Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55196e2e1766fd542f8b4783/80
Foto: FZS Facebook

Festival znanosti od 20. do 25. travnja u Splitu

U šest dana svi zainteresirani će sigurno pronaći nešto zanimljivo, a cilj Festivala znanosti je približiti znanost javnosti

Za dvadesetak dana (preciznije, od 20. do 25. travnja) održat će se 13. po redu Festival znanosti 2015.  na nekoliko lokacija u Splitu tako da znate rezervirati barem neki od termina za ono što Vam se čini najzanimljivije. A bit će doista interesantnih stvari, predavanja i aktivnosti razne tematike, a bit će i ponekih predavanja identičnih kao i prošle godine, vjerojatno zbog dobre posjećenosti... Festival znanosti (www.festivalznanosti.hr) održava se inače na državnoj razini u organizaciji Sveučilišta u Osijeku, Rijeci i Splitu, British Councila i Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Festival znanosti je godišnji festival znanja, inovacije i tehnologije. Osim zainteresiranih posjetitelja, ovo je i pravo mjesto (preciznije više njih) za studente nekog od tehničkih fakulteta, koji vole znanost, jedu tehnologiju za doručak i sanjaju o neutrinu. Makar je jedan od ciljeva Festivala znanosti približiti znanost javnosti.

Vjerujemo da će detaljni raspored s mjestima planiranih aktivnosti pobuditi znatiželju kod Vas, poštovani čitatelji.

 

20. TRAVNJA, PONEDJELJAK

Galerija umjetnina

10:00 – 15:00  GU  Pokusi  Radionice, pokusi

11:00 – 12:00  GU  Protokol  Otvaranje 13. Festivala znanosti u Splitu

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Nuspojave necijepljenja, Janoš Terzić

Prirodoslovno-matematički fakultet

12:00 – 13:00  PMF  Predavanje  Roboti i istraživanje Sunčeva sustava, Saša Mladenović, Goran Zaharij

13:00 – 14:00  PMF  Predavanje  Platonova usporedba s pećinom – značenje sunca, Ivan Tadić

14:00 – 15:00  PMF  Predavanje  Što je to svjetlost?, Franjo Sokolić

14:15 – 15:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

15:00 – 16:00  PMF  Predavanje  Priča o fotonu, Tomislav Živković

15:15 – 16:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

16:00 – 17:00  PMF  Predavanje  Kvantna iznenađenja hladnih atoma elementa otkrivenog na Suncu, Leandra Vranješ Markić

16:15 – 17:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

17:00 – 18:00  PMF  Predavanje  Astigmatizam, Paško Županović

18:00 – 19:00  PMF  Predavanje  Po uzoru na Sunce… Fizika plazme, fuzijska tehnologija i razvoj ITER-a, Dragan Poljak

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Najsilovitije svjetlo u Svemiru, Nikola Godinović

Gradska knjižnica Marka Marulića

18:00 – 19:00  GKMM  Prezentacija  Sunce – simbol jedinstva ili?, Zoran Ljubić

Gradsko kazalište lutaka

18:00 – 19:00  GKL  Predavanje  Kemija od koje ne boli glava (priča o  aspirinu), Maja Marasović

19:00 – 20:00  GKL  Prezentacija  Tajna svjetlosti iz morskih dubina i disko klubova, Maja Biočić

Patološko-anatomski kompleks

14:00 – 15:00  PAK  Radionica, S3  Kako je rak upoznao egzistencijski nemir?, Ivana Beljan, Tonka Borovina, Marin Ćulum, Monika Čikeš, Antea Grubišić

Kinoteka Zlatna vratna

17:00 – 19:30  KZV  Predavanje  Sunčana strana matematike, Antonela Czwyk Marić

19:30 – 20:30  KZV  Izložba  Izložba fotografija „Crometeo: Meteorološki kontrasti IV“

 

21. TRAVNJA, UTORAK

Pravni fakultet Split

14:00 – 16:00  PF  Prezentacija  Simulacija suđenja pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Matko Pajčić

Zajednica tehničke kulture

Po dogovoru  ZTK  Radionica  Radionica modelarstva i robotike (1 - obvezna najava) Prirodoslovni muzej Split

09:00 – 10:00  PM  Predavanje  Morski psi Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

10:00 – 11:00  PM  Predavanje  Znanstveno ronjenje, Fedra Dokoza i David Udovičić

11:00 – 12:00  PM  Predavanje  Ribolovni alati Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Dokazi u medicini - kako prepoznati neutemeljene terapije?, Livia Puljak

Botanički vrt

16:00 – 19:00  BV  Radionica  Biljka i Sunce, Mirko Ruščić, studenti biologije i kemije PMF-a 

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:30  KZV  Tribina  Vode Crvenog i Modrog jezera, Hrvoje Gotovac, Veljko Srzić, Ivo Andrić, Ognjen Bonacci, Branimir Jukić

18:30 – 19:30  KZV  Predavanje  Šest brojeva koji oblikuju svemir, Nikola Godinović

Medicinski fakultet u Splitu

15:00 – 18:00  MEF  Radionica, S3  Set the electrodes for the heart of the Sun, Ivana Marelja, Ružica Tokalić (2 - obvezna najava)

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 18:00  GKMM  Predavanje  Uporaba energije u Splitu – održivi urbanizam, Višnja Kukoč

18:00 – 19:00  GKMM  Predavanje  Tijelo Mjesecu, duša Suncu, Ana Torlak

Prirodoslovno-matematički fakultet

16:00 – 17:00  PMF  Predavanje  Fotosinteza, Matilda Sprung

17:00 – 17:30  PMF  Predavanje  Sunce i živi svijet u moru, Antonela Paladin 17:30 – 18:00  PMF  Predavanje  Bioraznolikost podzemnog svijeta - život bez sunca, Sanja Puljas

18:00 – 19:00  PMF  Predavanje  Sunce i evolucija pigmentacije kože u ljudi, Jasna Puizina, Domagoj Vukić, Kristina Ćubić

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Ozon – (ne)prijatelj čovjekovog zdravlja, Mia Pavlinović

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Nastajanje boja u oku, Lukša Popović

 

22. TRAVNJA, SRIJEDA

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Medicinski fakultet Split

16:30 – 18:30   MEF  Radionica  Splitwarts - mala škola čarobiranja, Vedrana Čikeš Čulić

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Električna vozila, Nikša Čatipović

Kemijsko-tehnološki fakultet: Otvoreni dan Fakulteta

10:00 – 13:00   KTF   Face-in-hole  Slikajte se s Dexterom, Znanstvena školica

10:00 – 13:00   KTF  Izložba  Periodni sustav elemenata od sapuna – izložba sapuna, Znanstvena školica 

10:00 – 13:00   KTF  Pokusi  Je li moguće hodati po vodi?, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta

10:00 – 13:00   KTF  Pokusi  Divovski baloni od sapunice, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta

10:00 – 12:00  KTF  Pokusi

S1, S2

„Šaljivi i poučni kemijski pokusi“, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta (3 - obvezna najava)

12:00 – 14:00   KTF  Pokusi

S2, S3

„Kemijske čarolije“, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta (2 - obvezna najava) 10:00 – 10:20   KTF  Prezentacija  Zadaje li vam kemija glavobolju?, šaljivi kemijski spotovi

10:20 – 11:00  KTF  Predavanje  Matematika – promjena kroz objektiv, Branka Gotovac

11:00 – 12:00   KTF  Predavanje  Kako prepoznati dobar pršut?, znanstveno-popularno predavanje i degustacija pršuta, Zvonimir Marjanović

i Mladenka Šarolić

12:00 – 12:30   KTF  Predavanje  Biodizel iz otpadnog ulja –praktično rješenje prema održivom razvoju, Mia Grga

12:30 – 13:00   KTF  Predavanje  D or Die, Olivera Politeo i Ivana Carev

13:00 – 14:00  KTF  Predavanje /

radionica

Kako razvrstati kućanski otpad?, Ladislav Vrsalović i Matko Erceg

14:00 – 15:00   KTF  Radionica  Postani vrstan poznavatelj kemije!, šaljivi kemijski kvizovi i kratka znanstveno-popularna predavanja

studenata, znanstvenih novaka i poslijedoktoranada.

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 18:00  GKMM  Tribina  Značenje vode u prirodi, Hrvoje Gotovac, Veljko Srzić, Ivo Andrić

18:00 – 19:30  GKMM  Predavanja  Specifičnosti poljoprivrede pod mediteranskim suncem, Marko Runjić, Gabriela Vuletin Selak, Ana

Mucalo, Tonka Ninčević, Irena Budić Leto, Maja Jukić Špika, Marin Čagalj

18:30 – 19:15  GKMM  Predavanje  Vitamin D i imunosni sustav, Srđana Čulić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV uč.  Radionice  4P Sunca, radionica za učitelje i nastavnike, Gordana Cecić-Sule, Antonela Czwyk Marić, Ivana Katavić

18:30 – 19:30  KZV  Predavanje  Možemo li razumjeti autizam?, Vedrana Vučković i Tanja Mravak

19:30 – 19:50  KZV  Predavanje  Morski fitoplankton, Živana Ninčević-Gladan

19:50 – 20:10  KZV  Predavanje  Bakterije u moru, Slaven Jozić

20:10 – 20:30  KZV  Predavanje  Sunce i sedimenti u Jadranu, Danijela Bogner 20:30 – 20:45  KZV  Predavanje  Fenotipska obilježja divljih i uzgojnih populacija riba – prepoznaj uljeza!, Tanja Šegvić-Bubić

20:45 – 21:00  KZV  Predavanje  Doprinosi hrvatskih prirodoslovaca istraživanju Jadranskog mora, Jakov Dulčić

 

23. TRAVNJA, ČETVRTAK

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

9:30 – 15:00  FESB  Smotra  Budi i ti znanstvenik; smotra pokusa i istraživačkih radova učenika osnovnih i srednjih škola

9:30 – 15:00  FESB  Izložba  Umjetnost u službi znanosti, Višnja Mach Orlić i Vanja Škrobica

Prirodoslovni muzej Split

09:00 – 10:00  PM  Predavanje  Morski psi Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

10:00 – 11:00  PM  Predavanje  Znanstveno ronjenje, Fedra Dokoza i David Udovičić

11:00 – 12:00  PM  Predavanje  Ribolovni alati Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

Riva

10:00 – 13:00

16:00 – 19:00

Riva  Radionica  Uz našu pomoć plovite sigurno i kad (ni)je sunčano, Marko Mlinar, Srđan Čupić, Lea Vojković i Filip

Plavčić

10:00 – 13:00

16:00 – 19:00

Riva  Istraživački brod

BIOS DVA

Sunce – izvor života u moru, Morović, M., Čikeš-Keč, V, Šestanović, S., Skejić, S., Bušelić, I., Žuljević, A.,

Stagličić, N., Matijević, S.

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Ergometar

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Antropometrijska mjerenja i izračun somatotipa 11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Mjerenje volumena i kapacitete pluća (Spirometrija)

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Pregled stopala (Foot scan)  

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Prezentacija projekata Fakulteta 

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Kuda ide ovaj svijet? (predavanja o klimatskim promjenama), Natalija Dunić, Jandranka Sepić, Ivica Vilibić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV  Predavanje  Lovci na oluje, Crometeo

18:00 – 19:00  KZV  Predavanje  Voda u kršu Hrvatske, Ognjen Bonacci

19:00 – 20:00  KZV  Prezentacija  Djelovanje vjetra i požara na građevine, Neno Torić, Vladimir Divić

20:00 – 21:00  KZV  Predavanje  Sunce moje malo - zvijezda koja život znači, Ivica Puljak

Gradska knjižnica Marka Marulića

18:00 – 24:00  GKMM  Aktivnost  Noć knjige 2015.

 

24. TRAVNJA, PETAK

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Radio-klub Split

10:00 – 14:00  RKS  Radionica  Određivanje teških metala i droga na instentima, Miroslav Orlov Botanički vrt

09:00 – 13:00  BV  Radionica  Biljka i Sunce, Mirko Ruščić, studenti biologije i kemije PMF-a 

Prirodoslovno-matematički fakultet

14:00 – 20:00  PMF  Pokusi  Eksperimenti iz fizike: Svjetlost

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Matematika-promjena kroz objektiv, Branka Gotovac

Dioklecijanovi podrumi

16:00 – 18:00  Podrumi  Radionica  Gledanje nevidljivog, Josip Crnjac, Andrijana Risović

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 20:00  GKMM  Predavanje,

prezentacija

Oko – operacija mrene, povišeni očni tlak. Predavanje, film i mjerenje očnog tlaka, Veljko Rogošić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV  Predavanje  Naftnogeološke okolnosti u Hrvatskoj s posebnim obzirom na Jadransko podmorje, Josipa Velić

18:00 – 19:00  KZV  Predavanje  Kako prepoznati dobar pršut?, znanstveno-popularno predavanje i degustacija pršuta, Zvonimir Marjanović

i Mladenka Šarolić

Obala Bačvice

17:00 – 22:00  OB  Promatranje  Promatranje Sunca i noćnog neba, Zoran Knez

 

25. TRAVNJA, SUBOTA

GKMM

9:00 – 10:00    Predavanje  Strukturne boje – spektakl svjetlosti u prirodi, Ivica Aviani 10:00 – 11:00    Predavanje  Koliki su zapravo rasponi Jadrana, Ivo Babić

11:00 – 12:00    Predavanje  Izrada bušotina u podmorju, Zdenko Krištafor

12:00 – 13:00    Tribina  Eksploatacija Jadrana, Franjo Sokolić, učesnici: Ivo Babić, Zdenko Krištafor i Ivica Aviani

Medicinski fakultet Split

10:00 – 14:00  MEF  Radionica  Upoznajmo čovjekovo tijelo, Sandra Kostić, Katarina Vukojević, Ivica Grković, Damir Sapunar, Natalija

Filipović, Livia Puljak, Svjetlana Došenović, Ana Vuica, Milka Jerić, Nikola Ključević (4 - obvezna najava)

Prirodoslovno-matematički fakultet

10:00 – 12:00  PMF  Radionica  Klorofiloteka, Viljemka Bučević Popović

Obojena svjetlost

22:00 – 01:00  Obojena  Party  Astroparty

 

Termin po dogovoru, 20 – 25. travnja

Osnovne škole po dogovoru  Radionica  Molekula koja skriva tajnu života, Ivana Lepen Pleić i Ivana Bušelić (5 - obvezna najava)

hr Mon Mar 30 2015 17:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7f36e02af47f14078b45c8/80
Foto: Guliver/Thinkstock

Kako znati je li kašalj koji vas je uhvatio simptom Covida-19 ili nečeg posve drugog?

Kašalj je prisutan kod oko polovice zaraženih pacijenata

Već stoljećima liječnici slušaju različite tipove kašlja kod svojih pacijenata kako bi lakše dijagnosticirali različite tipove bolesti. Prepoznavanje različitih tipova kašlja je vrijedan alat u dijagnosticiranju različitih bolesti, no ono što mnoge muči u danima kada broj hrvatskih građana zaraženih koronavirusom ponovo raste, kako znati je li kašalj simptom koronavirusa ili nešto drugo?

Zdravo je ponekad se zakašljati, no ukoliko kašalj ne posustaje tjednima, stvara krvavu sluz, uzrokuje promjene u boji sluzi ili je popraćen vrućicom, vrtoglavicom ili osjećajem umora, valja posjetiti liječnika.

Pitanja koja će vam vaš liječnik ili liječnica postaviti o vašem kašlju:

Koliko dugo već kašljete? Danima, tjednima, mjesecima?Kada je kašalj intenzivan? Kašljete li noću, danju ili na mahove?Kako zvuči kašalj? Je li riječ o suhom kašlju, vlažnom kašlju, tihom ili glasnom kašljanju?Stvara li kašalj daljnje siptome poput povraćanja, vrtoglavice, nesanice ili nečeg drugog?Da li vas kašalj onemogućava da obavljate svakodnevne aktivnosti?

Kašalj kao simptom koronavirusa

Najistaknutiji simptomi covida-19 su temperatura i umor, pacijent se može osjećati kao da ima prehladu ili gripu, piše ScienceAlert. Kašalj je prisutan kod oko polovine zaraženih pacijenata. Covid-19 iritira plućno tkivo, stoga je kašalj suh i konstantan. Još jedan simptom koji se pojavljuje je bol u mišićima i otežano disanje. Kako bolest napreduje, plućno tkivo se puni tekućinom i moguće je osjetiti još veće ­­­­­­­teškoće pri disanju jer se tijelo bori da bi dobilo dovoljno kisika.

Mokri kašalj povlači sluz iz pluća i donjih dišnih puteva (ne nosa i grla) u usta. Suprotno tome, suhi kašalj ne proizvodi sluz i obično počinje u stražnjem dijelu grla i producira grubi, hrapav zvuk. Prilikom suhog kašlja dišni putevi se ne pročiste, stoga pacijenti obično ovaj tip kašlja opisuju kao nezadovoljavajući.

Infekcije nosa i grla izazivaju kašljucanje i upaljeno grlo. Ovaj tip kašlja učestao je kod gripe ili prehlade. Ponekad se suhi kašalj može pretvoriti u vlažan kašalj. To je primjerice slučaj kod upale pluća koja počinje sa suhim, ponekad bolnim kašljem i dovodi do progresivno otežanog disanja. Kako infekcija napreduje, plućne alveole koje služe za primanje kisika mogu se napuniti upalnim izlučevinama poput tekućine i krvi u plućima, te će tada kašalj postati vlažan. U ovoj fazi ispljuvak postaje pjenast i krvav.

Hripavac ili tuberkulozu uzrokuje bakterijska infekcija koja utječe na stanice u dišnim putevima i izaziva iritaciju i pojavljivanje sekreta. Simptomi uključuju napadaje kašlja koji završavaju snažnim zvukom udisaja i pacijentom koji se bori za zrak. Često se izbacuje sluz.

Dugotrajno, snažno kašljanje može oštetiti vaše dišne putove ili uzrokovati prijelome rebra ili istezanje mišića, stoga je važno znati kada je potrebna liječnička pomoć, piše vijesti.hr

hr Sat Jun 27 2020 17:15:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e8ca7f529111cbbd38b457e/80
Foto: Pixabay

Procjene američkih stručnjaka za Hrvatsku su zastrašujuće: Do listopada bi moglo umrijeti gotovo 1500 ljudi, ali sve bi mogla promijeniti jedna sitnica

Kad stručnjaci iz Washingtona pribroje današnje novooboljele i skok od 100 posto u odnosu na jučer, mogli bismo se suočiti s još crnjim scenarijem.

Hrvatska je do prije nekoliko dana imala izuzetno povoljnu situaciju s epidemijom koronavirusa. Relativno malen broj umrlih, sve manji broj zaraženih i procjene koje su govorile kako je epidemija gotovo pri kraju. A onda se sve promijenilo.

U samo nekoliko dana, od ni jednog novooboljelog, došli smo do gotovo 100.

Stoga nas ne bi trebalo iznenaditi što su procjene broja zaraženih i umrlih od bolesti COVID-19 odjednom puno lošije nego što smo se nadali.

Naime, stručnjaci Instituta za zdravstvenu metriku Sveučilišta Washington objavili su nove procjene o broju zaraženih i umrlih od koronavirusa. I brojke nisu ohrabrujuće.

Prema njihovim procjenama, ako se ovakav trend širenja zaraze u Hrvatskoj nastavi, do kraja ljeta, mogli bismo imati više od 600 umrlih od koronavirusa, a do početka listopada (do kad su napravili procjenu) ta brojka mogla bi se približiti i 1500.


Dnevno bismo, po tom scenariju početkom listopada mogli imati gotovo 3000 novooboljelih. Rezultat je bitno drugačiji ako bi svi redovito nosili zaštitne maske. U tom slučaju broj novozaraženih početkom listopada iznosio bi "tek" 260.

No, treba napomenuti kako su ove procjene rađene na temelju jučerašnjih podataka kad je na području Hrvatske bilo 47 novooboljelih.

Kad stručnjaci iz Washingtona pribroje današnje novooboljele i skok od 100 posto u odnosu na jučer, mogli bismo se suočiti s još crnjim scenarijem.

Iako su ovo tek najgori scenariji, događaji od proteklih nekoliko dana pokazali su nam koliko se brzo dobra i epidemiološki pozitivna situacija, može promijeniti i pretvoriti u problematičnu, piše zimo.hr

hr Thu Jun 25 2020 18:20:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecbf61f6f2ab86c3c8b461e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Što je to točno 5G, kako radi i čemu služi?

Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti prvi "5G grad" - Osijek, a njegovi stanovnici priliku za korištenje napredne tehnologije. No što je zapravo 5G, čemu služi i kako radi?

Posljednjih godina često se spominje kratica 5G ili 5G tehnologija koja bi trebala "dovesti revoluciju u naše živote" i omogućiti brojne napretke u medicini, tehnologiji, telekomunikacijama i šire, piše zimo.hr

No što je to 5G zapravo?

Jednostavno rečeno, 5G, odnosno peta generacija gigabitne mreže, nova je generacija mobilnih mreža koja se temelji na postojećim tehnologijama, ali će omogućiti nove primjene.

Kad govorimo o 5G, ne govorimo samo o jednoj tehnologiji već o grupi različitih tehnologija. Upravo te različite tehnologije omogućit će korisnicima (znači svima nama) da mobilne mreže koristimo za još više stvari i u privatnim i u poslovnim životima.

Tako će 5G tehnologija omogućiti značajno brži pristup internetu, veći broj povezanih uređaja te pouzdaniju komunikaciju s malim ili gotovo nikakvim kašnjenjem.

Kako 5G radi?

U osnovi 5G mreža funkcionira kao i sve dosadašnje mobilne mreže. Mobilni uređaj (koji podržava 5G tehnologiju) odašilje signal na određenoj frekvenciji, prima ga bazna stanica i prenosi dalje, a povratni signal šalje ponovno na mobilni uređaj.

Razlika u odnosu na 4G ili 3G jest u frekvenciji koju koristi i načinu na koji prenosi same podatke. Prema podacima iz HAKOM-a, frekvencijski pojasi koji će se u Hrvatskoj upotrebljavati za 5G tehnologiju su 700 MHz i 3,6 GHz, a u kasnijoj fazi i 26 GHz.

Zahvaljujući novim načinima enkodiranja (jednostavno rečeno pakiranja i slanja podataka), 5G tehnologija može koristiti istu frekvenciju kao i 4G, ali ostvariti 30 posto veću brzinu. Kad bude u potpunosti funkcionalna, korisnicima će pružiti 600 puta bržu razmjenu podataka no što je to danas moguće na 4G mreži. Recimo to ovako, na 5G mreži moći ćete preuzeti cjelovečernji film visoke kvalitete za samo 25 sekundi. Omogućit će igranje videoigara na internetskim streaming servisima bez ikakva zastajkivanja, dodatnog učitavanja ili spore reakcije likova u igri. Isto tako, omogućit će da brojni novi uređaji koji za funkcioniranje i komunikaciju trebaju brzu internetsku vezu mogu raditi besprijekorno. Poput autonomnih automobila, različitih senzora koji prate temperaturu, zauzetost parkirnih mjesta ili pak broj ljudi u trgovačkom centru.

Imamo li 5G u Hrvatskoj?

Da i ne. Na području Republike Hrvatske još uvijek nisu dostupne komercijalne 5G mreže. No u uporabi je nekoliko testnih mreža u različitim dijelovima Hrvatske koje se koriste kako bi teleoperateri, znanstvenici i tehnološke tvrtke mogle testirati mogućnosti 5G tehnologije te razviti proizvode i usluge koje će nuditi u budućnosti.

Najbliži korištenju 5G tehnologije u svakodnevnom životu jesu građani Osijeka, koji je Vlada odabrala za prvi hrvatski 5G grad. Očekuje se da bi prve komercijalne 5G usluge u Osijeku mogle zaživjeti do kraja 2020. godine.

Je li 5G tehnologija opasna?

Ne, odnosno nije ništa opasnija od tehnologija koje koristimo i sad, kao što su Wi-Fi ili 4G.  Elektromagnetski valovi ne mogu proizvesti, prenijeti ili stvoriti bilo kakvu biološku tvorevinu, pa tako ni virus ili bakteriju. Jedina nuspojava korištenje elektromagnetskih valova jest zagrijavanje tkiva. No strogi propisi kojih se teleoperateri koji grade bazne stanice i održavaju mobilnu mrežu te proizvođači pametnih telefona moraju pridržavati jamče da je korištenje tih uređaja (a onda i tehnologije) sigurno.U nedavnom intervjuu za Zimo prof. dr. sc. Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio zašto se ne bismo trebali bojati 5G tehnologije.

Tehnologija 5G nije ništa opasnija od postojećih bežičnih komunikacijskih tehnologija, pa nam prema tome ne trebaju neke nove i posebne mjere zaštite ili opreza, istaknuo je profesor Bonefačić.

Treba li nam onda 5G tehnologija?

Da, jer želimo li napredovati kao društvo, ali i održati korak s drugim državama, moramo prihvaćati, uvoditi i koristiti nove tehnologije. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih tehnoloških rješenja koja će nam donijeti bolju kvalitetu života.

hr Mon May 25 2020 18:46:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7c56a429111cd6ac8b4573/80
Foto: Screenshot / YouTube

Uspjeh Đikićevog instituta: Otkrili što usporava i zaustavlja širenje koronavirusa

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa

Tim biokemičara i virologa na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu uspio je pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 koji u ljudima izaziva covid-19, priopćio je Ivan Đikić.

Znanstvenici su testirali niz spojeva u laboratorijskim modelima i otkrili neke koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa. - piše Index

Dvije potencijalne terapije

Među njima su i dvije nove potencijalne terapijske strategije za liječenje covida-19.

Jedan lijek blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog virusa (ribavirin), a na njemu su već započela klinička ispitivanja.

Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljikohidrata u ljudskim stanicama, jer je dokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokira glikolizu, važan metabolički put u širenju virusa SARS-CoV-2.

U ovom otkriću posebno je zanimljivo to što američka tvrtka Moleculin Biotech već posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2-DG. Stručnjaci te kompanije već su krenuli u pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta.

Riječ je o potpuno novim studijama, različitim od one Đikićevog laboratorija od prije dva tjedna. Nalazi su pokrenuli dva nova klinička istraživanja, a o njima su pisali Die Welt, Fox News i drugi svjetski mediji.

"Cilj nam je i pronaći nove lijekove"

Đikić kaže da je zajedno s kolegicom Sandrom Ciesek, direktoricom Instituta za virologiju, uspostavio blisku suradnju tzv. alijansu biokemičara i virologa u koju su uključili znanstvene grupe iz njihovih instituta: Münch, Cinatl, Ciesek i Đikić.

- Naš cilj je kroz suradnju što prije upoznati biokemijske putove koji se mijenjaju u stanicama zaraženim primarnim CoV-2 virusima te na temelju toga pronaći i nove lijekove. U samo tri, četiri mjeseca postigli smo jako puno. - rekao je za Index Đikić.

- Prošli jedan objavili smo i nove informacije u preprintu o otkriću PL proteaze koje dolazi iz mog laboratorija u suradnji s kolegicom Ciesek. Ovo je prvi objavljeni rad potaknut takvom međudisciplinarnom suradnjom između Müncha i Cinatela u časopisu Nature. Svi smo presretni, a uspjeh smo proslavili zajedno poštujući socijalnu distancu. Institut je u zadnjih par dana bio pretrpan medijskim kućama od SAT1, Pro7, FAZ, do Welta i Fox Newsa. - kaže naš znanstvenik svjetskog glasa.

Ističe da se kvaliteta znanstvenog instituta vidi u sposobnosti da spremno reagira u kriznim situacijama kao što je pandemija covida-19 te da pritom zadrži kvalitetu znanosti.

- Jako smo ponosni na Christiana Müncha jer je ovim otkrićem u vrlo kratkom vremenu potaknuo dvije nove potencijalne terapeutske strategije koje vode prema kliničkim ispitivanjima novih lijekova protiv covida-19. Christian je izrazito talentiran znanstvenik kojeg smo regrutirali s Harvarda u IBC2 prije tri godine. Bavi se proteomskom analizom i nedavno je objavio novu metodu koja se zove MePROD koja mu je omogućila ovo najnovije otkriće o SARS-CoV-2. Jedan od glavnih razloga mojih znanstvenih uspjeha u Frankfurtu jest da sam kao direktor stvorio kulturu znanstvene otvorenosti i kompetitivnosti koja uključuje i ulaganje u mlade znanstvenike i nove tehnologije.

Najvažnije je davanje nezavisnosti mladima od prvog dana kada uđu u institut (IBC2) te njihovo mentoriranje i savjeti. Kao direktor ne potpisujem se automatski na njihovim radovima, što je prečesto običaj u mnogim institucijama, nego im pomažem da sami svojim radom dođu do otkrića. Stoga sam posebno ponosan na Christiana jer je pokazao da u kreativnom okruženju može postići svjetske uspjehe iako je voditelj laboratorija u IBC2 tek tri godine. Njegov uspjeh me čini sretnijim nego da sam ja osobno objavio jedan od svojih radova, jer je ovo početak jedne blistave znanstvene karijere. - objasnio je Đikić. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue May 19 2020 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .