Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d513ce929111cb4438b45c3/80

"Kažnjavanje liječnice drogiranog vozača je apsolutni poraz pravne države"

Oglasila se Hrvatska udruga za medicinsko pravo o slučaju koji je zgrozio našu državu

Liječnica vozača, koji je pod utjecaj droge naletio na naplatnim postajama u Svetoj Heleni na automobil u kojem se nalazila tročlana obitelj, kažnjena je s 5000 kuna jer nije prijavila da je isti opasan za promet. 

O svemu tome, oglasila se Hrvatska udruga za medicinsko pravo, a mi u nastavku donosimo priopćenje u cijelosti. 

Postupanje represivnih policijskih  i pravosudnih tijela u slučaju liječnice drogiranog vozača koji je skrivio nestreću na naplatnoj postaji autoceste kod Svete Helene apsolutni je poraz tzv. pravne države i dokaz da je ovako postavljeni državni sustav ništa drugo nego, slobodno možemo kazati,  maćeha zdravstvenom radniku.

Nezamisliva je brzina  reakcije policijskih službenika te suda u procesuiranju i sankcioniranju liječnika u predmetnom slučaju, ali i nezainteresiranost i tromost istog aparata kad se određena kaznena i prekršajna djela svakodnevno i u tolikoj mjeri i obimu čine protiv zdravstvenog radnika  na uštrb pacijenta i zdravstvenog sustava u cjelini.

Postavlja se pitanje jeli uopće, sad nam se već čini, samo prikrivena  floskula inače Ustavom RH utvrđena vrijednosna kategorija zdravstvena zaštita i njen nositelj i imali smisla i logičnog utemeljenjau ovako postavljenim vrijednosnim parametrima, odnosno postoje li i hoće li zaista više postojati u RH liječnika i  zdravstvenih radnika koji će moći i dalje  entuzijastički obavljati svoj posao te  usporedno tome otrpjeti ovakve i sve druge u posljednje vrijeme javnosti dobro poznate svakodnevne sustavne udarce društva na svim razinama vlasti.

Malo je reći kako je nevjerojatno da se zakonska norma odredbe članka 233. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ovako paušalno i potpuno krivo tumači i provodi od strane policije ali i samog suda.

Začuđuje nepoznavanje ili zanemarivanje istih tih tijela odredbi drugih relavantnih zakonskih akata, poglavito Zakona o liječništvu , Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i Zakona o zaštiti prava pacijenata, koji su ovakvim postupanjem policije i suda aposlutno bile neprimjenjene i slobodni smo naznačiti i prekršene. Od instituta pretrage liječničke ordinacije koja se smije i može obaviti  samo u određenim slučajevima i pod jasno utvrđenim okolnostima (sumnja u postojanje kaznenog dijela), kao i instituta liječničke tajne i zaštićenosti medicinske dokumentacije. Nejasno je kažnjavanje liječnika zbog neinformiranja, a prema pisanjima medija radi se o slučaju osobe koja je godinama evidentirana kao ovisnik, a koju činjenicu su nedvojbeno znali ili trebali već prije znati policijski službenici i bez posebnih specijalnih naknadnih tzv. dojava i obavijesti od strane kažnjenog liječnika.

Strašno je kako se ovakvim evidentno kontinuitetom diskreditacije zdravstvenog radnika istog dovodi u stanje beznađa i  straha pogavito od sustava i od tijela koji su ih prioritetno dužni štititi u  obavljanju zdravstvene djelatnosti kao ustavne kategorije. S druge strane nepružanjem temelja sigurnog rada kao i primjerenog matrijalnog statusa, sustav sve više udaljava zdravstvenog radnika od još uvijek isključivo samoprijegornog i entuzijastičkog obavljanja zdravstvene djelatnosti i pružanja zdravstvne skrbi.

Hrvatska udruga za medicinsko pravo ovim putem apelira na cjelokupni sustav i nadležna tijela da prestanu biti maćeha zdravstvenom radniku, te da mu kao nositelju ustavne kategorije konačno omogući siguran i zadovoljan rad na dobrobit svih pacijenata i građana RH.

U predmetnom procesu ključnu ulogu moraju imati i nadležna strukovna udruženja, komore  i profesionalne udruge koje se trebaju znati nositi s teretom samočuvanja vlastitih pozicija te potrebom  zajedničkog djelovanja  i izbjegavanja  prozivanja i  pozivanja odgovornosti ili prebacivanja krivnje na  druge zdravstvene radnike radili oni na bolničkoj ili primarnoj razini ili u državnom ili privatnom sektoru. 

Zajedničkim djelovanjem predmetnih asocijacija  sustavu državne vlasti se može pokazati da zdravstveni radnik i zdravstvena djelatnost mora  imati posebno mjestu u društvenom poretku te da institucije državne vlasti moraju konačno percipirati zdravstvenog radnika kao posebu vrijednost i jednog od temeljnih stupova društva i države.

hr Tue Aug 13 2019 13:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d9c0e5529111cbca78b456b/80

ISTRAŽIVANJE: Koji praznik je Hrvatima najvažniji, a koji bi najradnije ukinuli?

Svaki peti ispitanik ili njih 20 posto ne želi slaviti Dan domovinske zahvalnosti.
Hrvatska će dobiti dva nova, a ukidaju se dva dosadašnja blagdana. Vlada smatra kako bi ključni praznik koji će slaviti nastanak moderne Hrvatske treba biti 30. svibnja, u spomen na konstituirajući saziv višestranačkog Sabora iz 1990. Dnevnik Nove TV donosi ekskluzivno istraživanje koji je građanima najvažniji datum koji označava državnost, koji praznik ne treba obilježavati, ali i koji osobno smatraju najvažnijim.

Kada se građanima ponude tri datuma na koja su se slavila ili se slave obljetnice stvaranja moderne Hrvatske, većina, odnosno njih 40 posto, smatra kako bi 30. svibnja trebao biti novi Dan državnosti. Istodobno dosadašnji Dan državnosti, koji se slavio 25. lipnja, za 24 posto ispitanika je važan datum koji se treba slaviti i dalje. Dan neovisnosti, koji smo obilježili nedavno, važnim u modernoj državi smatra 26 posto ispitanika, a njih 10 posto ne zna.

Zanimljivo, novi Dan državnosti 30. svibnja za 68 posto birača HDZ-a je najvažniji i očito time Andrej Plenković svojim biračima ispunjava želju. SDP-ovi birači su oko tih datuma podijeljeni, pa tako njih 35 posto smatra najvažniji 25. lipnja, njih 31 posto pak važnim smatra 30. svibnja, a Dan neovisnosti važnim smatra 25 posto birača te oporbene stranke.

Građanima ipak osobno najvažniji datum dan oslobođenja Knina

Kada se građane pita koji je njima osobno najvažniji datum, za većinu ili njih 22 posto to je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza. Odmah iza toga je i budući praznik Dan sjećanja za koji je 21 posto ispitanika reklo da im je osobno važan datum. Potom dva praznika koja se ukidaju. Tako po 17 posto ispitanika podjednako važnim smatra dosadašnji Dan neovisnosti i Dan državnosti koji se posljednji put slavio 25. lipnja. I na kraju za 13 posto ispitanika osobno je važan datum 30. svibnja, koji bi ubuduće trebao biti i novi Dan državnosti.

Za koji praznik građani smatraju da se ne treba slaviti

Kada im se ponude dosadašnji praznici, ali i dva nova, pogledajte koje praznike građani smatraju da treba ukinuti. 39 posto ispitanika smatra da ne treba slaviti Dan antifašističke borbe. Većinski da se slavi taj praznik žele birači SDP-a, ali zato većina birača HDZ-a ne želi da se taj praznik slavi.

hr Mon Oct 14 2019 20:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ae303b47398de708b45c8/80
Foto: Pixabay

U utorak bi trebao pojeftiniti benzin, a poskupiti dizel?

Informaciju je objavio portal cijenegoriva.info
Na portalu cijenegoriva.info, kako navode prema neslužbenim informacijama, sutra bi trebao pojeftiniti benzin, a poskupiti dizel. Tako bi spremnik od 50 litara bezina trebao biti jeftiniji za 3 kune dok bi spremnik dizela trebao biti skuplji za dvije kune.

Nove cijene plina znat će se sutra. 
hr Mon Oct 14 2019 19:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5da4b1e429111ca9b58b4580/80

Erasmus program u OŠ Mertojak: "Razvijajmo se zajedno putem inovacije"

Osnovnoj školi „Mertojak“ 2017. godine Agencija za mobilnost i programe EU dodijelila je 24. 852,00 eura za ostvarivanje KA1 projekta „Razvijajmo se zajedno putem inovacije“.

Ciljevi projekta bili su usavršavanje znanja, razvoj kompetencija, stjecanje iskustva i upoznavanje EU prakse učitelja razredne i predmetne nastave, članova stručno-razvojne službe škole  kako bi se unaprijedio rad kroz redovnu i izbornu nastavu, izvannastavne aktivnosti, izvanučioničku nastavu i rad školske zadruge, a implementacijom inovativnih i tehnološki naprednih metoda poučavanja. 

U protekle dvije godine ostvareno je sedam mobilnosti u koje je bilo uključeno dvanaest zaposlenika škole. Koordinatorice projekta bile su ravnateljica Ines Budić i učiteljica prirode i biologije Ivanka Podrug. Mobilnosti su ostvarene u Italiji, Francuskoj, Finskoj i Češkoj kroz sedam različitih tema kojima je zajedničko obilježje inovativni i suvremeni pristup nastavi. U edukaciji su sudjelovale učiteljice razredne nastave, učiteljice hrvatskog i engleskog jezika, učiteljice povijesti i geografije, učiteljice matematike i informatike, te učiteljice prirode, biologije i kemije; školska psihologica i ravnateljica škole.

 Svi sudionici edukacije nakon svojih mobilnosti održali su diseminaciju u školi te na taj način educirali kolege i upoznali ih s europskim smjerovima u obrazovanju, a koordinatorice projekta održale su javno predavanje 5. srpnja 2019. na Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu.

Ovim projektom ostvaren je temeljni cilj projekta, a napredak se očituje na svim razinama obrazovanja naših učenika. Dobrobiti su višestruke kako za učitelje tako i za učenike škole. 

Nastava je osuvremenjena, bliža učeniku, zanimljivija, dinamičnija… 

Učenici i učitelji su visokomotivirani za daljnji rad i napredak što se može iščitati iz školskog Kurikula te Plana i programa škole za 2019. godinu. 


hr Mon Oct 14 2019 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce63cc129111cc59d8b4593/80

Ugodna jesen: iznadprosječno toplo uz nešto više oblaka. Mogućnost kiše u srijedu i nedjelju

Ovih dana imamo oko 5 °C više temperature nego je uobičajeno u ovo doba godine

Nakon pretežno sunčanog i ugodno toplog vikenda, i novi je tjedan tako započeo, ali uz nešto malo više oblaka nego jučer. I temperatura je već do 12 sati poprimila ugodne vrijednosti, oko 20 °C, i još će rasti! Inače, prosječna maksimalna temperatura za ovo doba godine u kopnenim je krajevima oko 18 °C, a na obali oko 21 °C, a ovih dana uglavnom imamo vrijednosti oko 5 °C više od toga!

U ostatku će ponedjeljka biti promjenjivo oblačno, međutim tek će rijetko pasti malo kiše, ponajprije oko Rijeke i Krka. U središnjoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru te oko Istre i Kvarnera puhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar, dok će drugdje uglavnom biti tiho. Ostaje i toplo s najvišom temperaturom od 21 do 25 °C. 

Utorak

Sutra će, u velikom dijelu Hrvatske, biti pretežno sunčano uz manje oblaka nego danas. Nešto oblačnije i dalje samo nad Kvarnerom, Istrom i zapadom Gorskog kotara, pa tamo ponovno može pasti koja kap kiše, dok drugdje ostaje suho. U cijeloj će zemlji biti toplo, temperatura će poslijepodne doći do vrijednosti između 21 i 25 °C, no bit će malo vjetrovitije nego danas –na moru će puhati umjereno do jako jugo, na kopnu uglavnom umjeren jugozapadni vjetar. 

Ostatak tjedna na Jadranu

I na Jadranu će u srijedu biti promjenjivije i nestabilnije, uz povremene, lokalne pljuskove. Veća vjerojatnost za njih je na Kvarneru, iako pokojeg može biti i u Dalmaciji. I dalje će, duž cijele obale, puhati umjereno do jako jugo, a temperatura će biti oko 24 °C. U četvrtak je rijetko moguć još poneki pljusak, uglavnom u Dalmaciji. Vjetar će prolazno okrenuti na tramontanu, pa će biti i više sunca. U petak i dalje sunčano, dok za vikend stižu novi oblaci, opet će zapuhati jugo pa je lokalno moguća kiša, pa i pljuskovi – osobito u nedjelju.

Dakle, tjedan u koji smo ušli donosi nam nastavak ugodnog jesenskog vremena. Temperatura će u cijeloj zemlji biti iznad 20 °C, a sutra i oko 25 °C, znatno iznad prosjeka za polovinu listopada. Na trenutke ćemo imati više oblaka, na trenutke više sunca, no kiša će unatoč tomu biti rijetka i slaba. Najveća mogućnost za nju je u srijedu i nedjelju., javlja RTL

hr Mon Oct 14 2019 17:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .