Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58353bee1eea8faade8b45b4/80
Foto: Screenshot

Kuščević: Spajanjem zemljišnjih knjiga i katastra mape iz doba Franje Josipa konačno odlaze u muzeje

U Splitu razmatramo nekoliko lokacija, a POS će ići i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju, Visu… - rekao je Kuščević

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević (HDZ) u intervjuu za Hinu kaže kako je zadovoljan proračunom tog ministarstva za 2017. te najavljuje velike projekte za iduću godinu, među kojima je i intenzivan rad na spajanju zemljišnih knjiga i katastra te na uspostavi Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), usavršavanje sadašnjih i izrada novih modula: e-dozvola, e-inspekcija, e-nekretnina, e-arhiva.

Jeste li zadovoljni proračunom Ministarstva za iduću godinu?

Da, jako sam zadovoljan. Proračun iznosi nešto više od 833 milijuna kuna, od čega je pod limitima, dakle ono za što ćemo opteretiti državni proračun, samo 301 milijun kuna, a ostatak planiramo osigurati iz EU fondova i od naših vlastitih financijskih sredstava koji se uprihode od legalizacije bespravno izgrađenih objekata. To je dobro da se tek malim dijelom financiramo iz državnog proračuna, pa mu nismo veliko opterećenje. Mi u proračunu osiguravamo novac i za rad Državne geodetske uprave, Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Zavoda za prostorni razvoj i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Znatan dio novca planiramo za projekt e-nekretnina jer tu mislimo u mandatu, počevši od 2017., puno toga napraviti. To znači da ćemo unaprijediti informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), koji mora povezati sve module: e-nekretninu, e-dozvolu, e-inspekciju, e-arhiv u zajednički sustav. Planirano povući novac iz EU fondova za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Isto tako, osigurali smo novac za subvenciju stambenih kredita od 17,5 milijuna kuna za 2017.  

Kada će zakon o subvencioniranju stambenih kredita doći pred Vladu?  

Očekujem da će ga krajem siječnja iduće godine Vlada prihvatiti i poslati u saborsku proceduru. Nakon što ga Hrvatski sabor prihvati, APN će kao naše operativno tijelo javnim pozivom odabrati banke i može se očekivati da će se u lipnju 2017. raspisati natječaj i pozivi za građane. Računamo da će se kupiti više od tisuću stanova i obiteljskih kuća. Riječ je o subvenciji stambenih kredita za osobe mlađe od 45 godina koje kupuju prvu nekretninu ili zamjensku nekretninu zbog povećanja obitelji. Sufinancirat će se 50 posto rata kredita prve četiri godine. Za svako novorođeno ili usvojeno dijete tijekom te četiri godine produžit će se sufinanciranje za još dvije godine. Tim zakonom predviđa se i kupnja rabljenih nekretnina. To je zato da se ljudi u malim sredinama u kojima nema stanogradnje na tržištu ne moraju seliti, primjerice, u Split ili Zagreb i kupiti novi stan, nego će u svojemu mjestu ili selu moći kupiti rabljeni stan ili kuću i živjeti na svojem ognjištu. Drugi razlog je urbana regeneracija jer nije nužno trošiti novi prostor za gradnju zgrada kada diljem Hrvatske, nažalost, imamo praznih nekretnina. Cilj je da se te stare nekretnine kupe, obnove i da ljudi u njima ostanu živjeti. Očekujemo i nižu kamatu od trenutačne na tržištu. U nacrtu zakona predvidjeli smo najveću kamatu od 2,95 posto, ali držim da će se banke u toj borbi za pristup programu morati natjecati i dati dobre kreditne uvjete, te očekujem da će kamatna stopa biti još niža.    

Što planirate s POS-om?

Naravno da nastavljamo i s tim programom. Upravo smo u proračunu APN-a od 322 milijuna kuna predvidjeli 220 milijuna kuna za izgradnju POS-ovih stanova 2017. godine. U ovom je trenutku što u pripremi, što u realizaciji više od tisuću stanova. Novost je da je raspisan poziv za iskazivanje interesa za POS-ove stanove u Zagrebu i građani se mogu javiti do 20. siječnja 2017. U Splitu razmatramo nekoliko lokacija, a POS će ići i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju, Visu…

Kakvi su Vam planovi vezani za projekte energetske učinkovitosti? 

Preuzimanjem ministarstva postavio sam kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, a energetska učinkovitost je svakako jedan od naših prioriteta. Naime, najveći dio potrošnje energije u Hrvatskoj je u zgradarstvu. Ulaskom u EU preuzeli smo obveze smanjenja potrošnje energije te emisije CO2 u atmosferu i zato se aktivno pripremamo. U ovom trenutku u tijeku su dva poziva - za energetsku obnovu višestambenih zgrada i za energetsku obnovu zgrada za odgoj i obrazovanje. Za oba programa osigurali smo po 152 milijuna kuna i očekujemo dobru realizaciju. Vlada će uskoro prihvatiti program energetske obnove zgrada javnog sektora, za što smo osigurali 211 milijuna eura. Novost u odnosu prema dosadašnjim programima jest da se prvi put koristimo novcem iz EU, a ne više novcem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Programe realiziramo s Fondom i Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje je osiguralo novac u EU proračunu. Europski natječaji su nešto složeniji nego nacionalni i sada se traži minimalno 50 posto uštede energije kako bismo ostvarili preuzete obaveze. S obzirom na to, osigurali smo Fondu više od četiri milijuna kuna za provedbu stručne edukacije korisnicima i organizaciju radionica diljem Hrvatske. Fond će svima pomoći pri prijavi kako bi realizacija programa bila što bolja. Za energetsku obnovu obiteljskih kuća pregovaramo s Europskom komisijom, koja ne poznaje model da se i fizičke osobe mogu javljati na natječaj. Obećali su nam da će tu direktivu promijeniti početkom 2017. kako bismo mogli početi i s projektom energetske obnove obiteljskih kuća, za što je osigurano 30 milijuna eura.       

Što nam možete reći o važnom projektu spajanja katastra i zemljišnih knjiga?

Kao jednu od reformskih mjera, Vlada je prihvatila spajanje katastra i zemljišnih knjiga u jednu instituciju. Smatram kako je to "reforma svih reforma". Naime, danas imamo vrlo nesređeno stanje u katastru i zemljišnim knjigama, što sprječava velike investicije te stvara probleme našim sugrađanima bilo da je riječ o velikim investicijama, nasljeđivanju, kupoprodaji ili nečemu drugome. Vlada je prepoznala problem i prihvatila tu reformsku mjeru. Iskoristit ćemo 2017. da zajedno s Ministarstvom pravosuđa promijenimo potrebne zakonske propise, nakon čega počinje provedba od 2018. do 2020. godine. Ističem kako smo prvi korak u tome napravili, a to je Zajednički informacijski sustav (ZIS). U ZIS smo u deset mjeseci mog mandata uveli 50 posto Hrvatske. Dakle, od 2006. uvelo se 50 posto, a mi smo u deset mjeseci uveli preostalih 50 posto. Zadnji je bio Grad Zagreb, no i taj smo posao dovršili, u tijeku je probni rad i vrlo brzo će biti prezentiran javnosti. Projekt je sufinanciran novcem Svjetske banke, a vrijedan je oko 60 milijuna kuna. Sa ZIS-om smo podatke iz zemljišne knjige i iz katastra spojili u jednu bazu. Međutim, još se radi o "točnoj bazi netočnih podataka". Dakle, to je tek početak. Prenijeli smo podatke iz zemljišnih knjiga i katastra i spojili ih u jednu bazu. Slijedi osnutak nove institucije koja bi se trebala zvati državnom upravom za nekretnine, a zatim sređivanje stanja na terenu. Slijede nove izmjere koje će rezultirati novim podatcima o obliku, veličini i namjeni zemljišta te o vlasniku, posjedniku i stvarnim teretima na nekretnini. Poražavajuće je da više od 200 izmjera vrijednih desetke milijuna kuna stoji na provedbi. To je bačen novac, a i kada se one provedu, nakon deset godina više ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Znači, moramo napraviti sve da se ti podatci brzo i ažurno provode. Bit ću sretan kada mape koje je radio Franjo Josip prije 150 godina stavimo u muzeje i na fakultete da studenti uče na njima, a da mi konačno počnemo svoj poslovni razvoj i investicije temeljiti na točnim podatcima primjerenim 21. stoljeću. Plan je spomenute postupke dovršiti do 2020. Potrebno je krenuti s važnijim područjima - građevinskim, područjima koja su interesantna za investicije. Mi smo već za 2017. za nove izmjere predvidjeli 15 milijuna kuna, dakle, duplo više nego 2016.              

Možete li nam objasniti Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU)? 

To je druga reformska mjera Vlade. Cilj nam je novu katastarsku izmjeru kao temeljnu podlogu preklapati s vlasničkom kartom i prostornim planovima. U ISPU povezati e-dozvolu, e-inspekciju, e-nekretninu, e-arhiv tako da u svakom trenutku vlasnik ili osoba koja izdaje građevinske dozvole ili provodi inspekcijski nadzor sa svojeg laptopa ili tableta može pristupiti na česticu zemlje, povezati se i pogledati njezin status. Znatan dio novca ulažemo u sustav e-nekretnina, oko 41 milijun kuna samo za 2017. godinu. Za ISPU ulažemo i četiri milijuna kuna na stavci Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj te 1,2 milijuna kuna u Ministarstvu graditeljstva. Za projekt e-inspekcije predviđeno je 3,2 milijuna kuna. Ti podatci pokazuju kako zaista ulažemo što više možemo u digitalizaciju, informatizaciju i izradu boljih prostorno-planskih podataka, digitalnih, javno dostupnih i transparentnih, a sve kako bi se ubrzale i olakšale investicije i postigla veća transparentnost u postupanju te smanjila mogućnost korupcije. Ima oko 6000 prostornih planova i treba ih sve prevesti na jedan zajednički elektronski oblik. Radimo na pravilniku za izradu e-planova koji će biti gotov 2017. Kada se on izradi i kada svi budu radili prostorne planove prema njemu po istoj metodologiji, bit će ih lako napraviti. Želimo dovesti na razinu da se sve vidi, kada se utipka podatak, svi planovi, sve što se događalo na jednom zemljištu. Tada se izdaje građevinska dozvola u tren oka. Novac je osiguran i u to sada idemo "forte".  

Kakva Vam je situacija u ministarstvu, imate li dovoljno stručnjaka?

To je stručno ministarstvo s više od 90 posto ljudi s visokom školskom spremom. Volio bih da se ministarstvo pomladi. Kad je riječ o zapošljavanju, ograničeni smo "dva za jedan", što znači da odlaskom dviju osoba u mirovinu jednu možemo zaposliti. Imamo naznake da će Vlada dopustiti minimalna zapošljavanja za one programe koji se odnose na reformske mjere i realizaciju onih programa koji se odnose na povlačenje novca iz EU fondova te se nadamo da ćemo se tu malo "pojačati" s ljudima. Imamo i velik problem s nedostatkom građevinskih inspektora na terenu. Radimo na novom ustroju te ćemo nastojati sve to organizirati na najbolji mogući način. S novim ustrojem rasporedit ćemo kadrove na nove poslove kako bismo sve ciljeve i programe pravodobno mogli ostvariti. Po sistematizaciji imamo 446, a zaposlenih je 345 i šest dužnosnika. Bio bih zadovoljan kad bismo mogli zaposliti 30-ak ljudi s kojima bismo pojačali građevinsku inspekciju i koji bi nam pomogli u provedbi EU projekata i ISPU-a.      

Što je s bespravnom gradnjom i legalizacijom te imate li u planu donijeti nove zakone u 2017.?   

Sada radimo na izmjenama Zakona o graditeljstvu i Zakona o prostornom uređenju, koje su nužne jer su vezane uz usklađivanje s EU direktivama te uklanjanje bitnih loših stvari koje sprječavaju realizaciju nekih velikih projekata i njihovo dovršavanje, poput Pelješkog mosta i Zračne luke Zagreb, te kapitalne projekte jedinica lokalne samouprave. U drugoj polovici 2017. planiramo ići u sveobuhvatne izmjene i napraviti dobre zakone o prostornom uređenju i graditeljstvu.

Legalizacija se kontinuirano provodi. Predano je 800.000 zahtjeva, a riješeno ih je više od 60 posto. U prvom tromjesečju 2017. donijet ćemo izmjene Zakona kojima ćemo za godinu dana produžiti rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata jer mnogo građana nije u roku podnijelo zahtjev. Napominjem kako se zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. neće moći ozakoniti na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ni uz novi zahtjev. Velika je novost i da upravo radimo na pripremi Zakona o legalizaciji infrastrukture, koji očekujem do polovice 2017. Bespravna gradnja je neprihvatljivo društveno ponašanje koje trajno narušava naš najvrjedniji resurs, a to je prostor. Pozivam sve da se od toga suzdrže. Uklanjanja idu svojim tijekom i sada se uklanjaju bespravno izgrađeni objekti u kontinentalnom dijelu zemlje. Izrađujemo promidžbeni materijal kako bismo apelirali na građane da ne grade ilegalno, pod nazivom "Gradi legalno, spavaj mirno".



Facebook komentari

hr Sun Dec 18 2016 10:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58849fbe1eea8f761b8b4575/80
Foto: D.N.

Uhićen osumnjičeni za ubojstvo Ivana Blaževića!

Osumnjičeni Nikola Gusić Janjić uhićen je danas na području Splita

Danas, 20. rujna 2017. policijski službenici PU splitsko-dalmatinske uhitili su 24-godišnjeg hrvatskog državljanina kojeg se sumnjiči za počinjene kaznenog djela ubojstva 23-godišnjeg Ivana Blaževića. Ubojstvo je počinjeno 11. kolovoza 2017. u Stobreču.

Od počinjenja kaznenog djela osumnjičeni se nalazio u bijegu, a danas, oko 15.25 sati je uhićen na području Splita i priveden u II. Policijsku postaju Split. Oko 17 sati 24-godišnjak je predan u Zatvor u Splitu.

Facebook komentari

hr Wed Sep 20 2017 19:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586aa6861eea8febb68b4602/80
Foto: D.N.

Odbijen optužni prijedlog protiv Ubera

Prekršajni sud u Zagrebu nepravomoćno je odbio optužni prijedlog kojim je prometna inspekcija Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture tražila zabranu aplikacije Uber u Hrvatskoj, potvrdio je Hini glasnogovornik zagrebačkog Prekršajnog suda Gabrijel Jurina.

Po primitku navedene presude Ministarstvo kao ovlašteni tužitelj imat će pravo žalbe u roku od osam dana, a o eventualnoj žalbi odlučiti će Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, navodi Jurlina.

U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture zasad se nije moglo doznati hoće li se žaliti na odluku Prekršajnog suda uz objašnjenje da nisu dobili presudu.

Zagrebački prekršajni sud je 15. rujna odbio optužbu protiv prvookrivljene pravne osobe Uber Croatia d.o.o. i drugookrivljene pravne osobe Uber International Holding BV, Nizozemska upisan u registar Gospodarske komore Nizozemske.

Hina je pokušala doznati obrazloženje nepravomoćne odluke, no Jurlina u odgovoru kaže da nije u mogućnosti komentirati takvu odluku niti razloge koje je sutkinja navela u obrazloženju jer se radi o nepravomoćnoj prvostupanjskoj odluci.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture podnijelo je 21. srpnja optužni prijedlog kojim je tražilo sudsku zabranu sporne aplikacije.

Uber je tada izrazio žaljenje što prometna inspekcija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture želi zatražiti sudsku zabranu korištenja njihove aplikacije u Hrvatskoj.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Vlada ranije su navodili da partneri-vozači Ubera u Hrvatskoj posluju nelegalno, budući da ne posjeduju propisanu licencu za obavljanje javnog prijevoza putnika u cestovnom prometu, sukladno odredbama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.

Protiv Ubera su se pobunili taksisti koji su ljetos prosvjedovali u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku.

Od listopada 2015. kada je Uber stigao u Hrvatsku zabilježeno je i nekoliko fizičkih obračuna između taksista i vozača Ubera.

Facebook komentari

hr Wed Sep 20 2017 18:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5365f192179942cd31868d02/80
Foto: Božidar Vukičević / CROPIX

Kreće izgradnja marine u Veloj Luci vrijedne 47 milijuna kuna

Dubrovačko- neretvanski župan Nikola Dobroslavić potpisao je ugovor o koncesiji s direktorom tvrtke Ovalis Nova d.o.o. Ivom Šegonom iz Vela Luke, kojim županija ovlašteniku koncesije daje pravo na gospodarsko korištenje luke posebne namjene - luke nautičkog turizma - marine u Veloj Luci. Istom je prilikom ravnatelj Županijske lučke uprave Vela Luka Boris Žuvela potpisao s predstavnikom koncesionara Ivom Šegonom ugovor o izvođenju radova na javnoj infrastrukturi.

Potpisivanjem ovih ugovora kreće realizacija projekta uređenja i izgradnje marine u Veloj Luci kapaciteta do 200 vezova, a vrijednost projekta je 47 milijuna kuna, dok naknada za koncesiju iznosi 285.285 kuna, uvećano za prosječno 4,1% od prihoda godišnje. Zanimljivost je da se projekt odvija u dvije faze, od čega jedna vrijedna 31 milijun kuna podrazumijeva izgradnju same marine, a druga obuhvaća obnovu područja pod tamošnjom Lučkom upravom pa tako investicija u lučko područje od oko 15 milijuna kuna, koja je nužna za marinu, ostaje na korištenje lučkoj upravi, javlja dubrovniknet.hr

- Odlukom o dodjeli koncesije tvrtki Ovalis Nova d.o.o., koju je donijela Županijska skupština, nastavljamo niz koncesija na pomorskom dobru. Naime, nedavno smo potpisali ugovore za marinu u Lumbardi, isto pripremamo i za Blato, a nadam se da će i država brzo okončati postupke za marine u Pločama i na Lastovu, budući da su marine iznad 200 vezova u njihovoj nadležnosti, rekao je župan Nikola Dobroslavić. Dodao je i kako vjeruje da ćemo na ovaj način na najbolji mogući način iskoristiti pomorsko dobro, koje je naš veliki resurs: „Kao i dosada, najozbiljnije ćemo tome pristupati i odgovorno koncesionirati, ostvarujemo najviše naknade u cijeloj Hrvatskoj koje se dijele na tri dijela – za županiju, za lokalnu samoupravu i za državu.

Ravnatelj Županijske lučke uprave Vela Luka Boris Žuvela izazio je zadovoljstvo potpisivanjem ovih ugovora te je pritom naglasio kako je realizacija ovog projekta jako važna za cijelu općinu Vela Luka te kako će zasigurno marina dati svoj doprinos razvoju turizma, malog i srednjeg poduzetništva. Upravo o značajnom utjecaju ovog projekta na razvoj općine i gospodarstva na području Vela Luke, ali i cijelog otoka govorio je i direktor tvrtke Ovalis Nova d.o.o. Ivo Šegon. Kazao je i da mu je drago da je ovaj dugotrajan postupak dodjele koncesije napokon okončan pa se može konkretno raditi na projektu nove marine.

Facebook komentari

hr Wed Sep 20 2017 18:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5851a36f1eea8f26508b457d/80
Foto: Rade Popadić

Lučka uprava uređuje prostor bivše tvornice "Dalmacijavina"

Državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac sastala se s ravnateljem splitske Lučke uprave Vicom Mihanovićem, s kojim je razgovarala o ključnim infrastrukturnim projektima te uprave od kojih je jedan prenamjena obližnjeg prostora negdašnje tvornice "Dalmacijavina" u lučke sadržaje za razvoj kruzing turizma.
Kako je rekla državna tajnica Marković Kostelac. ključni projekt je premjestiti promet za kamione prema Stinicama, gdje će se graditi novi lučki bazen, za što je ministarstvo dobilo 22 milijuna eura iz EU fondova. Podsjetila je kako je u gradu već napravljena nova obala za kruzere, a uskoro će Lučka uprava raspisati natječaj za koncesionare i razvoj terminala. "Isto tako cijeli prostor negdašnje zgrade 'Dalmacijavina' će nakon Generalnog urbanističkog plana biti prenamjenjen u lučke sadržaje i u funkciji razvoja kruzinga.

Ravnatelj Mihanović me izvijestio i o planovima za unaprjeđenje gradskog dijela luke, odnosno šetnice koja će biti u funkciji boljeg korištenja lučkog prostora i prije svega u funkciji građana", dodala je državna tajnica.   

Ravnatelj Lučke uprave Vice Mihanović rekao je kako je u planu izgradnja nove zgrade putničkog terminala te da namjeravaju premjestiti i granični prijelaz i tako za stanovnike, turiste i ostale otvoriti prostor za sadržaje koji su bliže gradu. U novoj zgradi terminala izgradio bi se novi granični prijelaz koji bi bio u skladu s uvjetima Schengenskog prijelaza, najavio je te dodao kako je ključno da se izmjenama GUP-a njihov projekt na prostoru negdašnjeg "Dalmacijavina" izdvoji iz projekta Istočne obale. 

Sadržaji će u velikoj mjeri biti definirani parkirnim prostorom, a na tom prostoru i malo sjevernije dobilo bi se parkiralište s najmanje 500 mjesta, rekao je. "Raspisat će se međunarodni natječaj za izbor koncesionara, a naš je stav da mi u tom dijelu damo maksimalnu slobodu potencijalnim poduzetnicima koji su spremni ulagati u projekt na prostoru bivše tvornice", istaknuo je Mihanović, dodajući kako je otegotna okolnost što je zgrada "Dalmacijavina" zaštićena i mora ostati u zadanim okvirima. "Moramo naći optimum kako bismo zadovoljili potrebe putnika i građana Splita, a da opet taj projekt bude dovoljno financijski interesantan potencijalnim ulagačima. Važno je istaknuti kako smo do sada uspjeli dobiti suglasnost i mišljenje konzervatora. Nadamo se da ćemo uskoro  biti spremni i za raspisivanje natječaja", istaknuo je Mihanović.

Facebook komentari

hr Wed Sep 20 2017 18:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .