Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55196e2e1766fd542f8b4783/80
Foto: FZS Facebook

Festival znanosti od 20. do 25. travnja u Splitu

U šest dana svi zainteresirani će sigurno pronaći nešto zanimljivo, a cilj Festivala znanosti je približiti znanost javnosti

Za dvadesetak dana (preciznije, od 20. do 25. travnja) održat će se 13. po redu Festival znanosti 2015.  na nekoliko lokacija u Splitu tako da znate rezervirati barem neki od termina za ono što Vam se čini najzanimljivije. A bit će doista interesantnih stvari, predavanja i aktivnosti razne tematike, a bit će i ponekih predavanja identičnih kao i prošle godine, vjerojatno zbog dobre posjećenosti... Festival znanosti (www.festivalznanosti.hr) održava se inače na državnoj razini u organizaciji Sveučilišta u Osijeku, Rijeci i Splitu, British Councila i Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Festival znanosti je godišnji festival znanja, inovacije i tehnologije. Osim zainteresiranih posjetitelja, ovo je i pravo mjesto (preciznije više njih) za studente nekog od tehničkih fakulteta, koji vole znanost, jedu tehnologiju za doručak i sanjaju o neutrinu. Makar je jedan od ciljeva Festivala znanosti približiti znanost javnosti.

Vjerujemo da će detaljni raspored s mjestima planiranih aktivnosti pobuditi znatiželju kod Vas, poštovani čitatelji.

 

20. TRAVNJA, PONEDJELJAK

Galerija umjetnina

10:00 – 15:00  GU  Pokusi  Radionice, pokusi

11:00 – 12:00  GU  Protokol  Otvaranje 13. Festivala znanosti u Splitu

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Nuspojave necijepljenja, Janoš Terzić

Prirodoslovno-matematički fakultet

12:00 – 13:00  PMF  Predavanje  Roboti i istraživanje Sunčeva sustava, Saša Mladenović, Goran Zaharij

13:00 – 14:00  PMF  Predavanje  Platonova usporedba s pećinom – značenje sunca, Ivan Tadić

14:00 – 15:00  PMF  Predavanje  Što je to svjetlost?, Franjo Sokolić

14:15 – 15:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

15:00 – 16:00  PMF  Predavanje  Priča o fotonu, Tomislav Živković

15:15 – 16:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

16:00 – 17:00  PMF  Predavanje  Kvantna iznenađenja hladnih atoma elementa otkrivenog na Suncu, Leandra Vranješ Markić

16:15 – 17:00  PMF  Radionica  Lovu na sunce!, Renata Odžak

17:00 – 18:00  PMF  Predavanje  Astigmatizam, Paško Županović

18:00 – 19:00  PMF  Predavanje  Po uzoru na Sunce… Fizika plazme, fuzijska tehnologija i razvoj ITER-a, Dragan Poljak

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Najsilovitije svjetlo u Svemiru, Nikola Godinović

Gradska knjižnica Marka Marulića

18:00 – 19:00  GKMM  Prezentacija  Sunce – simbol jedinstva ili?, Zoran Ljubić

Gradsko kazalište lutaka

18:00 – 19:00  GKL  Predavanje  Kemija od koje ne boli glava (priča o  aspirinu), Maja Marasović

19:00 – 20:00  GKL  Prezentacija  Tajna svjetlosti iz morskih dubina i disko klubova, Maja Biočić

Patološko-anatomski kompleks

14:00 – 15:00  PAK  Radionica, S3  Kako je rak upoznao egzistencijski nemir?, Ivana Beljan, Tonka Borovina, Marin Ćulum, Monika Čikeš, Antea Grubišić

Kinoteka Zlatna vratna

17:00 – 19:30  KZV  Predavanje  Sunčana strana matematike, Antonela Czwyk Marić

19:30 – 20:30  KZV  Izložba  Izložba fotografija „Crometeo: Meteorološki kontrasti IV“

 

21. TRAVNJA, UTORAK

Pravni fakultet Split

14:00 – 16:00  PF  Prezentacija  Simulacija suđenja pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Matko Pajčić

Zajednica tehničke kulture

Po dogovoru  ZTK  Radionica  Radionica modelarstva i robotike (1 - obvezna najava) Prirodoslovni muzej Split

09:00 – 10:00  PM  Predavanje  Morski psi Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

10:00 – 11:00  PM  Predavanje  Znanstveno ronjenje, Fedra Dokoza i David Udovičić

11:00 – 12:00  PM  Predavanje  Ribolovni alati Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Dokazi u medicini - kako prepoznati neutemeljene terapije?, Livia Puljak

Botanički vrt

16:00 – 19:00  BV  Radionica  Biljka i Sunce, Mirko Ruščić, studenti biologije i kemije PMF-a 

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:30  KZV  Tribina  Vode Crvenog i Modrog jezera, Hrvoje Gotovac, Veljko Srzić, Ivo Andrić, Ognjen Bonacci, Branimir Jukić

18:30 – 19:30  KZV  Predavanje  Šest brojeva koji oblikuju svemir, Nikola Godinović

Medicinski fakultet u Splitu

15:00 – 18:00  MEF  Radionica, S3  Set the electrodes for the heart of the Sun, Ivana Marelja, Ružica Tokalić (2 - obvezna najava)

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 18:00  GKMM  Predavanje  Uporaba energije u Splitu – održivi urbanizam, Višnja Kukoč

18:00 – 19:00  GKMM  Predavanje  Tijelo Mjesecu, duša Suncu, Ana Torlak

Prirodoslovno-matematički fakultet

16:00 – 17:00  PMF  Predavanje  Fotosinteza, Matilda Sprung

17:00 – 17:30  PMF  Predavanje  Sunce i živi svijet u moru, Antonela Paladin 17:30 – 18:00  PMF  Predavanje  Bioraznolikost podzemnog svijeta - život bez sunca, Sanja Puljas

18:00 – 19:00  PMF  Predavanje  Sunce i evolucija pigmentacije kože u ljudi, Jasna Puizina, Domagoj Vukić, Kristina Ćubić

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Ozon – (ne)prijatelj čovjekovog zdravlja, Mia Pavlinović

19:00 – 20:00  PMF  Predavanje  Nastajanje boja u oku, Lukša Popović

 

22. TRAVNJA, SRIJEDA

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Medicinski fakultet Split

16:30 – 18:30   MEF  Radionica  Splitwarts - mala škola čarobiranja, Vedrana Čikeš Čulić

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Električna vozila, Nikša Čatipović

Kemijsko-tehnološki fakultet: Otvoreni dan Fakulteta

10:00 – 13:00   KTF   Face-in-hole  Slikajte se s Dexterom, Znanstvena školica

10:00 – 13:00   KTF  Izložba  Periodni sustav elemenata od sapuna – izložba sapuna, Znanstvena školica 

10:00 – 13:00   KTF  Pokusi  Je li moguće hodati po vodi?, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta

10:00 – 13:00   KTF  Pokusi  Divovski baloni od sapunice, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta

10:00 – 12:00  KTF  Pokusi

S1, S2

„Šaljivi i poučni kemijski pokusi“, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta (3 - obvezna najava)

12:00 – 14:00   KTF  Pokusi

S2, S3

„Kemijske čarolije“, znanstveni novaci, asistenti i studenti Fakulteta (2 - obvezna najava) 10:00 – 10:20   KTF  Prezentacija  Zadaje li vam kemija glavobolju?, šaljivi kemijski spotovi

10:20 – 11:00  KTF  Predavanje  Matematika – promjena kroz objektiv, Branka Gotovac

11:00 – 12:00   KTF  Predavanje  Kako prepoznati dobar pršut?, znanstveno-popularno predavanje i degustacija pršuta, Zvonimir Marjanović

i Mladenka Šarolić

12:00 – 12:30   KTF  Predavanje  Biodizel iz otpadnog ulja –praktično rješenje prema održivom razvoju, Mia Grga

12:30 – 13:00   KTF  Predavanje  D or Die, Olivera Politeo i Ivana Carev

13:00 – 14:00  KTF  Predavanje /

radionica

Kako razvrstati kućanski otpad?, Ladislav Vrsalović i Matko Erceg

14:00 – 15:00   KTF  Radionica  Postani vrstan poznavatelj kemije!, šaljivi kemijski kvizovi i kratka znanstveno-popularna predavanja

studenata, znanstvenih novaka i poslijedoktoranada.

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 18:00  GKMM  Tribina  Značenje vode u prirodi, Hrvoje Gotovac, Veljko Srzić, Ivo Andrić

18:00 – 19:30  GKMM  Predavanja  Specifičnosti poljoprivrede pod mediteranskim suncem, Marko Runjić, Gabriela Vuletin Selak, Ana

Mucalo, Tonka Ninčević, Irena Budić Leto, Maja Jukić Špika, Marin Čagalj

18:30 – 19:15  GKMM  Predavanje  Vitamin D i imunosni sustav, Srđana Čulić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV uč.  Radionice  4P Sunca, radionica za učitelje i nastavnike, Gordana Cecić-Sule, Antonela Czwyk Marić, Ivana Katavić

18:30 – 19:30  KZV  Predavanje  Možemo li razumjeti autizam?, Vedrana Vučković i Tanja Mravak

19:30 – 19:50  KZV  Predavanje  Morski fitoplankton, Živana Ninčević-Gladan

19:50 – 20:10  KZV  Predavanje  Bakterije u moru, Slaven Jozić

20:10 – 20:30  KZV  Predavanje  Sunce i sedimenti u Jadranu, Danijela Bogner 20:30 – 20:45  KZV  Predavanje  Fenotipska obilježja divljih i uzgojnih populacija riba – prepoznaj uljeza!, Tanja Šegvić-Bubić

20:45 – 21:00  KZV  Predavanje  Doprinosi hrvatskih prirodoslovaca istraživanju Jadranskog mora, Jakov Dulčić

 

23. TRAVNJA, ČETVRTAK

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

9:30 – 15:00  FESB  Smotra  Budi i ti znanstvenik; smotra pokusa i istraživačkih radova učenika osnovnih i srednjih škola

9:30 – 15:00  FESB  Izložba  Umjetnost u službi znanosti, Višnja Mach Orlić i Vanja Škrobica

Prirodoslovni muzej Split

09:00 – 10:00  PM  Predavanje  Morski psi Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

10:00 – 11:00  PM  Predavanje  Znanstveno ronjenje, Fedra Dokoza i David Udovičić

11:00 – 12:00  PM  Predavanje  Ribolovni alati Jadrana, Fedra Dokoza i David Udovičić

Riva

10:00 – 13:00

16:00 – 19:00

Riva  Radionica  Uz našu pomoć plovite sigurno i kad (ni)je sunčano, Marko Mlinar, Srđan Čupić, Lea Vojković i Filip

Plavčić

10:00 – 13:00

16:00 – 19:00

Riva  Istraživački brod

BIOS DVA

Sunce – izvor života u moru, Morović, M., Čikeš-Keč, V, Šestanović, S., Skejić, S., Bušelić, I., Žuljević, A.,

Stagličić, N., Matijević, S.

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Ergometar

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Antropometrijska mjerenja i izračun somatotipa 11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Mjerenje volumena i kapacitete pluća (Spirometrija)

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Pregled stopala (Foot scan)  

11:00 – 13:00  Riva  Prezentacija  Prezentacija projekata Fakulteta 

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Kuda ide ovaj svijet? (predavanja o klimatskim promjenama), Natalija Dunić, Jandranka Sepić, Ivica Vilibić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV  Predavanje  Lovci na oluje, Crometeo

18:00 – 19:00  KZV  Predavanje  Voda u kršu Hrvatske, Ognjen Bonacci

19:00 – 20:00  KZV  Prezentacija  Djelovanje vjetra i požara na građevine, Neno Torić, Vladimir Divić

20:00 – 21:00  KZV  Predavanje  Sunce moje malo - zvijezda koja život znači, Ivica Puljak

Gradska knjižnica Marka Marulića

18:00 – 24:00  GKMM  Aktivnost  Noć knjige 2015.

 

24. TRAVNJA, PETAK

Prirodoslovni muzej Split

13:00 – 14:00  PM  Predavanje  Sunce, Zemlja, Zemljani; Sunce i botanika, Bože Kokan i Dalibor Vladović

Radio-klub Split

10:00 – 14:00  RKS  Radionica  Određivanje teških metala i droga na instentima, Miroslav Orlov Botanički vrt

09:00 – 13:00  BV  Radionica  Biljka i Sunce, Mirko Ruščić, studenti biologije i kemije PMF-a 

Prirodoslovno-matematički fakultet

14:00 – 20:00  PMF  Pokusi  Eksperimenti iz fizike: Svjetlost

Lvxor

18:00 – 19:00  LVX  Znanstveni kafić  Matematika-promjena kroz objektiv, Branka Gotovac

Dioklecijanovi podrumi

16:00 – 18:00  Podrumi  Radionica  Gledanje nevidljivog, Josip Crnjac, Andrijana Risović

Gradska knjižnica Marka Marulića

17:00 – 20:00  GKMM  Predavanje,

prezentacija

Oko – operacija mrene, povišeni očni tlak. Predavanje, film i mjerenje očnog tlaka, Veljko Rogošić

Kinoteka Zlatna vrata

17:00 – 18:00  KZV  Predavanje  Naftnogeološke okolnosti u Hrvatskoj s posebnim obzirom na Jadransko podmorje, Josipa Velić

18:00 – 19:00  KZV  Predavanje  Kako prepoznati dobar pršut?, znanstveno-popularno predavanje i degustacija pršuta, Zvonimir Marjanović

i Mladenka Šarolić

Obala Bačvice

17:00 – 22:00  OB  Promatranje  Promatranje Sunca i noćnog neba, Zoran Knez

 

25. TRAVNJA, SUBOTA

GKMM

9:00 – 10:00    Predavanje  Strukturne boje – spektakl svjetlosti u prirodi, Ivica Aviani 10:00 – 11:00    Predavanje  Koliki su zapravo rasponi Jadrana, Ivo Babić

11:00 – 12:00    Predavanje  Izrada bušotina u podmorju, Zdenko Krištafor

12:00 – 13:00    Tribina  Eksploatacija Jadrana, Franjo Sokolić, učesnici: Ivo Babić, Zdenko Krištafor i Ivica Aviani

Medicinski fakultet Split

10:00 – 14:00  MEF  Radionica  Upoznajmo čovjekovo tijelo, Sandra Kostić, Katarina Vukojević, Ivica Grković, Damir Sapunar, Natalija

Filipović, Livia Puljak, Svjetlana Došenović, Ana Vuica, Milka Jerić, Nikola Ključević (4 - obvezna najava)

Prirodoslovno-matematički fakultet

10:00 – 12:00  PMF  Radionica  Klorofiloteka, Viljemka Bučević Popović

Obojena svjetlost

22:00 – 01:00  Obojena  Party  Astroparty

 

Termin po dogovoru, 20 – 25. travnja

Osnovne škole po dogovoru  Radionica  Molekula koja skriva tajnu života, Ivana Lepen Pleić i Ivana Bušelić (5 - obvezna najava)

hr Mon Mar 30 2015 17:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d6d34b0890d208008b4da4/80
Foto: FaH

Znanstvenici razvili prvi krvni test za otkrivanje melanoma u ranoj fazi

Australski znanstvenici kažu da su razvili krvni test za otkrivanje melanoma u ranoj fazi, prenosi u srijedu BBC.

Svrha testa, prvog takvog u svijetu, je olakšati otkrivanje raka kože prije nego što postane smrtonosan, rekli su znanstvenici u istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Oncotarget.

Liječnici se sada oslanjaju na pregled kože i biopsiju kako bi otkrili melanom, koji se može brzo proširiti. 

Znanstvenici kažu da krvni test može dati točnije rezultate od pregleda kože i tako spasiti brojne živote.

Test, koji su razvili znanstvenici sa Sveučilišta Edith Cowan, otkriva melanom prepoznavanjem anititijela koje proizvodi organizam u borbi protiv rasta karcinoma.

U ispitivanju u kojemu je sudjelovalo dvjestotinjak ljudi, od kojih je pola imalo karcinom, test je bio uspješan u 81,5 posto slučajeva.

Klinička ispitivanja testa provest će se u roku od tri godine kako bi se poboljšala njegova točnost na 90 posto. Znanstvenici se nadaju da bi mogao biti odobren za korištenje u roku od pet godina, navodi BBC.

Maligni melanom, najteži oblik raka kože, većinom uzrokuje izlaganje UV zračenju. Obično počinje s promjenom madeža ili novom izraslinom na koži.

Iako su specijalisti dobro obučeni da prepoznaju melanom, profesorica Mel Ziman kaže da bi ovaj test mogao ubrzati postavljanje dijagnoze.

"U rutinskoj kliničkoj praksi često zna biti teško razlikovati melanom u ranoj fazi od madeža", kazala je.

"Ovaj krvni test dobro će doći kada pacijent stigne u kliniku kako bi utvrdio je li lezija na koži melanom. Liječnik će moći napraviti test prije biopsije", dodala je.

Po njezinim riječima, rano otkrivanje melanoma jako je važno jer stopa preživljavanja tada iznosi čak 98 do 99 posto.

"Čim se proširi dublje u kožu, stopa preživljavanja dramatično pada", ističe Ziman.

hr Fri Jul 20 2018 16:20:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5816356a1eea8fdd878b4796/80
Foto: HDZ

Ministar Cappelli u Brelima posjetio učenike stipendiste

Ministar turizma Gari Cappelli, u sklopu posjete Makarskoj i Tučepima, posjetio je učenike stipendiste SSŠ bana Josipa Jelačića, koji su na ljetnoj praksi u Brelima.

Ministar je nakon kratkog razgovora s učenicima razgledao hostel u kojem su smješteni te je izrazio zadovoljstvo uvjetima njihovog smještaja.

Na kraju posjete ministar Capelli je potvrdio nastavak projekta stipendiranja deficitarnih zanimanja u turizmu, poput konobara i kuhara, kojim tijekom tri godine svog školovanja učenici ostvare stipendiju u iznosu od 36 tisuća kuna, piše ferata.hr.

hr Sun Jul 08 2018 09:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2a734db9e03e81208b4581/80

Istraživanje: Virus herpesa mogao bi igrati ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti

Novo istraživanje sugerira da bi neki virusi mogli ubrzati imuni odgovor a što bi pak ubrzalo nakupljanje amiloida, bjelančevine u ljudskom mozgu koja formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

Kontroverznu teoriju o nastanku Alzheimerove bolesti stručnjaci su često odbacivali no novo istraživanje tima u kojemu su stručnjaci ranije sumnjičavi prema toj teoriji moglo bi to promjeniti.

Istraživanje daje uvjerljive dokaze za ideju da su virusi umiješani u Alzheimera pogotovo dva tipa herpesa koje većina ljudi dobije još kao djeca i potom miruju godinama u tijelu.

Istraživanjem čiji su rezultati objavljeni u časopisu Neuron utvrđeno je da virusi utječu na gene povezane s Alzheimerom i možda igraju ulogu u tome kako se bolest razvije i napreduje.

Znanstvenici ističu da nisu utvrdili da ti virusi uzrokuju Alzheimerovu bolest no njihovo istraživanje sugerira da bi virusi mogli pokrenuti imunosni odgovor koji bi pak povećao nakupljanje amiloida - proteina u ljudskom mozgu koji formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

“Ti su virusi vjerojatno važni igrači u aktiviranju imunog sustava u Alzheimeru”, kaže Joel Dudley, voditelj studije s medicinskog fakulteta Icahn u Mount Sinaiju u New Yorku. “Mislim da su oni poput benzina na plamen neke patologije koja je potaknuta imunitetom”.

Ukoliko se to potvrdi mogao bi se promijeniti smjer istraživanja i otvoriti putovi novih liječenja i novih metoda dijagnosticiranja bolesti, navodi New York Times.

U okviru istraživanja analizirani su uzorci gotovo 950 ljudskih mozgova i utvrđena je veza s genskim, molekularnim i kliničkim simptomima Alzheimera.

“Radi se o vrlo kompleksnoj bolesti i odgovor neće biti jednoznačan”, kaže drr. John Morris, direktor centra za istraživanje Alzheimerove bolesti pri medicinskom fakultetu sveučilišta Washington u St. Louisu koji nije bio uključen u istraživanje. “Ukoliko su virusi dio toga to definitivno moramo proučiti”.

hr Thu Jun 28 2018 13:12:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b30d4352af47fde4b8b461e/80
Foto: PIXABAY

Studija: 'Društvene mreže mogu pružiti iluziju da vam je društveni život siromašan'

Pri usporedbi s drugima većina ljudi sklona je laskati si da su pametniji i moralniji, ali u kvaliteti društvenog života podcjenjivati se i vjerovati da se drugi više zabavljaju i imaju više poznanika od njih, pokazuje studija čiji autori zaključuju da je razlog tomu što smo skloniji uspoređivati se s hiperdruštvenim pojedincima.

Mi se stalno uspoređujemo s drugima, a ocjene koje donosimo često su u našu korist pri čemu si laskamo i zaključujemo da smo pametniji, moralniji, pouzdaniji ili čak sretniji od drugih ljudi, navode psiholozi Sebastain Deri, Shai Davidai i Thomas Gilovich, autori studije provedene na više od 3000 sudionika, a objavljene u francuskom časopisu Le Point.

Polazeći od pionirskog istraživanja američkog psihologa Leona Festingera, trojica psihologa ispitivala su kako ljudi procjenjuju vlastiti društveni život pri usporedbi s drugima i ustanovili su da su tu zaključci pesimističniji i na našu štetu.

Oko 3000 ispitanika trebalo je odgovoriti na pitanje kako ocjenjuju vlastiti, odnosno društveni život svojih poznanika. 

Odgovarali su na pitanja o broju prijatelja, učestalosti sudjelovanja na zabavama, večernjim izlascima u restoran, o broju prijatelja na društvenoj mreži.

Sudionici su u velikom broju ocijenili da je njihov život daleko siromašniji od života njihovih poznanika. Primjerice, 82 posto od 3003 ispitanika tvrdilo je da sudjeluje u manje zabava nego ljudi iz njihov okoline,.

Kada je taj test proveden na drugoj skupini, rezultati su bili isti s time da sudionici nisu trebali ocjenjivati društveni život svoje okoline, već prosječnih ljudi svojih godina i spola.

Druga ispitivanja provedena po istom modelu na više od 1200 osoba omogućila su psiholozima da zaključe kako rod, dob, stupanj obrazovanja i visina prihoda i politička orijentacija ne igraju nikakvu ulogu u takvom pesimističnom ocjenjivanju vlastita društvenog života.

Postavili su hipotezu da su ljudi spontano skloni uspoređivati razinu društvenog života s pojedincima koji su "hiperdruštveni" .

Ti hiperdruštveni pojedinci sudjeluju na svim zabavama, angažirani su u nizu aktivnosti i stalno u komunikaciji s velikim brojem ljudi.

Njihov društveni život cvate, pokazalo je ispitivanje, a takvu ocjenu pojačava i današnje sve veće korištenje društvenih mreža.

Kada su odgovarali na pitanja, ispitanicima su upravo ti hiperdrduštveni pojedinci padali na pamet jer su oni "izuzetno vidljivi", navode autori.

Psiholozi su svoju hipotezu testirali stavivši ispitanike u tri različite situacije. U prvoj su ispitanici bili zamoljeni da razmisle o svojim poznanicima koji su društveno vrlo aktivni, a zatim da s njima usporede vlastiti društveni život.

U drugoj skupini bili su zamoljeni da se usporede s prijateljima i poznanicima koji su najmanje socijalni i pretežito introvertirani.

U trećoj, kontrolnoj situaciji, zatraženo je da se jednostavno usporede s drugima, bez ikakvih drugih naputaka.

Iz ove treće, kontrolne situacije, proizašlo je da se ljudi spontano uspoređuju s "hiperdruštvenim" pojedincima i u toj kontrolnoj skupini odgovori su bili malo pesimističniji od odgovora skupine koja se uspoređivala s ne baš društvenim poznanicima.

Rezultati su pokazali da smo skloni podcijeniti bogatstvo našeg društvenog života jer za usporedbu uzimamo društveno najaktivnije pojedince..

Stručnjaci ističu da je izuzetno važno za pojedinca ostvariti se u društvenom životu. Ako se osoba osjeća društveno integrirana manje je psihološki nesretna i smatra da njezin život ima smisla.

Sklonost podcjenjivanja bogatstva našeg društvenog života stoga nije bezopasna. U tom kontekstu pretjerano korištenje društvenih mreža može naštetiti osobama koje se osjećaju manje društveno integrirane i pružaju im iluziju da je njihov društveni život dramatično siromašan i razočaravajuć.

hr Mon Jun 25 2018 13:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .