Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55196e2e1766fd542f8b4783/80
Foto: FZS Facebook

Festival znanosti od 20. do 25. travnja u Splitu

U šest dana svi zainteresirani će sigurno pronaći nešto zanimljivo, a cilj Festivala znanosti je približiti znanost javnosti

Za dvadesetak dana (preciznije, od 20. do 25. travnja) održat će se 13. po redu Festival znanosti 2015.  na nekoliko lokacija u Splitu tako da znate rezervirati barem neki od termina za ono što Vam se čini najzanimljivije. A bit će doista interesantnih stvari, predavanja i aktivnosti razne tematike, a bit će i ponekih predavanja identičnih kao i prošle godine, vjerojatno zbog dobre posjećenosti... Festival znanosti (www.festivalznanosti.hr) održava se inače na državnoj razini u organizaciji Sveučilišta u Osijeku, Rijeci i Splitu, British Councila i Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Festival znanosti je godišnji festival znanja, inovacije i tehnologije. Osim zainteresiranih posjetitelja, ovo je i pravo mjesto (preciznije više njih) za studente nekog od tehničkih fakulteta, koji vole znanost, jedu tehnologiju za doručak i sanjaju o neutrinu. Makar je jedan od ciljeva Festivala znanosti približiti znanost javnosti.

Vjerujemo da će detaljni raspored s mjestima planiranih aktivnosti pobuditi znatiželju kod Vas, poštovani čitatelji.

 

20. TRAVNJA, PONEDJELJAK

Galerija umjetnina

10:00 – 15:00  GU  Pokusi  Radionice, pokusi

11:00 – 12:00  GU  Protokol  Otvaranje 13. Festivala znanosti u Splitu

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Nuspojave necijepljenja, Janoš Terzić

Prirodoslovno-matematički fakultet

12:00 – 13:00  PMF  Predavanje  Roboti i istraživanje Sunčeva sustava, Saša Mladenović, Goran Zaharij

13:00 – 14:00  PMF  Predavanje  Platonova usporedba s pećinom – značenje sunca, Ivan Tadić

14:00 – 15:00  PMF  Predavanje  Što je to svjetlost?, Franjo Sokolić

14:15 – 15:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

15:00 – 16:00  PMF  Predavanje  Priča o fotonu, Tomislav Živković

15:15 – 16:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

16:00 – 17:00  PMF  Predavanje  Kvantna iznenađenja hladnih atoma elementa otkrivenog na Suncu, Leandra Vranješ Markić

16:15 – 17:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

17:00 – 18:00  PMF  Predavanje  Astigmatizam, Paško Županović

18:00 – 19:00  PMF  Predavanje  Po uzoru na Sunce… Fizika plazme, fuzijska tehnologija i razvoj ITER-a, Dragan Poljak

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Najsilovitije svjetlo u Svemiru, Nikola Godinović

Gradska knjižnica Marka Marulića

18:00 – 19:00  GKMM  Prezentacija  Sunce – simbol jedinstva ili?, Zoran Ljubić

Gradsko kazalište lutaka

18:00 – 19:00  GKL  Predavanje  Kemija od koje ne boli glava (priča o  aspirinu), Maja Marasović

19:00 – 20:00  GKL  Prezentacija  Tajna svjetlosti iz morskih dubina i disko klubova, Maja Biočić

Patološko-anatomski kompleks

14:00 – 15:00  PAK  Radionica, S3  Kako je rak upoznao egzistencijski nemir?, Ivana Beljan, Tonka Borovina, Marin Ćulum, Monika Čikeš, Antea Grubišić

Kinoteka Zlatna vratna

17:00 – 19:30  KZV  Predavanje  Sunčana strana matematike, Antonela Czwyk Marić

19:30 – 20:30  KZV  Izložba  Izložba fotografija „Crometeo: Meteorološki kontrasti IV“

 

21. TRAVNJA, UTORAK

Pravni fakultet Split

14:00 – 16:00  PF  Prezentacija  Simulacija suđenja pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Matko Pajčić

Zajednica tehničke kulture

Po dogovoru  ZTK  Radionica  Radionica modelarstva i robotike (1 - obvezna najava) Prirodoslovni muzej Split

09:00 – 10:00  PM  Predavanje  Morski psi Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

10:00 – 11:00  PM  Predavanje  Znanstveno ronjenje, Fedra Dokoza i David Udovičić

11:00 – 12:00  PM  Predavanje  Ribolovni alati Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Dokazi u medicini - kako prepoznati neutemeljene terapije?, Livia Puljak

Botanički vrt

16:00 – 19:00  BV  Radionica  Biljka i Sunce, Mirko Ruščić, studenti biologije i kemije PMF-a 

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:30  KZV  Tribina  Vode Crvenog i Modrog jezera, Hrvoje Gotovac, Veljko Srzić, Ivo Andrić, Ognjen Bonacci, Branimir Jukić

18:30 – 19:30  KZV  Predavanje  Šest brojeva koji oblikuju svemir, Nikola Godinović

Medicinski fakultet u Splitu

15:00 – 18:00  MEF  Radionica, S3  Set the electrodes for the heart of the Sun, Ivana Marelja, Ružica Tokalić (2 - obvezna najava)

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 18:00  GKMM  Predavanje  Uporaba energije u Splitu – održivi urbanizam, Višnja Kukoč

18:00 – 19:00  GKMM  Predavanje  Tijelo Mjesecu, duša Suncu, Ana Torlak

Prirodoslovno-matematički fakultet

16:00 – 17:00  PMF  Predavanje  Fotosinteza, Matilda Sprung

17:00 – 17:30  PMF  Predavanje  Sunce i živi svijet u moru, Antonela Paladin 17:30 – 18:00  PMF  Predavanje  Bioraznolikost podzemnog svijeta - život bez sunca, Sanja Puljas

18:00 – 19:00  PMF  Predavanje  Sunce i evolucija pigmentacije kože u ljudi, Jasna Puizina, Domagoj Vukić, Kristina Ćubić

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Ozon – (ne)prijatelj čovjekovog zdravlja, Mia Pavlinović

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Nastajanje boja u oku, Lukša Popović

 

22. TRAVNJA, SRIJEDA

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Medicinski fakultet Split

16:30 – 18:30   MEF  Radionica  Splitwarts - mala škola čarobiranja, Vedrana Čikeš Čulić

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Električna vozila, Nikša Čatipović

Kemijsko-tehnološki fakultet: Otvoreni dan Fakulteta

10:00 – 13:00   KTF   Face-in-hole  Slikajte se s Dexterom, Znanstvena školica

10:00 – 13:00   KTF  Izložba  Periodni sustav elemenata od sapuna – izložba sapuna, Znanstvena školica 

10:00 – 13:00   KTF  Pokusi  Je li moguće hodati po vodi?, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta

10:00 – 13:00   KTF  Pokusi  Divovski baloni od sapunice, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta

10:00 – 12:00  KTF  Pokusi

S1, S2

„Šaljivi i poučni kemijski pokusi“, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta (3 - obvezna najava)

12:00 – 14:00   KTF  Pokusi

S2, S3

„Kemijske čarolije“, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta (2 - obvezna najava) 10:00 – 10:20   KTF  Prezentacija  Zadaje li vam kemija glavobolju?, šaljivi kemijski spotovi

10:20 – 11:00  KTF  Predavanje  Matematika – promjena kroz objektiv, Branka Gotovac

11:00 – 12:00   KTF  Predavanje  Kako prepoznati dobar pršut?, znanstveno-popularno predavanje i degustacija pršuta, Zvonimir Marjanović

i Mladenka Šarolić

12:00 – 12:30   KTF  Predavanje  Biodizel iz otpadnog ulja –praktično rješenje prema održivom razvoju, Mia Grga

12:30 – 13:00   KTF  Predavanje  D or Die, Olivera Politeo i Ivana Carev

13:00 – 14:00  KTF  Predavanje /

radionica

Kako razvrstati kućanski otpad?, Ladislav Vrsalović i Matko Erceg

14:00 – 15:00   KTF  Radionica  Postani vrstan poznavatelj kemije!, šaljivi kemijski kvizovi i kratka znanstveno-popularna predavanja

studenata, znanstvenih novaka i poslijedoktoranada.

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 18:00  GKMM  Tribina  Značenje vode u prirodi, Hrvoje Gotovac, Veljko Srzić, Ivo Andrić

18:00 – 19:30  GKMM  Predavanja  Specifičnosti poljoprivrede pod mediteranskim suncem, Marko Runjić, Gabriela Vuletin Selak, Ana

Mucalo, Tonka Ninčević, Irena Budić Leto, Maja Jukić Špika, Marin Čagalj

18:30 – 19:15  GKMM  Predavanje  Vitamin D i imunosni sustav, Srđana Čulić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV uč.  Radionice  4P Sunca, radionica za učitelje i nastavnike, Gordana Cecić-Sule, Antonela Czwyk Marić, Ivana Katavić

18:30 – 19:30  KZV  Predavanje  Možemo li razumjeti autizam?, Vedrana Vučković i Tanja Mravak

19:30 – 19:50  KZV  Predavanje  Morski fitoplankton, Živana Ninčević-Gladan

19:50 – 20:10  KZV  Predavanje  Bakterije u moru, Slaven Jozić

20:10 – 20:30  KZV  Predavanje  Sunce i sedimenti u Jadranu, Danijela Bogner 20:30 – 20:45  KZV  Predavanje  Fenotipska obilježja divljih i uzgojnih populacija riba – prepoznaj uljeza!, Tanja Šegvić-Bubić

20:45 – 21:00  KZV  Predavanje  Doprinosi hrvatskih prirodoslovaca istraživanju Jadranskog mora, Jakov Dulčić

 

23. TRAVNJA, ČETVRTAK

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

9:30 – 15:00  FESB  Smotra  Budi i ti znanstvenik; smotra pokusa i istraživačkih radova učenika osnovnih i srednjih škola

9:30 – 15:00  FESB  Izložba  Umjetnost u službi znanosti, Višnja Mach Orlić i Vanja Škrobica

Prirodoslovni muzej Split

09:00 – 10:00  PM  Predavanje  Morski psi Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

10:00 – 11:00  PM  Predavanje  Znanstveno ronjenje, Fedra Dokoza i David Udovičić

11:00 – 12:00  PM  Predavanje  Ribolovni alati Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

Riva

10:00 – 13:00

16:00 – 19:00

Riva  Radionica  Uz našu pomoć plovite sigurno i kad (ni)je sunčano, Marko Mlinar, Srđan Čupić, Lea Vojković i Filip

Plavčić

10:00 – 13:00

16:00 – 19:00

Riva  Istraživački brod

BIOS DVA

Sunce – izvor života u moru, Morović, M., Čikeš-Keč, V, Šestanović, S., Skejić, S., Bušelić, I., Žuljević, A.,

Stagličić, N., Matijević, S.

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Ergometar

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Antropometrijska mjerenja i izračun somatotipa 11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Mjerenje volumena i kapacitete pluća (Spirometrija)

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Pregled stopala (Foot scan)  

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Prezentacija projekata Fakulteta 

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Kuda ide ovaj svijet? (predavanja o klimatskim promjenama), Natalija Dunić, Jandranka Sepić, Ivica Vilibić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV  Predavanje  Lovci na oluje, Crometeo

18:00 – 19:00  KZV  Predavanje  Voda u kršu Hrvatske, Ognjen Bonacci

19:00 – 20:00  KZV  Prezentacija  Djelovanje vjetra i požara na građevine, Neno Torić, Vladimir Divić

20:00 – 21:00  KZV  Predavanje  Sunce moje malo - zvijezda koja život znači, Ivica Puljak

Gradska knjižnica Marka Marulića

18:00 – 24:00  GKMM  Aktivnost  Noć knjige 2015.

 

24. TRAVNJA, PETAK

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Radio-klub Split

10:00 – 14:00  RKS  Radionica  Određivanje teških metala i droga na instentima, Miroslav Orlov Botanički vrt

09:00 – 13:00  BV  Radionica  Biljka i Sunce, Mirko Ruščić, studenti biologije i kemije PMF-a 

Prirodoslovno-matematički fakultet

14:00 – 20:00  PMF  Pokusi  Eksperimenti iz fizike: Svjetlost

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Matematika-promjena kroz objektiv, Branka Gotovac

Dioklecijanovi podrumi

16:00 – 18:00  Podrumi  Radionica  Gledanje nevidljivog, Josip Crnjac, Andrijana Risović

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 20:00  GKMM  Predavanje,

prezentacija

Oko – operacija mrene, povišeni očni tlak. Predavanje, film i mjerenje očnog tlaka, Veljko Rogošić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV  Predavanje  Naftnogeološke okolnosti u Hrvatskoj s posebnim obzirom na Jadransko podmorje, Josipa Velić

18:00 – 19:00  KZV  Predavanje  Kako prepoznati dobar pršut?, znanstveno-popularno predavanje i degustacija pršuta, Zvonimir Marjanović

i Mladenka Šarolić

Obala Bačvice

17:00 – 22:00  OB  Promatranje  Promatranje Sunca i noćnog neba, Zoran Knez

 

25. TRAVNJA, SUBOTA

GKMM

9:00 – 10:00    Predavanje  Strukturne boje – spektakl svjetlosti u prirodi, Ivica Aviani 10:00 – 11:00    Predavanje  Koliki su zapravo rasponi Jadrana, Ivo Babić

11:00 – 12:00    Predavanje  Izrada bušotina u podmorju, Zdenko Krištafor

12:00 – 13:00    Tribina  Eksploatacija Jadrana, Franjo Sokolić, učesnici: Ivo Babić, Zdenko Krištafor i Ivica Aviani

Medicinski fakultet Split

10:00 – 14:00  MEF  Radionica  Upoznajmo čovjekovo tijelo, Sandra Kostić, Katarina Vukojević, Ivica Grković, Damir Sapunar, Natalija

Filipović, Livia Puljak, Svjetlana Došenović, Ana Vuica, Milka Jerić, Nikola Ključević (4 - obvezna najava)

Prirodoslovno-matematički fakultet

10:00 – 12:00  PMF  Radionica  Klorofiloteka, Viljemka Bučević Popović

Obojena svjetlost

22:00 – 01:00  Obojena  Party  Astroparty

 

Termin po dogovoru, 20 – 25. travnja

Osnovne škole po dogovoru  Radionica  Molekula koja skriva tajnu života, Ivana Lepen Pleić i Ivana Bušelić (5 - obvezna najava)

Facebook komentari

hr Mon Mar 30 2015 17:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3182adb9e03ead258b4588/80
Foto: Pixabay

WHO potvrdio: Medicinska marihuana nema štetnih posljedica na zdravlje

Tvrtka Leafly, koja je postala najveći svjetski izvor informacija o medicinskoj marihuani, objasnila je da CBD za razliku od THC-a nije psihoaktivni sastojak te ima potencijal za primjenu u liječenju mnogih stanja i bolesti
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je da medicinska marihuana nema štetnih posljedica na zdravlje. Nakon godina nagađanja o mogućim nuspojavama, WHO je objavio da aktivni kanabinoid CBD u medicinskoj marihuani ne utječe štetno na zdravlje, već je pogodan za liječenje epilepsije i u palijativnoj skrbi. 

CBD nije ni opasan, niti izaziva ovisnost, naveo je WHO u novom izvješću u srijedu, u kojem stoji: 

"Povećan je interes američkih saveznih država za upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, uključujući palijativnu njegu. Kao odgovor na to povećanje interesa, WHO je u posljednjih nekoliko godina skupio snažnije dokaze o medicinskoj upotrebi i nuspojavama kanabisa i njegovih sastojaka". "Novi dokazi prikupljeni ispitivanjima na životinjama i ljudima pokazuju da upotreba kanabisa ima terapeutski učinak na epileptične napadaje i povezana stanja". 

Potencijal za liječenje mnogih bolesti, uključujući depresiju i ovisnost 

Raul Elizalde, otac iz Meksika koji se borio za legalizaciju medicinske marihuane kako bi pomogao kćeri koja doživljava stotine napadaja svaki dan, oduševljen je ovim vijestima: 

- Presretan sam što se vodeći svjetski zdravstveni stručnjaci slažu da CBD ima terapijski učinak na različita medicinska stanja. - izjavio je Elizalde za Mail Online. 

Tvrtka Leafly, koja je postala najveći svjetski izvor informacija o medicinskoj marihuani, objasnila je da CBD za razliku od THC-a nije psihoaktivni sastojak te ima potencijal za primjenu u liječenju mnogih stanja i bolesti. 

- Postoje dokazi da bi CBD mogao imati neuroprotektivna, protuupalna i analgetička svojstva te potencijalnu terapeutsku vrijednost u liječenju poremećaja kao što su depresija, tjeskoba i ovisnost. - navodi Leafly. - prenosi Index

Facebook komentari

hr Wed Dec 13 2017 21:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1d545cb9e03e89108b45ec/80
Foto: Sveučilište u Zadru

Na Dugom otoku pronađena paleolitička Venera!

Nalazište Vlakno omanja je pećina smještena po sredini Dugog otoka. Veliki ulaz s pogledom na otok Ravu i manja zaštićena galerija otvorena prema sunčanoj strani, uz izvor vode koji se u prošlosti nalazio u blizini, učinili su je idealnim mjestom za boravak manjih zajednica još od duboke prapovijesti

Istražujući pećinu Vlakno na Dugom otoku, koja zbog bogatstva nalaza već niz godina privlači pažnju znanstvene javnosti, arheolozi su u sloju starom 15 tisuća godina otkrili paleolitičku Veneru, jedinstven nalaz za Hrvatsku, ali rijedak i za europske pojmove.

Među dosadašnjim nalazima pronađenima na Dugom otoku su i ostaci "najstarijega Dalmatinca", nazvanoga Šime, a u ovoj su arheološkoj kampanji istraživači, uz različite nalaze standardne za nalazišta toga vremena, iskopali i dva vrlo rijetka koštana harpuna te paleolitičku Veneru pa je tako Dugi otok nakon Šime dobio i svoju Lili, kako su je istraživači nazvali, potvrdio je Hini doc. dr. sc. Dario Vujević s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Nalazište Vlakno omanja je pećina smještena po sredini Dugog otoka. Veliki ulaz s pogledom na otok Ravu i manja zaštićena galerija otvorena prema sunčanoj strani, uz izvor vode koji se u prošlosti nalazio u blizini, učinili su je idealnim mjestom za boravak manjih zajednica još od duboke prapovijesti.  

Iz istog razloga privukla je i istraživače s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, najprije pokojnog profesora Zdenka Brusića, a kasnije i njegove mlađe kolege Darija Vujevića i Matu Paricu.

Uz pomoć stručne ekipe u kojoj su se izmjenjivali studenti arheologije i znanstvenici s različitih europskih institucija, do danas je u pećini provedeno petnaestak istraživačkih kampanja u kojima je dosegnuta dubina od pet metara, s kulturnim slojevima koji se u kontinuitetu mogu pratiti sve do 19.500 godina starosti.

To je pećinu Vlakno smjestilo u krug malobrojnih nalazišta šireg jadranskog područja na kojem je moguće pratiti razvoj posljednjih faza starijeg kamenog doba i njegov postupni prelazak u kulturno razdoblje mezolitika.

- Nova istraživanja na svjetlo dana iznijela su niz nalaza gotovo jedinstvenih na ovom prostoru koji pokazuju da će pećina Vlakno još dugo imati važnu ulogu u tumačenju ponašanja ranih prapovijesnih zajednica. Trenutačno je fokus istraživanja usmjeren na slojeve iz razdoblja gornjeg paleolitika, na vrijeme neposredno prije velike vulkanske erupcije na Flegrejskim poljima u Napuljskom zaljevu koja se dogodila prije 14.900 godina, a koja je svoj trag na ovim prostorima ostavila u vidu desetak centimetara debelog sloja vulkanskog pepela nataloženog u pećini. - objašnjava Vujević.

Vrijeme je to, dodaje, neposredno nakon vrhunca posljednjeg ledenog doba, najhladnijeg razdoblja u novijoj klimatskoj povijesti, kada je cijeli Jadran izgledao drukčije nego danas. Zbog zadržavanja vode u ledenjacima na sjevernom dijelu hemisfere, morska razina pala je za više od 100 metara. Jadransko more bilo je svedeno na poluzatvoreni bazen, dok je sjeverni dio današnjeg mora bila prostrana dolina rijeke Po, kaže Vujević.

- Pećina se nalazila visoko iznad okolnog prostora, a cijeli Dugi otok imao je oblik grebena visokog od 100 do 400 metara iznad tadašnjih dolina. Unatoč hladnim uvjetima ledenog doba, prostrani krajolik okružen planinskim lancima Alpa i Dinarida i natapan vodom rijeke Po, predstavljao je zaštićenu zonu i pogodno područje kako za biljke i životinje, tako i za paleolitičke zajednice lovaca-skupljača. - ističe.

Mnogobrojni nalazi kostiju krupnih životinja, poput jelena, divljeg konja i divljeg goveda upućuju na to da je u starijem kamenom dobu lov bio glavni izvor prehrane stanovnika pećine Vlakno. O lovnim vještinama paleolitičkih stanovnika pećine, osim ostataka njihova ulova, svjedoče i brojni ostaci oružja za lov i oruđa za obradu ulovljenog plijena. To su  uspješni lovci koji koriste kako male projektile tako i velike kremene šiljke koji su pronađeni među tisućama komada kremenih izrađevina.

Koštani harpuni - najstariji primjerci ove vrste oruđa na širem jadranskom području

Posebno mjesto u lovnom inventaru tih zajednica zauzimaju dva koštana harpuna, koja predstavljaju izniman nalaz. U južnoj i jugoistočnoj Europi harpuni su izrazito rijetki sve do mezolitika. Kod nas su pronađeni na lokalitetu Šandalja II kod Pule (10.800 godina prije sadašnjosti), a iz razdoblja kraja gornjeg paleolitika potječu i harpuni iz mlađih faza lokaliteta Badanj kod Stoca u BiH (od 12.500 do 10.500 godina prije sadašnjosti). Uz rijetkost ovakvih nalaza, starost harpuna iz Vlakna od 15.000 godina čini ih i najstarijim primjercima ove vrste oruđa na širem jadranskom području.

- Iako prvenstveno usmjerene na lov, paleolitičke zajednice nisu zanemarivale niti druge vidove života. Osobni ukrasi prate nalaze utilitarnog karaktera, a Vlakno se i u toj domeni ističe po broju i vrsti nalaza. I dok su u mezolitičkim slojevima glavni ukras predstavljali probušeni morski puževi, sada među nalazima ove vrste dominiraju probušeni zubi jelena te probušene školjke čaške, pa se može reći da stanovnici Vlakna prate trendove toga vremena. Nije tu riječ o modi, nego su osobni ukrasi tada bili odraz simbolizma koji je zajednički brojnim populacijama lovaca-skupljača. - otkriva Vujević.

U cijeloj paleti nalaza koji, osim estetskog vjerojatno imaju i izrazito simboličko značenje, posebno mjesto zauzima pronalazak antropomorfnog privjeska, dodaje. Iako nije sačuvan u cijelosti, sasvim je jasno da je riječ o stiliziranom prikazu ljudskog lika dodatno ukrašenog različitim šrafurama.

Lili - jedinstven nalaz

- Premda bez istaknutih obilježja kao kod poznatog primjerka iz Willendorfa u Austriji, predmeti ove vrste gotovo se isključivo opisuju kao ženski likovi i spadaju u kategoriju tzv. paleolitičkih Venera. Primjerci stiliziranih antropomorfnih privjesaka mogu se naći na drugim nalazištima iz ovog razdoblja kao što su, primjerice, Dolni Vestonice u Češkoj ili Mal'ta u Rusiji, a ukrasi, tj. šrafure koje ispunjavaju površinu privjeska neodoljivo podsjećaju na slične gravure s lokaliteta Predmosti u Češkoj. Vrijednost ovog nalaza može se sagledati u činjenici da su u Hrvatskoj, tek na lokalitetu Vela spila na otoku Korčuli, pronađeni ulomci životinjskih figura, čime smo i mi došli na popis zemalja u kojima su pronađeni tragovi paleolitičke umjetnosti. - kaže Vujević.

No, Venera iz pećine Vlakno, napominje, jedinstvena je jer prvi put imamo i prikaz ljudskog lika. A jedinstven nalaz zahtijevao je i ime.

- Nazvana je Lili u čast kolege koji već godinama aktivno sudjeluje u istraživanjima pećine. Sada je na konzervaciji, nakon čega joj slijedi znanstvena obrada, a poslije predstavljanja nije isključeno da njezin lik u budućnosti dobije širi značaj i postane jedan od prepoznatljivih suvenira Dugog otoka. - najavljuje istraživač Dario Vujević s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Arheološka istraživanja pećine Vlakno ne bi bila moguća bez financiranja u sklopu projekta UIP-2014-09-1545 Hrvatske zaklade za znanost, ali i bez svestrane podrške Ministarstva kulture, Sveučilišta u Zadru i Općine Sali.

Facebook komentari

hr Tue Nov 28 2017 13:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c7cc96b473985ac18b4594/80

Bakterije postaju otporne na antibiotike! Smrt prijeti i od posjekline

U desecima laboratorija diljem svijeta očajnički se traga za novom generacijom antibiotika koja bi mogla zaustaviti katastrofu koja se sprema, no još nema rezultata
U samo nekoliko dana koliko je trebalo da se razvije groznica, Josip je izgubio gotovo petinu kilaže. Nakon što je negdje, najvjerojatnije u autobusu dok se vozio s posla kući, pokupio bakteriju, ono što se u prvi trenutak činilo kao obična gripa preraslo je u vrlo snažnu upalu pluća, a sada su i organi počeli otkazivati... Liječnici su stvar pokušali sanirati antibioticima, ali bez uspjeha. Zahvatila ga je bakterija otporna na ove lijekove, i sve što je sada moguće je nadati se najboljem. No nada je vrlo krhka...

Ovo je scenarij koji bi se uskoro mogao događati u hrvatskim, ali i europskim bolnicama, piše Večernji list.

Nije stvar u neodržavanju higijene, lošoj zdravstvenoj tehnologiji, klimavom znanju, već problem leži u činjenici da su bakterije na postojeće antibiotike postale otporne. Ono što je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo, postaje stvarnost s kojom ćemo se uskoro morati suočiti. Stvarnost u kojoj ćemo za nekoliko godina početi umirati i od banalnih ozljeda, uboda na zahrđali čavao, od obične posjekline. Rutinske operacije poput operacije slijepog crijeva postat će noćna mora zbog učestalih infekcija, dok na transplantaciju organa možemo zaboraviti. Da bi se presadio organ, potrebno je srušiti prirodni imunitet pacijenta kako tijelo ne bi odbacilo donirani organ, ali ga je ujedno nužno zaštititi od infekcija antibioticima. Sada ti antibiotici postaju potpuno neučinkoviti. Ovo je prikrivena noćna mora s kojom se EU pokušava nositi već godinama, s upitnim uspjehom.

Posljednja generacija antibiotika, među kojima je i Plivin Sumamed, razvijena je prije tridesetak godina, a novih vrsta antibiotika nema na vidiku. Pacijenti ih sami traže U ovome trenutku pokušava se smanjiti izdavanje i uporaba antibiotika na najmanju moguću mjeru kako bi se što dulje zadržao njihov medicinski potencijal. Naime, upravo zato što se za antibioticima već godinama olako poseže, zbog njihove sveprisutnosti, bakterije razvijaju otpornost, svojevrsni imunitet na postojeće antibiotike. Smanjiti količinu antibiotika u okolišu jedina je mogućnost usporavanja bakterija u potpunom razvoju imuniteta na lijekove. – Problem je u tome što su hrvatski i europski pacijenti jednostavno naučeni na antibiotike, a liječnici ih prepisuju i za najjednostavnije bolesti, čak i tamo gdje potrebe za antibioticima jednostavno nema jer nisu u takvim slučajevima djelotvorni. Pacijenti nerijetko dolaze k liječnicima zahtijevajući da im se izdaju antibiotici, ne želeći otići iz ordinacije dok ne dobiju recept. I često u tome uspijevaju. Na sreću, ovakva je praksa ipak sve rjeđa jer su liječnici svjesni problema koji se nalaze pred nama – kaže jedan od liječnika opće medicine u Zagrebu. Situacija je toliko teška i zabrinjavajuća da je EU još prije desetak godina, predviđajući ovakav razvoj događaja, postavio borbu protiv otpornosti na antibiotike kao svoj vodeći cilj u zdravstvu. U to vrijeme malo je tko izvan zdravstvenih krugova bio uopće svjestan kakva se potencijalna katastrofa sprema, no to je sada vrlo bliska i izvjesna opasnost.

– Slijedi zastrašujuća budućnost. Budućnost u kojoj će rutinske operacije, porođaji, upale pluća, pa čak i kožne infekcije postati smrtonosne. Ovo je problem koji ne poznaje granice, koji moramo rješavati zajedno, na razini Europske unije i svijeta, svi skupa. No rezultati su zabrinjavajući jer smo, u razdoblju od 2013. do 2016., a to su posljednji podaci, vidjeli golem porast bakterija otpornih na antibiotike – rekao je za Večernji list Vytenis Andriukaitis, povjerenik Europske komisije za zdravstvo. A ti podaci pokazuju i da je Hrvatska u prilično nepovoljnim položaju. Posebno je to izraženo u slučaju bakterije Acinetobactera, uzročnika upale pluća i infekcija krvožilnog sustava. Ova bakterija upravo na području Hrvatske, ali i Italije, Grčke, Bugarske, Rumunjske i Mađarske, razvija žestoku otpornost na antibiotike i upravo se protiv infekcija nastalih ovom bakterijom liječnici sve teže bore. Možda zvuči čudno, no većinu antibiotika na kojima bakterije stječu otpornost ne dolazi samo iz zdravstva već i iz poljoprivrede. Naime, antibiotici se već desetljećima vrlo neselektivno koriste u stočarstvu kako bi se poboljšali rezultati tova, a životinje preventivno “pokrile” pred bolestima. Antibiotici se miješaju u krmne smjese još u tvornicama stočne hrane prije nego što su uopće došle do životinja kojima su namijenjene. Kako je riječ o preventivnim, malim količinama antibiotika, one predstavljaju savršen poligon bakterijama za stjecanje otpornosti. Ujedno, ove blage količine antibiotika završavaju u mesu životinja, u mlijeku, jajima koje svakodnevno jedemo, čime bakterije dobivaju dodatna mjesta za “čeličenje”. Svemu tome treba dodati i okoliš, u kojemu završava otpad s farmi pun niskih doza antibiotika.

Šteta je učinjena – U takvom okruženju pravo je čudo da se otpornost bakterija na antibiotike nije i ranije i brže počela razvijati. Antibiotici se sada manje koriste u stočarstvu nego prije nekoliko godina, no šteta je već uvelike načinjena – kaže dr Ivan Carević. Europska unija već neko vrijeme razvija modele sprečavanja prekomjerne uporabe antibiotika, a u radne skupine okuplja stotine liječnika, mikrobiologa, farmaceuta i veterinara kako bi osmislili učinkovit način suzbijanja infekcija bakterijama otpornim na antibiotike. Upravo je prije nekoliko dana, tijekom Antibiotici awareness, predstavljen i novi sustav nazvan One health, kojim bi se pokušalo, s vremenom, suzbiti ovaj problem. A ovaj je sustav doista golem. Obuhvaća Europsku agenciju za hranu, Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti, Europsku agenciju za lijekove, te Europsku agenciju za okoliš.

Ideja je da ovaj sustav prati, provjerava i reagira na terenu diljem cijele Europske unije kako bi se smanjila uporaba antibiotika na svim razinama. Ujedno, pokušava se u farmaceutskoj industriji stimulirati razvoj novih vrsta antibiotika na koje bakterije još nisu stekle otpornost, ali i niz drugih mjera poput razvoja novih cjepiva kojima se infekcije mogu spriječiti. Tu je i razvoj novih, suvremenijih i boljih načina dijagnoze infekcija, ali i rad na edukaciji poljoprivrednika te uvođenju naprednih stočarskih sustava koji ne uključuju uporabu antibiotika.

– Iako vidimo već na početku blagi napredak, trebat će učiniti još puno toga da bi stanje bilo pod kakvom-takvom kontrolom, da bi se otpornost bakterija na antibiotike smanjila na prihvatljivu razinu. Zasad otpornost bakterija, pogotovo sojeva Acinetobacter i Escherichia coli raste, i to na području cijele Europe. Pacijenti zaraženi ovim bakterijama imaju danas vrlo ograničene mogućnosti liječenja – kaže Andrea Ammon, direktorica Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58340c841eea8facdb8b45ae/80
Foto: Screenshot YouTube

Perad uzročnik trećine bakterijskih crijevnih infekcija

Piletina je jedan od glavnih uzroka zaraze vrstom bakterije koja uzrokuje upalu tankog crijeva, a najčešće je prate dijareja, trbobolja, glavobolja, povraćanje i visoka temperatura.

Znanstvenici s berlinskog instituta Robert Koch ustanovili su da je uzrok trećine crijevnih infekcija kod pacijenata zaraza gram negativnom bakterijom iz roda Campylobacter, koja se uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu, s obzirom na to da je "stanovnik" probavnog sustava gotovo svih životinjskih vrsta. Ima je i u kamenicama i drugim školjkašima.  

Ova se bakterija jednostavno uništava visokom temperaturom, a s obzirom na to da je hrana glavni put prijenosa dobrom će se termičkom obradom hrane bakterija uništiti.

Do pojave simptoma bolesti obično dolazi dva do pet dana nakon zaraze bakterijom, no može varirati i od jednoga do 10 dana. Uobičajeni klinički simptomi bolesti su proljev, trbobolja, visoka temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje. Simptomi obično traju tri do šest dana.

Smatra se da je glavni put prijenosa bakterije hrana, najčešće nedovoljno toplinski obrađeno meso, osobito piletina.

Bolest može imati smrtonosan ishod za sasvim malu djecu, osobe treće životne dobi i one slabog imuniteta. 

Studija instituta se temelji na odgovorima iz upitnika što ga je ispunilo oko 2000 osoba koji su bar jednom imali kampilobakteriozu.

Iz instituta su kazali da EU do 2018. planira odrediti gornju granicu bakterija campylobacter kod peradi. Ističu da se bakterija uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu te da u mesu može završiti za vrijeme klanja. 

Prevencija podrazumijeva uobičajene higijenske mjere poput pranja ruku, osobito nakon rada sa sirovom hranom i obavljanja nužde, pranja posuđa i radnih površina, dobru termičku obradu hrane, upotrebu ispravne vode za piće, temeljito pranje voća i povrća koje se jede sirovo i prokuhavanje domaćeg mlijeka. 

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 15:05:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .