Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7dd6b92af47f8c068b4581/80
Foto: Facebook

Kornelija Livaja: Ne želim biti invalid, ali sustav mi ne da ozdraviti

Obožavala je svoj posao, imala pokraj sebe srodnu dušu, nikada nije pobolijevala... Sve do kobne večeri 6. listopada u 22 sata, kada joj se, dok je opušteno gledala TV s mužem, život okrenuo naglavce.

- Imala sam vrlo teške prognoze, no snagom sam se svojega karaktera dignula iz invalidskih kolica. Sad vodim bitku za lijevu ruku, za svoju samostalnost jer nisam lijenčina, želim se vratiti na posao, pridonositi, a ne biti invalid na državnim jaslama. Međutim, za tu je borbu potreban novac, a mene nitko ne pita kako preživljavam nakon 15 mjeseci bolovanja i golemih troškova. HZZO, naime, ima svoje pravilnike, cjenike, standarde i propise koji ograničavaju prava na toplice, fizikalnu terapiju i lijekove. Iza tog brda papira skriva se bolna istina: čovjek je dijagnoza, dijagnoza ima svoju šifru, za tu ti šifru pripada nešto, ali ako to nešto nije ni izbliza dovoljno da ti se vrati život kakav zaslužuje osoba u 40-ima, e... onda nisi imao sreće. Tromi će sustav prihvatiti tvoju invalidnost i ti ćeš nadalje živjeti na državnim jaslama. Činjenica da bi u konačnici bilo jeftinije platiti liječenje do ozdravljenja nikoga ne zanima – ti si samo dijagnoza, više nisi čovjek.- Riječi su to Kornelije Livaje, novinarke i urednice na Radio Dalmaciji, piše Glas Slavonije.

Ovu 46-godišnju Osječanku je ljubav iz Osijeka, u kojem je 15 godina radila na Slavonskom radiju, odvela u Split, gdje je sve do listoada 2016. radila kao novinarka i urednica na Radiju Dalmaciji. Svestrana, dobro obrazovana, društvena, bez dlake na jeziku, originalnoga stila i nastupa, Kornelija je sigurno koračala kroz život. 

Obožavala je svoj posao, imala pokraj sebe srodnu dušu, nikada nije pobolijevala... Sve do kobne večeri 6. listopada u 22 sata, kada joj se, dok je opušteno gledala TV s mužem, život okrenuo naglavce. 

Doživjela je masivni moždani udar koji joj je uništio kompletnu motoriku lijeve strane tijela. Dijagnoza: hemipareza lijevo, narodski: oduzetost lijeve strane. Dok su mislili da je bez svijesti, čula je doktore kako prognoziraju najgore. Već je tada, dok je polumrtva ležala u sobi punoj medicinskih aparata, obećala samoj sebi: Nema predaje!

Bio je to krik

O onome što je slijedilo nakon toga mogla bi se napisati knjiga i onda prema njoj snimiti film. Knjiga i film prikazivali bi junakinju koja je nedugo nakon moždanog udara uzela mobitel u ruku koja joj je ostala poslušna i počela pisati objavu za objavom na svojem FB profilu. Bilo je teško shvatiti o čemu piše, objave su bile prepune tipfelera, nerazumljive, zbrkane... No bile su krik! Svi smo ga čuli. I svi smo zadivljeno pratili tu borbu za opstanak, za oporavak, za povratak vjere u Boga i ljude... Kornelija, drugo ime za hrabrost.

Dala je obrijati glavu, izgledala je kao G.I.Jane, vojnikinja koja će dobiti sve bitke. Crvenim je ružem i crvenim noktima istodobno pokazivala kako se ne kani odreći svoje ženstvenosti. Svi su joj se divili: liječnici, fizioterapeuti, drugi pacijenti, muž, sestra, prijatelji... Postigla je nemoguće. 

Trudila se više od svih u bolnicama, u toplicama, na neurorehabilitaciji robotikom u Dubrovniku, svakim je danom radila s fizioterapeutom, satima se penjala i spuštala stubištem svoje kuće dok su je susjedi bodrili s prozora... Znali smo sve – ogolila se pred sobom i drugima pišući o svemu na Facebooku. U jednom trenutku više nitko nije sumnjao. Kornelija će pobijediti u ratu protiv bolesti.

A onda, prije neki dan, nekoliko gorkih rečenica. “Kada si u ovim godinama još mladim, no zrelim, nitko ti neće pomoći. Za ljude mojih godina nitko nema sluha ni potrebe pomoći nam, mi smo od svih otpisani... Koga briga? Nikoga, vjerujte”.

Srećom, tomu nije tako. Njezini su prijatelji odmah pokrenuli humanitarnu akciju “Za Korni – nisi sama!”, kojom joj žele pomoći u prikupljanju novca za nastavak rehabilitacije. Pridonesite i vi, koliko možete, jer ljudi poput Kornelije inspiriraju ostale da i sami budu uporniji, odlučniji, hrabriji, bolji ljudi.

I VI MOŽETE POMOĆI

Svoju donaciju za Korneliju Livaju možete uplatiti na IBAN: HR4023300033243222016 Splitska banka (s napomenom: Za Korni – nisi sama!).

hr Fri Feb 09 2018 18:14:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adb8ad12af47f78888b4709/80

"Vrgorčani vrlo malo znaju o svojoj povijesti, iako je Vrgorac vrlo star dalmatinski grad"

U želji istraživanja povijesti, običaja, lokalnog govora i drugih aspekata kulture Vrgorske krajine, zaštite spomeničke kulturno-povijesne baštine, kao i poticanja na osnivanje muzeja, instituta ili drugih kulturnih institucija koje bi se bavile povijesnim znanstvenim i istraživačkim radom, u Vrgorcu je 5. travnja 2018. godine osnovano, a 16. travnja registrirano Društvo prijatelja vrgorske starine.

Na osnivačkoj skupštini za predsjednika udruge izabran je profesor povijesti i geografije Branko Radonić iz Vrgorca, za potpredsjednika izabran je dugogodišnji mjesni odbornik sela Rašćane Matko Bašić, dok je tajnica profesorica hrvatskog jezika i knjižničarka Adriana Turić-Erceg iz Vrgorca. Svi članovi izabranog vodstva veliki su ljubitelji lokalne povijesti, baštine i kulture vrgorskog kraja.

Povodom osnutka Društva njegov predsjednik Branko Radonić istaknuo je kako je ovo prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, a njezin cilj bit će obnova, zaštita i istraživanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine. 

- Zalagat ćemo se za formiranje gradskog muzeja ili neke druge ustanove koja će se baviti istraživanjem naše povijesti i čuvanjem baštine. Imat ćemo stav o kulturnoj politici državne, regionalne i lokalne uprave prema Vrgorcu, pritom dajući konstruktivne prijedloge. Kroz minula stoljeća nebriga, ratovi i zub vremena nepovratno su uništili značajne dijelove naše materijalne i nematerijalne baštine, a koja je neodvojivi dio našeg lokalnog identiteta Vrgorske krajine. Arhivska dokumentacija za našu povijest je također izvan Vrgorca, dok su predmeti etnološke, antropološke i povijesne važnosti ili propali ili su raštrkani po krajini u rijetkih privatnih imatelja. Pritom nam svakodnevno odlaze stare generacije, a bez prilike da svoja znanja i sjećanja prenesu novim generacijama. Kako nemamo muzej ili institut, naša povijest i baština se ne istražuju pa je, što se tiče nacionalne i regionalne historiografije i etnologije, Vrgorac gotovo prazna ploča. Zbog istoga razloga Vrgorčani vrlo malo znaju o svojoj povijesti, iako je Vrgorac vrlo star dalmatinski grad. Osnivamo Društvo kako bi promijenili dosadašnji odnos prema povijesti i baštini i maksimalno ćemo se truditi u ostvarivanju navedenih ciljeva, rekao je Radonić.

Osim promicanja vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu, Društvo će raditi i na pronalaženju i skupljanju predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj te s lokalnom baštinom upoznavati domaće građane i strance s ciljem njezine valorizacije.

hr Sat Apr 21 2018 21:03:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adb6e0d2af47fde7f8b48d8/80
Foto: Ilustracija Pixabay

Počela sezona krpelja, evo kako se zaštititi

Krpelji su prenositelji raznih bolesti, a njihova je sezona upravo u punom zamahu. Njihov ugriz sam po sebi nije opasan, no može postati ako je krpelj zaražen. Naime, ti mali nametnici mogu biti prijenosnici nekih opasnih bolesti.
Stručnjaci kažu kako je virusni meningoencefalitis kojeg prenose krpelji najteži oblik tog virusnog oboljenja. Ističu da ova bakterijska bolest, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme može biti itekako opasna, piše HRT.

Zato je važno prepoznati prve simptome. Kod meningitisa su to temperatura i glavobolja, a kasnije smetnje vida i sluha te povraćanje. Kod borelioze to je crvenilo na mjestu uboda koje se postupno širi.  

Treba naglasiti da se u svakom slučaju može i preventivno djelovati. Postoji cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a od ugriza se možemo obraniti raznim repelentima koji se nanose na kožu prije odlaska u prirodu.  

Dakle, treba biti oprezan, pogotovo ako mnogo boravite u prirodi. Nakon povratka obvezno se pregledati, više puta, ali i idući dan, savjet je iskusnih planinara.
hr Sat Apr 21 2018 19:00:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adb6c282af47f658c8b463c/80

Prijatelji životinja: Zaustaviti uzgoj životinja za ljudsku prehranu jer ima razarajući utjecaj na okoliš

U povodu Dana planeta Zemlje koji se obilježava 22. travnja udruga Prijatelji životinja pozvala je u subotu građana da promisle o prelasku na zelenu prehranu te time zaustave uzgoj životinja za ljudsku prehranu jer, tvrde, ima razarajući utjecaj na okoliš.
Nekoliko milijuna ljudi Dan planeta Zemlje obilježit će prikladnim akcijama poput čišćenja divljih odlagališta otpada, edukacijom i podizanjem svjesnosti o važnosti očuvanja prirodnih ljepota, pa čak i simboličnom minutom šutnje. Ipak, ono najučinkovitije što pojedinac može učiniti kako bi pridonio zaštiti i očuvanju okoliša i prirodnih resursa je – prelazak na veganstvo, poručuju iz te udruge.

Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku ističu kako oni pokazuju da je tijekom 2016.u Hrvatskoj ulov i uzgoj morske ribe, ljuskavaca, kamenica te ostalih mekušaca i školjkaša iznosio 85.028 tona. Svoju zabrinutost su izrazili i zbog podataka koji pokazuju da je zbog prekomjernog izlova ribe Mediteran izgubio 41 posto nekadašnje populacije morskih sisavaca i čak 34 posto ukupnog ribljeg fonda.

"Prema izvještaju UN-a iz 2010. godine uzgoj životinja utječe na 70 posto potrošnje svjetske pitke vode i 38 posto ukupnog iskorištavanja poljoprivrednih površina. Odgovoran je za čak 19 posto ukupne emisije stakleničkih plinova, što je više nego što proizvede ukupni svjetski promet", istaknuli su Prijatelji životinja.

Navode i da se 15.500 litara vode iskoristi za stvaranje jednog kilograma goveđeg odreska, dok je za stvaranje jedan kilograma krumpira ili rajčica  potrebno 250 litara vode. Tvrde da se životinje prisilno hrani čime se uništava više od 70 posto resursa, odnosno žitarica i druge biljne hrane kojom se može spriječiti glad u svijetu kada bi se prenamijenila za ljude.

"Za stočarstvo se koristi čak 70 posto sveukupne čiste vode. Odgovorno je za 65 posto emisije dušikova oksida, a staklenički plin dušikov oksid je 296 puta destruktivniji od CO2. Uzgoj životinja odgovoran je za 91 posto uništavanja Amazonske prašume",  tvrde u priopćenju.

Napominju i kako UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) savjetuje smanjenje unosa mesa jer gotovo dvije trećine stakleničkih plinova i 78 posto ispuštanja metana nastaju zbog uzgoja stoke.
Ističući da je samo 2016. godine u Hrvatskoj ubijeno više od 50 milijuna kopnenih životinja,   iz te udruge pozivaju građane da pređu na zelenu prehranu i smanje razarajući utjecaj uzgoja životinja.
hr Sat Apr 21 2018 18:52:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adb5e402af47fb68d8b45ec/80

Pametno i Dan planeta Zemlje: Split bogatiji za dva stabla

Preraslo je u tradiciju...
Danas su predstavnici stranke Pametno povodom Dana planeta Zemlje, koji se službeno obilježava sutra, 22. travnja, u Splitu, u Gundulićevoj i Biokovskoj ulici, posadili dva nova stabla - kesten i lipu.

Riječ je o sada već tradicionalnoj sadnji, trećoj po redu, kojom stranka Pametno podržava ovaj dan u skladu sa svojim programom u kojem zagovaraju grad što bogatijih zelenih površina i zdravog življenja.
hr Sat Apr 21 2018 17:54:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .