Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59f88d1eb9e03ef0988b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Europska komisija: hrvatski obrazovni sustav među lošijima u EU

Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja u Europskoj uniji, no bilježi slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka, za što su glavni uzroci kvaliteta kurikuluma i nastave, stoji u Pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2017. godinu, godišnjem komparativnom izvještaju Europske komisije o stanju europskih obrazovnih sustava koji je u srijedu predstavljen u Zagrebu.

Pregled obrazovanja i osposobljavanja je izvještaj koji Europska komisija objavljuje svake godine s ciljem pružanja uvida u stanje obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji na temelju kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja. 

"Hrvatska je jedna od zemalja gdje je učinak obrazovnog sustava relativno slab, a situacija se proteklih par godina pogoršava", istaknuo je Stefaan Hermans, direktor u Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije, na prezentaciji izvještaja u Kući Europe. 

Hermans je naglasio da je obrazovanje pitanje budućnosti, zbog čega je veoma važno poboljšanje obrazovnih sustava, a u tome Hrvatska, kao i druge članice, imaju podršku Europske komisije. 

Istraživanje je pokazalo da Hrvatska ima izrazito nisku stopu ranog napuštanja školovanja (2,8 posto), najnižu u EU-u (prosječno 10,7 posto), što je među glavnim prednostima hrvatskog obrazovnog sustava. 

No u Hrvatskoj je zabilježeno i slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka. Prisutne razlike u postignućima povezane su sa socioekonomskim statusom, no čini se da su glavni uzroci slabih rezultata Hrvatske kvaliteta kurikuluma i nastave, stoji u izvještaju. 

Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te obrazovanju odraslih među najnižima je u EU-u, a unatoč nedavnom snažnom gospodarskom rastu i obećavajućoj situaciji na tržištu rada, Komisija smatra kako je potrebno riješiti problem niske razine vještina, a isto se odnosi na relevantnost vještina stečenih u strukovnom i visokom obrazovanju. 

Istaživanje provedeno među učenicima u dobi od 15 godina u okviru OECD-ova Međunarodnog programa za procjenu znanja i vještina učenika 2015. godine pokazalo je da svaki četvrti hrvatski učenik nema osnovnu razinu kompetencija u prirodoslovlju (24,6 posto) u usporedbi s prosjekom EU-a (20,5 posto), a u vještini čitanja hrvatski su učenici (19,9 posto) blizu prosjeku EU-a (19,7 posto). 

Posebno slaba točka hrvatskih učenika su matematičke vještine. Prema rezultatima istraživanja približno svaki treći učenik u dobi od 15 godina ima slabije matematičke vještine (32 posto, dok je u EU-u prosjek 22,1 posto). 

"Svi ovakvi podaci, pogotovo usporedbe s drugim europskim državama, nama su važni jer na njima gradimo naše projekte i akcije važne za stvarno unaprijeđivanje obrazovanja", rekla je na predstavljanju ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, upozorivši da se podaci iz Komisijinog izvještaja odnose na period do 15. rujna ove godine, dakle na razdoblje u kojem se tek formirao sadašnji sastav ministarstva i njegove inicijative.

"U međuvremenu smo napravili dosta, ne samo planova, nego i napisanih projekata, te smo krenuli s jedne strane politikom kontinuiteta s obzirom na ono što je bilo pripremljeno, ali isto tako i s iskoracima vezanima za unaprijeđenje obrazovnog sustava", istaknula je Divjak, između ostalog spomenuvši primjere poput nastavka kurikularne reforme, pripreme projekata pomoću europskih sredstava, te rad na poboljšanju strukovnog obrazovanja i internacionalizaciju visokog obrazovanja. 

"Odgovaramo na primjedbe iz pregleda, te sam sigurna da ćemo iduće godine imati bolje izvješće", zaključila je ministrica.

Facebook komentari

hr Wed Nov 29 2017 11:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fde2bbb47398ab4d8b45ab/80

U Hrvatskoj lani 14 tisuća više umrlih nego rođenih

U Hrvatskoj je 2016. bilo 14.005 više umrlih nego rođenih, što je nešto bolje nego godinu ranije kada je negativni prirodni prirast iznosio rekordnih -16.700, ali bi i taj rekord mogao biti srušen već ove godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

To je drugi najveći prirodni negativni prirodni prirast u posljednjih šest godina, ali će neslavni negativni rekord iz 2015. po svemu sudeći biti nadmašen ove godine, jer je samo u prvih 10 mjeseci 2017. negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050. 

Izraženo u apsolutnim brojkama lani je rođeno 37.537 djece, dok je umrlo 51.542 stanovnika Hrvatske, što znači da je prošle godine na 1000 stanovnika bilo devetero rođenih, a 12,3 umrlih.

Kada se gledaju podaci u razdoblju od svibnja 2016. do listopada ove godine, po negativnom prirodnom prirastu prednjači siječanj 2017. 

U tom "crnom" siječnju rođeno je 3232 djece, ali je umro čak 6441 stanovnik Hrvatske, što izraženo u negativnom prirodnom prirastu iznosi ogromnih -3209.

"Najbolji" mjesec bio je rujan 2016. kada je zabilježeno "tek" 250 umrlih više od rođenih - 3951 naspram 3701.

U listopadu ove godine, zadnjem mjesecu za koji postoje podaci, zabilježeno je 3335 rođenih i 4235 umrlih, što u negativnom prirodnom prirastu iznosi -900.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 14:35:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33caa8b9e03eab278b45a7/80

Roditelji traže hitan plan liječenja za djecu oboljelu od spinalne mišićne atrofije

Udruga Kolibrići i Koalicija udruga u zdravstvu u petak su upozorile da nisu ispunjeni njihovi zahtjevi ni obećanja premijera Andreja Plenkovića, vezano uz donošenje hitnog plana liječenja djece sa spinalnom mišićnom atrofijom, te uputile apel da se to pitanje što prije riješi kao i pitanje funkcioniranja Fonda za inovativne lijekove.

Nakon isteka roka u kojemu je premijer Andrej Plenković obećao liječenje djece oboljele od spinalne mišićne atrofije, udruge su na konferenciji za novinare  zatražile donošenje hitnog plana njihova liječenja s objavom imena i prezimena djeteta kojemu je odobreno liječenje inovativnim lijekom Spinraza uz priloženu medicinsku dokumentaciju.  

Od ministra financija Zdravka Marića zatražile su da objavi kako će  se puniti i funkcionirati Fond za inovativne lijekove koji bi trebao sustavno riješiti slučajeve bolesnika kojima treba skupa, inovativna terapija.  Udruge poručuju da im je neprihvatljiva ideja da se fond puni donacijama te traže njegovo financiranje iz proračuna, a KUZ predlaže da ga se financira od trošarina na duhanske proizvode.   

Nezadovoljne su i očitovanjem Povjerenstva za procjenu opravdanosti primjene lijeka Spinraza koje je jučer priopćilo kako postoji medicinsko opravdanje da će inovativni lijek Spinraza biti dostupan svoj djeci s Tipom I bolesti spinalne mišićne atrofije, koja nisu na respiratoru, neovisno o dobi djeteta.

Na temelju toga očitovanja, zdravstvena administracija odobrava novu terapiju za ukupno petero djece iako je, po podacima udruge, 39 oboljelih dječje dobi, upozorila je Ana Alapić iz Udruge Kolibrići koja je na konferenciju došla sa svojim osmogodišnjim oboljelim sinom koji je na respiratoru i po navedenim kriterijima Povjerenstva nema prava za novi lijek. 

Po njezinim informacijama, za svih 50 oboljelih u Hrvatskoj, među kojima je i 11 odraslih, trebalo bi prikupiti 250 milijuna kuna za liječenje Spinrazom u prvoj godini liječenja, te u drugoj godini liječenja 125 milijuna kuna. Naime, u prvoj godini se prima 5 do 7 doza lijeka, a u idućoj godini 3 do 4 doze.

Roditelji su, kaže, svjesni da neće sva djeca zadovoljiti medicinske indikacije no traže da im se jasno kaže koje su to indikacije i to u izravnoj komunikaciji s Ministarstvom zdravstva, a ne preko medija. 

"Nitko od roditelja oboljele djece ili udruge nisu kontaktirani u zadnjih dva tjedna, Tražimo da se imenuje osoba za kontakt s roditeljima i da sva oboljela djeca dobiju priliku za liječenje", rekla je Alapić te upozorila na izostanak komunikacije s Ministarstvom te da nije objavljeno kojoj je konkretno djeci terapija odobrena.

Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije također je istaknula potrebu da se Fond za inovativne lijekove puni proračunskim novcem te poručila Vladi da demografska obnova počinje brigom o živoj djeci.   

"Ovo što država sada pokazuje nije stimulirajuće za demografsku obnovu. Pitanje pristupa zdravstvenoj skrbi ne smije ovisiti o milodarima i višemjesečnim procedurama", poručila je Benčić.

Alapić je dodala da će roditelji oboljele djece za sada pričekati odgovore premijera i ministra zdravstva, a ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, najavljuje daljnje akcije upoznavanja javnosti sa situacijom u kojoj su se našli.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 14:18:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a02a6deb9e03ef39f8b4595/80

Što nas čeka za vikend: U Dalmaciji kiša i olujno jugo, u unutrašnjosti snijeg

Prema večeri, temperature će osjetno pasti pa će se kiša pretvarati u snijeg. Na Jadranu će se zadržati visoke temperature, stoji u vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda

Jače naoblačenje s kišom, koje je zahvatilo veći dio Jadrana i zapadne krajeve unutrašnjosti, tijekom petka proširit će se na cijelu zemlju. Mjestimice može biti i obilnije kiše, osobito uz obalu i u gorju. Navečer i u noći uz osjetan pad temerature zraka u unutrašnosti mjestimice snijeg. Puhat će jako i olujno jugo, u unutrašnjosti jugozapadni vjetar. Iznadprosječno toplo za ovo doba godine, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 do 15 °C, piše t portal.

U noći na subotu i ujutro kiša, pljuskovi, na Jadranu grmljavina, a u gorju snijeg i stvaranje nježnog pokrivača. Snijega može biti mjestimice i u nizinama, a nošen vjetrom i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. Do sredine dana prestanak oborine u većini krajeva, osim na krajnjem jugu. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, na Jadranu jak jugozapadni, na krajnjm jugu i olujan. Vjetar će kroz dan na moru okretati na umjeren sjeverozapadni, a potom i buru koja će na sjevernom dijelu biti jaka već od sredine dana. Temperatura većinom između 0 i 5, sjevernom Jadranu od 5 do 10, u Dalmaciji između 10 i 15 °C.

Pred kraj vikenda ostat će hladno, no bez oborina.


Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 08:56:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Odmori se, zaslužio si: Zastupnici rade još sutra, a onda idu na jednomjesečni zimski odmor

Sabor radi još sutra (15. prosinca), a zatim slijedi još jedan dugi odmor za zastupnike. Naime, prema Ustavu, zastupnici imaju pravo na zimski odmor od 15. prosinca do najmanje 15. siječnja

Predsjednik sabora Gordan Jandroković još nije odlučio kada će se točno zastupnici sastati nakon Nove godine, no navodno bi to moglo biti tek 17 siječnja. Prema Ustavu, iako zastupnici neće raditi i ne moraju biti na radnome mjestu, dobivat će jednaku plaću, a ona u prosjeku iznosi oko 15 tisuća kuna. Primjerice, plaća šefa sabora Gordana Jandrokovića iznosi malo više od 23 tisuće kuna, piše Index.

Već su bili tri mjeseca na odmoru 

Zastupnici su, podsjetimo, imali i dva mjeseca ljetnog odmora. U saboru se tako nije radilo od 15. srpnja do 17. rujna. Tada se 151 zastupnik odmarao duga 64 dana. No, nije to zastupnicima bio jedini dugi odmor ove godine. Zastupnici nisu radili mjesec dana ni početkom ovog ljeta. Tada je vladajuća većina odlučila da neće biti zasjedanja sabora za vrijeme lokalnih izbora pa se tako odmaralo od 5. svibnja do 7. lipnja.

Kako smo napisali, prosječna plaća zastupnika iznosi 15 tisuća kuna, a zastupnici, uz plaću, dobivaju i paušal od 1.500 kuna mjesečno. Taj im se paušal uplaćuje i za vrijeme stanki u saboru jer služi za "rad na terenu". Zastupnici imaju pravo i na naknadu za odvojeni život od 1.000 kuna mjesečno.

Ove ćemo godine rad sabora platiti oko 143 milijuna kuna, od čega samo na osnovne plaće odlazi oko 83 milijuna kuna.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 08:37:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .