirkadijanski ritam o kojem se stalno govori? Isti takav biološki sat utječe na našu probavu. "Naši prirodni cirkadijanski ritmovi diktiraju metaboličku i fiziološku funkciju, uključujući i naša crijeva", objašnjava Desiree Nielsen, autorica knjige Eat More Plants, za Mindbodygreen. 

"Ako tijelo nije sinkronizirano može doći do zdravstvenih problema poput sindroma propusnog crijeva", kaže dalje, piše Život i stil.

Kada treba obilno jesti? 

Stručnjaci smatraju da obilniji obrok treba konzumirati početkom dana. "Koliko je prazan želudac, toliko brzo hrana prolazi kroz želudac, kao i apsorpcija hranjivih tvari. Navečer je sporija. To znači da konzumiranje obilne večere može dovesti do loše probave i apsorpcije hranjivih tvari", objašnjava Neilsen.

Položaj našeg tijela tijekom spavanja također može izazvati probleme. "Ležanje na leđima može podizati želučanu kiselinu do jednjaka", objašnjava Allison Aaron, osnivačica Nutrition Curator. "Ne samo da je refluks krajnje neugodan, već ako je i kroničan, može štetno djelovati i na probavni trakt. Ponekad su potrebni i lijekovi kako bi se smirio i izbjegavanje obilnih večera prije spavanje", kaže dalje.

Osim toga obilan doručak je ključ za održavanje idealne težine. "Jedite doručak kao kralj, ručak kao princ, a večeru kao siromah", kaže Robert Graham za MBGFood. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutrition otkrilo je da konzumiranje doručka kao najobilnijeg obroka može biti učinkovito za održavanje optimalne tjelesne težine", dodaje.

Probava je važna

"Na probavu utječu mnogi faktori, od razine stresa tijekom obroka do toga koliko dobro žvačete hranu", kaže Nielsen. "Pa ako su jutra luda za vas, veliki obrok može za vas značiti lošu probavu", dodaje i predlaže da se ujutro popije nekoliko čaša vode nakon buđenja, a onda kava ili čaj, a doručak možete pojesti na poslu

Sve u svemu, izgleda da je sigurnije konzumirati veći doručak i manju večeru, ali obratite pozornost na to kako vaše tijelo reagira, jer na kraju dana ili na početku svaka osoba je posebna. 

hr Wed Nov 13 2019 09:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcbbe0629111c56e88b45b0/80
Foto: Pixabay

Ima više vitamina C nego naranča: Evo zašto trebamo češće jesti korabu

Rođakinja kupusa i cvjetače, koraba je zbog blagog okusa dobrodošla u juhama i varivima, savijačama te kao prilog, umjesto riže ili krumpira...

Ljubičasta ili, na hrvatskim tržnicama češća, svjetlozelena kupusnjača često je nepravedno zanemarena jer se osim brojnih dobrobiti za organizam, može pripremiti na bezbroj načina.

Njezin blagi okus najbolje dolazi do izražaja ako se kratko blanšira, a u varivima i gustim juhama odlična je zamjena za krumpir.

Listovi se pripremaju poput špinata, koprive, raštike ili blitve, a mogu se iskoristiti za kremaste juhe ili pite. Manje ili veće, okrugle korabe možete i puniti i peći u pećnici ili kuhati pa pasirati u pire, tvrdi punkufer.hr

Obiluje vitaminom C

Šalica narezane korabe sadrži čak 140 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina C. Sa svoja 62 miligrama na 100 grama "vodi" čak i ispred naranče s njezina 53 miligrama. Taj moćni antioksidans ima ključnu ulogu u jačanju imuniteta, ali i za zdrave kosti, kožu i krvne žile.

Siromašna je kalorijama

Korabica je saveznica dobre linije jer je siromašna kalorijama (28 kalorija na 100 grama), a obiluje vlaknima koja produljuju osjećaj sitosti i blagotvorno djeluju na probavu. Pazite li na kilograme, iskoristite korabu za pripremu zdravih i ukusnih priloga, umjesto tjestenine ili krumpira te narežite na ploške i grickajte u međuobrocima.

Poboljšava vid

Baš kao i mrkva, i koraba je riznica karotena, uključujući beta-karoten, koji čini dobro našim očima i preventivno djeluje protiv tegoba i bolesti. Primijetite li da noću vidite slabije nego obično ili su vam oči suhe, to mogu biti pokazatelji manjka vitamina A. Taj moćni antioksidans služi i kao prevencija bolesti poput makularne degeneracije.

Štiti od raka

Koraba se može pohvaliti zavidnom količinom sulforafana i indol-3-karbinola, spojeva koji se nalaze u kupusnjačama. U tom "koktelu" zdravih tvari leži moć superzdravog povrća što neutralizira djelovanje slobodnih radikala, pa se koristi i za prevenciju raka.

Vraća energiju

Tko često jede korabu, može primijetiti da ima dobar tlak, više energije i koncentracije jer obiluje kalijem, željezom i drugim mineralima. Zbog toga se preporučuje ubaciti je na jelovnik i za snažne kosti, zdrave zube i desni.

hr Wed Nov 13 2019 09:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d791f9829111ca87a8b4604/80
Foto: Pixabay

U Zadru sutra otvorenje izložbe „Fotografije i dokumenati 112. brigade HV“

Zadarska županija i Državni arhiv u Zadru priređuju izložbu u Obrtničkoj školi Gojka Matuline Zadar

Povodom obilježavanja obljetnice vojno redarstvene operacije „Maslenica, Zadarska županija i Državni arhiv u Zadru priređuju izložbu u Obrtničkoj školi Gojka Matuline Zadar. 

Otvorenje izložbe je u četvrtak, 14. studenoga 2019. u 11:00 sati.

Izložba će biti otvorena od 14. do 22. studenoga.

hr Wed Nov 13 2019 09:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58834e371eea8fc1168b456a/80
Foto: Pixabay

Koliko je zagrljaja dnevno potreno za osobni rast?

Prosječna dužina zagrljaja između dvoje ljudi traje tri sekunde. Ali, znanstvenici su otkrili nešto fantastično. Kada zagrljaj traje 20 sekundi on ima terapeutski učinak na tijelo i um. Razlog je da iskren zagrljaj proizvodi hormon koji se zove "oksitocin", poznat i kao ljubavni hormon.
Ova supstanca ima mnoge prednosti za naše fizičko i mentalno zdravlje, pomaže nam, između ostalog, da se opustimo, osjećamo sigurno i smirimo naše strahove i tjeskobu. Ovo divno sredstvo za smirenje se nudi besplatno svaki put kada zagrlimo osobu, kada u rukama držimo dijete, zagrlimo psa ili mačku, stojimo rame uz rame s prijateljem.

Prema psihoterapeutkinji Virginiji Satir, ovo je količina zagrljaja koja nam je potrebna svaki dan: 

Potrebna su nam četiri zagrljaja dnevno za opstanak

Potrebno nam je osam zagrljaja za održavanje

Potrebno nam je 12 zagrljaja dnevno za osobni rast

Iako nema znanstvenih dokaza da su upravo navedene brojke točne, postoji mnogo znanstvenih dokaza o pozitivnom utjecaju zagrljaja i fizičkog kontakta, izdvojili smo najvažnije:

Potiče lučenje oksitocina - oksitocin je neurotransmiter koji djeluje na limbički sustav, dio mozga u kojem se nalazi centar za emocije, a potiče osjećaje poput zadovoljstva, smanjuje tjeskobu i stres. Tijelo luči oksitocin tijekom seksualnog odnosa, na porođaju i prilikom dojenja, što doprinosi povezanosti majke i djeteta, odnosno ljubavnih partnera. Kada zagrlimo nekoga, hipofiza oslobađa oksitocin, smanjuje otkucaje srca i nivo kortizola u krvi, hormona odgovornog za stres, visoki krvni tlak i bolesti srca.

 Njeguje strpljenje - zagrljaj je jedan od lakših načina da se pokaže nekoj osobi da ju se cijeni, voli, zahvaljuje. Svijet je užurbano mjesto, a kada netko uspori i uzme trenutak da bi zagrlio nekoga čini korisnu stvar za sebe i za drugu osobu jer taj tren svijet se uspori i obaveza nisu bitne, nego ugodan preplavljujući osjećaj koji pruža zagrljaj.

Omogućava komunikaciju bez riječi - gotovo 70 posto komunikacije je neverbalna. Interpretacija govora tijela može biti zasnovana na jednoj gesti, a grljenje je odlična metoda izražavanja osjećaja prema drugom čovjeku ili životinji. Osim što drugo biće kroz zagrljaj primi tvoju ljubav i naklonost, može dobiti poticaj da te osjećaje širi dalje.

Jača samopoštovanje - taktilnost je za djecu najvažniji način prenošenja osjećaja, beba po dodiru prepoznaje roditelje. U djetinjstvu su nam dodiri signali da smo voljeni i posebni. kad odrastemo ti dodiri ostaju zapamćeni u živčanom sustavu. Maženje koji smo dobili od roditelja tijekom odrastanja ostaje memorirano na staničnoj razini, a zagrljaj djeluje kao fizički podražaj da se ta sjećanja oslobode. Tako nam zagrljaji omogućavaju da se povežemo s vlastitom sposobnošću da volimo sami sebe., piše Zdrava krava


hr Tue Nov 12 2019 19:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .