Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a552f1b47398de518b4608/80
Foto: Promotivne fotografije

INTERVJU Mrak Taritaš: Pod udarom sam prljave kampanje Milana Bandića

Kandidatkinja HNS-a i SDP-a za gradonačelnicu Zagreba Anka Mrak Taritaš u intervjuu za Hinu, uoči lokalnih izbora, obećala je Zagrepčanima radikalne promjene, jeftiniji i brži grad s dva nova mosta preko Save, te je prozvala aktualnog gradonačelnika Milana Bandića za prljavu kampanju otkako ga je prestigla u anketama.

Zadnje ankete pokazuju mrtvu trku za drugi krug izbora u Zagrebu između Vas, Milana Bandića i Sandre Švaljek. Prvi put aktualni gradonačelnik nije na prvom mjestu. Vaše prognoze i očekivanja?

Veseli me što sam u istraživanjima prepoznata kao prvo lice promjena i što građani smatraju kako Milan Bandić nije čovjek za budućnost. Uvijek gledam relativan odnos u anketama i trendove, a oni pokazuju da je došlo vrijeme za promjene u Zagrebu i želi ih 70 posto Zagrepčana. No teško da će sve biti riješeno u prvom krugu. Za očekivati je drugi krug u koji idemo - Bandić i ja.

DORH je pokrenuo izvide o obnovi kuća na području Gunje koja je navodno višestruko preplaćena dok ste bili resorna ministrica. Je li Vam to napravilo štetu u kampanji?

Pokrenuti su izvidi na temelju presice načelnika Gunje, sazvane 1. travnja, samo nekoliko dana nakon što sam izbila na prvo mjesto u anketama. Da nisam postala prva, vjerojatno o Gunji danas ne bismo slušali. No, Bandićev načelnik Gunje, zahvaljujući gradonačelniku i  njegovim interesnim krugovima, pokrenuo je prljavu kampanju.  Družina je uplašena najavljenim promjenama i činjenicom da više neće moći koristiti zagrebački proračun za svoje interese. Jednako tako, i ovu prljavu kampanju financiraju sredstvima gradskog proračuna. A ona je najprljavija moguća - nastoje prikazati da smo svi isti, ali ja ću pokazati da nismo. Pitam se zašto su to otvorili tek sada, uoči izbora, a podaci o obnovi kuća nakon poplave javni su i transparentni još od 2015. Za pravu sliku treba se vratiti u kontekst, u vrijeme  poplave u svibnju 2014. U ljeto te godine pokrenuli smo obnovu i u godinu dana sagrađeno je tristotinjak novih i obnovljeno  oko 2000 postojećih kuća. To nisu bili normalni rokovi ni normalni poslovi, no da tako nismo postupili na području Gunje danas više ne bi bilo stanovnika, bili bi raseljeni ili bi još danas živjeli u kontejnerima.  Da se ponovi slična situacija, isto bih napravila jer ta sredstva vrijede svih ljudi koji su se tamo vratili.

Zašto bi Zagrepčani glasali za Vas? Koje su Vaše komparativne prednosti u donosu na dva najbliža protukandidata?

Cijeli radni vijek bavila sam se prostornim planiranjem, razvojem gradova i komunalnim opremanjem. Ovo je mogućnost da to i u Zagrebu pokažem. Uvijek sam vodila računa i o sudjelovanju građana u odlučivanju i veseli me ako mi se pruži prilika da Zagrepčani kroz drugačiju gradsku upravu dobiju mogućnost odlučivati u kojem će se smjeru grad dalje razvijati.  Građani su prepoznali da sam jednostavna, a ono što obećam i napravim. Na tom je tragu i obnova Gunje, obećala sam da će biti gotova  do Velike Gospe 2015. i negdje je u to vrijeme 90 posto toga bilo gotovo. Ono što sam obećala i napravila sam - i ljudi mi vjeruju. 

SDP je najavio smanjenje zagrebačkog prireza na 16 posto, Sandra Švaljek  čak na 9 posto. Vi ste puno oprezniji, što će biti s prirezom ako pobijedite?

Ne koristim prirez u različite populističke namjene kao neki koji su svojevremeno rekli da uopće ne treba smanjivati prirez, a onda nakon određenog vremena, promijenili mišljenje i obećali smanjivanje na 9 posto. Toj priči treba pristupiti realno i ne obećavati neizvedivo. Bolje je obećati manje a napraviti više. U prvoj godini mandata planiram provesti analizu, a u svakoj sljedećoj godini mandata smanjiti prirez za jedan posto. To znači da bi na kraju mandata on iznosio 15 posto, a pritom nijedan projekt vezan za Grad ne bi bio zakinut. Ako analiza pokaže da su veće mogućnosti smanjivanja prireza - dapače. Ali bolje biti oprezniji, najaviti manje, a napraviti više, nego najaviti više, a napraviti manje.

Sa SDP-om ste postigli dogovor oko restrukturiranja Holdinga. Što planirate provesti i hoćete li micati Bandićeve kadrove?

Holding, osnovan da bi Zagrepčanima računi bili manji, s vremenom se pretvorio u svoju suprotnost. Ne samo da nam računi nisu manji, nego su postali veći. Pretvorio se u mastodont kojim se teško upravlja. Sada ga treba vratiti na početnu opciju i restrukturirati, što je dio programa koalicijskog sporazuma SDP-a i HNS-a.  U novoj strukturi više neće biti mjesta za nestručne kadrove koji ne zadovoljavaju i oni će morati otići.  Ali će biti mjesta za stručne, kompetentne ljude s iskustvom. Htjela bih da najstručniji ljudi rade u Gradu Zagrebu na odgovornim poslovima.

Hoće li restrukturiranje Holdinga donijeti niže režije Zagrepčanima?

Smisao Holdinga i jest u tome da računi budu manji, da budu realni, da znamo što plaćamo. Danas plaćamo otpad prema kvadraturi stana, a ne prema proizvedenom otpadu. Podsjećam da je Visoki upravni sud nedavno donio odluku da su ti računi protuzakoniti, a Holding dobio obavezu da ih uskladi sa zakonom. No, nije napravio ništa i ta je odluka apsolutno ignorirana. Mi želimo da građani plaćaju stvarne račune, a ne neke izmišljene situacije, da u računima za vodu ne plaćaju i sve gubitke u vodovodnoj mreži. Sve su to teme za one koji upravljaju gradskim resursima - u korist, a ne na štetu građana.

Vezano uz promet u gradu, najavili ste jeftinije ZET-ove karte, izgradnju dva mosta... Je li to moguće u jednom mandatu?

Odmah ćemo krenuti u postavljanje drugačije prometne signalizacije kako bi Zagreb postao protočniji grad. Što se ZET-ovih karata tiče, plan je omogućiti  lepezu karata - prema broju stanica, dnevne, noćne, trodnevne, peterodnevne karte.... Oformit ćemo gradski Ured za promet i s tim bismo krenuli odmah.  Najavila sam i dva nova mosta, za koja je u prvom mandatu moguće pokrenuti projekt i izgradnju.  Jedan most bio bi produžena Vrapčanska cesta u zapadnom dijelu grada i to je apsolutno prioritet. Prometno će se rasteretiti cijeli zapadni dio grada, centar i rotor, a promet bi se preusmjerio na obilaznicu.  Drugi most je produžena Strojarska ulica, a gornji dio grada transferirao bi na jug. Za taj most rezerviran je prostor između Savice i Staroga Trnja još 70-ih godina, no još treba riješiti niz imovinsko-pravnih odnosa. U prvom mandatu za taj je most moguće napraviti studiju utjecaja na okoliš i eventualno ugovoriti izvođenje radova. Riječ je o ozbiljnom poslu.

Planirate li graditi spalionicu otpada i što će biti s nedovršenom Sveučilišnom bolnicom?

Bavljenje otpadom je "prioritet prioriteta" odmah na početku mandata jer su "sve su žaruljice u crvenom". Mislim da Zagrebu ne treba spalionica, ali je nužno odvajanje otpada i recikliranje, u što treba uključiti i gradske tvrtke. Zrinjevac ima kompostane,  dok Zagrebačke ceste mogu građevinski otpad koristiti za rubnike i saniranje cesta. Dio otpada koji ostaje miješani je otpad koji će se još razdvajati jer može poslužiti kao energent u toplani u istočnom dijelu grada pa će i grijanje biti jeftinije.  S otpadom  svuda u Europi gospodari, to je dodana vrijednost. Treba riješiti i problem mulja na pročišćivaču otpadnih voda i njega zbrinuti jer ga se može koristiti za proizvodnju prefabrikata. Što se tiče Sveučilišne bolnice, ona traži novi pristup. Plan nam je tamo preseliti bolnicu s Goljaka, urediti hospicij i starački dom. S tim u vezi razmatramo niz modela od javno-privatnog partnerstva i koncesije do dioničkog društva u kojemu bi dio dionica imao Grad Zagreb. Razmatramo i mogućnost da se na tu lokaciju preseli Dječja bolnica iz Klaićeve, no za to je potreban dogovor s državom. 

Svojevremeno ste najavljivali i micanje pruge iz  centra grada. Koliko je to realna opcija?

Tamo negdje 1892. godine, još je Milan Lenuci kao pročelnik zagrebačkog ureda za graditeljstvo tražio da se nešto učini s prugom u centru - ili podigne na stupove ili spustiti pod zemlju. Prošlo je 120 godina i mi još uvijek raspravljamo o toj pruzi. Prostor Pruga je postala prepreka u Zagrebu i s njom se nešto treba učiniti jer prostor koji ona danas zauzima jedan je od potencijala grada koji treba drugačije koristiti. No ako se s tim projektom krene danas, prvi rezultati neće biti vidljivi prije 2030. To je vrijedan projekt koji ima smisla, otvara novu vrijednost grada i novu perspektivu.

Hoće li Zagreb konačno dobiti i  sredstava iz EU fondova?

Svakako, to je jedna od stvari koju najlakše mogu obećati obzirom da su se do sada ta sredstva koristila minimalno, skoro nikako. Grad Zagreb se dosad za to nije odlučio, nije se apliciralo, a  da biste dobili na lotu, morate kupiti i ispuniti listić. Postoje različiti programi i projekti EU fondova - za infrastrukturu, žičare, zbrinjavanje otpada, transformaciju preskočenih dijelova grada. Samo na njih se treba prijaviti. Do sada je samo nešto iskorišteno vezano uz zoološki vrt i nešto za muzeje. Razlog je što se, u sustavu fondova, provjerava kako su korištena dobivena sredstva, a zašto biste se u to upuštali  ako kao gazda raspolažete velikim gradskim proračunom. To vam ne treba, pa tako Grad Zagreb dosad nije aplicirao ni na EU fondove vezano uz obnovu fasada i ponašao se kao otok. To ćemo promijeniti jer postoji nekoliko načina obnavljanje fasade, a Fond za energetsku učinkovitost samo je jedna od mogućnosti. Treba otvoriti sve te projekte jer se svuda se može naći niša iz koje mogu povući neka sredstva.

Facebook komentari

hr Sat Apr 15 2017 09:23:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ff5bb9b47398b1508b461c/80

Grad Split objavio rang listu kandidata za dodjelu stipendija u školskoj godini 2016./2017.

Rang lista objavljena je na oglasnoj ploči i na web stranici Grada

Povjerenica Vlade RH za obavljanje poslova iz nadležnosti Gradskog vijeća i gradonačelnika Grada Splita je donijela Odluku o izvršenju nužnih rashoda i izdataka za razdoblje travanj-lipanj 2017. godine. U Odluci su planirana sredstva za tromjesečnu isplatu stipendija sukladno visini sredstava korištenih u razdoblju travanj-lipanj 2016. godine. Na ovaj način su se ostvarile pretpostavke za realizaciju Natječaja za stipendiranje učenika i studenata i naknadu dijela troškova školarine studentima poslijediplomskih studija u školskoj godini 2016./2017. Prve tri mjesečne rate od ukupno 10 rata stipendiranja kroz školsku/ akademsku godinu će biti isplaćene iz sredstava spomenute Odluke, a preostalih sedam iz Proračuna Grada Splita za 2017. godinu kada taj akt bude donesen. Stipendije poslijediplomcima će biti isplaćene jednokratno.

- U cilju promicanja izvrsnosti učenika srednjih škola te studenata na fakultetima i na poslijediplomskim studijima donijeli smo odluku o dodjeli stipendija koje će se isplatiti sukladno Odluci o izvršenju nužnih rashoda i izdataka. Ovo ni u kojem slučaju ne umanjuje napore koje su Gradsko vijeće u prethodnom sazivu i donedavni gradonačelnik učinili da bi se stipendije isplatile i ranije, međutim spletom okolnosti to je moguće učiniti tek sada.- kazala je prof.dr.sc. Branka Ramljak, povjerenica Vlade RH za Grad Split.

Povjerenstvo za izbor kandidata za dodjelu stipendija je 21. travnja 2017. godine održalo sjednicu na kojoj je razmotrilo prijave pristigle na Natječaj i utvrdilo je prijedlog rang-liste kandidata za dodjelu stipendija koja se objavljuje dana 25. travnja 2017. godine na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Grada Splita.

 U roku od 8 dana od dana objave rang-liste stipendista, svaki nezadovoljni sudionik natječaja može podnijeti pisani prigovor. Prigovor se podnosi gradonačelniku Grada Splita, a u roku od 30 dana od isteka roka za prigovore Povjerenica Vlade RH donosi akt po prigovoru koji je konačan.

 Nakon isteka roka za prigovor i utvrđivanja konačne liste odnosno rezultata Natječaja, svi kandidati koji su ostvarili pravo na stipendiju bit će pismeno obaviješteni o datumu potpisivanja ugovora o stipendiji.

Kandidati kojima je odobrena stipendija ne moraju pojedinačno otvarati račun kod poslovnih banaka. Račun će svim kandidatima koji su ostvarili pravo na stipendiju biti otvoren kod Hrvatske poštanske banke, s kojom će dobitnici stipendije prije potpisivanja ugovora o stipendiji potpisati i ugovor o otvaranju računa.

Facebook komentari

hr Tue Apr 25 2017 19:14:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588282061eea8f6d158b459b/80

Ante Barišić: Manolićeva tvrdnja da je Karamarko bio suradnik Udbe je istinita

Ante Barišić, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i bivši šef odsjeka Službe državne sigurnosti (SDS) u Zagrebu od 1980. do 1990. u utorak je posvjedočio da su istinite izjave Josipa Manolića kako je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko bio suradnik Udbe.

Dodao je i da o njegovu 'vrbovanju' treba postojati trag u dokumentaciji bivših sigurnosnih službi.

Na ročištu na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu gdje Karamarko tuži Manolića za klevetu zbog tvrdnji da je bio "sudarnik Udbe" Barišić je kazao da ima neposredna saznanja o sadržaju Manolićevih tvrdnji jer je "kao operativni radnik SDS-a bio neposredno uključen u postupanju u okviru grupne operativne obrade naziva 'Trs', a koja se u kontinuitetu odvijala od 1981. do 1990."

Prema njegovim riječima, nositelji te obrade bili su centri SDS-a Zagreb i Split, a svrha operativne gupne obrade 'Trs' bila je kontoliranje žarišta tzv. neprijateljske djelatnosti "koja se manifestirala u vidu aktivnosti određenih vjerskih zajednica" i u "svrhu identifikacije nositelja tih djelatnosti".

Istaknuo je i da su pojedini ljudi koji su bili obuhvaćeni tom obradom kasnije bili pripremani za suradnju sa Službom državne sigurnosti.

"U dokumentaciji o grupnoj obradi nema direktne tvrdnje da je privatni tužitelj (Tomislav Karamarko) doušnik Udbe, odnosno u okviru naše Službe, ali to se može iščitati iz sadržaja dokumentacije koja se nalazi u arhivima. Dokumentaciju sam ja osobno pisao i potpisao pa bi uvid u dosje operativne grupne obrade 'Trs' dao odgovor na sva pitanje. Ne smijem reći u kojem je svojstvu bio privatni tužitelj naveden u toj dokumentaciji jer se to sve može utvrditi uvidom u tu dokumentaciju", kazao je Barišić.

Naveo je i da je u konkretnom slučaju Tomislava Karamarka bio da se nastavi "operativno kombiniranje", a taj termin znači da su operativci dobili odobrenje da nastave razgovore izvan službenih prostorija u svrhu pripreme za vrbovanje. "A to je sve bio sastavni dio procesa uspostave suradničkog odnosa u Službi državne sigurnosti", kazao je Barišić, dodajući da je "s tim procesom" bio upoznat sve dok svu raspoloživu dokumentaciju o tom slučaju nije dao "organima sigurnosti JNA".

'Suradnički odnos morao je biti dobrovoljan'

"Dogovor o suradničkom odnosu morao je biti isključivo dobrovoljan jer bi se u suprotnom kršila ljudska prava. Mogli su se koristiti i kompromitirajući dokumenti kako bi se nekoga privolilo na suradnju. Kad me se pita je li takvo što korišteno i slučaju operativnog kombiniranja nad Tomislavom Karamarkom, odgovor je da su bili određeni pisani materijali koji su upućivali na njegove veze s Željkom Malnarom", rekao je Barišić dodajući kako ti materijali nisu bila prijetnja državnoj sigurnosti, već klasični prekršaji ili "neko kazneno djelo".

Na Karamarkovo pitanje kako je moguće da je navodno 1980. surađivao s Malnarom kojeg je upoznao tek 1994. Barišić je odgovorio da je taj podatak dobio službenim putem iz tadašnje službe sigurnosti. Barišić je na pitanje ima li tadašnji gradski SUP evidentiran taj podatak odgovorio "od kuda da ja to znam".

Karamarko je tijekom ispitivanja često prekidao Barišića, a u jednom mu je trenutku dobacio i "sram te bilo, tukao si ljude, a sada pričaš nešto".

Službeno, njegovi su odvjetnici prigovorili istinitosti Barišićeva iskaza navodeći da je "motiviran osobnim animozitetom" što je "vidljivo iz činjenice da je i sam nakon intervjua Josipa Manolića sa spornom izjavom i sam dao intervju u kojem je ponovio slične tvrdnje" odnosno da je Karamarko bio suradnik Udbe.

Karamarkova obrana: Barišić za svoje tvrdnje nije ponudio ni jedan dokaz

Osim toga, istaknuli su i da Barišić kao svjedok obrane nije ponudio ni jedan materijalni niti personalni dokaz. Obrana je u nastavku postupka za svjedoke predložila Stjepana Mesića i Krunislava Olujića, a Karamarkovi odvjetnici Smiljana Reljića i Božu Kovačevića, bivšeg šefa SDS-a u Zagrebu.

Sud je prihvatio ispitivanje Kovačevića, ali i dokazni prijedlog obrane da se pribavi dokumentacija o operaciji 'Trs' čije će se dostavljanje najprije zatražiti od Hrvatskog državnog arhiva, a tek nakon toga će se odlučiti o saslušanju drugih svjedoka. Iduće ročište zakazano je za početak lipnja.

Tužbu protiv Manolića, za kojega traži kaznu od 350 dnevnih dohodaka, Karamarko je najavio nekoliko dana nakon objave spornog intervjua Nacionala u lipnju 2015. Manolićeve tvrdnje da je krajem 80-tih godina surađivao s tadašnjom Službom državne sigurnosti koja ga je ucijenila zbog veza sa sitnim kriminalcima, ocijenio je lažima i klevetama plasiranima u javnost "zbog političkih motiva i u predizborne svrhe".

Karamarko je tada tvrdio i da su neki bivši djelatnici SDS-a, koji su ga operativno obrađivali, spremni na sudu posvjedočiti da su Manolićeve optužbe na njegov račun lažne, odnosno da nije bio suradnik tajne službe bivše Jugoslavije, već je bio žrtva SDS-ove operativne akcije kodnog naziva 'Trs'.

Naglasio je da je cijeli život otvoreno promicao proeuropsku i antitotalitarnu politiku te da ga Manolić ga želi diskreditirati jer se zalaže za procesuiranje krivaca za komunističke zločine.
Osim Manolića Karamarko je zbog spornog intervjua tužio i tjednik Nacional protiv kojega je nepravomoćnom presudom dobio 70.000 kuna.

Facebook komentari

hr Tue Apr 25 2017 18:53:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić: Zdravstveni radnici Hitne medicinske službe ponos Hrvatske

Nacionalni dan Hitne medicinske službe (HMS), pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice i Ministarstva zdravstva, proslavljen je u utorak u Karlovcu, a ministar Milan Kujundžić poručio je na svečanoj akademiji djelatnicima te službe da su ponos hrvatske medicine te obećao da će, unatoč teškim financijskim prilikama u zdravstvu, Vlada učiniti sve da Hitnu medicinsku službu učini još boljom.

Središnja proslava Dana Hitne medicinske pomoći (HMS)  svake godine se održava u drugom gradu, a ove je godine domaćin Karlovac, gdje su se okupili djelatnici hitnih medicinskih služba iz svih krajeva Hrvatske koji su tijekom prijepodneva proveli edukacijske programe namijenjene građanima i pokazali vježbe iz pružanja pomoći.

 Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je na svečanoj akademiji u Zorin domu da tri tisuće zdravstvenih radnika HMS-a čuva život 4,3 milijuna stanovnika Hrvatske i još desetak milijuna ljudi koji dođu u Hrvatsku i njome prođu, tako da se može reći da su ponos hrvatske medicine i ponos hrvatskog naroda. Obećao je da će, unatoč teškim financijskim prilikama u zdravstvu, Vlada učiniti sve da sačuva Hitnu medicinsku službu i hrvatsku medicinu i učini je boljom.

 Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević rekla je da je - po mjerljivim standardima koje je propisala struka, objavljenima u "Narodnim novinama" - Hitna služba u Hrvatskoj moderna, uz bok europskim i svjetskim razvijenim službama i po vremenu odziva na teren, reanimacijskim postupcima, načinu zbrinjavanja polutrauma i svemu ostalome.

 Hrvatska je hitnu službu imala još prije 120 godina u Opatiji. Hitna se potvrdila u Domovinskom ratu, a u posljednjih osam godina u bitnome je reformirana, osnovan je 21 županijski zavod HMS-a i možemo reći da  je to služba s visokomotiviranim djelatnicima koji imaju svu nužnu opremu, rekla je Grba Bujević.

 Izaslanik predsjednice Republike dr. Nedjeljko Strikić rekao je da je reforma hitne medicine jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja je u kratkom vremenu ostvarila izvanredno dobre rezultate, te je ravnateljici Grba Bujević u ime predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović uputio "državničku i ljudsku zahvalnost" za njezin doprinos tomu.

 Župan Ivan Vučić rekao je da je karlovački Županijski zavod HMS-a ustrojen 2011. kupnjom sedam sanitetskih vozila, a sada ih ima 12 i još tri pričuvna. Ima bitno moderniju opremu, koja omogućuje da netko od 98 djelatnika u svako doba dana i noći može pomoći unesrećenima u svim dijelovima Karlovačke županije.

Kujundžić:  Proizvodnja krvne plazme i derivata plazme strateški interes hrvatskoga zdravstvenog sustava

Odgovarajući poslije svečanosti na novinarska pitanja, ministar Kujundžić je rekao da se u uvjetima u kojima nema "namjenske hitne helikopterske medicinske službe" organizacija helikopterske medicinske usluge temelji na korištenju vojnih helikoptera i helikoptera MUP-a za hitni zračni medicinski prijevoz s otočnih, ruralnih i slabo naseljenih područja. Grba Bujević dodala je da se upravo zbog specifičnih zemljopisnih i demografskih obilježja te prometne izoliranosti naših otoka predlaže i uspostava pomorske hitne medicinske službe brzim brodovima, za što je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano šest milijuna eura. Trenutačno je provedena prva faza projekta – izrada Studije izvodljivosti te se očekuju njegova daljnja provedba radi nabave brzih brodova opremljenih za zbrinjavanje i prijevoz hitnih pacijenata s otoka.

 Kujundžić rekao je među ostalim da je nastavak proizvodnje krvne plazme i derivata plazme "strateški interes hrvatskoga zdravstvenog sustava", ali, dodao je, jasno je da na sadašnjoj lokaciji Imunološkog zavoda proizvodnja nije moguća te traju pregovori s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu i s drugim partnerima kako da proizvodnja ostane u Hrvatskoj i da se što je prije moguće naprave novi proizvodni pogoni. Na dodatno pitanje "ulazi li u igru i Grad Zagreb", ministar je odgovorio da je u tome "Grad Zagreb ozbiljan partner".

 U vezi s gradnjom dječje bolnice, strateškog projekta Vlade, Kujundžić je rekao da je učinjeno mnogo, izračuni i analize, pri čemu bi jedinstvena dječja bolnica u Zagrebu trebala imati oko 400 postelja, a ozbiljne su tvrtke već izračunale investiciju - ona bi bila oko 150 milijuna eura, što je, ustvrdio je ministar, iznos koji će hrvatska Vlada i hrvatski narod naći i bolnica će biti napravljena.  Dvije su ozbiljne lokacije, jedna kao dio sveučilišne bolnice u Blatu, a druga je KB Dubrava, pri čemu treba reći da dječju bolnicu u zemlji kao što je Hrvatska nema smisla graditi izolirano, da se one grade zajedno s drugim bolnicama, rekao je ministar Kujundžić.

Facebook komentari

hr Tue Apr 25 2017 18:41:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ff760cb47398984a8b4809/80

Policija upozorava: Prevaranti se predstavljaju kao teleoperateri, medicinsko osoblje,...i tako ulaze u domove starijih ljudi

Kako se udio starijih progresivno povećava u ukupnom broju hrvatskog stanovišta policija očekuje sve veći broj kaznenih djela na štetu osoba treće životne dobi, upozoravaju u zagrebačkoj policiji koja je u utorak u umirovljeničkom domu Sveti Josip organizirala predavanje na kojem su ukazali na sve izraženi problem prijevara na kućnom pragu i ostalim prijevarama na štetu starih i nemoćnih.

Najčešći oblici takvih kaznenih djela ogledaju se kroz lažna predstavljanja, poput službenih osoba raznih ustanova, poslovnih banaka, komunalnih službi, osiguravajućih tvrtki, teleoperatera, medicinskog osoblja, servisnih i interventnih službi ili predstavnika tvrtki koje prodaju razne proizvode te kroz nuđenje zdravstvenih ili poslovnih usluga ulaze u dom potencijalnih žrtava – najčešće treće životne dobi.

Policija upozorava da dolasku prevaranata na kućni prag često prethodi telefonska najava o dolasku "službene osobe". No, ponekad i nenajavljeno dolaze nudeći besplatnu masažu, mjerenje tlaka ili šećera, predstavljajući se kao službenici porezne uprave zbog povrata poreza ili čak kao policijski službenici koji moraju uzeti otiske prstiju s novčanica ili zlatnog nakita.

Podsjećaju i da zagrebačka policija već niz godina provodi preventivni program pod nazivom "Zlatna dob - sigurna dob" u kojem s tematskim predavanjima, tribinama i edukacijama obilaze domove za starije i nemoćne osobe, gerontološke centre, klubove umirovljenika i razne udruge u kojima se okupljaju osobe treće životne dobi.

U ovoj godini na zagrebačkom je području nastavljen uzlazni trend kaznenih djela na na štetu osoba treće životne dobi, posebno teških krađa i prijevara, a šteta u tim nedjelima zna biti i po nekoliko stotina tisuća kuna.


Facebook komentari

hr Tue Apr 25 2017 18:16:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .