Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58353bee1eea8faade8b45b4/80
Foto: Screenshot

Kuščević: Spajanjem zemljišnjih knjiga i katastra mape iz doba Franje Josipa konačno odlaze u muzeje

U Splitu razmatramo nekoliko lokacija, a POS će ići i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju, Visu… - rekao je Kuščević

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević (HDZ) u intervjuu za Hinu kaže kako je zadovoljan proračunom tog ministarstva za 2017. te najavljuje velike projekte za iduću godinu, među kojima je i intenzivan rad na spajanju zemljišnih knjiga i katastra te na uspostavi Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), usavršavanje sadašnjih i izrada novih modula: e-dozvola, e-inspekcija, e-nekretnina, e-arhiva.

Jeste li zadovoljni proračunom Ministarstva za iduću godinu?

Da, jako sam zadovoljan. Proračun iznosi nešto više od 833 milijuna kuna, od čega je pod limitima, dakle ono za što ćemo opteretiti državni proračun, samo 301 milijun kuna, a ostatak planiramo osigurati iz EU fondova i od naših vlastitih financijskih sredstava koji se uprihode od legalizacije bespravno izgrađenih objekata. To je dobro da se tek malim dijelom financiramo iz državnog proračuna, pa mu nismo veliko opterećenje. Mi u proračunu osiguravamo novac i za rad Državne geodetske uprave, Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Zavoda za prostorni razvoj i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Znatan dio novca planiramo za projekt e-nekretnina jer tu mislimo u mandatu, počevši od 2017., puno toga napraviti. To znači da ćemo unaprijediti informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), koji mora povezati sve module: e-nekretninu, e-dozvolu, e-inspekciju, e-arhiv u zajednički sustav. Planirano povući novac iz EU fondova za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Isto tako, osigurali smo novac za subvenciju stambenih kredita od 17,5 milijuna kuna za 2017.  

Kada će zakon o subvencioniranju stambenih kredita doći pred Vladu?  

Očekujem da će ga krajem siječnja iduće godine Vlada prihvatiti i poslati u saborsku proceduru. Nakon što ga Hrvatski sabor prihvati, APN će kao naše operativno tijelo javnim pozivom odabrati banke i može se očekivati da će se u lipnju 2017. raspisati natječaj i pozivi za građane. Računamo da će se kupiti više od tisuću stanova i obiteljskih kuća. Riječ je o subvenciji stambenih kredita za osobe mlađe od 45 godina koje kupuju prvu nekretninu ili zamjensku nekretninu zbog povećanja obitelji. Sufinancirat će se 50 posto rata kredita prve četiri godine. Za svako novorođeno ili usvojeno dijete tijekom te četiri godine produžit će se sufinanciranje za još dvije godine. Tim zakonom predviđa se i kupnja rabljenih nekretnina. To je zato da se ljudi u malim sredinama u kojima nema stanogradnje na tržištu ne moraju seliti, primjerice, u Split ili Zagreb i kupiti novi stan, nego će u svojemu mjestu ili selu moći kupiti rabljeni stan ili kuću i živjeti na svojem ognjištu. Drugi razlog je urbana regeneracija jer nije nužno trošiti novi prostor za gradnju zgrada kada diljem Hrvatske, nažalost, imamo praznih nekretnina. Cilj je da se te stare nekretnine kupe, obnove i da ljudi u njima ostanu živjeti. Očekujemo i nižu kamatu od trenutačne na tržištu. U nacrtu zakona predvidjeli smo najveću kamatu od 2,95 posto, ali držim da će se banke u toj borbi za pristup programu morati natjecati i dati dobre kreditne uvjete, te očekujem da će kamatna stopa biti još niža.    

Što planirate s POS-om?

Naravno da nastavljamo i s tim programom. Upravo smo u proračunu APN-a od 322 milijuna kuna predvidjeli 220 milijuna kuna za izgradnju POS-ovih stanova 2017. godine. U ovom je trenutku što u pripremi, što u realizaciji više od tisuću stanova. Novost je da je raspisan poziv za iskazivanje interesa za POS-ove stanove u Zagrebu i građani se mogu javiti do 20. siječnja 2017. U Splitu razmatramo nekoliko lokacija, a POS će ići i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju, Visu…

Kakvi su Vam planovi vezani za projekte energetske učinkovitosti? 

Preuzimanjem ministarstva postavio sam kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, a energetska učinkovitost je svakako jedan od naših prioriteta. Naime, najveći dio potrošnje energije u Hrvatskoj je u zgradarstvu. Ulaskom u EU preuzeli smo obveze smanjenja potrošnje energije te emisije CO2 u atmosferu i zato se aktivno pripremamo. U ovom trenutku u tijeku su dva poziva - za energetsku obnovu višestambenih zgrada i za energetsku obnovu zgrada za odgoj i obrazovanje. Za oba programa osigurali smo po 152 milijuna kuna i očekujemo dobru realizaciju. Vlada će uskoro prihvatiti program energetske obnove zgrada javnog sektora, za što smo osigurali 211 milijuna eura. Novost u odnosu prema dosadašnjim programima jest da se prvi put koristimo novcem iz EU, a ne više novcem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Programe realiziramo s Fondom i Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje je osiguralo novac u EU proračunu. Europski natječaji su nešto složeniji nego nacionalni i sada se traži minimalno 50 posto uštede energije kako bismo ostvarili preuzete obaveze. S obzirom na to, osigurali smo Fondu više od četiri milijuna kuna za provedbu stručne edukacije korisnicima i organizaciju radionica diljem Hrvatske. Fond će svima pomoći pri prijavi kako bi realizacija programa bila što bolja. Za energetsku obnovu obiteljskih kuća pregovaramo s Europskom komisijom, koja ne poznaje model da se i fizičke osobe mogu javljati na natječaj. Obećali su nam da će tu direktivu promijeniti početkom 2017. kako bismo mogli početi i s projektom energetske obnove obiteljskih kuća, za što je osigurano 30 milijuna eura.       

Što nam možete reći o važnom projektu spajanja katastra i zemljišnih knjiga?

Kao jednu od reformskih mjera, Vlada je prihvatila spajanje katastra i zemljišnih knjiga u jednu instituciju. Smatram kako je to "reforma svih reforma". Naime, danas imamo vrlo nesređeno stanje u katastru i zemljišnim knjigama, što sprječava velike investicije te stvara probleme našim sugrađanima bilo da je riječ o velikim investicijama, nasljeđivanju, kupoprodaji ili nečemu drugome. Vlada je prepoznala problem i prihvatila tu reformsku mjeru. Iskoristit ćemo 2017. da zajedno s Ministarstvom pravosuđa promijenimo potrebne zakonske propise, nakon čega počinje provedba od 2018. do 2020. godine. Ističem kako smo prvi korak u tome napravili, a to je Zajednički informacijski sustav (ZIS). U ZIS smo u deset mjeseci mog mandata uveli 50 posto Hrvatske. Dakle, od 2006. uvelo se 50 posto, a mi smo u deset mjeseci uveli preostalih 50 posto. Zadnji je bio Grad Zagreb, no i taj smo posao dovršili, u tijeku je probni rad i vrlo brzo će biti prezentiran javnosti. Projekt je sufinanciran novcem Svjetske banke, a vrijedan je oko 60 milijuna kuna. Sa ZIS-om smo podatke iz zemljišne knjige i iz katastra spojili u jednu bazu. Međutim, još se radi o "točnoj bazi netočnih podataka". Dakle, to je tek početak. Prenijeli smo podatke iz zemljišnih knjiga i katastra i spojili ih u jednu bazu. Slijedi osnutak nove institucije koja bi se trebala zvati državnom upravom za nekretnine, a zatim sređivanje stanja na terenu. Slijede nove izmjere koje će rezultirati novim podatcima o obliku, veličini i namjeni zemljišta te o vlasniku, posjedniku i stvarnim teretima na nekretnini. Poražavajuće je da više od 200 izmjera vrijednih desetke milijuna kuna stoji na provedbi. To je bačen novac, a i kada se one provedu, nakon deset godina više ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Znači, moramo napraviti sve da se ti podatci brzo i ažurno provode. Bit ću sretan kada mape koje je radio Franjo Josip prije 150 godina stavimo u muzeje i na fakultete da studenti uče na njima, a da mi konačno počnemo svoj poslovni razvoj i investicije temeljiti na točnim podatcima primjerenim 21. stoljeću. Plan je spomenute postupke dovršiti do 2020. Potrebno je krenuti s važnijim područjima - građevinskim, područjima koja su interesantna za investicije. Mi smo već za 2017. za nove izmjere predvidjeli 15 milijuna kuna, dakle, duplo više nego 2016.              

Možete li nam objasniti Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU)? 

To je druga reformska mjera Vlade. Cilj nam je novu katastarsku izmjeru kao temeljnu podlogu preklapati s vlasničkom kartom i prostornim planovima. U ISPU povezati e-dozvolu, e-inspekciju, e-nekretninu, e-arhiv tako da u svakom trenutku vlasnik ili osoba koja izdaje građevinske dozvole ili provodi inspekcijski nadzor sa svojeg laptopa ili tableta može pristupiti na česticu zemlje, povezati se i pogledati njezin status. Znatan dio novca ulažemo u sustav e-nekretnina, oko 41 milijun kuna samo za 2017. godinu. Za ISPU ulažemo i četiri milijuna kuna na stavci Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj te 1,2 milijuna kuna u Ministarstvu graditeljstva. Za projekt e-inspekcije predviđeno je 3,2 milijuna kuna. Ti podatci pokazuju kako zaista ulažemo što više možemo u digitalizaciju, informatizaciju i izradu boljih prostorno-planskih podataka, digitalnih, javno dostupnih i transparentnih, a sve kako bi se ubrzale i olakšale investicije i postigla veća transparentnost u postupanju te smanjila mogućnost korupcije. Ima oko 6000 prostornih planova i treba ih sve prevesti na jedan zajednički elektronski oblik. Radimo na pravilniku za izradu e-planova koji će biti gotov 2017. Kada se on izradi i kada svi budu radili prostorne planove prema njemu po istoj metodologiji, bit će ih lako napraviti. Želimo dovesti na razinu da se sve vidi, kada se utipka podatak, svi planovi, sve što se događalo na jednom zemljištu. Tada se izdaje građevinska dozvola u tren oka. Novac je osiguran i u to sada idemo "forte".  

Kakva Vam je situacija u ministarstvu, imate li dovoljno stručnjaka?

To je stručno ministarstvo s više od 90 posto ljudi s visokom školskom spremom. Volio bih da se ministarstvo pomladi. Kad je riječ o zapošljavanju, ograničeni smo "dva za jedan", što znači da odlaskom dviju osoba u mirovinu jednu možemo zaposliti. Imamo naznake da će Vlada dopustiti minimalna zapošljavanja za one programe koji se odnose na reformske mjere i realizaciju onih programa koji se odnose na povlačenje novca iz EU fondova te se nadamo da ćemo se tu malo "pojačati" s ljudima. Imamo i velik problem s nedostatkom građevinskih inspektora na terenu. Radimo na novom ustroju te ćemo nastojati sve to organizirati na najbolji mogući način. S novim ustrojem rasporedit ćemo kadrove na nove poslove kako bismo sve ciljeve i programe pravodobno mogli ostvariti. Po sistematizaciji imamo 446, a zaposlenih je 345 i šest dužnosnika. Bio bih zadovoljan kad bismo mogli zaposliti 30-ak ljudi s kojima bismo pojačali građevinsku inspekciju i koji bi nam pomogli u provedbi EU projekata i ISPU-a.      

Što je s bespravnom gradnjom i legalizacijom te imate li u planu donijeti nove zakone u 2017.?   

Sada radimo na izmjenama Zakona o graditeljstvu i Zakona o prostornom uređenju, koje su nužne jer su vezane uz usklađivanje s EU direktivama te uklanjanje bitnih loših stvari koje sprječavaju realizaciju nekih velikih projekata i njihovo dovršavanje, poput Pelješkog mosta i Zračne luke Zagreb, te kapitalne projekte jedinica lokalne samouprave. U drugoj polovici 2017. planiramo ići u sveobuhvatne izmjene i napraviti dobre zakone o prostornom uređenju i graditeljstvu.

Legalizacija se kontinuirano provodi. Predano je 800.000 zahtjeva, a riješeno ih je više od 60 posto. U prvom tromjesečju 2017. donijet ćemo izmjene Zakona kojima ćemo za godinu dana produžiti rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata jer mnogo građana nije u roku podnijelo zahtjev. Napominjem kako se zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. neće moći ozakoniti na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ni uz novi zahtjev. Velika je novost i da upravo radimo na pripremi Zakona o legalizaciji infrastrukture, koji očekujem do polovice 2017. Bespravna gradnja je neprihvatljivo društveno ponašanje koje trajno narušava naš najvrjedniji resurs, a to je prostor. Pozivam sve da se od toga suzdrže. Uklanjanja idu svojim tijekom i sada se uklanjaju bespravno izgrađeni objekti u kontinentalnom dijelu zemlje. Izrađujemo promidžbeni materijal kako bismo apelirali na građane da ne grade ilegalno, pod nazivom "Gradi legalno, spavaj mirno".



Facebook komentari

hr Sun Dec 18 2016 10:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b4aca5b4739869898b45b2/80
Foto: Udruga Franak

Ustavni sud ovog tjedna donosi odluku o pobačaju

Iz Ženeve je ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier opovrgnuo da će Vlada mijenjati zakon o pobačaju. A iz SDP-a zbog pitanja pobačaja stigla je oštra kritika na račun Vlade

Ustavni sud ovaj tjedan trebao bi donijeti odluku o suglasnosti tzv. zakona o pobačaju, koji se na ocjeni ustavnosti nalazi već 26 godina. Potvrđeno je to Dnevniku Nove TV iz više izvora.

Sud će donijeti odluku i objaviti je nakon što je pribavio i proučio mišljenja medicinske struke, stručnjaka za obiteljsko i ustavno pravo. Istodobno suci su, kako doznajemo, proučavali i međunarodne konvencije te prakse sudova u Europi.

Iz Ženeve je ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier opovrgnuo da će Vlada mijenjati zakon o pobačaju. A iz SDP-a zbog pitanja pobačaja stigla je oštra kritika na račun Vlade.

- Budući da se premijer Andrej Plenković nije ogradio od izjava i stavova svojeg ministra vanjskih i europskih poslova i potpredsjednika Vlade i svojeg savjetnika Ilčića, zaključujem kako premijer podržava i promovira zabranu pobačaja u Hrvatskoj, kako se priprema ženama ukinuti pravo na slobodno odlučivanje o vlastitu tijelu i kako s pravom zato njegovu politiku nazivam ženomrzačko - kazala je v.d. predsjednice Foruma žena SDP-a Karolina Leaković.

- Poznato je što je stav HDZ-a oko zaštite života, poznato je što je stav HDZ-a oko definicije braka. Međutim, apsolutno odbacujem dezinformacije da će Vlada promijeniti zakon o pobačaju - kazao je ministar Stier. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 23:56:39 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b492dcb473984b898b4595/80
Foto: TZ Solin

Najmlađi hrvatski grad: U Solinu doneseno niz odluka za poboljšanje uvjeta života

Solin ima oko 30 tisuća stanovnika. Godine 2015. proglašen je najmlađim gradom u Hrvatskoj

Jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji ima pozitivan prirodni prirast je Solin, koji nosi i titulu najmlađeg hrvatskog grada. Još ranije donijeli su neke odluke za poboljšanje uvjeta života. Sada je gradska uprava donijela odluku o povećanju brojnih naknada - za obitelji s više djece, studente, učenike i smanjenje nezaposlenosti. - piše Dnevnik.hr

Damir Plosnić iz Solina ima devetero djece. Najstarije ima 26, a najmlađe, kći 9 godina. Jedni su danas na poslu, drugi na fakultetu, u školi... 

- Da vam sad pokažem karticu, vi biste pali u očaj, ali ja ne ulazim u očaj. Znam da Bog uvijek proviđa onoliko koliko treba - kaže Plosnić. Na pitanje hoće li imati još djece, odgovara: "Ne znam, ako Bog da".

Za obitelji s pet i više djece naknada se povećava za 200 kuna, kao i naknada za porodiljni dopust za obitelji s troje i više djece. Raste i iznos stipendija za učenike i studente - dobit će između 600 i 900 kuna.

Solin ima oko 30 tisuća stanovnika. Godine 2015. proglašeni su najmlađim gradom u Hrvatskoj. U Gradu poručuju kako bi se taj trend trebao nastaviti, a mnogim mjerama žele poboljšati život i standard svojih građana. Novac je osiguran rebalansom proračuna koji se, kažu u gradskoj upravi, punio bolje nego su očekivali pa je minus u blagajni manji.

- Za kategoriju osoba koje teško mogu dobiti posao, s 50 i više godina, koji su pred mirovinom i poslodavci ih zbog toga uzimaju, Grad Solin će temeljem tih mjera sufinancirati poslodavce - kaže Dalibor Ninčević, zamjenik gradonačelnika Solina s ovlastima gradonačelnika.

- Ako je ovo kampanja, ako će biti shvaćena tako, meni nije žao jer sve ide u poboljšanje standarda naših sugrađana - kaže Ninčević. Iz Grada dodaju da su ovakvi pokazatelji punjenja proračuna bili prije, ove mjere bi i ranije donijeli. Sve kako bi Solin učinili boljim mjestom za život. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 21:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Od 1. ožujka bolnice će vas SMS-om podsjećati na pretrage

O mogućem neodazivu pacijenta informaciju će dobiti i njegov obiteljski liječnik, koji će ga moći upozoriti ako se više puta ne odazove na pozive

Od 1. ožujka pacijenti naručeni na dijagnostičke pretrage u nekoj bolnici dobit će dva do tri dana prije zakazanog termina SMS poruku kao podsjetnik za pregled, koji će svojim odgovorom potvrditi ili otkazati, ako su pregled već obavili negdje drugdje, izjavio je danas ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Kujundžić kaže da je sustav isproban i funkcionira, te će zaživjeti od 1. ožujka. 

- To će izgledati tako da ćete dobiti dva dana prije pretrage SMS poruku s podsjetnikom da imate, primjerice, na Rebru 13. ožujka zakazan CT, pa vas lijepo molimo da potvrdite dolazak ili nam pošaljete poruku ako ste ga već obavili ili nećete doći, tako da možemo naručiti drugoga pacijenta - pojasnio je Kujundžić.

O mogućem neodazivu pacijenta informaciju će dobiti i njegov obiteljski liječnik, koji će ga moći upozoriti ako se više puta ne odazove na pozive. Sankcije za neodazivanje nisu predviđene iako se, prema ranijim procjenama, na zakazane termine ne odazove trećina pacijenata, što dodatno produžuje liste čekanja. 

- Što će biti vidjet ćemo, nadamo se da će prvo savjest kod ljudi proraditi, pa neće uzimati termine drugima - rekao je Kujundžić.

U najvećoj hrvatskoj bolnici, KBC-u Zagreb, kažu kako još rješavaju neka tehnička pitanja, ali sve će biti spremno do 1. ožujka. Kažu kako će samo za radiološke pretrage dnevno trebati poslati 300-injak SMS-ova.

Pomoćnik ravnatelja KBC-a Milivoj Novak smatra da će obavještavanje pacijenata putem SMS-a biti mnogo jednostavnije od telefonskih poziva, kojima se ranije pokušavalo pacijente podsjetiti na zakazane termine, ali i efikasnije jer će pacijenti povratnom SMS porukom morati potvrditi ili otkazati svoj dolazak. 

- Mislim da je to prvi korak prema uklanjanju dvostrukog naručivanja i neodazivanja pacijenata na zakazane pretrage - smatra Novak. 

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 20:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b46901b473980a898b456b/80
Foto: D.N.

"Uzmi olovku, a ne pušku": Forum mladih SDP protiv vojnog roka

U komunikaciji s građanima dijelili olovke i "novčanice" od 500 000 000 na kojima su otisnuti neki od projekata koji se mogu realizirati za tu vrijednost
Forum mladih SDP-a potaknut jučerašnjim gostovanjem Andre Krstlovića Opare, HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Splita u emisiji Nedjeljom u 2, jutros na splitskoj Rivi izveli su aktivizam pod nazivom "Uzmi olovku, a ne pušku" te su u komunikaciji s građanima dijelili olovke i "novčanice" od 500 000 000 na kojima su otisnuti neki od projekata koji se mogu realizirati za tu vrijednost.

- Nakon niza suludih izjava vezanih za vojni rok kojim smo zad.njih nekoliko tjedana konstantno bombardirani, a potaknuti i jučerašnjim gostovanjem HDZ- ovog kandidata za gradonačelnika Splita u emisiji Nedjeljom u 2, dužni smo reagirati i izraziti svoje neslaganje takvom idejom. Forum mladih SDP Split smatra kako uvođenje vojnog roka dovodi do militarizacije društva te smo mišljenja kako se iznos od 500 000 000 kn predviđen za takvu suludu ideju može bolje i korisnije prenamijeniti i uložiti u modernizaciju obrazovanja.

Za jedan takav iznos moguće je, između ostalog, kupiti i 450 000 - 500 000 prijenosnih računala kojim bi se mogle opremiti sve učionice. Pitamo se i kakva se poruka mladima šalje nakon afere s plagiranjem i idejom vojnog roka. Kako znanje i obrazovanje nije bitno?! Kako je plagiranje i varanje dozvoljeno?!  Želimo društvo u kojem se vrednuje znanje ,a ne vojna sposobnost! - navode iz Foruma mladih SDP.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 19:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .