Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55196e2e1766fd542f8b4783/80
Foto: FZS Facebook

Festival znanosti od 20. do 25. travnja u Splitu

U šest dana svi zainteresirani će sigurno pronaći nešto zanimljivo, a cilj Festivala znanosti je približiti znanost javnosti

Za dvadesetak dana (preciznije, od 20. do 25. travnja) održat će se 13. po redu Festival znanosti 2015.  na nekoliko lokacija u Splitu tako da znate rezervirati barem neki od termina za ono što Vam se čini najzanimljivije. A bit će doista interesantnih stvari, predavanja i aktivnosti razne tematike, a bit će i ponekih predavanja identičnih kao i prošle godine, vjerojatno zbog dobre posjećenosti... Festival znanosti (www.festivalznanosti.hr) održava se inače na državnoj razini u organizaciji Sveučilišta u Osijeku, Rijeci i Splitu, British Councila i Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Festival znanosti je godišnji festival znanja, inovacije i tehnologije. Osim zainteresiranih posjetitelja, ovo je i pravo mjesto (preciznije više njih) za studente nekog od tehničkih fakulteta, koji vole znanost, jedu tehnologiju za doručak i sanjaju o neutrinu. Makar je jedan od ciljeva Festivala znanosti približiti znanost javnosti.

Vjerujemo da će detaljni raspored s mjestima planiranih aktivnosti pobuditi znatiželju kod Vas, poštovani čitatelji.

 

20. TRAVNJA, PONEDJELJAK

Galerija umjetnina

10:00 – 15:00  GU  Pokusi  Radionice, pokusi

11:00 – 12:00  GU  Protokol  Otvaranje 13. Festivala znanosti u Splitu

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Nuspojave necijepljenja, Janoš Terzić

Prirodoslovno-matematički fakultet

12:00 – 13:00  PMF  Predavanje  Roboti i istraživanje Sunčeva sustava, Saša Mladenović, Goran Zaharij

13:00 – 14:00  PMF  Predavanje  Platonova usporedba s pećinom – značenje sunca, Ivan Tadić

14:00 – 15:00  PMF  Predavanje  Što je to svjetlost?, Franjo Sokolić

14:15 – 15:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

15:00 – 16:00  PMF  Predavanje  Priča o fotonu, Tomislav Živković

15:15 – 16:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

16:00 – 17:00  PMF  Predavanje  Kvantna iznenađenja hladnih atoma elementa otkrivenog na Suncu, Leandra Vranješ Markić

16:15 – 17:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

17:00 – 18:00  PMF  Predavanje  Astigmatizam, Paško Županović

18:00 – 19:00  PMF  Predavanje  Po uzoru na Sunce… Fizika plazme, fuzijska tehnologija i razvoj ITER-a, Dragan Poljak

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Najsilovitije svjetlo u Svemiru, Nikola Godinović

Gradska knjižnica Marka Marulića

18:00 – 19:00  GKMM  Prezentacija  Sunce – simbol jedinstva ili?, Zoran Ljubić

Gradsko kazalište lutaka

18:00 – 19:00  GKL  Predavanje  Kemija od koje ne boli glava (priča o  aspirinu), Maja Marasović

19:00 – 20:00  GKL  Prezentacija  Tajna svjetlosti iz morskih dubina i disko klubova, Maja Biočić

Patološko-anatomski kompleks

14:00 – 15:00  PAK  Radionica, S3  Kako je rak upoznao egzistencijski nemir?, Ivana Beljan, Tonka Borovina, Marin Ćulum, Monika Čikeš, Antea Grubišić

Kinoteka Zlatna vratna

17:00 – 19:30  KZV  Predavanje  Sunčana strana matematike, Antonela Czwyk Marić

19:30 – 20:30  KZV  Izložba  Izložba fotografija „Crometeo: Meteorološki kontrasti IV“

 

21. TRAVNJA, UTORAK

Pravni fakultet Split

14:00 – 16:00  PF  Prezentacija  Simulacija suđenja pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Matko Pajčić

Zajednica tehničke kulture

Po dogovoru  ZTK  Radionica  Radionica modelarstva i robotike (1 - obvezna najava) Prirodoslovni muzej Split

09:00 – 10:00  PM  Predavanje  Morski psi Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

10:00 – 11:00  PM  Predavanje  Znanstveno ronjenje, Fedra Dokoza i David Udovičić

11:00 – 12:00  PM  Predavanje  Ribolovni alati Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Dokazi u medicini - kako prepoznati neutemeljene terapije?, Livia Puljak

Botanički vrt

16:00 – 19:00  BV  Radionica  Biljka i Sunce, Mirko Ruščić, studenti biologije i kemije PMF-a 

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:30  KZV  Tribina  Vode Crvenog i Modrog jezera, Hrvoje Gotovac, Veljko Srzić, Ivo Andrić, Ognjen Bonacci, Branimir Jukić

18:30 – 19:30  KZV  Predavanje  Šest brojeva koji oblikuju svemir, Nikola Godinović

Medicinski fakultet u Splitu

15:00 – 18:00  MEF  Radionica, S3  Set the electrodes for the heart of the Sun, Ivana Marelja, Ružica Tokalić (2 - obvezna najava)

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 18:00  GKMM  Predavanje  Uporaba energije u Splitu – održivi urbanizam, Višnja Kukoč

18:00 – 19:00  GKMM  Predavanje  Tijelo Mjesecu, duša Suncu, Ana Torlak

Prirodoslovno-matematički fakultet

16:00 – 17:00  PMF  Predavanje  Fotosinteza, Matilda Sprung

17:00 – 17:30  PMF  Predavanje  Sunce i živi svijet u moru, Antonela Paladin 17:30 – 18:00  PMF  Predavanje  Bioraznolikost podzemnog svijeta - život bez sunca, Sanja Puljas

18:00 – 19:00  PMF  Predavanje  Sunce i evolucija pigmentacije kože u ljudi, Jasna Puizina, Domagoj Vukić, Kristina Ćubić

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Ozon – (ne)prijatelj čovjekovog zdravlja, Mia Pavlinović

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Nastajanje boja u oku, Lukša Popović

 

22. TRAVNJA, SRIJEDA

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Medicinski fakultet Split

16:30 – 18:30   MEF  Radionica  Splitwarts - mala škola čarobiranja, Vedrana Čikeš Čulić

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Električna vozila, Nikša Čatipović

Kemijsko-tehnološki fakultet: Otvoreni dan Fakulteta

10:00 – 13:00   KTF   Face-in-hole  Slikajte se s Dexterom, Znanstvena školica

10:00 – 13:00   KTF  Izložba  Periodni sustav elemenata od sapuna – izložba sapuna, Znanstvena školica 

10:00 – 13:00   KTF  Pokusi  Je li moguće hodati po vodi?, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta

10:00 – 13:00   KTF  Pokusi  Divovski baloni od sapunice, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta

10:00 – 12:00  KTF  Pokusi

S1, S2

„Šaljivi i poučni kemijski pokusi“, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta (3 - obvezna najava)

12:00 – 14:00   KTF  Pokusi

S2, S3

„Kemijske čarolije“, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta (2 - obvezna najava) 10:00 – 10:20   KTF  Prezentacija  Zadaje li vam kemija glavobolju?, šaljivi kemijski spotovi

10:20 – 11:00  KTF  Predavanje  Matematika – promjena kroz objektiv, Branka Gotovac

11:00 – 12:00   KTF  Predavanje  Kako prepoznati dobar pršut?, znanstveno-popularno predavanje i degustacija pršuta, Zvonimir Marjanović

i Mladenka Šarolić

12:00 – 12:30   KTF  Predavanje  Biodizel iz otpadnog ulja –praktično rješenje prema održivom razvoju, Mia Grga

12:30 – 13:00   KTF  Predavanje  D or Die, Olivera Politeo i Ivana Carev

13:00 – 14:00  KTF  Predavanje /

radionica

Kako razvrstati kućanski otpad?, Ladislav Vrsalović i Matko Erceg

14:00 – 15:00   KTF  Radionica  Postani vrstan poznavatelj kemije!, šaljivi kemijski kvizovi i kratka znanstveno-popularna predavanja

studenata, znanstvenih novaka i poslijedoktoranada.

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 18:00  GKMM  Tribina  Značenje vode u prirodi, Hrvoje Gotovac, Veljko Srzić, Ivo Andrić

18:00 – 19:30  GKMM  Predavanja  Specifičnosti poljoprivrede pod mediteranskim suncem, Marko Runjić, Gabriela Vuletin Selak, Ana

Mucalo, Tonka Ninčević, Irena Budić Leto, Maja Jukić Špika, Marin Čagalj

18:30 – 19:15  GKMM  Predavanje  Vitamin D i imunosni sustav, Srđana Čulić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV uč.  Radionice  4P Sunca, radionica za učitelje i nastavnike, Gordana Cecić-Sule, Antonela Czwyk Marić, Ivana Katavić

18:30 – 19:30  KZV  Predavanje  Možemo li razumjeti autizam?, Vedrana Vučković i Tanja Mravak

19:30 – 19:50  KZV  Predavanje  Morski fitoplankton, Živana Ninčević-Gladan

19:50 – 20:10  KZV  Predavanje  Bakterije u moru, Slaven Jozić

20:10 – 20:30  KZV  Predavanje  Sunce i sedimenti u Jadranu, Danijela Bogner 20:30 – 20:45  KZV  Predavanje  Fenotipska obilježja divljih i uzgojnih populacija riba – prepoznaj uljeza!, Tanja Šegvić-Bubić

20:45 – 21:00  KZV  Predavanje  Doprinosi hrvatskih prirodoslovaca istraživanju Jadranskog mora, Jakov Dulčić

 

23. TRAVNJA, ČETVRTAK

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

9:30 – 15:00  FESB  Smotra  Budi i ti znanstvenik; smotra pokusa i istraživačkih radova učenika osnovnih i srednjih škola

9:30 – 15:00  FESB  Izložba  Umjetnost u službi znanosti, Višnja Mach Orlić i Vanja Škrobica

Prirodoslovni muzej Split

09:00 – 10:00  PM  Predavanje  Morski psi Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

10:00 – 11:00  PM  Predavanje  Znanstveno ronjenje, Fedra Dokoza i David Udovičić

11:00 – 12:00  PM  Predavanje  Ribolovni alati Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

Riva

10:00 – 13:00

16:00 – 19:00

Riva  Radionica  Uz našu pomoć plovite sigurno i kad (ni)je sunčano, Marko Mlinar, Srđan Čupić, Lea Vojković i Filip

Plavčić

10:00 – 13:00

16:00 – 19:00

Riva  Istraživački brod

BIOS DVA

Sunce – izvor života u moru, Morović, M., Čikeš-Keč, V, Šestanović, S., Skejić, S., Bušelić, I., Žuljević, A.,

Stagličić, N., Matijević, S.

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Ergometar

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Antropometrijska mjerenja i izračun somatotipa 11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Mjerenje volumena i kapacitete pluća (Spirometrija)

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Pregled stopala (Foot scan)  

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Prezentacija projekata Fakulteta 

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Kuda ide ovaj svijet? (predavanja o klimatskim promjenama), Natalija Dunić, Jandranka Sepić, Ivica Vilibić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV  Predavanje  Lovci na oluje, Crometeo

18:00 – 19:00  KZV  Predavanje  Voda u kršu Hrvatske, Ognjen Bonacci

19:00 – 20:00  KZV  Prezentacija  Djelovanje vjetra i požara na građevine, Neno Torić, Vladimir Divić

20:00 – 21:00  KZV  Predavanje  Sunce moje malo - zvijezda koja život znači, Ivica Puljak

Gradska knjižnica Marka Marulića

18:00 – 24:00  GKMM  Aktivnost  Noć knjige 2015.

 

24. TRAVNJA, PETAK

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Radio-klub Split

10:00 – 14:00  RKS  Radionica  Određivanje teških metala i droga na instentima, Miroslav Orlov Botanički vrt

09:00 – 13:00  BV  Radionica  Biljka i Sunce, Mirko Ruščić, studenti biologije i kemije PMF-a 

Prirodoslovno-matematički fakultet

14:00 – 20:00  PMF  Pokusi  Eksperimenti iz fizike: Svjetlost

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Matematika-promjena kroz objektiv, Branka Gotovac

Dioklecijanovi podrumi

16:00 – 18:00  Podrumi  Radionica  Gledanje nevidljivog, Josip Crnjac, Andrijana Risović

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 20:00  GKMM  Predavanje,

prezentacija

Oko – operacija mrene, povišeni očni tlak. Predavanje, film i mjerenje očnog tlaka, Veljko Rogošić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV  Predavanje  Naftnogeološke okolnosti u Hrvatskoj s posebnim obzirom na Jadransko podmorje, Josipa Velić

18:00 – 19:00  KZV  Predavanje  Kako prepoznati dobar pršut?, znanstveno-popularno predavanje i degustacija pršuta, Zvonimir Marjanović

i Mladenka Šarolić

Obala Bačvice

17:00 – 22:00  OB  Promatranje  Promatranje Sunca i noćnog neba, Zoran Knez

 

25. TRAVNJA, SUBOTA

GKMM

9:00 – 10:00    Predavanje  Strukturne boje – spektakl svjetlosti u prirodi, Ivica Aviani 10:00 – 11:00    Predavanje  Koliki su zapravo rasponi Jadrana, Ivo Babić

11:00 – 12:00    Predavanje  Izrada bušotina u podmorju, Zdenko Krištafor

12:00 – 13:00    Tribina  Eksploatacija Jadrana, Franjo Sokolić, učesnici: Ivo Babić, Zdenko Krištafor i Ivica Aviani

Medicinski fakultet Split

10:00 – 14:00  MEF  Radionica  Upoznajmo čovjekovo tijelo, Sandra Kostić, Katarina Vukojević, Ivica Grković, Damir Sapunar, Natalija

Filipović, Livia Puljak, Svjetlana Došenović, Ana Vuica, Milka Jerić, Nikola Ključević (4 - obvezna najava)

Prirodoslovno-matematički fakultet

10:00 – 12:00  PMF  Radionica  Klorofiloteka, Viljemka Bučević Popović

Obojena svjetlost

22:00 – 01:00  Obojena  Party  Astroparty

 

Termin po dogovoru, 20 – 25. travnja

Osnovne škole po dogovoru  Radionica  Molekula koja skriva tajnu života, Ivana Lepen Pleić i Ivana Bušelić (5 - obvezna najava)

hr Mon Mar 30 2015 17:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

"Broj studenata na studijima Ekonomskog fakulteta treba smanjiti, ne povećati"

Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorilo je na očitovanje Ekonomskog fakulteta o povećanju upisnih kvota u sljedećoj akademskoj godini.

S Ekonomskog fakulteta poručuju da je upisna kvota preraspodijeljena s upisnih kvota diplomskih sveučilišnih studija na druge studijske programe koje Fakultet izvodi te kako je ukupna upisna kvota u odnosu na akademsku godinu 2018./2019. smanjena za 50 studenata.

Nakon održanog sastanka predstavnika resornog ministarstva i Ekonomskog fakulteta, Ministarstvo je donijelo odluku da broj subvencija za prvu godinu studija koje će Ministarstvo odobriti Ekonomskom fakultetu ne može biti veći od upisne kvote za prvu godinu preddiplomskog studija u akademskoj godini 2018./2019, piše N1.

"Kada se preddiplomski i diplomski studiji provode kao integrirani studij, student nema obvezu steći kvalifikaciju na preddiplomskoj razini prije upisa diplomskog studija, već, u slučaju integriranog studija na Vašoj instituciji, 5. godinu studija upisuje nakon 4. godine studija, odnosno ispunjavanja uvjeta za upis više godine. S obzirom da ste započeli s izvođenjem integriranog studija u akademskoj godini 2015./2016., ove će godine studenti integriranog studija prvi puta upisati 5. godinu studija, odnosno godinu koja je prije bila zaseban diplomski studij. S obzirom na tu činjenicu i u subvencijama participacija u trošku studija pojavit će se studenti koji su stekli 55 i više ECTS bodova, a koji upisuju 5. godinu studija te će se ove godine za tu generaciju povećati broj subvencija na višim godinama", stoji u odgovoru resornog ministarstva.

'Broj upisanih studenata smanjiti, ne povećati'

"Slijedom svega navedenog, kvote za diplomski studij ne mogu se pribrojiti kvoti za preddiplomski studij jer diplomski studij u integriranom izvođenju studenti koji završavaju 4. godinu upisuju automatski. Povećanje kvote na preddiplomskom studiju stoga znači povećanje broja studenata i na višim godinama odnosno povećanje broja studenata koji završavaju studij.

Uvećanjem upisnih kvota, kao i povećanjem ukupnog broja studenata, ugrozit će se kvaliteta studiranja i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskih programa.

Nadalje, s obzirom na analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima koju, uz koordinaciju od strane Središnjeg ureda, redovito izdaju regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj upisanih studenata na sveučilišni studij Ekonomija, sveučilišni studij Poslovna ekonomija i stručni studij Poslovna ekonomija treba smanjiti, a ne povećati", tvrde u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Ministarstvo znanosti u odgovoru Ekonomskom fakultetu upućuje i na Odluku Vlade o programskom financiranju javnih visokih učilišta u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022.

"Točka XIV. propisuje se da su uvećanja sredstava potrebnih za subvenciju participacije u troškovima studija i sufinanciranje materijalnih troškova moguća samo na studijskim programima za koje postoji potreba na tržištu rada, odnosno gdje nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima najviše 30 posto od broja diplomiranih u prethodnoj godini."

Podsjetimo, prilikom gostovanja u Novom danu, savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček, izjavio je:

"Svima je jasno da imamo puno ekonomista i da nam ne treba povećanje kvota, ne znamo postoje li objektivni razlozi za takvo nešto ili gdje su uporišta na tržištu rada za tom potrebom."

U upravi Ekonomskog fakulteta ranije su objasnili da je riječ o pogrešnom interpretiranju: ne povećavaju, tvrde, upisnu kvotu, nego je samo riječ o preraspodjeli mjesta.

hr Wed Jul 10 2019 18:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d1c66f129111cbaec8b4613/80
Foto: Pixabay

Koliko često se Hrvati tuširaju: Neki samo jednom na mjesec

Kada je korištenje dezodoransa u pitanju, i tu postoji dio Hrvata koji to smatra nepotrebnim pa ga ne koriste nikada, njih 9,3 posto. Preostali imaju dezodorans kod kuće i koriste ga redovito
Iako ima Hrvata koji se okupaju jednom mjesečno, nije sve tako crno - istraživanje pokazuje da se trećina istušira svaki dan (66,3 posto), a četvrtina nekoliko puta na tjedan (26 posto). 

Jednom tjedno opere se 5,9 Hrvata, a jedan posto njih to napravi samo jednom mjesečno, tako da biti u njihovoj blizini tijekom ovih paklenih vrućina baš i nije neka sreća, piše 24sata.hr

Kada je korištenje dezodoransa u pitanju, i tu postoji dio Hrvata koji to smatra nepotrebnim pa ga ne koriste nikada, njih 9,3 posto. Preostalih 90,7 posto imaju dezodorans kod kuće i koriste ga redovito, a najpopularniji su oni u spreju.

Higijenskim navikama Hrvata pozabavili su se tvrtka Henkel i magazin Ja TRGOVAC. Anketirali su 400 građana starijih od 16 godina.

Još neki detalji istraživanja:

- 91,3 posto koristi gel za tuširanje 
- 77,9 posto koristi šampon
- 35,5 posto posegne i za regeneratorom
- 28,4 posto se pere sapunom
- 15,3 posto ljudi koristi gel za pranje lica
- 11,8 posto najradije se opere kremom za tuširanje
- 9 posto ljudi svaki dan se kupa u kadi
- 16,1 posto ispitanika se u kadi ne kupa nikada

- Kultura življenja je nametnula svakodnevno tuširanje koje prije nije bilo moguće dok nisu postojale suvremene kupaonice. Naša koža ima svoj hidrolipidni zaštitni sloj koji se prečestim pranjem i korištenjem intenzivnih sapuna skida. Tako naša koža gubi zaštitu i dolazi do iritacija, isušivanja, ekcema i svrbeža. U ovom dijelu godine ljudi se češće tuširaju, do par puta na dan zbog vrućine i znojenja. Naime, na tržištu postoje brojni preparati koji će smanjiti isušivanja kože - kaže dermatologinja Ivana Nola.

Za kosu je najbolje koristiti šampone koji su namijenjeni za česta pranja. Njih je najbolje nabaviti u ljekarnama. Bitno je spriječiti iritaciju i isušivanje, kako kože, tako i vlasišta. Za učestalo tuširanje najbolje je koristiti sindete koji ne sadrže puno deterdženata ili uljne preparate koji će u tijeku tuširanja zaštititi zaštitni sloj kože od isušivanja. Nakon tuširanja, koža će biti čista, a neće biti dodatno isušena. Nakon toga dobro je koristiti hidratantne losione, ovisno o tipu kože kako bi se ona zaštitila od isušivanja i daljnjih iritacija pogotovo u ovim ljetnim mjesecima - savjetuje Nola za 24sata.

- Znojenje i miris ovise od čovjeka do čovjeka. Neki ljudi prirodno se više znoje i imaju izraženije mirisne žlijezde. U tom slučaju savjetujem koristiti preparate za tuširanje koji sadrže bakar i cink, koji djeluju blago, ali i antiseptički ili koji sadrže ulje čajevca jer on neutralizira neugodni miris. Što se tiče dezodoranasa dapače. Naravno sve ovisi o osvjetljivosti naše kože. Neki više vole one u spreju, neki u obliku kamena ili roll-on. Sprejevi tijekom ljeta nisu baš prikladni jer je koža sama po sebi zbog znoja i vrućine dosta iritirana i ako dodatno nanosimo sprej koji je zapravo smjesa potisnih plinova može doći do dodatne iritacije. Ako se nanosi dezodorans u spreju, najbolje je preko odjeće. Tako da je preko ljeta na kožu najbolje nanositi one u obliku gela, kamena ili kreme. Što se tiče tuširanja tijela šamponom za kosu, ako se povremeno iskoristi neće se ništa dogoditi, ali ne bih to preporučila za učestalo pranje - savjetuje.

Učestalost tuširanja naravno ovisi o tipu kože i količini znojenja, mirisnim žlijezdama i navikama i tu nema zlatnog pravila. Ali, u ovim ljetnim mjesecima bilo bi poželjno tuširanje minimalno jedanput dnevno.

- Pranje i tuširanje jedanput tjedno ili mjesečno je u svakom slučaju malo. Cijela fiziološka flora, odnosno sve izlučevine koje tijelo luči ako se ne reguliraju i čiste tuširanjem, mogu se razmnožiti te mogu nastupiti određeni kožni problemi - kaže.

- Postoje i sindeti za lice. Lice treba prati minimalno jedanput dnevno. Navečer treba dobro umiti lice, što od znoja, što od prašine. Koža na licu se više i masti te je izložena. Sva ta prašina koja se tijekom ljeta stvara, pogotovo u gradovima zalijepi se na kožu lica i treba je redovno čistiti. U slučaju iritacija i isušenja ili bilo kojih kožnih problema koji se pogoršavaju, treba se obratiti dermatologu - zaključila je. 

hr Wed Jul 03 2019 10:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad43fdc2af47ff5738b4914/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Pušači uvijek znaju rođaka ili susjeda s rakom pluća koji nikada nije 'zapalio'. Evo zašto!

Bili pušač ili ne, kada se sjetite prve cigarete koju ste probali u životu sjećanje vjerojatno nije ugodno: smrad, loš okus u ustima, vjerojatno iskašljavanje, a kod nekih i snažan nagon za povraćanjem.
Prva cigareta baš i ne donosi neki užitak. Kako to da je toliki broj ljudi ipak ovisno o njima te im je poprilično teško napustiti tu svoju naviku? Iako prvi kontakt nije bio posebno ugodan, ljudi obično nastavljaju paliti drugu, treću i ostale cigarete zato što se nalaze u društvu pušača, zato što osjećaju pritisak od strane drugih, a u konačnici zato što postaju ovisni.

"Nikotin, supstanca koja nas čini ovisnom, vrlo je snažnog djelovanja. Brzo se na nju navučemo dok istovremeno imamo iskustvo prve cigarete zbog kojeg nam se čini da ne možemo postati ovisni o nečemu što nije tako ugodno. Ovisnost koja se razvila, a nismo je ni svjesni, razlog je zašto nastavljamo pušiti. Prve godine pušačkog staža karakterizira uvjerenje da nismo ovisni o nikotinu te da u svakom trenutku možemo odbaciti cigaretu."

Djelovanje nikotina na tijelo i mozak

U našem mozgu postoji centar za ugodu koji se prirodno aktivira svaki put kada smo uključeni u neku ugodnu aktivnost: kada jedemo, spavamo, kada smo uključeni u ugodan tjelesni kontakt, kada pobijedimo odnosno doživimo bilo kakav uspjeh… Takva iskustva uzrokuju lučenje dopamina koji proizvode naše živčane stanice, piše Ordinacija.hr

Dopamin je kemikalija koja nam omogućava osjećaj sreće i zadovoljstva. Normalna razina te kemikalije omogućava nam budnost, fokus, lakše učenje i pamćenje te nas motivira na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Niska razina dopamina uzrokuje razdražljivost i iritabilnost. Osjećamo potrebu ponavljati one aktivnosti koje izazivaju lučenje dopamina i osjećaj ugode.

"Kada zapalimo cigaretu, nikotin vrlo brzo stiže preko pluća do mozga gdje se spaja sa stanicama koje otpuštaju dopamin. Tada osjetimo olakšanje, zadovoljstvo i veću želju za djelovanjem. Međutim nikotin se u organizmu zadržava vrlo kratko", objašnjava Janina Pavić Jadrić, prof. psihologije za Ordinacija.hr

Već nakon gašenja cigarete razina nikotina u krvi opada te se polako počinju pokazivati naznake apstinencijske krize. Kroz pola sata od gašenja cigarete već se razmišlja o sljedećoj cigareti, a kroz nekih sat vremena većina se pušača osjeća nelagodno i razdražljivo. Kada zapalimo sljedeću cigaretu nelagoda nestaje, jer nikotin uspješno izazove novu navalu dopamina, a kroz trideset minuta do sat vremena proces počinje ispočetka.

"Dakle, kao pušač, zapravo smo stalno u apstinencijskoj krizi. A upravo taj obrazac trošenja nikotina te njegovog ponovnog nadomještanja u krvi naučili smo nazivati užitkom u pušenju. Taj užitak u stvarnosti je puko održavanje razine same supstance ovisnosti. Vremenom se ta fizička potreba povezuje sa svakom emocijom i događajem u našem životu."

Mi se kao Pavlovi psi naučimo žudjeti za cigaretom kada doživljavamo teške emocije čak i kada nam je nivo nikotina u krvi na najvišoj razini. Pušenje postaje naš prijatelj u trenutcima usamljenosti, dosade i stresa. Pozitivni efekti pušenja stalno se pojačavaju sa svakom zapaljenom cigaretom, a negativni kao što su zdravstveni problemi vezani uz respiratorni sustav razvijaju se duže vremena i nisu neposredno povezani s tom jednom cigaretom koju smo upravo zapalili.

"Pušači često žive u uvjerenju kako je pušenje samo ružna navika, ne i ovisnost. Često su u negiranju negativnih posljedica pušenja na zdravlje; u tom smislu uvijek imaju primjer nekog susjeda, poznanika ili rođaka koji nikada nije zapalio, a ima rak pluća."

Ne prestajemo pušiti iz straha

Oko sedamdeset posto pušača želi prestati pušiti, ali to vrlo često ne čini iz straha - straha da neće uspjeti u svome naumu, straha da neće više imati utjehu u teškim trenutcima, straha da neće moći uživati u različitim stvarima i aktivnostima ako ne može zapaliti cigaretu. Sve te emocije i uvjerenja naučena su kroz život te su djelomično ili potpuno pogrešna.

"Činjenica je da su tjelesni simptomi koji se javljaju nakon prestanka pušenja relativno slabi i kratkotrajni u odnosu na krize koje prate druga sredstva ovisnosti (droge i alkohol). Iritabilnost, mučnina, glavobolja, povećan apetit, osjećaj gubitka užitka i slični simptomi traju otprilike pet do petnaest dana. Osjećaj gubitka užitka javlja se, jer se zbog nedostatka nikotina proizvodi niža razina serotonina. Međutim živčane se stanice obnavljaju te vrlo brzo počinju proizvoditi normalne razine navedene supstance."

Psihološke simptome teže je prevladati, a oni uključuju razvijanje drugačijeg mentalnog sklopa vezanog uz pušenje i razvijanje navika življenja kao nepušača. Kroz godine pušenja cigarete su nam služile kao utjeha i društvo. Sve životne događaje povezivali smo uz njih. Cigarete smo promatrali kao rješenje, a ne kao problem. Otkrivanje svih tih pogrešnih uvjerenja i njihova zamjena zdravijim alternativama koje će nam pomoći da se nosimo s teškim emocijama i situacijama, pomoći će nam i da promijenimo odnos koji imamo s cigaretama te razbijemo i psihološke navike pušenja. Pri tome valja imati na umu da je prestanak pušenja proces, a ne događaj. Svaka cigareta koju odlučite ne zapaliti doprinosi samom procesu i vodi vas korak bliže cilju.

hr Tue Jul 02 2019 13:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d14f81a29111c1ee18b4638/80
Foto: Pixabay

Istraživanje: Turistički radnici rjeđe idu na bolovanje, a kad odu, manji su trošak

Onoliko koliko djelatnici javnog i državnog sektora “vole” bolovanja, toliko si ga djelatnici u turizmu ne mogu priuštiti.

Prema podacima koje je za potrebe istraživanja prikupila profesorica s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Helga Maškarin Ribarić, turistički djelatnici, točnije radnici zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za petinu su rjeđe bolesni od prosječnog hrvatskog radnika, a statistika je posebno zanimljiva u odnosu na zdravstvene radnike.

Prema statistici HZZO-a, upravo zdravstveni radnici najčešće koriste bolovanje na teret državne osiguravajuće kuće, a u odnosu na njih, turistički djelatnici upola su rjeđe bolesni pa ih tako u prosjeku s posla zbog privremene nesposobnosti za rad dnevno izostaje tek nešto malo više od tisuću, piše novac.hr

Niži trošak rada

Ne čudi stoga, otkriva u svojem istraživanju “Razmjeri i efekti bolovanja u hrvatskom ugostiteljstvu” Helga Maškarin Ribarić, da bolovanja turističkih djelatnika čine i znatno manji trošak u ukupnom BDV-u (bruto dodana vrijednost): dok na razini svih sektora bolovanja domaćih radnika čine trošak od čak 2,86 posto bruto dodane vrijednosti, ista će statistika za sektor usluge pružanja smještaja i pripreme hrane biti upola manja, što znači da će troškovi bolovanja radnika u turizmu činiti samo 1,52 posto BDV-a od turizma.

Ipak, upozorava Maškarin Ribarić, ovo posljednje nije isključivo posljedica niže stope privremene nesposobnosti za rad u segmentu ugostiteljstva, nego, između ostalog, nastaje i zbog činjenice da u turizmu odnosno ugostiteljstvu bilježimo i nešto niži prosječni trošak rada po satu, što zajedno s niskom stopom odsutnosti s posla rezultira i značajno nižim troškovima bolovanja u odnosu na ostvareni BDV.

Više osiguranika

Analiza je svakako zanimljiva, ali Maškarin Ribarić upozorava na činjenicu da je tematika apsentizma u segmentu ugostiteljstva, posebno za zemlju u kojoj čak više od 16 posto BDP-a dolazi iz turizma, u najmanju ruku nedovoljno zastupljena, da ne spominjemo i vrlo skromnu javno dostupnu statistiku.

- Nažalost, tema apsentizma kao čimbenika koji utječe na produktivnost rada, u sektoru turizma, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, počela se pratiti relativno kasno, prvenstveno zato što je usluge kao rezultat rada znatno teže pratiti u odnosu na opipljive proizvode u proizvodnom sektoru, i to usprkos činjenici da uslužni sektor danas praktično čini čak 70 posto ukupnog BDP-a Europske unije.

Da bismo mogli utjecati na povećanje produktivnosti rada, posebnu pažnju trebamo posvetiti i odsutnosti s posla, no želimo li to moći raditi onako kako se to radi na razini EU, morat ćemo osigurati javnu dostupnost statističkih podataka, kao što je dinamika odsutnosti s posla po mjesecima te mnoge druge informacije - upozorava Helga Maškarin Ribarić za novac.hr koja je na temu apsentizma dosad napisala nekoliko znanstvenih radova.

U njima, među ostalim, otkriva i kako sektor pružanja usluge smještaja i pripreme hrane, osim po učestalosti korištenja plaćenog bolovanja, od prosječne hrvatske statistike odudara i po nekim drugim pokazateljima.

Među ostalim, sektor ugostiteljstva i hotelijerstva među rijetkima bilježi brži rast broja osiguranika u odnosu na prosjek za RH, i to od 6,66 posto u prosjeku godišnje u razdoblju između 2010. i 2018. (za usporedbu od samo 0,59 posto u prosjeku godišnje za Hrvatsku) te je u njemu tako u 2018. godini evidentirano 77.045 radnika ili 4,92 posto svih aktivnih osiguranika HZZO-a.

Slab doprinos

Ipak, rastućim brojkama usprkos, Maškarin Ribarić upozorava da turizam teško može generirati ekonomski rast na duge staze.

“Turizam je danas iznimno važan za domaće gospodarstvo pa svaki doprinos povećanju njegove profitabilnosti, uključujući i onaj koji je ostvariv kroz upravljanje apsentizmom i bolovanjima, zaslužuje posebnu pažnju. Nažalost, turizam je sektor s niskom produktivnošću, nižom od većine ostalih ekonomskih aktivnosti, što znači da, usprkos dobrim rezultatima, vjerojatno neće biti u stanju generirati održivi ekonomski rast na dugi rok te će njegova niska produktivnost, u kombinaciji s visokim udjelom u BDP-u, i dalje davati slab doprinos ekonomskom rastu”, zaključuje Maškarin Ribarić za novac.hr

hr Thu Jun 27 2019 19:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .