Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a552f1b47398de518b4608/80
Foto: Promotivne fotografije

INTERVJU Mrak Taritaš: Pod udarom sam prljave kampanje Milana Bandića

Kandidatkinja HNS-a i SDP-a za gradonačelnicu Zagreba Anka Mrak Taritaš u intervjuu za Hinu, uoči lokalnih izbora, obećala je Zagrepčanima radikalne promjene, jeftiniji i brži grad s dva nova mosta preko Save, te je prozvala aktualnog gradonačelnika Milana Bandića za prljavu kampanju otkako ga je prestigla u anketama.

Zadnje ankete pokazuju mrtvu trku za drugi krug izbora u Zagrebu između Vas, Milana Bandića i Sandre Švaljek. Prvi put aktualni gradonačelnik nije na prvom mjestu. Vaše prognoze i očekivanja?

Veseli me što sam u istraživanjima prepoznata kao prvo lice promjena i što građani smatraju kako Milan Bandić nije čovjek za budućnost. Uvijek gledam relativan odnos u anketama i trendove, a oni pokazuju da je došlo vrijeme za promjene u Zagrebu i želi ih 70 posto Zagrepčana. No teško da će sve biti riješeno u prvom krugu. Za očekivati je drugi krug u koji idemo - Bandić i ja.

DORH je pokrenuo izvide o obnovi kuća na području Gunje koja je navodno višestruko preplaćena dok ste bili resorna ministrica. Je li Vam to napravilo štetu u kampanji?

Pokrenuti su izvidi na temelju presice načelnika Gunje, sazvane 1. travnja, samo nekoliko dana nakon što sam izbila na prvo mjesto u anketama. Da nisam postala prva, vjerojatno o Gunji danas ne bismo slušali. No, Bandićev načelnik Gunje, zahvaljujući gradonačelniku i  njegovim interesnim krugovima, pokrenuo je prljavu kampanju.  Družina je uplašena najavljenim promjenama i činjenicom da više neće moći koristiti zagrebački proračun za svoje interese. Jednako tako, i ovu prljavu kampanju financiraju sredstvima gradskog proračuna. A ona je najprljavija moguća - nastoje prikazati da smo svi isti, ali ja ću pokazati da nismo. Pitam se zašto su to otvorili tek sada, uoči izbora, a podaci o obnovi kuća nakon poplave javni su i transparentni još od 2015. Za pravu sliku treba se vratiti u kontekst, u vrijeme  poplave u svibnju 2014. U ljeto te godine pokrenuli smo obnovu i u godinu dana sagrađeno je tristotinjak novih i obnovljeno  oko 2000 postojećih kuća. To nisu bili normalni rokovi ni normalni poslovi, no da tako nismo postupili na području Gunje danas više ne bi bilo stanovnika, bili bi raseljeni ili bi još danas živjeli u kontejnerima.  Da se ponovi slična situacija, isto bih napravila jer ta sredstva vrijede svih ljudi koji su se tamo vratili.

Zašto bi Zagrepčani glasali za Vas? Koje su Vaše komparativne prednosti u donosu na dva najbliža protukandidata?

Cijeli radni vijek bavila sam se prostornim planiranjem, razvojem gradova i komunalnim opremanjem. Ovo je mogućnost da to i u Zagrebu pokažem. Uvijek sam vodila računa i o sudjelovanju građana u odlučivanju i veseli me ako mi se pruži prilika da Zagrepčani kroz drugačiju gradsku upravu dobiju mogućnost odlučivati u kojem će se smjeru grad dalje razvijati.  Građani su prepoznali da sam jednostavna, a ono što obećam i napravim. Na tom je tragu i obnova Gunje, obećala sam da će biti gotova  do Velike Gospe 2015. i negdje je u to vrijeme 90 posto toga bilo gotovo. Ono što sam obećala i napravila sam - i ljudi mi vjeruju. 

SDP je najavio smanjenje zagrebačkog prireza na 16 posto, Sandra Švaljek  čak na 9 posto. Vi ste puno oprezniji, što će biti s prirezom ako pobijedite?

Ne koristim prirez u različite populističke namjene kao neki koji su svojevremeno rekli da uopće ne treba smanjivati prirez, a onda nakon određenog vremena, promijenili mišljenje i obećali smanjivanje na 9 posto. Toj priči treba pristupiti realno i ne obećavati neizvedivo. Bolje je obećati manje a napraviti više. U prvoj godini mandata planiram provesti analizu, a u svakoj sljedećoj godini mandata smanjiti prirez za jedan posto. To znači da bi na kraju mandata on iznosio 15 posto, a pritom nijedan projekt vezan za Grad ne bi bio zakinut. Ako analiza pokaže da su veće mogućnosti smanjivanja prireza - dapače. Ali bolje biti oprezniji, najaviti manje, a napraviti više, nego najaviti više, a napraviti manje.

Sa SDP-om ste postigli dogovor oko restrukturiranja Holdinga. Što planirate provesti i hoćete li micati Bandićeve kadrove?

Holding, osnovan da bi Zagrepčanima računi bili manji, s vremenom se pretvorio u svoju suprotnost. Ne samo da nam računi nisu manji, nego su postali veći. Pretvorio se u mastodont kojim se teško upravlja. Sada ga treba vratiti na početnu opciju i restrukturirati, što je dio programa koalicijskog sporazuma SDP-a i HNS-a.  U novoj strukturi više neće biti mjesta za nestručne kadrove koji ne zadovoljavaju i oni će morati otići.  Ali će biti mjesta za stručne, kompetentne ljude s iskustvom. Htjela bih da najstručniji ljudi rade u Gradu Zagrebu na odgovornim poslovima.

Hoće li restrukturiranje Holdinga donijeti niže režije Zagrepčanima?

Smisao Holdinga i jest u tome da računi budu manji, da budu realni, da znamo što plaćamo. Danas plaćamo otpad prema kvadraturi stana, a ne prema proizvedenom otpadu. Podsjećam da je Visoki upravni sud nedavno donio odluku da su ti računi protuzakoniti, a Holding dobio obavezu da ih uskladi sa zakonom. No, nije napravio ništa i ta je odluka apsolutno ignorirana. Mi želimo da građani plaćaju stvarne račune, a ne neke izmišljene situacije, da u računima za vodu ne plaćaju i sve gubitke u vodovodnoj mreži. Sve su to teme za one koji upravljaju gradskim resursima - u korist, a ne na štetu građana.

Vezano uz promet u gradu, najavili ste jeftinije ZET-ove karte, izgradnju dva mosta... Je li to moguće u jednom mandatu?

Odmah ćemo krenuti u postavljanje drugačije prometne signalizacije kako bi Zagreb postao protočniji grad. Što se ZET-ovih karata tiče, plan je omogućiti  lepezu karata - prema broju stanica, dnevne, noćne, trodnevne, peterodnevne karte.... Oformit ćemo gradski Ured za promet i s tim bismo krenuli odmah.  Najavila sam i dva nova mosta, za koja je u prvom mandatu moguće pokrenuti projekt i izgradnju.  Jedan most bio bi produžena Vrapčanska cesta u zapadnom dijelu grada i to je apsolutno prioritet. Prometno će se rasteretiti cijeli zapadni dio grada, centar i rotor, a promet bi se preusmjerio na obilaznicu.  Drugi most je produžena Strojarska ulica, a gornji dio grada transferirao bi na jug. Za taj most rezerviran je prostor između Savice i Staroga Trnja još 70-ih godina, no još treba riješiti niz imovinsko-pravnih odnosa. U prvom mandatu za taj je most moguće napraviti studiju utjecaja na okoliš i eventualno ugovoriti izvođenje radova. Riječ je o ozbiljnom poslu.

Planirate li graditi spalionicu otpada i što će biti s nedovršenom Sveučilišnom bolnicom?

Bavljenje otpadom je "prioritet prioriteta" odmah na početku mandata jer su "sve su žaruljice u crvenom". Mislim da Zagrebu ne treba spalionica, ali je nužno odvajanje otpada i recikliranje, u što treba uključiti i gradske tvrtke. Zrinjevac ima kompostane,  dok Zagrebačke ceste mogu građevinski otpad koristiti za rubnike i saniranje cesta. Dio otpada koji ostaje miješani je otpad koji će se još razdvajati jer može poslužiti kao energent u toplani u istočnom dijelu grada pa će i grijanje biti jeftinije.  S otpadom  svuda u Europi gospodari, to je dodana vrijednost. Treba riješiti i problem mulja na pročišćivaču otpadnih voda i njega zbrinuti jer ga se može koristiti za proizvodnju prefabrikata. Što se tiče Sveučilišne bolnice, ona traži novi pristup. Plan nam je tamo preseliti bolnicu s Goljaka, urediti hospicij i starački dom. S tim u vezi razmatramo niz modela od javno-privatnog partnerstva i koncesije do dioničkog društva u kojemu bi dio dionica imao Grad Zagreb. Razmatramo i mogućnost da se na tu lokaciju preseli Dječja bolnica iz Klaićeve, no za to je potreban dogovor s državom. 

Svojevremeno ste najavljivali i micanje pruge iz  centra grada. Koliko je to realna opcija?

Tamo negdje 1892. godine, još je Milan Lenuci kao pročelnik zagrebačkog ureda za graditeljstvo tražio da se nešto učini s prugom u centru - ili podigne na stupove ili spustiti pod zemlju. Prošlo je 120 godina i mi još uvijek raspravljamo o toj pruzi. Prostor Pruga je postala prepreka u Zagrebu i s njom se nešto treba učiniti jer prostor koji ona danas zauzima jedan je od potencijala grada koji treba drugačije koristiti. No ako se s tim projektom krene danas, prvi rezultati neće biti vidljivi prije 2030. To je vrijedan projekt koji ima smisla, otvara novu vrijednost grada i novu perspektivu.

Hoće li Zagreb konačno dobiti i  sredstava iz EU fondova?

Svakako, to je jedna od stvari koju najlakše mogu obećati obzirom da su se do sada ta sredstva koristila minimalno, skoro nikako. Grad Zagreb se dosad za to nije odlučio, nije se apliciralo, a  da biste dobili na lotu, morate kupiti i ispuniti listić. Postoje različiti programi i projekti EU fondova - za infrastrukturu, žičare, zbrinjavanje otpada, transformaciju preskočenih dijelova grada. Samo na njih se treba prijaviti. Do sada je samo nešto iskorišteno vezano uz zoološki vrt i nešto za muzeje. Razlog je što se, u sustavu fondova, provjerava kako su korištena dobivena sredstva, a zašto biste se u to upuštali  ako kao gazda raspolažete velikim gradskim proračunom. To vam ne treba, pa tako Grad Zagreb dosad nije aplicirao ni na EU fondove vezano uz obnovu fasada i ponašao se kao otok. To ćemo promijeniti jer postoji nekoliko načina obnavljanje fasade, a Fond za energetsku učinkovitost samo je jedna od mogućnosti. Treba otvoriti sve te projekte jer se svuda se može naći niša iz koje mogu povući neka sredstva.

Facebook komentari

hr Sat Apr 15 2017 09:23:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a019486b9e03eed9e8b45a3/80
Foto: Screenshot / YouTube

Prodanović: Todorić podnudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada

Odvjetnik Ivice Todorića, Čedo Prodanović, izjavio je u utorak da je Todorić ponudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji.

- On je ponudio takvu mogućnost, vidjet ćemo dali se to može realizirati. - kazao je Prodanović na novinarsko pitanje hoće li Todorić, umjesto u Hrvatskoj, o sumnjama u slučaju Agrokor dati iskaz britanskim pravosudnim tijelima. Dodao je da nema saznanja da bi li Todorić mogao biti ispitan putem video veze.

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.

Uz Todorića i njegove sinove Antu i Ivana istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Ukupnoj šteti uz Todorićevu navodnu "nepripadnu imovinsku korist" od milijardu i 142 milijuna kuna državno odvjetništvo pribraja i dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.

Nakon što je istraga postala pravomoćna obrana osumnjičenih ima pravo uvida u spis i njegova kopiranja. "Time i faktički možemo ući u analizu kako bi vidjeli o čemu se radi, a do rješenja o pravomoćnosti to nismo mogli učiniti", kazao je odvjetnik Piruške Canjuge Anto Nobilo.

Dodao je da državno odvjetništvo ima prednost pred obranom. "Znači mi sad moramo što prije obaviti kopiranje opsežnog spisa i moramo u to uroniti da stignemo DORH s činjenicama"; kazao je Nobilo.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

"Situacija je dramatična, demografski problemi postaju pitanje nacionalne sigurnosti"

Stjepan Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

- Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti. - kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

- Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više. - konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

- Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima. Ljudskog. - zaključio je Šterc.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13fc41b9e03e8d088b4578/80
Foto: Antena Zadar

Dvije ribe ubojice ulovljene u zadarskoj gradskoj luci

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja

Zadarski ribolovci ulovili su jutros dvije ribe strijelke u zadarskoj gradskoj luci. O strijelke se do sada malo znalo, ali u posljednje vrijeme njena pojava izaziva interes javnosti jer se nalazi na glasu kao riba ubojica. - piše Antena Zadar

Svojim predatorskim ponašanjem predstavlja ozbiljnu prijetnju za cijeli ribarski sektor. Strijelka je u autohtona vrsta u Jadranu, koja je ranije najčešće obitavala u južnom djelu. Posljednjih nekoliko godina proširila se na istočni dio Jadrana i povećala se njena brojnost. Zabilježeni su i ulovljeni primjerci u Istri, što do sada nije bio slučaj. 

Njeno širenje i brojnost sve više zabrinjava ribare jer im ova agresivna vrsta uništava ulov. Strijelka ne lovi samo da utaži glad, nego i nakon toga nastavlja s napadom na plijen. Zbog toga ostavlja katastrofalne posljedice na jata riba koja napada. Omiljene mete napada su srdele, inćuni, cipli, lignje. Ribare osobito zabrinjava njen predatorski odnos prema srdeli i inćuni koji čine osnovu naše ribolovne industrije, kako u riboprerađivačkoj industriji tako i uzgoju tuna.

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja. - piše Antena Zadar

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 11:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13f0fab9e03e63088b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ispovijest gasterbajtera: Ako u Njemačkoj radiš kod "naših", nećeš proći dobro

Brojni su i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima

Ljudi u Imotskom i Imotskoj krajini tradicionalno spas od loših životnih uvjeta u Hrvatskoj traže - u Njemačkoj. Drugačije nije ni danas. Iz tog kraja se, u bijegu od bijede, posljednjih godina legalno iseljavaju cijele obitelji. Brojni su, međutim, i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima.

Među njima je i bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina iz rada otišao u mirovinu, a svih tih šest umirovljeničkih godina dva do tri puta godišnje odlazi na "bauštelu" u Njemačku. Otkrio je kako funkcionira sustav odlaska na rad "na crno" zbog čega je želio ostati anoniman. - piše Deutsche Welle

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio po ratištima sve do Oluje, više je puta ranjavan, bio je i teško ranjen, ali kad je završio rat bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Supruga mu je više godina nezaposlena, povremeno radi "na crno" u Hrvatskoj, uglavnom sezonski, na obali, u turizmu. Imaju sina srednjoškolca. Iako je još relativno mlad, ne može preseliti u Njemačku i tražiti gore legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1.000 eura.

U Njemačkoj dva do tri puta godišnje

- Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4.000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4.000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1.600 kuna mjesečno, 2.000 kuna ide na hranu i osnovne kuće potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram, samo za putnu kartu i marendu, dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece. - objašnjava razloge zbog kojih povremeno odlazi na rad u Njemačku ilegalnim kanalima.

Radije radi za "Švabe" nego za "naše" 

U 90 posto slučajeva radi na "baušteli", znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici se angažiraju i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Kaže kako većina inzistira da radi za Nijemce jer ih Hrvati varaju i zakidaju.

- Nikad ne idem sam nego idemo u grupama. Pretežno inzistiramo da radimo za "Švabe" jer su uredni, uredno plate satnicu, dobro se odnose prema radnicima i kad za njih radimo, znamo da nam ništa neće nedostajati. Ako radiš kod "naših" ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno, u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva "lišo". Taj dio "naših" ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ni ne žele platiti nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod 'Švaba' ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke. - govori.

Objašnjava kako je točno raditi u Njemačkoj na "crno".

- Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas - koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo nikad se ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao.

Rad subotom za financiranje puta

Svi koji tako idu prosječno po turi mogu zaraditi oko 2.000 eura i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva im je riješen smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama. 

- Rad subotom nam je plaćen u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po osam do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1.800 do 2.300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3.000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2.500 do 3.000 eura po turi. - dodaje.

- Nema mjesta u Hrvatskoj, a pogotovo ne u Imotskom ili Hercegovini, iz kojih se tradicionalno odlazi na rad u Njemačku, da nemaju čovjeka koji ne radi ništa drugo nego dogovara ljude za odlazak na rad gore. Njih plaćaju iz Njemačke, od nas ne uzimaju novac i nama je to dobro jer onaj tko hoće raditi može osigurati preživljavanje svojoj obitelji i sebi. Znači, postoje određeni ljudi koji rade za njemačke tvrtke, pretežno u građevinskom sektoru i opskbrljavaju ih radnom snagom. Iz Hrvatske se vodi od 30 do 50 ljudi. Tri godine sam radio preko čovjeka koji je vodio po 50 ljudi iz cijele Hrvatske – od Imotskog, preko Like do Slavonije. Okupljaju ljude sukladno potrebama naručitelja, a u startu se sve odmah zna: na čemu se radi, koliko se radi sati i dana radi, koji su rokovi, koliko se zaradi, radi li se noću i slično. - kazao je. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .