Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59649328b9e03e82338b476d/80
Foto: relaxino.com

U Beču najesen izložba o "gastarbajterima" među kojima su i Hrvati ostavili dubok trag

U Beču se u listopadu otvara izložba "Podijeljena povijest - Viyana - Beč - Wien" posvećena "gastarbajterima" iz Turske i bivše Jugoslavije, među kojima je bilo i mnogo Hrvata, i njihovoj ulozi u austrijskom društvu ispričanoj kroz bečku im svakodnevicu.

Grad Beč 60-ih je godina prošlog stoljeća, nakon što je Austrija sklopila Sporazum o razmjeni radne snage s tadašnjom Jugoslavijom i Turskom, prolazio kroz značajne promjene. Sklapanjem sporazuma austrijskim je poduzećima bilo omogućeno da deficit radne snage izjednače time što će na privremeni rad dovesti „gastarbajtere“ iz bivše Jugoslavije i Turske, stoji u najavi Inozemnog ureda Grada Beča u Zagrebu.

No, zamisao da nakon nekoliko godina radnici odu, a umjesto njih dođu novi, nikad nije zaživjela. Članovi obitelji radnika postupno su se također doseljavali u Beč, osnivane su udruge useljenika, koji su počeli otvarati i svoje etničke trgovine i poduzeća.

Na temelju objekata i materijala koji su tijekom 2015. i 2016. godine prikupljeni za Muzeju grada Beča (Wien Museum) izložba pod nazivom „Podijeljena povijest. Viyana - Beč – Wien“ od 5. listopada 2017. do 11. veljače 2018. ponudit će uvid u svakodnevnicu migranata – na radnom mjestu, u školi i u slobodno vrijeme. Predmeti iz svakodnevnog života povezane sa sjećanjima pričaju različite priče, iskustva i doživljaje, a povijest migracije na taj način postaje dio bečke gradske povijesti, najavio je bečki Inozemni ured u Zagrebu.

Muzej ovom izložbom ne ističe samo značaj migracije, već iskazuje i zahvalnost svim ljudima koji su bili spremni donirati svoje predmete i na taj način podijeliti svoju priču, dodaje se.

U Beču živi 26.000 Hrvata, a Austrijanaca hrvatskog porijekla ima oko 100.000 

Prema podacima bečkog Ureda za statistiku prošle je godine u 1,8-milijunskom glavnom gradu Austrije zabilježeno čak 700 tisuća migranata, od kojih značajan dio čine oni iz bivše Jugoslavije i Turske. Migranata koji dolaze iz Hrvatske je nešto više od 26 tisuća, ili 1,4 posto. Najviše je onih koji dolaze iz Srbije i Crne Gore -  oko 100.000, dok je onih iz BiH oko 40.000. Makedonaca je 13 tisuća, dok za Sloveniju nema podataka. Turaka koji privremeno žive u Beču prošle je godine bilo 76 tisuća.

Ti se podaci odnose na migrante koji imaju državljanstvo domicilne države, iz koje dolaze.

Međutim, Austrijanaca porijeklom iz bivše SFRJ je daleko više i oni čine najveći broj naturaliziranih stanovnika te države i danas su neizostavan element austrijskoga društva. Već nekoliko godina zaredom najveći broj naturaliziranih Austrijanaca dolazi s Balkana i čine najbrojniju migrantsku zajednicu u toj zemlji. Po nekim podacima više od 300.000 doseljenika porijeklom je iz Srbije, oko 200.000 njih porijeklom iz Bosne i Hercegovine te blizu 100.000 osoba porijeklom iz Hrvatske.

Čini se da je danas kao nikada prije živa stara krilatica nekadašnjeg austrijskog kancelara Klemensa von Metternicha koji je navodno izjavio da Balkan počinje upravo u Beču.

Milardović: Odlazilo se organizirano

Znanstvenik s Instituta za migracije Anđelko Milardović, kojem je i samom otac bio gastarbajter, ističe kako su Austrija i Njemačka poslije Drugog svjetskog rata trebale radnu snagu i njezino angažiranje je bilo jedno od važnijih poglavlja u gospodarskom razvoju tih zemalja. Na privremeni rad u inozemstvo, kako se to službeno nazivalo, odlazilo se organizirano i bilo je dobro regulirano, puno bolje nego što je danas, rekao je Milardović Hini.

Upozorava da se ta populacija, koja je mahom bila s nižom stručnom spremom, nažalost nije u to doba mogla dobro integrirati u društvo, uz ostalo i zbog nepoznavanja jezika. Sada je situacija puno bolja, sada stižu nove, dobro obrazovane generacije sa znanjem i engleskog i njemačkog i puno se lakše integriraju.

Milardović također napominje da su u prvom valu odlazaka u Austriju na privremeni rad ljudi živjeli između dvije zemlje. Međutim, premda su na rad u inozemstvo odlazili s idejom da mirovinu provedu u domovini, gdje su od ušteđevine kupovali stanove, gradili kuće, puno njih je ostalo u Austriji, gdje bi im se pridružili i članovi obitelji.

Pored činjenice da su gastarbajteri značajno sudjelovali u gospodarskom zamahu koji je Austriju zahvatio u šezdesetim godinama prošloga stoljeća i načinio je jednom od najrazvijenijih zemalja Europske unije, gastarbajterima i njihovom integracijom u austrijsko društvo Austrija se dugo nije bavila, pa je i najavljena izložba značajan doprisnos istraživanju tog fenomena.

Kurz: Bez gastarbajtera nikad ne bismo iskoristili gospodarski potencijal

Danas ni najviši austrijski državni dužnosnici ne poriču veliku ulogu koju je strana radna snaga imala u razvoju te zemlje. Ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz svojedobno je za Deutsche Welle izjavio kako nema nikakve sumnje da su nekadašnji strani radnici imali pozitivan učinak na gospodarski razvoj Austrije. "Tada smo imali veliki nedostatak radne snage, i bez gastarbajtera nikada ne bismo mogli iskoristiti svoj gospodarski potencijal kao što nam je to uspjelo“, rekao je.

Zakonska osnova za angažman strane radne snage donesena je 60-ih godina prošlog stoljeća kada su 1964. potpisani sporazumi s Turskom te 1966. sa tadašnjom Jugoslavijom. Sporazm je prvobitno predviđao da strana radna snaga bude angažirana sezonski te da se vrati u domovinu, ali je sve više gastarbajtera dovodilo sa sobom obitelji, a austrijski poslodavci nisu bili spremni stalno obučavati novu radnu snagu te su radnicima nudili stalne ugovore.

Krajem 50-ih i početkom 60-ih u tadašnjoj je Jugoslaviji došlo do povećanja stanovništva. Ljubomir Bratić, bečki filozof, stručnjak za migraciju i jedan od inicijatora projekta Arhiva migracije u Muzeju Grada Beča, za Deutsche Welle je izjavio kako je Jugoslavija rješenje za višak radne snage nalazila u slanju ljudi u neke zemlje zapadne Europe, poput Austrije, čije je gospodarstvo tih godina doslovno gladovala za radnicima.

Gastarbajterski život i nakon pedeset godina ostao je za mnoge nepoznanica – kako u Austriji, tako i u zemljama bivše Jugoslavije. Gastarbajteri su desetljećima egzistirali na margini oba društva. Život gastarbajtera u Austriji zaista nije bio jednostavan: posla je u početku bilo dovoljno, no strani radnici teško su dolazili do stanova, a što je netko lošije poznavao jezik, to je češće bio prisiljen živjeti u lošim životnim uvjetima. Osim toga, i Austrija je već od sredine 70-tih godina počela strože regulirati tržište rada pa je od 1975. do 1984. skoro trećina radne snage vraćena u Jugoslaviju.

Uspješna integracija, ali ih ipak nema na mjestima gdje se odlučuje

Usprkos tome, desetine tisuća gastarbajtera ostale su u Austriji, tu su zasnovali obitelji, dobili djecu i unuke. Nekadašnji san o povratku u zemlju porijekla nakon zarađene penzije mnogi nikada nisu pretočili u stvarnost: nakon 30 ili 40 provedenih godina u Austriji sve više njih odlučuje se kraj života dočekati tamo gdje im žive potomci.

Što se tiče austrijske politike, za nju su u međuvremenu nekadašnji gastarbajteri iz bivše Jugoslavije postali primjer uspješne integracije: "Jako je važno da su druga i treća generacija migranata iz bivše Jugoslavije dobro integrirani u austrijsko društvo. Primjer ljudi iz bivše Jugoslavije pokazuje da integracija može uspjeti, ali i da je za nju potrebno mnogo vremena, čak i više od jedne generacije“, drži ministar Kurz.

Ljubomir Bratić međutim upozorava da u u strukturama austrijskog društva poput politike, kulture, ekonomije, sporta itd. još uvijek nema predstavnika doseljenika na mjestima na kojima mogu odlučivati o razvoju austrijskog društva.

„Naravno da se tu i tamo može naći poneki uspješan poslovni čovjek, nogometaš, umjetnik ili poduzetnik, ali to se može svesti na pojedinačne pomake na društvenoj ljestvici ka srednjoj klasi kroz osobnu inicijativu“, upozorava Bratić.

hr Sat Aug 12 2017 18:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/55a5542db882d16b188b45d1/80

Mokrite li dok se tuširate?

Svaki put kad pustimo vodu u wc-u potrošimo oko šest litara vode. Prosječan čovjek dnevno mokri sedam puta što znači da dnevno troši otprilike 42 litre vode samo na to.

Svake godine se samo u Americi potroši 4,9 trilijuna litara vode nakon male nužde.

Netko se dosjetio stvari koja štedi vodu, a to je - piškenje pod tušem. Mnogi to rade, iako neki ne bi nikada priznali.

 Sudeći po brojnim anketama čak 80 posto ljudi nekad to obavi pod tušem.
 
Nakon ovog otkrića možda se sad odvaže i oni kojima je to bio vrhunac odvratnosti.

Naime, ako bi se barem jednom dnevno pomokrili pod tušem, uštedjeli bi više od 2000 litara vode godišnje. A i priličnu količinu toalet papira.

Svi oni koji se brinu je li higijenski to učiniti pod tušem, stručnjaci kažu kako nema nikakve opasnosti za kožu jer mokraća nije toksična, a voda ionako sve opere s vašeg tijela.

I još jedan podatak za ohrabrenje, urin je dobar za liječenje osipa ili ekcema. Urea je aktivni sastojak mnogih krema za njegu kože jer dovodi pH vrijednost kože u ravnotežu, piše 100posto

hr Sat May 26 2018 19:56:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af7ec142af47f9dbf8b46cd/80
Foto: PIXABAY

Kako razlikovati domaće jagode od uvoznih?

Među potrošačima već godinama vlada mišljenje kako je su vrgoračke jagode najbolje u Hrvatskoj. Stručnjaci tvrde da se isplati platiti više za tu proljetnu delikatesu.
Jagode su "u sezoni“, a tržište je preplavljeno mirisnim bobicama. No ono što je primamljivo oku nekad nema pokrića i u okusu. Zato se mnogi neugodno iznenade kada zagrizu u crvene jagode i otkriju da su tvrde i bez okusa, piše Punkufer.

Na policama trgovina u isto se vrijeme nađu vrgoračke jagode, koje mnogi smatraju najboljima u Hrvatskoj, kao i one iz Španjolske i Italije koje se mogu kupiti po jeftinijoj cijeni. Potonje su zbog transporta ubrane prije dozrijevanja, pa nemaju istu punoću okusa kao i domaći plodovi. 

Proizvodnja jagoda u Vrgorcu je tradicija već više od 30 godina. Nastojali smo odabirom sorti, lokaliteta i tehnologijom uzgoja izvući maksimum kvalitete jer se jedino time možemo boriti protiv uvozne jagode, kaže diplomirani inženjer agronomije Danko Tolić

Klima nam daje neke prednosti koje su izuzetno bitne da bi jagoda nakupila dovoljno suhe tvari, šećera i optimalan odnos šećera i kiselina. Imamo dovoljno sunčanih sati, kvalitetno tlo i vodu za navodnjavanje. 

Jedna je od bitnih prednosti blizina tržišta, što nam omogućuje da jagodu beremo u punoj fiziološkoj zrelosti, kada je i najukusnija, 
dodaje idejni tvorac i voditelj projekta vrgoračke jagode. 

Kada bi se vrgoračka jagoda trebala otpremati na udaljena tržišta u Europskoj uniji, brala bi se nedozrela, a samim time bila bi neukusnija.

Razlika između vrgoračke i uvozne jagode: 

1. Vrgoračka jagoda ima intenzivniji miris, svježiji izgled, sjaj te bolji okus. Okus je dijelom bolji zbog sortne razlike, a do punog izražaja dolazi ako se jagode beru u punoj fiziološkoj zrelosti u mjesecu svibnju, kad ima više sunca i manje kiše. 

2. Plodovi domaće jagode na početku berbe imaju deformacije, puknuća i nepravilnog su oblika jer se ne koriste hormoni za bolju oplodnju i pravilniji oblik. 

3. Plodovi uvozne jagode tvrđi su, a u košaricama su uredno složeni. 

Pokušavala se zaštititi domaća jagoda s drukčijom ambalažom – primjerice, stavljajući plodove u košarice plave boje, za razliku od uvoznih koje obično dolaze u prozirnoj ambalaži. Jagode su se stavljale i u kartonske gajbe s logotipom, ali su nas i tu kopirali, otkriva diplomirani agronom Danko Tolić. 

Prijevara ima na početku sezone dok ima nedovoljno domaće jagode, a u punoj berbi domaćih jagoda interes za uvozom opada jer je cijena domaće niža. Na koncu, ako se odlučite za kupnju domaćih jagoda, trebate imati povjerenja i u prodavača.
hr Sat May 26 2018 19:34:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b098d0f2af47f84048b459c/80

Evo što vam tijelo poručuje pojačanim znojenjem

Često vas oblijeva znoj, bez obzira na to koje je godišnje doba i koliko je vani vruće? Možda je vrijeme da poslušate svoje tijelo i shvatite što vam želi poručiti prekomjernim znojenjem.

1. Pod stresom ste 

Po mirisu znoja lako možete prepoznati jeste li pod stresom. Kada nam je vruće, aktiviraju se ekrine žlijezde koje se nalaze diljem tijela i proizvode znoj koji se uglavnom sastoji od vode i soli i nema izraženi miris, piše Zadovoljna.


Kada smo pod stresom, znoj proizvode apokrine žlijezde koje se nalaze samo na određenim dijelovima tijela poput pazuha. Taj znoj sastoji se od masnoća i proteina koji se miješaju s bakterijama na našoj koži i tako stvaraju neugodan miris.

2. Širite pozitivu ili strah 

Istraživanja su pokazala da ljudi u vašoj blizini mogu prepoznati što osjećate po mirisu vašeg znoja. U jednom eksperimentu 36 žena moralo je pomirisati uzorke znoja 12 muškaraca koji su prije toga pogledali filmove koji su imali zadatak usrećiti ih ili preplašiti.

Kada su žene pomirisale znoj preplašenih muškaraca, miris im je uzrokovao sličnu reakciju straha i gađenja. Kada su pomirisale znoj sretnih muškaraca, taj miris izazvao je u njima blagu reakciju i osmijehe.

3. Prijeti vam opasnost od toplinskog udara

Šećete tijekom vrelog ljetnog dana i u jednom trenutku osjetite kako se više ne znojite i vrti vam se. To što ste doživjeli zove se anhidroza, stanje u kojem se ne možete normalno znojiti i tijekom kojeg se vaše tijelo ne može 'ohladiti' znojenjem. 


Ako u tom trenutku odmah ne hidratizirate svoje tijelo vodom, prijeti vam opasnost od toplinskog udara. Sklonite se u sjenu ili blago klimatizirani prostor i popijte vode. Nikako nemojte piti alkoholna pića ili napitke s kofeinom jer oni uzrokuju dehidraciju.

4. Pao vam je šećer u krvi

Pojačano znojenje jedan je od simptoma naglog pada šećera u krvi. Ovaj problem lako ćete riješiti konzumacijom čokolade ili bilo kakvog slatkiša koji vam se nađe pri ruci.


5. Trudni ste ili ulazite u menopauzu 

Ako postoji mogućnost da ste trudni ili pred menopauzom, onda obratite pozornost na znojenje. Svi procesi u tijelu koji utječu na endokrini sustav mogu izazvati pojačano znojenje. Upravo se to događa većini žena koje ulaze u menopauzu i bore se s valunzima. 

Slična stvar događa se i na početku trudnoće. Tada hormonalne promjene uzrokuju promjenu u 'termostatu' mozga zbog kojih vrućinu možete osjećati čak i u jako klimatiziranim prostorijama i pojačano se znojiti.

6. Imate hiperdriozu

Ako ne možete naći uzrok svog pojačanog znojenja, posjetite doktora jer je moguće da imate hiperdriozu. To je stanje prekomjernog i nekontroliranog znojenja koje prelazi potrebe normalne termoregulacije tijela. Ljudi koji imaju hiperdriozu znoje se u trenucima kada ne bi trebali, npr. kada sjede potpuno mirno u hladnoj prostoriji. Njihovo je znojenje prekomjerno do razine da će im se u takvim trenucima znoj cijediti s dlanova.

hr Sat May 26 2018 18:37:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0968842af47f8e028b460b/80
Foto: Facebook Papaya Club

Hrvatski noćni klub među deset najboljih na svijetu

Već godinama diljem svijeta popularni DJ Magazine objavljuje ljestvicu 100 najboljih klubova svijeta i već godinama je na toj listi nekoliko hrvatskih klubova.

Među njima je  noćni i beach club Papaya, koji je smješten na paškoj plaži Zrće, redovno najviše pozicioniran, a ove godine se popeo na visoko šesto mjesto!

U konkurenciji svih tih party meka poput Ibize, Miamija, Londona, Tokya, Dubaija, Berlina, ovaj se klub pozicionirao na šesto mjesto. Ilustracije radi, ekskluzivni berlinski klub Berghain, u koji je prava lutrija uopće ući, na Dj Magazineovoj je listi 10, piše srednja.hr.

Inače, Papaya je u stalnom usponu na ovoj listi pa je tako 2016. bila na poziciji broj 11., da bi prošle godine dospjela u top 10 odnosno na deveto mjesto, a ove na spomenuto šesto.

No, koliko se Zrće duboko ucrtalo u party kartu svijeta, svjedoči i podatak da su osim Papaye, još tri tamošnja kluba, među top 35. Tako se na spomenutoj listi Noa beach club,  ove godine također opasno približio deset najboljih, budući da je smješten na 13. mjesto.

Aquarius je pak na 25. mjestu, s tim da je nazadovao za jednu poziciju u odnosu na 2017., ali je primjerice u odnosu na 2016., napredovao za 20 mjesta.

Na četvrtom mjestu, barem u poretku klubova sa Zrća je Kalypso, dok je na ljestvici top 100, na također visokom 33. mjestu.

No, uz perjanice na Zrću, na DJ Magazineovoj popularnoj listi imamo još jedno, partijanerima diljem svijeta omiljeno mjesto. Dubrovački klub Revelin smjestio se na 40. mjesto te i dalje ima tendenciju napredovanja na ljestvici. Naime, od 2015, do 2018. napredovao je za 46 pozicija, a samo od prošle godine za 9.

Pogledajte ljestvicu top 10 najboljih klubova svijeta prema DJ Magazineu:

1. Green Valley, Brazil
2. Ushuaïa, Ibiza, Španjolska
3. Zouk Singapore, Singapur
4. Echostage, Washington D.C., SAD
5. HÏ IBIZA, Španjolska
6. Papaya, Hrvatska
7. Octagon, Seoul, Južna Koreja
8. Pacha Ibiza, Španjolska
9. Fabric, London, UK
10. Berghain, Berlin, Njemačka
hr Sat May 26 2018 16:03:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .