Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58353bee1eea8faade8b45b4/80
Foto: Screenshot

Kuščević: Spajanjem zemljišnjih knjiga i katastra mape iz doba Franje Josipa konačno odlaze u muzeje

U Splitu razmatramo nekoliko lokacija, a POS će ići i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju, Visu… - rekao je Kuščević

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević (HDZ) u intervjuu za Hinu kaže kako je zadovoljan proračunom tog ministarstva za 2017. te najavljuje velike projekte za iduću godinu, među kojima je i intenzivan rad na spajanju zemljišnih knjiga i katastra te na uspostavi Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), usavršavanje sadašnjih i izrada novih modula: e-dozvola, e-inspekcija, e-nekretnina, e-arhiva.

Jeste li zadovoljni proračunom Ministarstva za iduću godinu?

Da, jako sam zadovoljan. Proračun iznosi nešto više od 833 milijuna kuna, od čega je pod limitima, dakle ono za što ćemo opteretiti državni proračun, samo 301 milijun kuna, a ostatak planiramo osigurati iz EU fondova i od naših vlastitih financijskih sredstava koji se uprihode od legalizacije bespravno izgrađenih objekata. To je dobro da se tek malim dijelom financiramo iz državnog proračuna, pa mu nismo veliko opterećenje. Mi u proračunu osiguravamo novac i za rad Državne geodetske uprave, Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Zavoda za prostorni razvoj i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Znatan dio novca planiramo za projekt e-nekretnina jer tu mislimo u mandatu, počevši od 2017., puno toga napraviti. To znači da ćemo unaprijediti informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), koji mora povezati sve module: e-nekretninu, e-dozvolu, e-inspekciju, e-arhiv u zajednički sustav. Planirano povući novac iz EU fondova za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Isto tako, osigurali smo novac za subvenciju stambenih kredita od 17,5 milijuna kuna za 2017.  

Kada će zakon o subvencioniranju stambenih kredita doći pred Vladu?  

Očekujem da će ga krajem siječnja iduće godine Vlada prihvatiti i poslati u saborsku proceduru. Nakon što ga Hrvatski sabor prihvati, APN će kao naše operativno tijelo javnim pozivom odabrati banke i može se očekivati da će se u lipnju 2017. raspisati natječaj i pozivi za građane. Računamo da će se kupiti više od tisuću stanova i obiteljskih kuća. Riječ je o subvenciji stambenih kredita za osobe mlađe od 45 godina koje kupuju prvu nekretninu ili zamjensku nekretninu zbog povećanja obitelji. Sufinancirat će se 50 posto rata kredita prve četiri godine. Za svako novorođeno ili usvojeno dijete tijekom te četiri godine produžit će se sufinanciranje za još dvije godine. Tim zakonom predviđa se i kupnja rabljenih nekretnina. To je zato da se ljudi u malim sredinama u kojima nema stanogradnje na tržištu ne moraju seliti, primjerice, u Split ili Zagreb i kupiti novi stan, nego će u svojemu mjestu ili selu moći kupiti rabljeni stan ili kuću i živjeti na svojem ognjištu. Drugi razlog je urbana regeneracija jer nije nužno trošiti novi prostor za gradnju zgrada kada diljem Hrvatske, nažalost, imamo praznih nekretnina. Cilj je da se te stare nekretnine kupe, obnove i da ljudi u njima ostanu živjeti. Očekujemo i nižu kamatu od trenutačne na tržištu. U nacrtu zakona predvidjeli smo najveću kamatu od 2,95 posto, ali držim da će se banke u toj borbi za pristup programu morati natjecati i dati dobre kreditne uvjete, te očekujem da će kamatna stopa biti još niža.    

Što planirate s POS-om?

Naravno da nastavljamo i s tim programom. Upravo smo u proračunu APN-a od 322 milijuna kuna predvidjeli 220 milijuna kuna za izgradnju POS-ovih stanova 2017. godine. U ovom je trenutku što u pripremi, što u realizaciji više od tisuću stanova. Novost je da je raspisan poziv za iskazivanje interesa za POS-ove stanove u Zagrebu i građani se mogu javiti do 20. siječnja 2017. U Splitu razmatramo nekoliko lokacija, a POS će ići i u Solinu, Bolu na Braču, Malom Lošinju, Visu…

Kakvi su Vam planovi vezani za projekte energetske učinkovitosti? 

Preuzimanjem ministarstva postavio sam kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, a energetska učinkovitost je svakako jedan od naših prioriteta. Naime, najveći dio potrošnje energije u Hrvatskoj je u zgradarstvu. Ulaskom u EU preuzeli smo obveze smanjenja potrošnje energije te emisije CO2 u atmosferu i zato se aktivno pripremamo. U ovom trenutku u tijeku su dva poziva - za energetsku obnovu višestambenih zgrada i za energetsku obnovu zgrada za odgoj i obrazovanje. Za oba programa osigurali smo po 152 milijuna kuna i očekujemo dobru realizaciju. Vlada će uskoro prihvatiti program energetske obnove zgrada javnog sektora, za što smo osigurali 211 milijuna eura. Novost u odnosu prema dosadašnjim programima jest da se prvi put koristimo novcem iz EU, a ne više novcem iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Programe realiziramo s Fondom i Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje je osiguralo novac u EU proračunu. Europski natječaji su nešto složeniji nego nacionalni i sada se traži minimalno 50 posto uštede energije kako bismo ostvarili preuzete obaveze. S obzirom na to, osigurali smo Fondu više od četiri milijuna kuna za provedbu stručne edukacije korisnicima i organizaciju radionica diljem Hrvatske. Fond će svima pomoći pri prijavi kako bi realizacija programa bila što bolja. Za energetsku obnovu obiteljskih kuća pregovaramo s Europskom komisijom, koja ne poznaje model da se i fizičke osobe mogu javljati na natječaj. Obećali su nam da će tu direktivu promijeniti početkom 2017. kako bismo mogli početi i s projektom energetske obnove obiteljskih kuća, za što je osigurano 30 milijuna eura.       

Što nam možete reći o važnom projektu spajanja katastra i zemljišnih knjiga?

Kao jednu od reformskih mjera, Vlada je prihvatila spajanje katastra i zemljišnih knjiga u jednu instituciju. Smatram kako je to "reforma svih reforma". Naime, danas imamo vrlo nesređeno stanje u katastru i zemljišnim knjigama, što sprječava velike investicije te stvara probleme našim sugrađanima bilo da je riječ o velikim investicijama, nasljeđivanju, kupoprodaji ili nečemu drugome. Vlada je prepoznala problem i prihvatila tu reformsku mjeru. Iskoristit ćemo 2017. da zajedno s Ministarstvom pravosuđa promijenimo potrebne zakonske propise, nakon čega počinje provedba od 2018. do 2020. godine. Ističem kako smo prvi korak u tome napravili, a to je Zajednički informacijski sustav (ZIS). U ZIS smo u deset mjeseci mog mandata uveli 50 posto Hrvatske. Dakle, od 2006. uvelo se 50 posto, a mi smo u deset mjeseci uveli preostalih 50 posto. Zadnji je bio Grad Zagreb, no i taj smo posao dovršili, u tijeku je probni rad i vrlo brzo će biti prezentiran javnosti. Projekt je sufinanciran novcem Svjetske banke, a vrijedan je oko 60 milijuna kuna. Sa ZIS-om smo podatke iz zemljišne knjige i iz katastra spojili u jednu bazu. Međutim, još se radi o "točnoj bazi netočnih podataka". Dakle, to je tek početak. Prenijeli smo podatke iz zemljišnih knjiga i katastra i spojili ih u jednu bazu. Slijedi osnutak nove institucije koja bi se trebala zvati državnom upravom za nekretnine, a zatim sređivanje stanja na terenu. Slijede nove izmjere koje će rezultirati novim podatcima o obliku, veličini i namjeni zemljišta te o vlasniku, posjedniku i stvarnim teretima na nekretnini. Poražavajuće je da više od 200 izmjera vrijednih desetke milijuna kuna stoji na provedbi. To je bačen novac, a i kada se one provedu, nakon deset godina više ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Znači, moramo napraviti sve da se ti podatci brzo i ažurno provode. Bit ću sretan kada mape koje je radio Franjo Josip prije 150 godina stavimo u muzeje i na fakultete da studenti uče na njima, a da mi konačno počnemo svoj poslovni razvoj i investicije temeljiti na točnim podatcima primjerenim 21. stoljeću. Plan je spomenute postupke dovršiti do 2020. Potrebno je krenuti s važnijim područjima - građevinskim, područjima koja su interesantna za investicije. Mi smo već za 2017. za nove izmjere predvidjeli 15 milijuna kuna, dakle, duplo više nego 2016.              

Možete li nam objasniti Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU)? 

To je druga reformska mjera Vlade. Cilj nam je novu katastarsku izmjeru kao temeljnu podlogu preklapati s vlasničkom kartom i prostornim planovima. U ISPU povezati e-dozvolu, e-inspekciju, e-nekretninu, e-arhiv tako da u svakom trenutku vlasnik ili osoba koja izdaje građevinske dozvole ili provodi inspekcijski nadzor sa svojeg laptopa ili tableta može pristupiti na česticu zemlje, povezati se i pogledati njezin status. Znatan dio novca ulažemo u sustav e-nekretnina, oko 41 milijun kuna samo za 2017. godinu. Za ISPU ulažemo i četiri milijuna kuna na stavci Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj te 1,2 milijuna kuna u Ministarstvu graditeljstva. Za projekt e-inspekcije predviđeno je 3,2 milijuna kuna. Ti podatci pokazuju kako zaista ulažemo što više možemo u digitalizaciju, informatizaciju i izradu boljih prostorno-planskih podataka, digitalnih, javno dostupnih i transparentnih, a sve kako bi se ubrzale i olakšale investicije i postigla veća transparentnost u postupanju te smanjila mogućnost korupcije. Ima oko 6000 prostornih planova i treba ih sve prevesti na jedan zajednički elektronski oblik. Radimo na pravilniku za izradu e-planova koji će biti gotov 2017. Kada se on izradi i kada svi budu radili prostorne planove prema njemu po istoj metodologiji, bit će ih lako napraviti. Želimo dovesti na razinu da se sve vidi, kada se utipka podatak, svi planovi, sve što se događalo na jednom zemljištu. Tada se izdaje građevinska dozvola u tren oka. Novac je osiguran i u to sada idemo "forte".  

Kakva Vam je situacija u ministarstvu, imate li dovoljno stručnjaka?

To je stručno ministarstvo s više od 90 posto ljudi s visokom školskom spremom. Volio bih da se ministarstvo pomladi. Kad je riječ o zapošljavanju, ograničeni smo "dva za jedan", što znači da odlaskom dviju osoba u mirovinu jednu možemo zaposliti. Imamo naznake da će Vlada dopustiti minimalna zapošljavanja za one programe koji se odnose na reformske mjere i realizaciju onih programa koji se odnose na povlačenje novca iz EU fondova te se nadamo da ćemo se tu malo "pojačati" s ljudima. Imamo i velik problem s nedostatkom građevinskih inspektora na terenu. Radimo na novom ustroju te ćemo nastojati sve to organizirati na najbolji mogući način. S novim ustrojem rasporedit ćemo kadrove na nove poslove kako bismo sve ciljeve i programe pravodobno mogli ostvariti. Po sistematizaciji imamo 446, a zaposlenih je 345 i šest dužnosnika. Bio bih zadovoljan kad bismo mogli zaposliti 30-ak ljudi s kojima bismo pojačali građevinsku inspekciju i koji bi nam pomogli u provedbi EU projekata i ISPU-a.      

Što je s bespravnom gradnjom i legalizacijom te imate li u planu donijeti nove zakone u 2017.?   

Sada radimo na izmjenama Zakona o graditeljstvu i Zakona o prostornom uređenju, koje su nužne jer su vezane uz usklađivanje s EU direktivama te uklanjanje bitnih loših stvari koje sprječavaju realizaciju nekih velikih projekata i njihovo dovršavanje, poput Pelješkog mosta i Zračne luke Zagreb, te kapitalne projekte jedinica lokalne samouprave. U drugoj polovici 2017. planiramo ići u sveobuhvatne izmjene i napraviti dobre zakone o prostornom uređenju i graditeljstvu.

Legalizacija se kontinuirano provodi. Predano je 800.000 zahtjeva, a riješeno ih je više od 60 posto. U prvom tromjesečju 2017. donijet ćemo izmjene Zakona kojima ćemo za godinu dana produžiti rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata jer mnogo građana nije u roku podnijelo zahtjev. Napominjem kako se zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. neće moći ozakoniti na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ni uz novi zahtjev. Velika je novost i da upravo radimo na pripremi Zakona o legalizaciji infrastrukture, koji očekujem do polovice 2017. Bespravna gradnja je neprihvatljivo društveno ponašanje koje trajno narušava naš najvrjedniji resurs, a to je prostor. Pozivam sve da se od toga suzdrže. Uklanjanja idu svojim tijekom i sada se uklanjaju bespravno izgrađeni objekti u kontinentalnom dijelu zemlje. Izrađujemo promidžbeni materijal kako bismo apelirali na građane da ne grade ilegalno, pod nazivom "Gradi legalno, spavaj mirno".



Facebook komentari

hr Sun Dec 18 2016 10:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586b917a1eea8ff6b88b4634/80
Foto: Pixabay

Zatvorene ceste: Bura i snijeg paralizirali promet

Zbog orkanskog vjetra i sniježnih zapuha izdana je zabrana prometa za sve skupine vozila na važnim prometnicama

Zbog orkanskog vjetra u snježnih nanosa zatvorena je autocesti A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje, a zabrana prometa je i na Jadranskoj magistrali (DC8) između Novog Vinodolskog i Svete Marije Magdalene

Zabrana vrijedi i na državnoj cesti DC1 između Udbine i Knina, državnoj cesti DC54 Maslenica-Zaton Obrovački, Paški most,Krčki most.

Zbog olujnog vjetra samo za osobna vozila otvorene su:  riječka obilaznica između čvorova Škurinje i Orehovica;DC25 Gospić-Karlobag.

Na dionici Jadranske magistrale (DC8) između Bakra i Novog Vinodolskog promet je zabranjen za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle, dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).

Trenutačno nema prohodnih cesta za teretna vozila (s i bez prikolice) prema Dalmaciji i obrnuto, te za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti prema Istri, Rijeci, sjevernom primorju i obrnuto.

Snijeg otežava vožnju mjestimice u Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji te središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a zbog niskih temperatura moguća je i poledica. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, ne kreću na put bez zimske opreme i, ako je moguće, odgode putovanje.

Zbog zimskih uvjeta na dionicama autoceste A1 između čvorova Bosiljevo2 i Sveti Rok zabrana je prometa za teretna vozila s ili bez prikolice.

Zbog snježne vijavice za sav promet zatvorena je DC218 Dobroselo-Mazin-Bruvno, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac, ŽC59125 Perušić-Čanak.

Zimski su uvjeti na staroj cesti preko Učke i Ćićarije (zabrana je za teretna vozila iznad 7,5t).


U prekidu su  katamaranske linija: Ubli- Vela Luka- Hvar- Split, Split-Hvar-Korčula, kao i trajekt na liniji Split-Supetar.

Katamaran na liniji Split-Bol-Jelsa isplovit će iz Splita u 16h direktno za Stari Grad bez pristajanja u lukama Bol i Jelsa.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 07:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587db6cb1eea8f87068b45c7/80
Foto: Ilustracija

Liječnica poslala kući dječaka s gelerima u jetri: "Ne bi dočekao jutro da ga roditelji gumenjakom nisu odvezli u Split"

Dječak je nastradao prilikom ispaljivanja petarde iz stare vodovodne cijevi.

Nevjerojatna drama odvijala se na Hvaru na Badnjak. 13-godišnji Simone C. teško je stradao u eksploziji petarde u Sućurju. Liječnica koja ga je te večeri pregledala u Hitnoj pomoći u Jelsi, pustila ga je kući te savjetovala obitelji da se sutra zapute put Splita i pregledaju ga na rendgenu.

Simone je, međutim, još iste večeri počeo krvariti pa je obitelj sama organizirala transport do Splita, gumenjakom od četiri metra i privatnim automobilom koji ga je od Drvenika prevezao do 100 kilometara udaljenog Splita.

Malo prije ponoći stigli su u splitsku bolnicu. Liječnici su se šokirali vidjevši dječaka s prostrijelnom ranom abdomena. U bolnicu je brzo stigla policija, a pretrage su otkrile da je Simonu u jetri završilo pet gelera te da mu je probijena plućna maramica. Nikome nije bilo jasno zbog čega dječak nije hitno transportiran s Hvara helikopterom, nego se u takvom, po život opasnom stanju, morao mučiti šest sati po moru i kopnu.


"Iduće jutro ne bi se probudio da ga nismo prebacili u bolnicu u Split"

Simone je i dalje na Jedinici intenzivnog liječenja Dječje kirurgije. Majka Magda Pupačić kaže nam da mu se stanje popravlja, ali da i dalje ima temperaturu.

- Pluća mu nisu u redu. Sedam, osam sati to je bila otvorena rana, nakupile su se razne nečistoće. Meni je najvažnije da je on ostao živ. Nisam dobila nikakvo objašnjenje zašto je liječnica na Hvaru tako reagirala i ocijenila da nije u pitanju hitan slučaj. U svakom slučaju, liječnici u Splitu su nam kazali da ga te večeri nismo prebacili u Splitu, iduće jutro ne bi se probudio - kaže Simoneova majka.

Dječak je nastradao prilikom ispaljivanja petarde iz stare vodovodne cijevi. Četiri puta su ispalili petardu kroz cijev, no peti put, kada je Simone držao cijev, došlo je do eksplozije. Komadi cijevi zabili su se Simoneu u jetru i probili mu ošit i plućnu maramicu. 

- Djeca su ga stavila na karet i odvukli do Rive. Moja teta je medicinska sestra u Sućurju, zvala je Hitnu koja ga je preuzela na putu do Jelse. Teta je vidjela da teško diše, rana joj je bila sumnjiva. Ja sam u vrijeme nesreće radila na terminalu Jadrolinije u Splitu, čula sam se s liječnicom oko 19.15. Rekla mi je: "Nemojte se brinuti. To je bio mali udarac od petarde. Ovo nije ozbiljno. Probijena je koža, padaju mu tlakovi, ja bih mu dala infuziju, on je u strahu. Neka ode spavati, a sutra u Split na rendgen." 

Oko 8 su bili nazad u Sućurju, no za pola sata su me zvali da iz Simonea izlazi krv. Rođak, tata i brat su krenuli gumenjakom na kopno, na pola kanala su ostali bez goriva - prepričala nam je Pupačić.


Splitska bolnica odmah pozvala policiju

U KBC-u Split obitelj je doživjela šok. Simone je bio izuzetno teško ranjen.

- Glavna sestra mi je rekla da postoje nejasnoće. Da je doktorica u Jelsi stavila šifru "hitno za Split" pa im nije bilo jasno kako nije doveden ranije. Simoneu su očistili rane, zašili ga, stavili dren u pluća, a doktor mi je rekao da ne razumije zašto nije prebačen helikopterom - priča Simoneova majka.

U bolnici se odmah pojavila policija zbog prostrijelne rane. Bili su i Sućurju, uzeli su majicu koju Simone nosio, izjave njegovih prijatelja i nesretnu vodovodnu cijev iz koje su ispaljivali petarde. 

Za komentar slučaja zamolili smo dr. Lea Luetića, ravnatelja Hitne pomoći u Splitskoj županiji.

- Nije mi se nitko potužio. Ako je bilo tako kako obitelj tvrdi, onda je to zaista bila zabluda, kriva procjena. Moramo vidjeti što se dogodilo - kazao nam je dr. Luetić.

Danas će razgovarati i s liječnicom koja je na Badnjak radila u Hitnoj u Jelsi, pa će znati nešto više kazati, prenosi index.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 07:17:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587d40541eea8f2b068b45ec/80
Foto: HRT

Izigrali ih i pravosuđe i država: Već 22 godine čekaju svoju zarađenu plaću

Radnici Montmontaže opet su izigrani...

Da se u Hrvatskoj ne primaju plaće, to i nije vijest. No vijest je da se za zasluženu plaću borite čak dvadeset i dvije godine po hrvatskim sudovima. Upravo se to dogodilo radnicima Montmontaže. I baš kad su pomislili da su napokon pravdu izborili, shvatili su da su, nekim čudnim nagodbama, izigrani, prenosi HRT.

Radnici Montmontaže početkom 90-ih radili su na naftnim poljima u Libiji. Bio je to naporan posao, ali obećavao je dobru zaradu. Tvrtka je dobro poslovala i imala je perspektivu. I odjedanput sve staje, 235 radnika ostaje bez plaće. 

Darko Majić bivši je direktor podružnice Montmontaže u Libiji i godinama dokazuje da je novac koji su zaradili radnici u Libiji netko nezakonito prisvojio. 

- Ja sam u Libiji sve naplatio, poslao u Hrvatsku novce, novci su otišli u privatne džepove - tvrdi Majić.

Prikupio je više od 16.000 stranica kako bi dokazao da je Montmontaža Zagreb d.d. nezakonito poslovala. Nakon godina sudovanja Trgovački sud presudio je u korist Darka Majića i radnika. 

Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, od 1. siječnja 2015. godine, pravomoćna je i ovršna. Radnicima dovoljno za nadu da će napokon, pa makar i nakon 22 godine, doći do svojih plaća. 

Stečajni upravitelj o svemu izvještava radnike, sve ide u dobrom smjeru, prikuplja adrese i podatke radnika kako bi im mogao isplatiti dug. Nakon sudske odluke otvoren im je put prisilne naplate. Zaplet kreće, svi mehanizmi se uključuju, pokreće se blokada računa Montmontaže Zagreb.

Dok priča o blokadi traje, tvrtka nudi radnicima nagodbu kojom im je ponuđen znatno manji iznos od onog koji ima je sud odredio. Potkraj 2016., između Božića i Nove godine, pozivaju radnike da o tome odluče. Iako se uspjela okupiti samo trećina radnika, nagodba s Montmontažom Zagreb je izglasovana. 

I tako bi radnici ovom nagodbom, umjesto 40 tak milijuna kuna, trebali dobiti 19. Ali ni to nije sve. Iz dobivenog još moraju državi platiti poreze, istoj onoj koja im sve ove godine nije pružala zaštitu. 

Godine sudskih procesa su iza njih, presuda je u njihovu korist, a ipak su ostali bez svojih plaća za posao koji su odradili prije 22 godine. Izigrali su ih svi, i pravosuđe, i država koja ne funkcionira.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585a9c2e1eea8f85788b45c6/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica se pita što je s majkama u Alepu: "Primili smo pogrešne izbjeglice"

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je intervju austrijskom dnevnom listu Kleine Zeitung u povodu 25. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske.

U intervjuu objavljenom proteklog vikenda govorila je o prvih četvrt stoljeća hrvatske neovisnosti, kao i o aktualnim temama, poput izbjegličke krize i novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, te iznijela niz oštrih ocjena, prenosi tportal.

Intervju s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović za austrijski list Kleine Zeitung vodili su novinari Hubert Patterer i Stefan Winkler, započevši s pomalo provokativnim pitanjem je li Hrvatskoj danas bolje ili lošije u odnosu na period kad je međunarodno priznana.

- Kakvo pitanje! Početkom devedesetih je prevladavajuće mišljenje u međunarodnoj zajednici bilo da će Jugoslavija zauvijek postojati iako je osnovana tek nakon Prvog svjetskog rata. U to sam vrijeme već radila za hrvatsku Vladu i imali smo pune ruke posla objasniti svijetu da Hrvatska ima pravo na vlastitu državu. O tome su Hrvati sanjali tisuću godina - prvo pod Habsburzima, onda u Kraljevini Jugoslaviji, pa nakon Drugog svjetskog rata pod nametnutom vlašću komunista. S predsjednikom Tuđmanom smo 1992. konačno ostvarili naš san. Sada smo slobodni! - odgovorila je predsjednica Grabar Kitarović.

Austrijski su novinari skeptični i konstatiraju da Hrvatsku napuštaju mladi jer nema posla te pitaju kakva je korist od spomenutog ostvarenja sna. Grabar Kitarović im odgovara: 

- Hrvatskoj danas ide mnogo bolje! Susrećem stalno ljude koji imaju nostalgiju prema Jugoslaviji. Njima uvijek predložim da na jedan dan vratimo Jugoslaviju pa da vide koje bi se sve slobode ukinule, a u kojima u današnjoj Hrvatskoj mogu uživati. Predsjednica je još navela primjere vožnje na par-nepar, nemogućnosti slobodnog napuštanja zemlje i nestašice nekih proizvoda.

Ako je sve bilo loše, zašto su ljudi u Hrvatskoj nostalgični prema Jugoslaviji, zanimalo je novinare Kleine Zeitunga. 

- Jugoslavija je bila utopija. Josip Broz Tito, komunisti i tadašnji mediji uvjeravali su ljude da je život divan kod nas. Svatko je imao plaću, neovisno o tome je li radio ili ne. Grabar Kitarović dodaje i kako se u Jugoslaviji novac ‘trošio na megalomanske projekte koji su trebali uvjeriti svijet da je ona industrijska država’. 

- Nacionalizam nije iskopao grob Jugoslaviji. On je bio tek katalizator. Mi Hrvati i Slovenci smo htjeli bolje živjeti jer smo dio zapadnog svijeta i htjeli smo slobodno raspolagati novcem koji stvaramo - tumači hrvatska predsjednica.

Grabar Kitarović odbija tezu da su Hrvati ‘umorni od Europe’ i kaže da su Hrvati ‘jedna od najviše prijateljski raspoloženih nacija prema ideji Europe’, ali i priznaje da ‘Hrvatska ima velike probleme’: 

- Razlika u odnosu na prošlu državu je u tome što ljudi imaju slobodan izbor. Onaj tko misli da mu kod nas nije dovoljno dobro može otići. Ono što ja želim postići je da i kod nas imamo jednako dobre mogućnosti kao drugdje, naročito kako bismo zadržali mlade.’ To ne uključuje samo radna mjesta, naglašava hrvatska predsjednica, nego i ‘klimu optimizma’ i ‘vjere u vlastitu zemlju.

Kada je pak riječ o izbjegličkoj krizi, Grabar Kitarović ističe da se ‘treba boriti protiv njenih uzroka’ te dodaje da su u izbjegličkom valu u Europu većinom došli za borbu sposobni muškarci: 

- Ali što je s majkama koje su ostale u Alepu, što je s djecom? Oni doista trebaju našu pomoć!’ Hrvatska predsjednica misli da ‘smo primili pogrešne izbjeglice’ te sve zajedno ocjenjuje kao ‘licemjerno’. Pita se gdje je zajednička europska vanjska i sigurnosna politika te što EU čini da pomogne milijunima izbjeglica koji su ostali izvan Europe. ‘Zašto se natežemo s Rusijom kada bismo s Moskvom trebali razgovarati o tome kako zaustaviti rat u Siriji? Vjerujte mi, svaki se rat može zaustaviti! - naglašava predsjednica za Kleine Zeitung, a prenosi tportal.

Grabar Kitarović se indirektno izjasnila protiv izbjegličkih kvota za članice Europske unije, konstatiravši da ‘svaka zemlja za sebe treba odlučiti koliko će primiti ljudi' te da je u kontekstu primanja izbjeglica brine i ugroza ‘ljudskih prava žena u Europi’. 

- Možda to nije politički korektno, ali strašno griješimo ako mislimo da će ljudi koji su u Afganistanu cijeli život učili u školi i slušali od vjerskih autoriteta kako su žene manje vrijedne od muškaraca sada, preko noći, preuzeti naše vrijednosti’, ističe Grabar Kitarović, a ljuti je i to što u Europi ‘postoje geta iz kojih se država povukla’.

Po mišljenju hrvatske predsjednice, Donald Trump ima ‘dobre namjere’, a već je ‘dokazao da je izvrstan biznismen’ koji će slušati svoje savjetnike. ‘Poznajem neke od njih, to su odlični ljudi’, pohvalila se austrijskim novinarima Grabar Kitarović i rekla da vjeruje kako će Trump imati ‘pozitivnu ostavštinu’. ‘

- vakog predsjednika promijeni funkcija koju obnaša. No Donald Trump će zasigurno zadržati svoj temperament i to je dobro. Volim državnike koji imaju personality - rekla je hrvatska predsjednica Grabar Kitarović za Kleine Zeitung u intervjuu objavljenom 14. siječnja u tiskanom izdanju za vikend.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 23:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .