Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59649328b9e03e82338b476d/80
Foto: relaxino.com

U Beču najesen izložba o "gastarbajterima" među kojima su i Hrvati ostavili dubok trag

U Beču se u listopadu otvara izložba "Podijeljena povijest - Viyana - Beč - Wien" posvećena "gastarbajterima" iz Turske i bivše Jugoslavije, među kojima je bilo i mnogo Hrvata, i njihovoj ulozi u austrijskom društvu ispričanoj kroz bečku im svakodnevicu.

Grad Beč 60-ih je godina prošlog stoljeća, nakon što je Austrija sklopila Sporazum o razmjeni radne snage s tadašnjom Jugoslavijom i Turskom, prolazio kroz značajne promjene. Sklapanjem sporazuma austrijskim je poduzećima bilo omogućeno da deficit radne snage izjednače time što će na privremeni rad dovesti „gastarbajtere“ iz bivše Jugoslavije i Turske, stoji u najavi Inozemnog ureda Grada Beča u Zagrebu.

No, zamisao da nakon nekoliko godina radnici odu, a umjesto njih dođu novi, nikad nije zaživjela. Članovi obitelji radnika postupno su se također doseljavali u Beč, osnivane su udruge useljenika, koji su počeli otvarati i svoje etničke trgovine i poduzeća.

Na temelju objekata i materijala koji su tijekom 2015. i 2016. godine prikupljeni za Muzeju grada Beča (Wien Museum) izložba pod nazivom „Podijeljena povijest. Viyana - Beč – Wien“ od 5. listopada 2017. do 11. veljače 2018. ponudit će uvid u svakodnevnicu migranata – na radnom mjestu, u školi i u slobodno vrijeme. Predmeti iz svakodnevnog života povezane sa sjećanjima pričaju različite priče, iskustva i doživljaje, a povijest migracije na taj način postaje dio bečke gradske povijesti, najavio je bečki Inozemni ured u Zagrebu.

Muzej ovom izložbom ne ističe samo značaj migracije, već iskazuje i zahvalnost svim ljudima koji su bili spremni donirati svoje predmete i na taj način podijeliti svoju priču, dodaje se.

U Beču živi 26.000 Hrvata, a Austrijanaca hrvatskog porijekla ima oko 100.000 

Prema podacima bečkog Ureda za statistiku prošle je godine u 1,8-milijunskom glavnom gradu Austrije zabilježeno čak 700 tisuća migranata, od kojih značajan dio čine oni iz bivše Jugoslavije i Turske. Migranata koji dolaze iz Hrvatske je nešto više od 26 tisuća, ili 1,4 posto. Najviše je onih koji dolaze iz Srbije i Crne Gore -  oko 100.000, dok je onih iz BiH oko 40.000. Makedonaca je 13 tisuća, dok za Sloveniju nema podataka. Turaka koji privremeno žive u Beču prošle je godine bilo 76 tisuća.

Ti se podaci odnose na migrante koji imaju državljanstvo domicilne države, iz koje dolaze.

Međutim, Austrijanaca porijeklom iz bivše SFRJ je daleko više i oni čine najveći broj naturaliziranih stanovnika te države i danas su neizostavan element austrijskoga društva. Već nekoliko godina zaredom najveći broj naturaliziranih Austrijanaca dolazi s Balkana i čine najbrojniju migrantsku zajednicu u toj zemlji. Po nekim podacima više od 300.000 doseljenika porijeklom je iz Srbije, oko 200.000 njih porijeklom iz Bosne i Hercegovine te blizu 100.000 osoba porijeklom iz Hrvatske.

Čini se da je danas kao nikada prije živa stara krilatica nekadašnjeg austrijskog kancelara Klemensa von Metternicha koji je navodno izjavio da Balkan počinje upravo u Beču.

Milardović: Odlazilo se organizirano

Znanstvenik s Instituta za migracije Anđelko Milardović, kojem je i samom otac bio gastarbajter, ističe kako su Austrija i Njemačka poslije Drugog svjetskog rata trebale radnu snagu i njezino angažiranje je bilo jedno od važnijih poglavlja u gospodarskom razvoju tih zemalja. Na privremeni rad u inozemstvo, kako se to službeno nazivalo, odlazilo se organizirano i bilo je dobro regulirano, puno bolje nego što je danas, rekao je Milardović Hini.

Upozorava da se ta populacija, koja je mahom bila s nižom stručnom spremom, nažalost nije u to doba mogla dobro integrirati u društvo, uz ostalo i zbog nepoznavanja jezika. Sada je situacija puno bolja, sada stižu nove, dobro obrazovane generacije sa znanjem i engleskog i njemačkog i puno se lakše integriraju.

Milardović također napominje da su u prvom valu odlazaka u Austriju na privremeni rad ljudi živjeli između dvije zemlje. Međutim, premda su na rad u inozemstvo odlazili s idejom da mirovinu provedu u domovini, gdje su od ušteđevine kupovali stanove, gradili kuće, puno njih je ostalo u Austriji, gdje bi im se pridružili i članovi obitelji.

Pored činjenice da su gastarbajteri značajno sudjelovali u gospodarskom zamahu koji je Austriju zahvatio u šezdesetim godinama prošloga stoljeća i načinio je jednom od najrazvijenijih zemalja Europske unije, gastarbajterima i njihovom integracijom u austrijsko društvo Austrija se dugo nije bavila, pa je i najavljena izložba značajan doprisnos istraživanju tog fenomena.

Kurz: Bez gastarbajtera nikad ne bismo iskoristili gospodarski potencijal

Danas ni najviši austrijski državni dužnosnici ne poriču veliku ulogu koju je strana radna snaga imala u razvoju te zemlje. Ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz svojedobno je za Deutsche Welle izjavio kako nema nikakve sumnje da su nekadašnji strani radnici imali pozitivan učinak na gospodarski razvoj Austrije. "Tada smo imali veliki nedostatak radne snage, i bez gastarbajtera nikada ne bismo mogli iskoristiti svoj gospodarski potencijal kao što nam je to uspjelo“, rekao je.

Zakonska osnova za angažman strane radne snage donesena je 60-ih godina prošlog stoljeća kada su 1964. potpisani sporazumi s Turskom te 1966. sa tadašnjom Jugoslavijom. Sporazm je prvobitno predviđao da strana radna snaga bude angažirana sezonski te da se vrati u domovinu, ali je sve više gastarbajtera dovodilo sa sobom obitelji, a austrijski poslodavci nisu bili spremni stalno obučavati novu radnu snagu te su radnicima nudili stalne ugovore.

Krajem 50-ih i početkom 60-ih u tadašnjoj je Jugoslaviji došlo do povećanja stanovništva. Ljubomir Bratić, bečki filozof, stručnjak za migraciju i jedan od inicijatora projekta Arhiva migracije u Muzeju Grada Beča, za Deutsche Welle je izjavio kako je Jugoslavija rješenje za višak radne snage nalazila u slanju ljudi u neke zemlje zapadne Europe, poput Austrije, čije je gospodarstvo tih godina doslovno gladovala za radnicima.

Gastarbajterski život i nakon pedeset godina ostao je za mnoge nepoznanica – kako u Austriji, tako i u zemljama bivše Jugoslavije. Gastarbajteri su desetljećima egzistirali na margini oba društva. Život gastarbajtera u Austriji zaista nije bio jednostavan: posla je u početku bilo dovoljno, no strani radnici teško su dolazili do stanova, a što je netko lošije poznavao jezik, to je češće bio prisiljen živjeti u lošim životnim uvjetima. Osim toga, i Austrija je već od sredine 70-tih godina počela strože regulirati tržište rada pa je od 1975. do 1984. skoro trećina radne snage vraćena u Jugoslaviju.

Uspješna integracija, ali ih ipak nema na mjestima gdje se odlučuje

Usprkos tome, desetine tisuća gastarbajtera ostale su u Austriji, tu su zasnovali obitelji, dobili djecu i unuke. Nekadašnji san o povratku u zemlju porijekla nakon zarađene penzije mnogi nikada nisu pretočili u stvarnost: nakon 30 ili 40 provedenih godina u Austriji sve više njih odlučuje se kraj života dočekati tamo gdje im žive potomci.

Što se tiče austrijske politike, za nju su u međuvremenu nekadašnji gastarbajteri iz bivše Jugoslavije postali primjer uspješne integracije: "Jako je važno da su druga i treća generacija migranata iz bivše Jugoslavije dobro integrirani u austrijsko društvo. Primjer ljudi iz bivše Jugoslavije pokazuje da integracija može uspjeti, ali i da je za nju potrebno mnogo vremena, čak i više od jedne generacije“, drži ministar Kurz.

Ljubomir Bratić međutim upozorava da u u strukturama austrijskog društva poput politike, kulture, ekonomije, sporta itd. još uvijek nema predstavnika doseljenika na mjestima na kojima mogu odlučivati o razvoju austrijskog društva.

„Naravno da se tu i tamo može naći poneki uspješan poslovni čovjek, nogometaš, umjetnik ili poduzetnik, ali to se može svesti na pojedinačne pomake na društvenoj ljestvici ka srednjoj klasi kroz osobnu inicijativu“, upozorava Bratić.

Facebook komentari

hr Sat Aug 12 2017 18:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/599704e9b9e03e53528b480d/80

Smotra klapa u Okrugu Gornjem

Koncert će se održati 25. kolovoza.
U petak, 25. kolovoza s početkom u 20.15h u Okrugu Gornjem održava se smotra klapa u lučici Toć.

Na smotri će nastupati klape:

Mindula, Okruk, Stivanja, Ankora, Stobreč, Sv. Mihovil, Drniš,

Bratovština sv. Stjepana, Murtela, Kolura, Zvizdan i Đeloze.


U slučaju kiše, koncert će se održati u crkvi Uzvišenja sv. Križa.

Organizator događaja je KUD Mindula, a pokrovitelji Općina OkruG i TZ općine Okrug.









Facebook komentari

hr Fri Aug 18 2017 17:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58876c701eea8f9e248b45f6/80
Foto: Screenshot YouTube

Emma Stone najbolje plaćena glumica u 2017.

Emma Stone je sa zarađenih 26 milijuna dolara najbolje plaćena holivudska glumica u 2017., objavio je časopis Forbes.

Zvijezda "La La Landa" zaradila je 26 milijuna dolara u razdoblju od dvanaest mjeseci, od lipnja 2016. do lipnja 2017., uglavnom zahvaljujući planetarnom uspjehu tog holivudskog mjuzikla.

Time je zasjela na vrh Forbesove godišnje liste, ostavivši iza sebe Jennifer Anniston i Emmu Watson.

Jennifer Lawrence, koja je predvodila listu posljednje dvije godine, ove je godine treća sa zarađenih 24 milijuna dolara.

Emma Watson bogatija je za deset milijuna dolara, 160 posto više nego 2016.

Vodećih deset glumica na ovogodišnjoj listi zaradile su ukupno 172.5 milijuna dolara, prije plaćanja poreza.

Na listi su još Melissa McCarthy, Mila Kunis, Charlize Theron, Cate Blanchett, Julia Roberts i Amy Adams.

Dwayne "The Rock" Johnson je sa 64,5 milijuna dolara predvodio prošlogodišnju listu najbolje plaćenih holivudskih glumaca.

Lista za 2017. bit će objavljena kasnije ovoga mjeseca.

Deset najbolje plaćenih holivudskih glumica prošle godine zaradilo je 205 milijuna dolara, više od upola manje od svojih deset najbolje plaćenih muških kolega, navodi Forbes.

Facebook komentari

hr Fri Aug 18 2017 16:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/590d8a4bb47398c0778b456d/80
Foto: Pixabay

Besplatna radionica za mlade u Splitu

Kroz Erasmus+ program provodi se projekt Suradnjom protiv apatije u sklopu kojeg se održava besplatna, jednodnevna radionica u Splitu, 26.8 s ciljem educiranja mladih o načinima aktivnog sudjelovanja u društvu RH.
Svjetski savez mladih Hrvatska održat će u subotu, 26.8. u Splitu prvu u nizu radionica u sklopu projekta “Suradnjom protiv apatije” ili “Suprotiva” čije provođenje je osigurano sredstvima Europske komisije u sklopu programa Erasmus+.

Kao partneri na projektu sudjeluju Klub mladih Rijeka, OU Podum, Udruga Impress, Split Misli i Udruga Prizma.

Mladi iz Rijeke, Splita, Osijeka i Zagreba imat će priliku sudjelovati na edukaciji o strukturiranom dijalogu te se upoznati sa svim relevantnim dokumentima i tijelima koja uređuju status mladih u RH.

U sklopu projektu provodit će se istraživanje o potrebama mladih u RH u kojem će mladi imati priliku izraziti poteškoće i prednosti života u svojim lokalnim zajednicama.

Prva besplatna, edukativna radionica održat će se u Splitu, 26.8. na adresi Cvite Fiskovića 3, Split s početkom u 9h30. Polaznici će imati plaćen ručak, a dobit će i potrebne radne materijale.

Pozivamo mlade da se prijave na linku https://goo.gl/FAHZFT i popune još nekoliko preostalih mjesta na radionici.

Kroz međusobnu suradnju mladi će naučiti kako sastaviti prijedloge mjera i politika za koje smatraju da bi poboljšale kvalitetu života mladih kako u njihovim lokalnim zajednicama tako i na nacionalnoj razini.

Svoje prijedloge mladi će imati priliku iznijeti izravno pred lokalne donositelje odluka na panel raspravi u sklopu koje će moći postavljati pitanja i tražiti odgovore od predstavnika vladajuće stranke i oporbe u svojoj lokalnoj zajednici.

Suprotiva je nastala kao odgovor na problem neuključenosti mladih u dobi između 18 i 30 godina u političke i društvene procese u Republici Hrvatskoj.

Mladi u Hrvatskoj su obeshrabreni i nemotivirani za sudjelovanje u procesima donošenja odluka u Hrvatskoj. Posljedica takvog stanja je osjećaj nemoći i razočaranosti koji naposljetku dovodi do iseljavanja mladih iz Hrvatske.

Cilj ovog projekta je osnaživanje i motiviranje mladih za aktivnu suradnju i uključenost u demokratskom životu Hrvatske.#Udruga Svjetski savez mladih Hrvatska podružnica je globalne organizacije World Youth Alliance koja se bavi promicanjem i zaštitom ljudskog dostojanstva kroz edukaciju, javno zagovaranje i kulturu. U Hrvatskoj udruga djeluje od 2012. godine i broji sedamdesetak aktivnih članova između 18 i 30 godina. Više o Udruzi možete pronaći na web-stranici: https://www.wya.net/wya-croatia.

Facebook komentari

hr Fri Aug 18 2017 16:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5996f375b9e03ec6588b456b/80

NETFLIX snima film u Hrvatskoj i traži statiste!

Traže se statisti od 18 do 35 godina!

Svi zainteresirani, od 18 do 35 godina, mogu pratiti sve novosti u facebook grupi NETFLIX movie CROATIA.

 

CASTING ZA SPLIT i okolicu održat će se

 

19. i 21. kolovoza u

u prostorima Male scene igraonice Čarobni grad, ispod istočne tribine na Poljudu.

Castinzi se održavaju od 10,00 - 14,00 i od 17,00 - 20,00 sati!

 



CASTING ZA ZADAR i okolicu održat će se

22. i 23. kolovoza u

Zadarskom Kazalištu Lutaka

Castinzi se održavaju od 10,00 - 14,00 i od 17,00 - 20,00 sati!

Facebook komentari

hr Fri Aug 18 2017 16:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .