Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59144996b9e03e6b068b4573/80
Foto: Facebook

Most: Želimo zaustaviti odlazak mladih; u našim inicijativama neće biti ustaša i partizana

Čelnici Mosta na stranačkoj su konvenciji pod nazivom "Pokret ostanka" u subotu u Splitu istaknuli da se u sljedećim godinama Most neće baviti ideologijom nego će pokretati inicijative koje će doprinositi opstanku mladih u Hrvatskoj te su pozvali svi zainteresirane da se svojim prijedlozima priključe "Pokretu ostanka".

U našim sadašnjim inicijativama nigdje niste vidjeli ideologije, niste vidjeli ustaše i partizane..naše će inicijative biti usmjerene na poboljšanje života građana te olakšanje pozicije poduzetnika i svih ostalih koji mogu doprinijeti razvoju Hrvatske, rekao je domaćin splitske programske konvencije Mosta Ante Čikotić, gradski i županijski vijećnik, u Vladi Tihomira Oreškovića pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike.

Predsjednik Mosta Božo Petrov pozvao je sve zainteresirane da se uključe u projekt "Program ostanka" i svoje prijedloge dostave Mostu koji će se u Hrvatskom saboru zauzimati za pretakanje tih prijedloga u zakonske inicijative i tako doprinositi zaustavljanju odlaska mladih iz Hrvatske.

"Most želi da se vaš glas čuje u Saboru, jer svi drugi imaju svoje mentore ili su na 'daljinski', vjerujte da je to tako" rekao je Petrov.

Više puta je istaknuo važnost ostanka mladih u Hrvatskoj.

"Mogu Irska, Njemačka i druge zemlje davati veću plaću i imati bolji standard, ali ono što vam može pružiti vaša domovina, obitelj, naše sunce i more, naša Slavonija - to vam ne može dati ni Irska ni Njemačka ni bilo tko drugi", poručio je Petrov mladima, a građanima da promisle za koga će glasovati jer "oni koji danas vladaju i koji su vladali 20 godina, stavljaju na rulet budućnost vaše djece".

Pranjić: Most do 2021. želi četiri dalmatinske županije

Regionalni koordinator Mosta za četiri dalmatinske županije Ante Pranjić najavio je kako Most ima ambiciju preuzeti vlast sve četiri županije na sljedećim lokalnim izborima.

"Cilj je 2021. preuzeti sve četiri dalmatinske županije, a do tada ostvariti maksimalnu suradnju Mostovih i nezavisnih načelnika, gradonačelnika koji u svojim lokalnim sredinama imaju slične ili iste probleme," istaknuo je Pranić.

Politički tajnik Mosta nezavisnih lista Nikola Grmoja je u svojem govoru istaknuo kako je današnja programska konvencija "dokaz da Most nije uvijek protiv nego da ima rješenja.“

„Nastavit ćemo nuditi rješenja, ali i raskrinkavati korupciju i ponuditi nadu. Postoji politička opcija koja je dva puta preuzela odgovornost, dva puta smo odustali od pozicija jer smo inzistirali na borbi protiv korupcije i na svojim principima. Jedini glas koji nije bačen je glas za Most. Sada imamo dvije godine i lokalnog i nacionalnog iskustva. I dalje su oni iskusniji od nas, ali oni nemaju srce koje imaju naši ljudi i to je naša snaga,“ rekao je Grmoja.

Most priredio tri zakona za popravljanje demografske slike

Dužnosnici Mosta predstavili su više inicijativa za demografiju, poduzetništvo, energetiku, pravosuđe i reformu javne uprave koje će proslijediti u saborsku proceduru kao zakonske inicijative kojim bi se doprinijelo ostanku mladih u Hrvatskoj.

Ističući kako je hrvatska demografska slika porazna, iznijeli su podatak da je u prosincu 2017. zabilježen najveći pad broja stanovnika u posljednjih 20 godina, te su potrebne korjenite promjene radi zaustavljanja negativnog demografskog trenda.

Radi popravljanja nepovoljne demografske slike Most predlaže tri zakona: Zakon o rodiljama i roditeljskim potporama, Zakon o doplatku na djecu i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.



hr Sat Jan 27 2018 18:26:06 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f1dae9b4739850298b4589/80

Hrvatska pošta: 500 milijuna usluga, 50.000 prigovora, 2 opravdana

Popularnost pismovnih pošiljaka lagano pada, no raste broj paketnih.

Trend je to globalnog poštanskog tržišta i to prije svega zbog e-trgovine, s obzirom da je sve više onih koji kupuju online. Pa se poštanski operateri tome prilagođavaju. Pa kako se u tome snalazi najveći operater u Hrvatskoj - Hrvatska pošta?

Od 21 pružatelja poštanskih usluga u Hrvatsko 98 posto hrvatskog pismovnog tržišta drži Hrvatska pošta te 22 posto paketnog tržišta. Ipak, U Hrvatskoj pošti kažu da su posljednje tri godine na tom području narasli pet posto.

 Tako je Hrvatska pošta lani imala nešto više od 95 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Više je to nego godinu prije, a plan za ovu godinu je 25 milijuna kuna više. U posljednje tri godine Pošta je uložila više od 461 milijun kuna. I to za razne stvari: od obnove voznog parka, strojeve koje nisu mijenjali 17 godina i koji sada pridonose automatizaciji procesa pa sve do najveće i najvažnije investicije: izgradnje novog sortirnog centra u Velikoj Gorici.

Zapošljavaju više od 10 tisuća radnika i kažu da su im troškovi za zaposlenike u posljednje dvije godine porasli za 100 milijuna kuna, odnosno da su vozačima i poštarima primanja porasla za 20 posto. Inače, prosječna plača poštara je tako sada oko 5.200 kuna, što je niže od prosječne plaće u Hrvatrskoj - i to za gotovo 1000 kuna. Ističu da su uveli i sustav nagrađivanja zaposlenika kroz treći, zatvoreni mirovinski stup.

Eventualno nezadovoljstvo građani mogu prijaviti na e-mail ili telefonom. Koliko ih onda godišnje stigne? Odvo je odgovor: na 500 milijuna usluga dobiju 0,01 posto prigovora. A od toga je 0,004% naposlijetku ocijenjeno opravdanim. Preračunato i prevedeno to znači: 50.000 prigovora, od kojih su samo dva opravdana. Najviše od svih tih prigovora odlazi na dostave. 

Iz Hrvatske pošte prošle su godine najavili digitalizaciju, velika ulaganja u modernizaciju i nove sortirne centre, te ulazak u jaču tržišnu bitku s konkurentima u corebiznisu - dostavi pisama, pošiljaka i paketa., piše N1

hr Sun Feb 17 2019 17:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c697c3a0e4938b1b08b45ca/80
Foto: HRT

Sudac vrhovnog suda: "Sloboda govora je temelj demokracije, ali ni ona nije apsolutna"

Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda dotaknuo se aktualnih tema
Za Mrčelu kažu da je ozbiljan sudac, on kaže da dojam često vara i da je to dojam iz sudnice, s rasprave. 

Sudske slučajeve ne komentira, posebice nepravomoćne, ali za onu zbog remećenja radnog reda i mira da se čovjek godinu dana ne smije približavati spomeniku kaže da to zvuči malo čudno, ali vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud. Prvi put čuje za takvu presudu. 

Na pitanje da li se takvim presudama suzbija sloboda govora, kaže da treba odvagnuti slobodu govora i da li je ta osuda bila nužna u demokratskom 
društvu. 

- Tu treba vidjeti pisani otpravak, što će pisati - je li on osuđen zato što je vikao ili zbog sadržaja koji je vikao. Tu treba postojati ujednačena praksa, vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud. Sloboda govora je jedna od sloboda koja je temelj demokracije, ali ni ona nije apsolutna, dodao je. 

Javnost postavlja pitanje zašto se zabranjuje približavanje spomeniku, a zlostavljačima se ne zabranjuje približavanje žrtvi, Mrčela kaže da je vrijeme trajanja zabrane približavanja određeno zakonom i kada prođe zakonski rok, onda ta mjera opreza više ne postoji. 

Osvrnuo se na slučaj Horvatinčić, kaže da je taj postupak trebao već biti okončan, volio bi da sudski procesi ne traju toliko dugo, ali uvijek ima iznimaka. 

Tvrdi da je kriva percepcija u javnosi da je sudstvo korumpirano, a korumpirani sudac najgori sudac. 

- Ako je igdje korupcija loša, onda je to u pravosuđu, dodaje. 

Govorio je o hrvatskoj sudskoj vlasti, smatra da je ona u stanju nositi se s time. Kaže da u RH postoje oni koji ne zaslužuju biti suci, a ako su primili mito, na to treba reagirati. Dodao je da je u posljednjih 9 godina je 7 sudaca primilo mito, kazne su bile od 1 do 10 godina. 

Komentirao je dugotrajnost sudskih postupaka, rekao je da se posljednjih 8 godina za redom smanjuju i postupci su sve kraći - sada traju 132 dana. Dodao je da se trenutno rješava 1 800 000 predmeta. 

- Neki predmeti se i dalje ne rješavaju kako bi trebali i mediji na njih paze, naglasio je. 

Što se tiče velikih procesa (Sanader, Lovrić Merzel, Vidošević, Bandić...), predmeti se vuku po 10 godina i nema pravomoćne presude, kaže da to nije dobro za nikoga osim za okrivljeno i treba poboljšati način rada, a i zakonodavni okvir. 

Smatra da se u medijima pojavljuju stalno isti predmeti, njih 20-ak od kojih je pola nepravomoćno, ali se ne govori o osudama kojih je bilo, za primjer je naveo bivše ministre, gradonačelnike. 

Govorio je o tome kako ubrzati velike sudske predmete, smatra da treba poraditi na zakonima i vidjeti što treba mijenjati. Kaže da ima i sudaca koji se dobro ne snalaze kada stranke manevrima nastoje odugovlačiti postupak, DSV ne može sankcionirati takve suce. Oni mogu sankcionirati one koji nisu dobro obnašali svoj posao, kaže da je u zadnjih 10 godina pokrenuto 149 disciplinska postupka protiv sudaca, 103 suca su proglašena odgovornima, 12 ih je razriješeno. Dodao je da je u RH 1700 sudaca. 

Mrčela je sudac već 30 godina, smatra da suci u RH, obzirom na ekonomsku situaciju, imaju dobre plaće. Suci smiju raditi i honorarno, rijač je o predavanjima i pisanju knjiga. 

On je protiv imovinskih kartica sudaca, smatra da je to populistička mjera koja nema argument, ali oni su se pomirili s time. 

Govorio je o slučaju "Franak" kaže da su suci upozoreni da odluke moraju donijeti u što kraćem roku. Kaže da to nije jednostavan predmet, mnogi sudovi u EU ga još nisu riješili. 

Za javne prosvjede gdje se govori da se nešto i kako treba donijeti, smatra da javna prozivanja neće pridonijeti brzini i kvaliteti odluke. 

Vezano za pozdrav "Za dom spremni", sudovi o tom pozdravu ne sude jednako. Mrčela kaže da je za njega osobno to prekršaj, što pokazuje praksa Visokog prekršajnog suda. 

Komentirajući otežavaju li mediji rad sudova, drži da mediji ne vode dovoljno računa o pretpostavci "nedužnosti". Osvrnuo se na slučaj "Daruvarac" i medijsko izvještavanje o tome, kazao je da treba voditi više računa i o pravima druge strane u postupku. Svjestan je da je javnost osjetljiva, ali postoje i dvije strane i tu treba postići ravnotežu koja bi olakšala rad svima. 

- Nije lako raditi ako o predmetu koji vodite svaki dan pročitate pet članaka. To nije jednostavno, sudac se od toga treba odmaknuti i ne smije na to boraćati pozornost. Naši suci su za to sposobni, ali to nije lako, dodao je. 

Na pitanje treba li donositi novi zakon o govoru mržnje, kazao je da treba raditi razliku između onoga što se objavljuje na portalima i onoga što se objavljuje na društvenim mrežama. Smatra da je veći problem prekršaji koji su razbacani po raznim zakonima. Čini mu se da treba podići društvenu svijest jer mnogi komentari su posljedica nepristojnosti, neznanja, neobrazovanosti. 
Kaže da treba postojati neka regulacija za neprimjerene ili uvredljive istupe. Govorio je o govoru mržnje na društvenim mjerama, rekao je da nakladnik o tome treba voditi računa. Smatra da policija treba reagirati ako postoji osnovana sumnja da bi kazneno djelo moglo biti učinjeno. 

Govorio je o gospđi koja je bila osuđena zbog tračanja susjeda, kaže da zaštita časti i ugleda postoji i to je često kompliciranije i složenije od drugih slučajeva. Naveo je primjer Njemačke gdje je trač kazneno djelo. O naknadi štete za duševne boli Mrčela kaže da se zna kakva je praksa i za što se sudi i to je povreda časti i ugleda. 

Mrčela je za slobodu govora u medijima kazao da informacija treba biti istinita i objavljena u dobroj vjeri, što znači da treba biti iznesena i druga strana, što često izostaje. Rekao je da češće izostaje objava ispravka koja bi trebala biti na istom mjestu i sa istom opremom kao i članak o kojem je riječ, a često nije tako.
hr Sun Feb 17 2019 16:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c5aed350e4938049f8b45a0/80
Foto: Pixabay

Jednoj bolesnoj curici odobren lijek, a drugoj nije: "Kujundžiću, i moje dijete se zaslužuje liječiti kod kuće"

Eva Rožajac boluje od neizlječive genetske bolesti punog naziva neuronalna ceroidna lipofuscinoza

Jednoj djevojčica u Rijeci, druga samo par stotina kilometara južnije, u Šibeniku. Povezuje ih teška i rijetka, neizlječiva bolest nedostatka enzima, tzv. Battenov bolest.

Razlika je u tome, što je Povjerenstvo za lijekove Kliničkog bolničkog centra Rijeka odobrilo hitnu nabavu lijeka Brineura (cerliponase alfa), koji nije registriran u Hrvatskoj, za malenu Nadiju Ucović. On bi trebao usporiti tijek ove zasad neizlječive genetske bolesti punog naziva neuronalna ceroidna lipofuscinoza koja, ako se ne liječi, dovodi do gubitka motoričkih funkcija, a za dvije do tri godine i do smrtnog ishoda. Liječnici Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka ujedno će biti i prvi u Hrvatskoj koji će aplicirati ovaj lijek koji je, kao jedini lijek za Battenovu bolest, u primjeni od 2013. godine, a čija se cijena na godišnjoj razini oko četiri milijuna kuna. 

S druge strane, Eva Rožajac mora i ovaj tjedan isti taj lijek primati u Rimu, u Italiji, na terapiji u bolnici Ospedale Pediatrico Bambino Gesù. Kao donaciju, koja svakog trenutka može biti ukinuta, iako samo to liječenje daje i više nego dobre rezultate.

Lijek je odobren za stavljanje na tržište. Njemačka ga je već stavila na listu lijekova, ali ne i Hrvatska.

"I ministar je nakon istupa majke male Nadije u medijima obećao da će osigurati liječenje, odnosno da će pitati struku. Onda je reagirao i riječki KBC, koji je krenuo u nabavu lijeka. Ne znam kako će to točno ići, mislim da će za početak nabavu lijeka financirati bolnica, ali to nije rješenje. Terapija je doživotna i potrebno je lijek staviti na listu, da se nakon toga zna da je financiranje liječenja riješeno", kaže Marija Mihaljev.

Eva je primljena na eksperimentalno liječenje koje je trebalo trajati godinu dana, a njeni roditelji sada strahuju da će uskoro ostati bez terapije. Iako je liječenje besplatno, obitelj mora sama plaćati troškove puta, avionske karte, taksi i smještaj u Italiji.

"Meni je drago što je Nadiji omogućeno liječenje kod kuće, nitko to ne razumije bolje nego ja. Ali postavlja se pitanje što je s Evom. Nju nitko, ni ministar, nije ni spomenuo tom prilikom. Misli se valjda, to je riješeno. E, pa nije. I ona zaslužuje liječiti se kod kuće...", ističe očajna majka.

Tvrtka "Biomarin", koja proizvodi ovaj enzim, predala je zahtjev HZZO-u za uvrštenje ovog lijeka na listu. Naš HZZO je to stavljanje na listu odbio u travnju prošle godine., pišu Vijesti.hr

hr Sun Feb 17 2019 16:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bade7c8cb557a8ea08b4ee8/80
Foto: MUP

Stižu drastične kazne za prometne prekršaje: Prekršitelji ostaju bez auta do kazne, a policiji će morati platiti čuvanje

Sad je definitivno. MUP je predložio da se za neke od najtežih kategorija prometnih prekršaja, a i onima koji ih učestalo ponavljaju, privremeno oduzme vozilo.
K tome će vozač koji je kažnjen oduzimanjem vozila morati snositi troškove njegova čuvanja. A bez auta bi privremeno mogli ostati oni koji su najmanje dvaput pravomoćno kažnjeni za vožnju u krivom smjeru ili odbijanje alkotestiranja, zatim oni koji su najmanje dvaput pravomoćno kažnjeni jer su vozili dok im je oduzeta vozačka, koji su dvaput kažnjeni jer im je alkotest pokazao iznad 0,5 promila te oni koji su dvaput kažnjeni za vožnju u naselju 50 km/h iznad ograničenja.


Za brzinu i u zatvor

I dok u studenom nije bilo poznato na koji bi se rok vozilo oduzelo po konačnom prijedlogu, to bi bilo moguće do pravomoćnog okončanja prekršajnog postupka. Ministarstvo je u petak izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama - kojim se kazne za neke prekršaje drastično povećavaju, pa i dvostruko, primjerice sa 10 na 20 tisuća kuna, ali se i izriče mogućnost do 60 dana zatvorske kazne za one koji na autocesti voze 50 km/h iznad dopuštene brzine ili prođu zaredom kroz više crvenih svjetala na semaforu - pustilo u postupak e-savjetovanja koje je otvoreno do 4. ožujka.


Kako je i najavljivao, ministar Božinović kao glavni argument za oštrije kažnjavanje naveo je recidiviste koji čine najteže prekršaje, ali i nezadovoljstvo stanjem sigurnosti u prometu. Negativan trend sigurnosti nastavljen je i u ovoj godini pa je u siječnju na hrvatskim prometnicama poginulo 19, a u istom razdoblju prošle godine 15 osoba. Crni saldo smanjila je samo Policijska uprava zagrebačka; u siječnju ove godine poginule su četiri osobe, a u istom razdoblju lani sedam osoba. No svaki je izgubljeni život neprocjenjiv. Hoće li drakonsko povećanje kazni utjecati na smanjenje broja stradalih, tek će se vidjeti, kao i to što će donijeti prijedlozi u dvotjednom otvorenom savjetovanju.


S čak do 20.000 kuna kažnjavat će se prekoračenje brzine u naseljima ili na mjestima gdje je brzina regulirana prometnim znakovima, a za 30 km/h veće prekoračenje od dopuštene brzine, umjesto dosadašnje 2000 kuna, kazna može iznositi od tri do sedam tisuća kuna. Osim povećanja novčane kazne, novina je i oduzimanje vozačke dozvole na šest mjeseci, ako je to vozaču prvi takav prekršaj, do dvije godine ako je to treći put da je vozio prebrzo, kao i svaki sljedeći put.


Uvoz iskustava

Policija će podatke o vozačima prekršiteljima čuvati u svom informacijskom sustavu 15 godina. Rajko Horvat, profesor Fakulteta prometnih znanosti koji je bio i član radne skupine, smatra da će biti dosta prijedloga tijekom savjetovanja. Već u studenom, kad je iz MUP-a najavljeno oduzimanje vozila prekršiteljima, razvila se žustra polemika, a Horvat nam o tome kaže:

- To nije naš izum, takva praksa postoji i u drugim zemljama. Međutim, mi smo upozoravali ministra Božinovića na tehničke probleme pri provedbi te mjere. Ta će vozila morati biti čuvana i zaštićena jer bi u slučaju oštećenja država morala vlasniku nadoknaditi štetu. Ministar Božinović i MUP na sebe su preuzeli veliku odgovornost i morat će donijeti pravilnike da bi ta mjera funkcionirala. Uostalom, sud bi mogao odrediti i da se oduzeto vozilo vrati drugi dan.


Horvat smatra da će kazne sigurno imati učinak u početku, što pokazuje i praksa, ali pitanje je koliko se dugoročno može postići samo drakonskim povećanjem kazni. Iako će, smatra, one utjecati na počinitelje najtežih prekršaja.


Uvodi se i prometni odgoj

- U zakon je ušla i odredba o obvezi uvođenja prometnog odgoja, ali nema sankcija za one koji je ne provode - ističe Horvat.


Dok se zakon još “kuhao” u MUP-u, ministar Božinović isticao je nezadovoljstvo stanjem sigurnosti i teško dostižnom brojkom od 200 poginulih do 2020. godine. No, istovremeno s izmjenama Zakona, nabavlja se 53 milijuna kuna vrijedna oprema za kontrolu prometa. Sve se stanice za tehnički pregled moraju opremiti sustavima za videonadzor i čuvati snimke godinu dana, a kao dokaz o brzini vozila moći će se koristiti i fotografije, piše Jutarnji


hr Sun Feb 17 2019 12:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .