Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ab77c1eea8f93bb8b4611/80

Haaški tužitelji tvrde da su američke snage mogle počiniti ratne zločine u Afganistanu

Tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu izjavio je u ponedjeljak kako je postojala preliminarna osnova za sumnju da su američke snage počinile ratne zločine u Afganistanu i u tajnim zatvorskim objektima na drugim mjestima tijekom 2003. i 2004. godine

Tužitelj je naveo kako postoji "razumna osnova da se vjeruje" da su američke snage mučile zatvorenike u Afganistanu i drugdje po CIA-inim zatočeničkim objektima 2003. i 2004. godine. Tužitelje Fatou Bensoud je rekao da će neposredno odlučiti hoće li nastaviti punu istragu. Rezultati pune istrage potencijalno bi mogli dovesti do optužaba protiv pojedinaca i izdavanje tjeralice.

ICC je sud posljednje instance, što znači znači da je samo mogao podignuti optužnicu ako se domaće vlasti nisu adekvatno bavile optužbama.

Ovaj nalaz označava važan korak naprijed u deset godina starom radu suda oko sukoba u Afganistanu i mogao bi rezultirati oštrom reakcijom američke uprave koja će pod novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom imati manji međunarodni karakter. "Ovi navodni zločini nisu bili zlouporabe nekoliko izoliranih pojedinaca", navodi se u izvješću i dodaje kako se "čini da su počinjeni u sklopu odobrenih tehnika ispitivanja".

Sjedinjene Države su po velikim dijelovima Afganistana lovile talibane i al Qaedu iza napadaja 11. rujna 2001.

Zločine su mogle počiniti i postrojbe CIA-e na lokacijama u Poljskoj, Litvi i Rumunjskoj, naveo je tužitelj jer su, dodaje, pojedinci uhvaćeni u Afganistanu i navodno prebačeni na ta mjesta.

U izvješću, koje pokriva sve više preliminarnih istraga što ih provodi sud, pronađena je osnovana sumnja da su sve zaraćene strane, uključujući talibane i snage afganistanske vlade, počinile ratne zločine.

Američki predsjednik George W. Bush se žestoko protivio sudu pa SAD nisu pristupile u njegovo članstvo, ali zato jesu Afganistan, Litva, Poljska i Rumunjska, što omogućuje nadležnost sudu nad zločinima počinjenim na njihovom teritoriju.

Nekadašnji dužnosnik u upravi Georga W. Busha, veleposlanik pri UN-u John Bolton, sada se navodi kao potencijalni član Trumpova kabinet.

Facebook komentari

hr Tue Nov 15 2016 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

MUP Srbije potvrdio: Pucano na migrante kod Horgoša, jedan ranjen

MUP Srbije potvrdio je da je nepoznata osoba pucala na trojicu migranata iz Irana, u blizini mesta Horgoš kod srpsko-mađarske granice

Prema navodima MUP, jedan migrant je lakše ranjen a policija intenzivno radi na rasvetljavanju celog slučaja, o kojem je obavešteno i nadležno tužilastvo.

Prema nezvaničnim informacijama, ranjen je F.J. (32) iz Irana, koji je 29. novembra oko 20 sati vozilom hitne pomoći prebačen u Opštu bolnicu u Subotici, gde je potom operisan i trenutno je u stabilnom stanju.

Takođe prema nezvaničnim informacijama, migrant je ranjen pucnjem iz puške.

Mađarska državna televizija M1 objavila je da su srpske vlasti "odredile embargo" na vesti o tome da je u utorak u blizini izbegličkog kampa kod Horgoša pucano na "iranske migrante".

"Saznaje se da su tri Iranca iz kampa prema obližnjoj benzinskoj pumpi krenula oko 18 časova, a dok su pešačili kraj puta, neko je pucao na njih. Muškarac od 36 godina je pogođen u stomak. Migranti su videli trojicu muškaraca koji su bežali sa nadvožnjaka", javio je M1, a prenosi portal Vojvodina danas.

Ta televizija je navela da "nije isključeno da su počinioci krijumčari ljudima".

Navodi se da je jedan od napadnutih muškaraca bio predviđen da uđe u tranzitnu zonu u utorak, a drugi dan posle, da bi predali svoju molbu za azil.

Facebook komentari

hr Sat Dec 03 2016 20:31:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/535123d01799420e03e9aadf/80
Foto: Damir Krajač / CROPIX

Četiri velika grada zabranit će dizel do 2025. godine

Čelnici četiriju velikih gradova objavili su da će zabraniti sve automobile i kamione na dizel do sredine idućeg desetljeća, objavio je u subotu BBC.

Gradonačelnici Pariza, Mexico Cityja, Madrida i Atene kažu da je cilj zabrane poboljšati kvalitetu zraka.

Također ističu da će poticati šetnju te korištenje alternativnih vozila i bicikala.

Ta su obećanja dali u Meksiku na dvogodišnjem okupljanju gradonačelnika iz svih dijelova svijeta.

Upotreba dizela posljednjih je godina sve više na udaru zbog štetnog utjecaja na kvalitetu zraka. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da tri milijuna ljudi umire godišnje zbog onečišćenja zraka.

Dizel motori tom problemu pridonose na dva načina, proizvodnjom čađi i dušikovih oksida. Sićušna čađ ulazi u pluća i može izazvati kadriovaskularne bolesti i smrt, a dušikovi oksidi pomažu u stvaranju ozona na površini tla, što izaziva teškoće pri disanju.

Kako dokazi za to postaju sve uvjerljiviji, udruge za zaštitu okoliša obratile su se sudovima kako bi se uveli standardi čistoće zraka.

Sada su im se priključili gradonačelnici brojnih velikih gradova s problemom onečišćenja koji žele iskoristiti svoju političku moć da bi se zabranila upotreba dizela, navodi BBC.


Facebook komentari

hr Sat Dec 03 2016 14:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Urna s pepelom Fidela Castra sve bliže posljednjem počivalištu

Nakon trodnevnog putovanja, pepeo vođe revolucije u cedrovu kovčegu i prekriven kubanskom zastavom kreće nakon grada Bayama do 130 kilometara udaljenoga Santiaga de Cube, drugog najvećeg grada u zemlji

Urna s pepelom komunističkog vođe Fidela Castra završava u subotu posljednju dionicu putovanja zemljom do kolijevke kubanske revolucije, grada Santiga gdje će u nedjelju biti položena u zemlju pored mauzoleja borca za kubansku neovisnost Josea Martija. 

Nakon trodnevnog putovanja, pepeo vođe revolucije u cedrovu kovčegu i prekriven kubanskom zastavom kreće nakon grada Bayama do 130 kilometara udaljenoga Santiaga de Cube, drugog najvećeg grada u zemlji.

Smješten u podnožju planine Sierra Maestra, taj lučki grad mjesto je gdje je rođena legenda Fidela Castra. U subotu navečer predviđena je procesija ulicama Santiaga, kao i govor sadašnjeg vođe Kubanaca, Raula Castra koji je 2006. naslijedio obobljelog starijeg brata.

Među dužnosnicima iz inozemstva dolazak su potvrdili francuska ministrica za okoliš Segolene Royal i legenda argentinskog nogometa Diego Maradona.

U nedjelju će posmrtni ostaci bivšeg predsjednika koji je umro prije tjedan dana u dobi od 90 godina biti pokopani na groblju Santa Ifigenia u Snatigu blizu mauzoleja Josea Martija, heroja kubanske neovisnosti.

Za pogreb se govori da će biti "privatan obred" bez prisustva kamera i stranih novinara. Polaganjem urne završit će devetodnevna nacionalna žalost objavljena nakon smrti vođe kubanske revolucije.

Tjedan postumnih svečanosti počeo je odavanjem počasti tijekom dva dana u glavnome gradu Havani, a zatim je urna putovala zemljom u smjeru suprotnom od pobjedničkog revolucionarnog puta što ga je Castro počeo 1959.

Dok je urna prolazila gradovima Matanzas, Cardenas, Cienfuegos, Santa Clara, Camagüey, Las Tunas, Holguin te Bayamo, stotine tisuća ljudi pozdravljale su oca kubanske revolucije. S druge strane većina disidenata tijekom tjedan dana žalosti, napose u strahu od odmazde, bila je diskretna, ali se predviđa da će nastaviti borbu protiv Castrova režima kojeg Zapad ponajviše kritizira zbog kršenja građanskih i ljudskih prava.



Facebook komentari

hr Sat Dec 03 2016 13:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d2d0b00890d205008b49be/80
Foto: FaH

Europa mora biti spremna na nove izmijenjene napade IS

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij

Islamska država će ponovno napasti Europu, upozorili su u petak čelnici zaduženi za njezinu sigurnost, i mogli bi dodati auto-bombe, informatičko i kemijsko ratovanje svojem lokalnom arsenalu dok se europski militanti vraćaju doma nakon poraza u Siriji i Iraku. 

Gilles de Kerchove, koordinator Europske unije za protuterorizam, je rekao kako je nemoguće sigurno znati koliko je već militanata u Europi koji kuju urote. Izvješće EU-ove policijske agencije Europola u petak je navelo kako ih je na desetke.

Oko 2500 Europljana možda još uvijek sudjeluje u borbama na Bliskom istoku, procijenio je de Kerchove u intervjuu za Reuters. Ali s problemima koje imaju u Mosulu, Alepu i drugdje Europa im mora ući u trag ako želi suzbiti dijasporu obučenih militanata poput one koja je uslijedila nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana 1989.

"Moramo biti spremni jer će neki od njih doći u Europu", rekao je de Kerchove.

"Mogu pokušati vratiti se doma a mi ne želimo ponoviti pogrešku koju smo napravili krajem 1980-tih kada su Rusi napustili Afganistan a mi smo pustili ove mudžahedine ...u svijet".

Mnogi od njih su se borili u alžirskim krvavim 1990-tim i sudjelovali u sukobima od Čečenije i Kosova do Jemena.

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij. Drugi bi mogli otići dalje s Libijom u kojoj vlada bezakonje koja već izgleda kao nova baza za europske militante, a pokret će vjerojatno nastaviti novačiti preko interneta.

 "Fizički kalifat...propada ali još uvijek imamo virtualni kalifat a to omogućuje organizaciji da organizira napade", rekao je de Kerchove.

Ovaj belgijski odvjetnik, na svojoj dužnosti od 2007., rekao je kako je u zadnje dvije godine napravljen "impresivan" korak naprijed u obavještajnoj suradnji među državama EU-a i pooštravanja zakona i prakse na europskim granicama u odgovoru na razne napade IS-a među kojima i masovna ubojstva u Parizu, Bruxellesu i u Nici.

"Skoro smo začepili većinu rupa", rekao je o tome što Europa može učiniti u suzbijanju islamističkih militanata koji predstavljaju najveću dio nasilnih prijetnja.

Teži dio je sada, rekao je de Kerchove, pozabaviti se temeljnim tegobama militanata, bilo među otuđenim ljudima u Europi ili gnjevnim sunitskim muslimanima u Iraku i Siriji.

"Kao se odvija borba u Alepu će imati posljedica", rekao je. "Način na koji ćemo pokušati pozabaviti se tegobama sunitskog stanovništva kako u Iraku tako i u Siriji imat će posljedica".

U Europi pak, rekao je, "stvari stoje mnogo bolje".

Europol je utvrdio kao neposredne prijetnje slične nedavnima: skupine koje će rabiti automatske puške i samoubilačke prsluke napunjene TATP eksplozivom kućne proizvodnje ili samotnjaci s noževima ili kamionima. IS se isto tako ubacio u izbjegličke zajednice u Europi kako bi rasplamsao neprijateljstvo prema imigrantima u mjestima poput Njemačke.

De Kerchove je isto tako istaknuo nove rizike od IS-a koji bi mogao upotrijebiti auto-bombe u Europi, što je uobičajeno u Siriji i Iraku. Agencije se isto tako pripremaju, rekao je, u vremenu pred nama suprotstaviti se složenijim taktikama poput informatičkih napada i biološkog oružja.

Za sada, rekao je, Internet je bio uglavnom korišten za novačenje i radikalizaciju pojedinaca, nešto čemu se EU suprotstavlja surađujući s mrežnim tvrtkama.

"Za sada terorističke organizacije nisu upotrijebile Internet kao oružje kako bi napale kroz Internet", rekao je navodeći opasnost od poremećaja nuklearnih elektrana, brana, elektromreža ili čak sustava kontrole zračnog prometa.

"Za sada se to nije dogodilo...ali ne isključujem da ćemo biti suočeni s time prije nego prođe pet godina", rekao je de Kerchove dodajući kako IS ima financijskih sredstava da unajmi iskusne hakere kriminalce.

EU, rekao je, radi na suprotstavljanju kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama, ali ne vidi "akutnu opasnost" unatoč dokaza da su se militanti bavili mikrobima ili koristili bojne otrove u Siriji. "Moramo biti spremni", rekao je.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 23:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .