Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59649328b9e03e82338b476d/80
Foto: relaxino.com

U Beču najesen izložba o "gastarbajterima" među kojima su i Hrvati ostavili dubok trag

U Beču se u listopadu otvara izložba "Podijeljena povijest - Viyana - Beč - Wien" posvećena "gastarbajterima" iz Turske i bivše Jugoslavije, među kojima je bilo i mnogo Hrvata, i njihovoj ulozi u austrijskom društvu ispričanoj kroz bečku im svakodnevicu.

Grad Beč 60-ih je godina prošlog stoljeća, nakon što je Austrija sklopila Sporazum o razmjeni radne snage s tadašnjom Jugoslavijom i Turskom, prolazio kroz značajne promjene. Sklapanjem sporazuma austrijskim je poduzećima bilo omogućeno da deficit radne snage izjednače time što će na privremeni rad dovesti „gastarbajtere“ iz bivše Jugoslavije i Turske, stoji u najavi Inozemnog ureda Grada Beča u Zagrebu.

No, zamisao da nakon nekoliko godina radnici odu, a umjesto njih dođu novi, nikad nije zaživjela. Članovi obitelji radnika postupno su se također doseljavali u Beč, osnivane su udruge useljenika, koji su počeli otvarati i svoje etničke trgovine i poduzeća.

Na temelju objekata i materijala koji su tijekom 2015. i 2016. godine prikupljeni za Muzeju grada Beča (Wien Museum) izložba pod nazivom „Podijeljena povijest. Viyana - Beč – Wien“ od 5. listopada 2017. do 11. veljače 2018. ponudit će uvid u svakodnevnicu migranata – na radnom mjestu, u školi i u slobodno vrijeme. Predmeti iz svakodnevnog života povezane sa sjećanjima pričaju različite priče, iskustva i doživljaje, a povijest migracije na taj način postaje dio bečke gradske povijesti, najavio je bečki Inozemni ured u Zagrebu.

Muzej ovom izložbom ne ističe samo značaj migracije, već iskazuje i zahvalnost svim ljudima koji su bili spremni donirati svoje predmete i na taj način podijeliti svoju priču, dodaje se.

U Beču živi 26.000 Hrvata, a Austrijanaca hrvatskog porijekla ima oko 100.000 

Prema podacima bečkog Ureda za statistiku prošle je godine u 1,8-milijunskom glavnom gradu Austrije zabilježeno čak 700 tisuća migranata, od kojih značajan dio čine oni iz bivše Jugoslavije i Turske. Migranata koji dolaze iz Hrvatske je nešto više od 26 tisuća, ili 1,4 posto. Najviše je onih koji dolaze iz Srbije i Crne Gore -  oko 100.000, dok je onih iz BiH oko 40.000. Makedonaca je 13 tisuća, dok za Sloveniju nema podataka. Turaka koji privremeno žive u Beču prošle je godine bilo 76 tisuća.

Ti se podaci odnose na migrante koji imaju državljanstvo domicilne države, iz koje dolaze.

Međutim, Austrijanaca porijeklom iz bivše SFRJ je daleko više i oni čine najveći broj naturaliziranih stanovnika te države i danas su neizostavan element austrijskoga društva. Već nekoliko godina zaredom najveći broj naturaliziranih Austrijanaca dolazi s Balkana i čine najbrojniju migrantsku zajednicu u toj zemlji. Po nekim podacima više od 300.000 doseljenika porijeklom je iz Srbije, oko 200.000 njih porijeklom iz Bosne i Hercegovine te blizu 100.000 osoba porijeklom iz Hrvatske.

Čini se da je danas kao nikada prije živa stara krilatica nekadašnjeg austrijskog kancelara Klemensa von Metternicha koji je navodno izjavio da Balkan počinje upravo u Beču.

Milardović: Odlazilo se organizirano

Znanstvenik s Instituta za migracije Anđelko Milardović, kojem je i samom otac bio gastarbajter, ističe kako su Austrija i Njemačka poslije Drugog svjetskog rata trebale radnu snagu i njezino angažiranje je bilo jedno od važnijih poglavlja u gospodarskom razvoju tih zemalja. Na privremeni rad u inozemstvo, kako se to službeno nazivalo, odlazilo se organizirano i bilo je dobro regulirano, puno bolje nego što je danas, rekao je Milardović Hini.

Upozorava da se ta populacija, koja je mahom bila s nižom stručnom spremom, nažalost nije u to doba mogla dobro integrirati u društvo, uz ostalo i zbog nepoznavanja jezika. Sada je situacija puno bolja, sada stižu nove, dobro obrazovane generacije sa znanjem i engleskog i njemačkog i puno se lakše integriraju.

Milardović također napominje da su u prvom valu odlazaka u Austriju na privremeni rad ljudi živjeli između dvije zemlje. Međutim, premda su na rad u inozemstvo odlazili s idejom da mirovinu provedu u domovini, gdje su od ušteđevine kupovali stanove, gradili kuće, puno njih je ostalo u Austriji, gdje bi im se pridružili i članovi obitelji.

Pored činjenice da su gastarbajteri značajno sudjelovali u gospodarskom zamahu koji je Austriju zahvatio u šezdesetim godinama prošloga stoljeća i načinio je jednom od najrazvijenijih zemalja Europske unije, gastarbajterima i njihovom integracijom u austrijsko društvo Austrija se dugo nije bavila, pa je i najavljena izložba značajan doprisnos istraživanju tog fenomena.

Kurz: Bez gastarbajtera nikad ne bismo iskoristili gospodarski potencijal

Danas ni najviši austrijski državni dužnosnici ne poriču veliku ulogu koju je strana radna snaga imala u razvoju te zemlje. Ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz svojedobno je za Deutsche Welle izjavio kako nema nikakve sumnje da su nekadašnji strani radnici imali pozitivan učinak na gospodarski razvoj Austrije. "Tada smo imali veliki nedostatak radne snage, i bez gastarbajtera nikada ne bismo mogli iskoristiti svoj gospodarski potencijal kao što nam je to uspjelo“, rekao je.

Zakonska osnova za angažman strane radne snage donesena je 60-ih godina prošlog stoljeća kada su 1964. potpisani sporazumi s Turskom te 1966. sa tadašnjom Jugoslavijom. Sporazm je prvobitno predviđao da strana radna snaga bude angažirana sezonski te da se vrati u domovinu, ali je sve više gastarbajtera dovodilo sa sobom obitelji, a austrijski poslodavci nisu bili spremni stalno obučavati novu radnu snagu te su radnicima nudili stalne ugovore.

Krajem 50-ih i početkom 60-ih u tadašnjoj je Jugoslaviji došlo do povećanja stanovništva. Ljubomir Bratić, bečki filozof, stručnjak za migraciju i jedan od inicijatora projekta Arhiva migracije u Muzeju Grada Beča, za Deutsche Welle je izjavio kako je Jugoslavija rješenje za višak radne snage nalazila u slanju ljudi u neke zemlje zapadne Europe, poput Austrije, čije je gospodarstvo tih godina doslovno gladovala za radnicima.

Gastarbajterski život i nakon pedeset godina ostao je za mnoge nepoznanica – kako u Austriji, tako i u zemljama bivše Jugoslavije. Gastarbajteri su desetljećima egzistirali na margini oba društva. Život gastarbajtera u Austriji zaista nije bio jednostavan: posla je u početku bilo dovoljno, no strani radnici teško su dolazili do stanova, a što je netko lošije poznavao jezik, to je češće bio prisiljen živjeti u lošim životnim uvjetima. Osim toga, i Austrija je već od sredine 70-tih godina počela strože regulirati tržište rada pa je od 1975. do 1984. skoro trećina radne snage vraćena u Jugoslaviju.

Uspješna integracija, ali ih ipak nema na mjestima gdje se odlučuje

Usprkos tome, desetine tisuća gastarbajtera ostale su u Austriji, tu su zasnovali obitelji, dobili djecu i unuke. Nekadašnji san o povratku u zemlju porijekla nakon zarađene penzije mnogi nikada nisu pretočili u stvarnost: nakon 30 ili 40 provedenih godina u Austriji sve više njih odlučuje se kraj života dočekati tamo gdje im žive potomci.

Što se tiče austrijske politike, za nju su u međuvremenu nekadašnji gastarbajteri iz bivše Jugoslavije postali primjer uspješne integracije: "Jako je važno da su druga i treća generacija migranata iz bivše Jugoslavije dobro integrirani u austrijsko društvo. Primjer ljudi iz bivše Jugoslavije pokazuje da integracija može uspjeti, ali i da je za nju potrebno mnogo vremena, čak i više od jedne generacije“, drži ministar Kurz.

Ljubomir Bratić međutim upozorava da u u strukturama austrijskog društva poput politike, kulture, ekonomije, sporta itd. još uvijek nema predstavnika doseljenika na mjestima na kojima mogu odlučivati o razvoju austrijskog društva.

„Naravno da se tu i tamo može naći poneki uspješan poslovni čovjek, nogometaš, umjetnik ili poduzetnik, ali to se može svesti na pojedinačne pomake na društvenoj ljestvici ka srednjoj klasi kroz osobnu inicijativu“, upozorava Bratić.

Facebook komentari

hr Sat Aug 12 2017 18:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6619b5b9e03e48528b46e9/80

Traže dvoje zaposlenika: Bogata obitelj nudi plaću do čak 910.000 kuna

Jedna obitelj iz New Yorka zapošljava "domaćine" koji bi se brinuli o kuhanju, čišćenju, djeci i uređenju njihova drugog doma, građanske kuće koja se proteže na čak 2787 metara kvadratnih.

Kako piše Business Insider, riječ je o "istaknutom paru s njujorškog Upper East Sidea" koji traži dvoje zaposlenika "koji bi se brinuli da svi aspekti doma adekvatno funkcioniraju u svakom trenutku", prenosi Index.

Oglas je Business Insideru ustupio David Youdovin, osnivač i direktor firme Hire Society, koja traži zaposlenike za bogate individualce i obitelji u New Yorku te u bogataškim odmaralištima Hamptonsa i Palm Beacha.

"Većina naših klijenata su onih jedan posto - imaju više kuća, privatne avione i nekoliko zaposlenika u svojim domovima", rekao je Youdovin koji je prije ovog posla i sam radio kao batler i upravitelj imanjem. Firmu Hire Society osnovao je prije šest godina.

Plaća zaposlenika kreće se između 100.000 i 150.000 dolara, odnosno između 600 i 910 tisuća kuna.

Cijeli oglas pročitajte u nastavku:

"Istaknuti par s Upper East Sidea traži iskusan, organiziran i temeljit par domaćina koji bi nadgledali, upravljali i održavali njihovu kuću od 2787 kvadrata. Ova pozicija uključuje useljavanje u kuću, a zaposlenici će morati biti na raspolaganju vlasnicima kuće pet dana u tjednu. Dva dana će im biti slobodna. Kandidati moraju imati fleksibilan raspored. Slobodni dani u tjednu mogu se mijenjati jer je vlasniku nekretnine ovo drugi dom pa će mu morati biti na raspolaganju više sati.

Par će raditi kao čuvari nekretnine, brinući se da svi aspekti doma rade kako treba. Posao uključuje održavanje kuće, pranje rublja, kuhanje, posluživanje, upravljanje i angažiranje majstora te nadgledanje radova.

Idealni kandidati moraju imati iskustva u kuhanju zdravih obroka te poznavanje usluživanja. Ne smije im biti neugodno posluživati vlasnike i njihovu obitelj. Par će biti na raspolaganju u kući, svjesni kad su potrebni, a kad se trebaju povući. Smještaj je osiguran u obliku posebne sobe i kupaonice.

Njihove odgovornosti uključuju:

- Osiguravanje brige za kuću puno radno vrijeme.

- Temeljito čišćenje kuće, s naglaskom na sobe i kupaonice.

- Pranje rublja, uključujući glačanje, čišćenje ormara, organiziranje odjevnih predmeta i slanje odjeće na kemijsko čišćenje.

- Pakiranje i raspakiravanje odjeće

- Priprema svježeg i zdravog doručka, ručka i večere

- Poznavanje formalnosti i obroka za svečane večer, zabave i slično, uključujući postavljanje stolova, cvjetne ukrase, konobarenje, točenje vina te pozdravljanje gostiju.

- Odlazak u kupovinu, obavljanje zadataka, nabavljanje namirnica i posebni zahtjevi.

- Organiziranje u kući, uključujući smočnicu, kuhinju, ormare i tako dalje.

- Sposobnost rada u timu te nadzor kooperanata i drugog osoblja u kući.

- Poznavanje pametnih home systema Lutron, Crestron i Kaleidescope.

- Vožnja poslodavaca na sastanke i tako dalje.

- Druge dužnosti povezane s potrebama poslodavaca i domaćinstva. 

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 18:11:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a65fb9db9e03e48528b46d9/80

Znanstvenici identificirali najveće prijetnje zaštićenim područjima - lov i planinarenje

Lov na divlje životinje zbog hrane i rekreativni sportovi poput planinarenja i vožnje brdskim biciklom predstavljaju dvije najveće prijetnje zaštićenim područjima u svijetu, pokazalo je novo istraživanje.

Deset istraživača proučavalo je podatke koje su proteklih deset godina prikupljali upravitelji oko dvije tisuće zaštićenih područja svijeta uključujući netaknute šume, nacionale parkove i rezervate.

Utvrdili su da lov predstavlja najveću prijetnju u zemljama u razvoju dok rekreativne aktivnosti nanose najviše štete zaštićenim područjima u bogatijim zemljama.

Lov na "divlje meso" poput ptica, insekata, majmuna i zmija bilježi se u 61 posto svih zaštićenih područja, pokazalo je novo istraživanje. Životinje se često prodaje kako bi se zadovoljila potražnja za hranom i lijekovima u gradskim područjima.

"U posljednje vrijeme raste lov na divlje životinjske vrste", kazala je Lauren Coad koautorica rada i znanstvenica u Međunarodnom centru za istraživanje šuma sa sjedištem u Indoneziji.

"Dio razloga je povećana potražnja velikih gradova koji rastu i stoga raste i potražnja za mesom divljih životinjama. Drugi faktor je širenje cestovnih mreža u šume čime one postaju pristupačnije".

Rezultati istraživanja bit će stavljeni na raspolaganje upraviteljima zaštićenih područja kako bi mogli razviti bolje načine njihove zaštite i održavanja.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko 52 milijuna hektara zaštićenih podruja od kojih je 27 posto u Europi, 26 posto u Africi, 25 posto u Amerikama i 15 posto u Aziji.

Prijetnja prekomjernog izlova i komercijalnog lova najizraženija je u zemljama u razvoju u kojima zajednice u blizini zaštićenih područja još uvijek ovise o šumama kao izvoru hrane, pokazalo je istraživanje.

Moguća rješenja su reguliranje lova i rad s lokalnim zajednicama na upravljanju i zaštiti tih područja. Promoviranje održivih izvora hrane poput peradi moglo bi smanjiti zahtjev za divljim životinjama.

Prijetnje od rekreativnih aktivnosti zabilježene su u 55 zaštićenih područja, pokazalo je izvješće. One uključuju quad vozila, brdske bicikle, skijaško trčanje, planinarenje čak i šetanje pasa.

"Ti su rezervati često žrtve vlastitoga uspjeha", kaže koautor studije Neil Burgess.

Rješenja uključuju bolje upravljanje većim brojem ljudi koji posjećuju zaštićena područja i njihovim aktivnostima, kaže Burgess koji je vodeći znanstvenik u UN-ovu centru za praćenje i očuvanje okoliša u svijetu.


Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 16:12:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a65b9cdb9e03e1b568b4599/80

Noć muzeja u Zvjezdanom selu Mosor

U akciju “Noć muzeja“ se po sedmi put uključuje i udruga Zvjezdano selo Mosor.

Manifestacija će biti održana u petak, 26. siječnja 2018. g., u večernjim satima.

Program će biti izveden u zvjezdarnici na Mosoru, a imat će sljedeći sadržaj:

18:00 – 18:30 h Razgledavanje eksponata Muzeja tehničke kulture

18:30 – 19:15 h Dječji igrokaz "Mala crvena kuća", pod vodstvom Mejreme Reuter

19:15 – 19:45 h Nastup učeničke klape "Luč" iz OŠ Lučac

19:45 – 20:10 h Hrvatsko čitateljsko društvo: Čitanje humoreski o sportašima

20:15 – 20:40 h "Jeste li znali o sportu?" s Maricom Grgurinović

20:40 – 21:30 h Poezija i svemir, s Mejremom Reuter

21:30 – 22:00 h Glazbeni nastup Tea Grčića

22:00 – 23:00 h Znanstveno-popularno predavanje dipl. ing. Damira Hržine "Nebeska tijela - opći pregled od Sunčeva sustava do ruba vidljiva svemira"

23:00 – 01:00 h Ako vremenski uvjeti to dopuste, astronomsko promatranje neba s terase zvjezdarnice ZSM-a, pod vodstvom astronoma-animatora Zorana Kneza

Zvjezdarnica Zvjezdanog sela Mosor će biti otvorena od 18.00 do 1.00 h, a ulaz je za sve besplatan.

Ljubaznošću Grada Splita i tvrtke "Promet" d. o. o., za zainteresirane je organiziran i besplatni prijevoz autobusima. Dva autobusa polaze prema zvjezdarnici s kolodvora u Sukoišanskoj ulici u 17.00 h, a treći u 19.00 h. Povratak dva autobusa u Split je predviđen za 20.30 h, a trećeg za 24.00 h.



Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 11:17:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5381efda1799425d06f39fed/80
Foto: Ilustracija

Krivi su hormoni: Trudnice imaju opravdanje za loše pamćenje

Žene u trudnoći zaista imaju poteškoća s pamćenjem, i to je razlog zašto trudnice često gube stvari, potvrdili su znanstvenici
Svaka žena koja je bila trudna iskusila je pojavu lošeg pamćenja i gubljenja stvari, a znanstvenici kažu da je to sasvim normalna pojava u kasnijim stadijima trudnoće. To je potvrdilo i posljednje istraživanje koje je otkrilo da žene u zadnjih šest mjeseci trudnoće i u prva tri mjeseca nakon porođaja imaju problema s prostornim pamćenjem, odnosno često se ne mogu sjetiti gdje su stavile određene stvari, piše klokanica.

Poteškoće nastaju, kažu znanstvenici, zbog hormona koji utječu na mozak. "Zaboravnost i manjak pažnje su česta pojava kod trudnica. Otkrili smo da povećane količine hormona tijekom trudnoće utječu na mozak, pa se javlja zaboravnost i slabija koncentracija", pojasnila je voditeljica istraživanja Diane Farrar sa Sveučilišta Bradford iz Velike Britanije.

Hormoni najviše utječu na dio mozga zadužen za prostorno pamćenje koje pomaže ljudima da se prisjete gdje su ostavili stvari, ali i kojim putem bi trebalo ići da bi došli do određenog cilja. Srećom, to je kratkotrajna pojava kod trudnica koja nestaje tri mjeseca nakon poroda.


Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 08:45:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .