Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc35f3b0e4938bc018b4657/80

Obitelji ne vide i po šest mjeseci, nekad rade i po 48 sati bez odmora, a najviše se vesele svom krevetu

Život na oceanu nekad zvuči baš filmski ili suvremenije rečeno djeluje kao 'prava pustolovina'. Međutim, kad život na oceanu uključuje rad na teretnom plovilu, tad je ocean sve osim sinonim za uživanje i odmor. Pomorci se susreću s iskušenjima gotovo svaki dan, a kada ne razmišljaju o poslu tada kriju samoću i brigu o svojim obiteljima.
Jeste li se ikad pitali kako izgledaju životi onih koji mjesecima rade na teretnim brodovima? Ondje rade, žive, svakodnevno imaju doručak, ručak, večeru, mjesecima spavaju u kabinama, iznova se bude gledajući iste prizore, a jutrom se ponavlja sve ono što je bilo jučer.
Sve dok ne dođu 'doma'.

M.R. tvrdi da je početak težak, a kasnije je takav život 'stvar navike'.

Biti daleko od kuće i 'normalnog' svijeta najveća je cijena koju plaćaju, ali zato im, tvrdi M.R., obitelji pristojno žive.

Kako provode slobodno vrijeme i kojim opasnostima mogu biti izloženi, nakon niza pitanja, pristao je opisati anonimno.

Kako se osjećaju moreplovci kada dotaknu kopno?

- Pa za mene je to najbolji osjećaj na svijetu. Kad se nakon tri, četiri mjeseca vraćaš doma i kad iz aviona vidiš svoj grad, a na aerodromu prijatelji i obitelj, to je neopisivo. Meni su istu stvar pričali, kad sam tek krenuo, ali dok to sam nisam doživio mislio sam da pričaju gluposti.

Misliš li da plaćenost opravdava mjesece udaljenosti od doma?

- Realno novac je razlog zašto ljudi plove, nitko nije na brodu jer voli more i brodove, ali nikakvi novci ne mogu opravdat udaljenost od doma. Kad dobijete dijete, a vi ste na brodu, kad su vam roditelji bolesni, a vi ste na brodu, pa se ne čujete po nekoliko dana ili tjedana. Koji novci vam to mogu opravdat? Ali opet kad pogledam iz druge perspektive, koji posao radit u Hrvatskoj da bi obitelji omogućili normalne uvjete za život?

Kakvi su obroci na brodu, što jedete?

Dan vam se sastoji od tri obroka: doručak, ručak i večera, a za ostale obroke se svako snalazi sam, osim ako kuhar ostavi nešto sa strane. Jako je važno imat dobrog kuhara, da vas dočeka topla i jestiva večera.

- Doručak podrazumijeva jelo po želji, kajgana, omlet, kruh, namazi, žitarice... Za ručak imate svaki dan juhu, meso ili ribu s povrćem te voće. Za večeru je obično sve slično kao i za ručak. 

Kako provodite slobodno vrijeme, jeste li se ikad potukli ili posvađali?

Na brodu nema puno slobodnog vremena i tko se s tim ne pomiri najbolje da ne ide na brod uopće. Ako se i uhvati malo slobodnog vremena pomorci većinom to iskoriste za odmor, pospremanje svojih kabina i navečer za opuštanje uz karte i karaoke.

- Ne izlazi se baš puno, brodovi više ne stoje dugo u lukama kao prije 10,15 godina. Ima dosta posla, u svakoj malo uređenijoj zemlji dolaze inspekcije i stvarno nemamo toliko vremena za izać van. Ako uspijemo izać to je doslovno samo na par sati, tek toliko da se malo maknemo s broda i ljudi ondje... Da odmorimo tijelo i duh i da smo spremni za ostatak ugovora.

- Nismo se nikada potukli, mada bude dosta prepirke između nautičara i strojara, većinom je uzrok nervoza zbog puno posla ili inspekcija.

Kakva su tvoja iskustva s ljudima ondje, opremom i različitim situacijama?

- Na brodu stvarno možete upoznati jako puno različitih ljudi, a što se tiče osobnosti, rase i vjere najvažnije je međusobno poštovanje. Kod posebnih situacija najvažnije je ostat pribran i slušati naređenja nadređenih, najčešće kapetana.

Kako se čovjek psihički i fizički priprema za rad na brodu?

- Iskreno nema tu velike pripreme, kad bi se čovjek počeo pripremat za brod nikad ne bi bio spreman. Ili ideš ili ne ideš, trećeg izbora nema. Kad dođeš tamo onda znaš jesi li za taj posao ili ne. Puno ljudi pomorce gleda kao ljude s lako zarađenim novcem, što je daleko od istine. 

Imate li pauze tijekom radnog vremena?

- Pauze opet ovise koliko posla ima, je li neki posao hitan za napravit ili može čekat. Ako je neki posao hitan, nema odmora, nema spavanja, radi se dok se posao ne završi, pa to trajalo par sati ili dva dana. Ja osobno sam najviše radio 36 sati bez spavanja, odspavao pet sati i opet 10 sati radio.

Koje stvari pomorci nose na brod?

- Obično se nosi radna odjeća, donje rublje i pribor za higijenu. Nema tu velikog pakiranja.

Je li istina da su moreplovci skloni preljubu, upoznajete li djevojke u različitim zemljama, jesi li se zaljubio u inozemstvu?

-
 Je li momak/muž mora bit pomorac da bi napravio preljub? Ja mislim da ne mora, ali naravno ima svega. A i iz priča drugih pomoraca što sam čuo na brodu, većinom su žene te koje varaju i ostavljaju.

- Nisam se zaljubio u inozemnom gradu, vani nisam bio vremenski toliko da bi upoznao neku curu i većinom sam bio po divljim zemljama, npr. Filipini, Malezija, Indonezija, Argentina, ali da ima prekrasnih cura, stvarno ima.

Jeste li izloženi opasnostima, jesu li te kad napali pirati ili si se bojao za svoj život?

Opasnosti su loše vrijeme i najčešće pirati, mada u piratskim zonama na većinu brodova dolaze zaštitari i brodovi se ograđuju bodljikavom ili žilet žicom.

- Pirati nas nisu nikad napali mada bi volio da su nam se barem malo približili da vidim kako bi postupili, što bi napravili jer smo radili vježbe kako postupiti u slučaju napada. 

- Nisan se nikad bojao za svoj život, nikad nisam bio u tako opasnoj situaciji.

Što ako pirati upadnu na brod?

- Ako kojim slučajem pirati upadnu na brod, svaki član posade ima svoje zaduženje koje treba napravit. Npr. kuhar treba ponijet hrane i vode za minimalnu dnevni opskrbu. Posada se sakrije u prostoriju koja se dogovori na sastanku odnosno meetingu, ta prostorija se zove citadela i najčešće bude strojarnica.


hr Sun Oct 14 2018 17:24:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af15ebc2af47fd1ac8b4822/80

Hrana za zdravo srce: Pet namirnica koje čiste krvne žile

Nutricionisti i liječnici savjetuju da se što češće bijela riža zamijeni integralnom, a ne treba zaboraviti niti na svestrani ječam, zob, kvinoju, pir i amarant koji se rijetko nađu na jelovnicima većine...

Cjelovite žitarice riznica su zdravlja koje snižavaju loš kolesterol i blagotvorno djeluju na cjelokupan organizam. Saveznice su mršavljenja jer produljuju osjećaj sitosti, štite zdravlje probave, kao i srca te kardiovaskularnog sustava.

Stoga nutricionisti i liječnici savjetuju da se što češće bijela riža zamijeni integralnom, a ne treba zaboraviti niti na svestrani ječam, zob, kvinoju, pir i amarant koji se rijetko nalaze na jelovniku mnogih. Najmanje je 7 razloga zašto bismo gotovo svaki dan trebali jesti "besmrtnu žitaricu", baš kao i druga zrnca dobra zdravlja. 

Pseudožitarica heljda popularan je izbor jer se ne kuha predugo, ali prije pripreme dobro ju je namočiti. Tako fitinska kiselina iz heljde neće vezati minerale tijekom probave – i izbaciti ih iz organizma.

Zlatni začin

Kurkumin je prirodni pigment i najvrjedniji sastojak kurkume, korjenaste biljke koja se tijekom povijesti koristila se kao začin, sredstvo za iscjeljivanje. Dio je curry praha koji je mješavina 20 vrsta začinskog bilja i sjemenki. karakterističnu boju može zahvaliti kurkuminu koji je djelotvoran u snižavanju kolesterola i šećera te sprečava grušanje krvi.

Zamjena za maslac

Aligatorska kruška' je jedna od najkaloričnijih voćki na svijetu. U 100 grama ploda skriva se čak 160 kalorija, no riječ je o zdravim masnoćama – oleinskoj kiselini. Ove nezasićene masne kiseline smanjuju loš kolesterol u krvi, te doprinose zdravlju srca i krvožilnog sustava.

U stotinu grama avokada ima 2 grama bjelančevina zbog čega se ovo tropsko voće smatra dobrom alternativom za vegane, ali i ljude koji ne jedu meso ili ribu. Avokado se najčešće maže na tost, ili se od ovog voća rade umaci kao što je guacamole. Europski moreplovci su ga, pak, nekad koristili kao maslac.

Čuvar srca 

Losos je jedna od najzdravijih riba u svjetskim morima, a karakterizira ju narančasto-ružičasta boja mesa. U stotinu grama lososa nalazi se oko 200 kalorija, ali i 20 grama bjelančevina. Omega-3 masne kiseline smanjuju masnoću u krvi, odnosno loš kolesterol, pa se smatraju čuvarem srca i cijelog krvožilnog sustava. Losos je i dobar izvor selena, fosfora, kalija te vitamina iz B skupine. Ovi nutrijenti jamče dobar rad živčanog sustava, jačaju kosti i zube te pretvaraju hranu u energiju.

Svemoćni češnjak

Veliki grčki matematičar Pitagora češnjak je nazivao "kraljem začina“, ne samo zbog okusa već i zbog utjecaja na zdravlje. U narodnoj i tradicionalnoj medicini oduvijek zauzima važno mjesto. Češnjak sprječava starenje i začepljenje arterija, značajno smanjuje kolesterol u krvi i vrlo je učinkovit u borbi protiv srčanih bolesti. Osim toga, snižava krvni tlak i učinkovit je lijek za uobičajene prehlade, piše punkufer.hr


hr Sun Jan 20 2019 08:58:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c438f810e49388a838b4579/80
Foto: Pixabay

Evo zašto biste trebali biti oprezni ako se grijete na električne grijalice

Ako ste među onima koji nakon kupanja pale električnu grijalicu kako bi se ugrijali, ovo je za vas
Neki ove uređaje pale kako bi dodatno ugrijali prostor ili ruke ili promrzle noge nakon dolaska kući.

Sve u svemu, koji god razlog bio što koristite električne grijalice, ovo je dobro znati. 

Isušuju zrak

Električne grijalilce isušuju zrak prostorije u kojem boravite pa ako ih često koristite može se dogoditi da je zrak u vašem stambenom prostoru previše suh. To može uzrokovati i probleme s kožom, posebice djece i dojenčadi koja imaju osjetljiviju kožu. 

Pogoduju respiratornim poblemima

Upravo zbog već navedenog problema sa suhim zrakom, može za posljedicu imati i uzrokovanje ili pogoršanje respiratornih problema. Ako koristite električne grijalice, svakako vodite računa oko toga da imate dovoljno vlage u zraku. 

Svakako pazite da grijalice, dok ih koristite, ne pokrivate s ničim i pazite da ih ne držite u blizini djece. - piše Večernji list


hr Sat Jan 19 2019 21:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf917fa0e493852238b4607/80

Trenutak u danu kada biste trebali prestati s konzumacijom kave

Iako ste zadnju šalicu kave popili još popodne, svejedno će imati utjecaj na kvalitetu sna

Za mnoge od nas, kava je neizostavni dio svakodnevne rutine. Ujutro nam daje snage za lakši ulazak u dan, popodne nam pomaže u trenucima kada nam energija počinje padati, a navečer nas drži budnima da lakše učimo za ispit koji imamo jutro nakon. 

No, koliko god nam pomaže prebroditi dan, znanstvenici sugeriraju da bi u određeno vrijeme u danu trebali kavi reći 'dosta'. 

Prema rezultatima istraživanja, trebali bi prestati konzumirati kofein nakon 14:00 sati ili barem sedam sati prije odlaska na spavanje. U suprotnom bi mogao negativno utjecati na zdravlje, iako osobe više ni ne osjećaju njegove učinke. 

Iako su svi sudionici istraživanja bez problema noću uspjeli zaspati, uređaji koji prate kvalitetu sna su otkrili kako je san bio ometan svima onima koji su konzumirali kofein šest sati, tri sata i neposredno prije spavanja. 

Također, rezultati su pokazali kako konzumiranje dvostrukog espressa tri sata prije spavanja može vratiti 'tjelesni sat' 60 minuta unatrag. Neuravnotežen tjelesni sat može voditi do pojave raznih srčanih bolesti i neurodegenerativnih poremećaja kao Alzheimerove bolesti. 

Idealno vrijeme za konzumiranje kofeina je između 10 ujutro i 12 popodne, a to je ujedno i vrijeme kada nam je kava najpotrebnija. - piše Život i stil

hr Sat Jan 19 2019 16:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2fc08e0e49388b6d8b456a/80
Foto: Pixabay

Jeste li znali da geni mogu usmjeriti čak 50% naših poslovnih odluka?

Nikolaus Franke, voditelj Instituta za poduzetništvo i inovacije na bečkoj poslovnoj školi WU Executive Academy, otkriva.

Profesor Nikolaus Franke, voditelj Instituta za poduzetništvo i inovacije na bečkoj poslovnoj školi WU Executive Academy govori o povezanosti genetike i poduzetništva, objašnjava kako njihova poslovna škola potiče razvoj poduzetništva kod polaznika te kako im pomažu u razvoju njihovih poduzetničkih ideja. 

Koliko su geni povezani s poduzetništvom?

Provedeno je internacionalno istraživanje povezanosti gena i poduzetništva, a rezultati su važni i slični u gotovo svim zemljama. Ako su vam roditelji poduzetnici, imaju svoju tvrtku ili su samo pokrenuli tvrtku, velike su šanse da ćete i vi ići tim stopama, postotak je desetak posto u Austriji i sličan je za  većinu europskih zemalja. Nema sumnje da poslovni put vaših uzora ima velik utjecaj na to kako ćete gledati na svoju poslovnu budućnost i način na koji ćete o tome razmišljati. Upravo zbog toga na našim predavanjima i seminarima imamo niz takvih primjera i priča jer su nam one bliske, prenosi poslovni.hr

Posebno su zanimljivi rezultati s blizancima, odgajaju ih isti roditelji, rastu u istom okruženju i jedno od njih je gotovo uvijek slijedilo put roditelja. Jednojajčani imaju veću vjerojatnost da će slijediti roditelje i jasno je da na to ne utječe okolina i odgoj već genetika. U skandinavskim zemljama imaju posebne baze podataka i za to, dokazujući da geni utječu barem 50 posto na poslovne odluke i put koji ćemo odabrati. To nije iznenađujuće jer takvih primjera ima i na drugim poljima, u sportu, glazbi, likovnoj umjetnosti. Govorimo o vjerojatnosti, ne o sigurnosti jer ne postoji gen za poduzetništvo poput, primjerice gena, koje će vam odrediti boju očiju i ostalih fizičkih karakteristika. 

Na koje načine na vašem fakultetu potičete poduzetništvo u studentima?
Trudimo se da oni postanu svjesni svojih potencijala i da ideja poduzetništva bude popularna među našim polaznicima, razgovaramo s njima, individualno i u grupama. To je problem u mnogim kontinentalnim europskim zemljama koje nisu svjesne vrijednosti i važnosti poduzetništva i važnosti  razvijanja poduzetničkog duha kod ljudi. Hrabrost, ekstrovertiranost, kreativnost , potreba za dokazivanjem sve su to osobine koje su potrebne za uspješnog poduzetnika. Iz toga proizlazi da mi na fakultetima i u obrazovnim institucijama pokušavamo aktivirati taj potencijal. To nisu osobine koje dolaze same od sebe, treba ih razvijati i poticati. Nedavno smo imali projekt u kojem smo poslali naše studente u škole da djeci približe poduzetništvo i ideju da samostalno naprave projekt, pokažu inicijativu i da nađu kreativno rješenje.  Poduzetništvo treba razvijati od malih nogu.

Kako biste vi objasnili što danas znači biti poduzetnik?
Ključne su dvije stvari, uočiti priliku, a kad to učinite, aktivirati se i iskoristiti je i to tako da iz toga izvučete najbolje što možete i znate. Bez toga niste poduzetnik. Ne smijete razmišljati o tome kako netko bi mogao iskoristit tu priliku, vi morate biti ti koji će je iskoristiti. Tržišta i stanje na tržištu stvaraju prilike i vi ih samo trebate naći i biti odvažni. Ipak, ne treba ići ni u krajnosti jer u poduzetništvu ne trebate biti kockari, već svaki korak promisliti i tražiti pomoć ako je potrebno. Magične formule  i recepta nema, ali hrabrost je ključna. 

Napravili smo istraživanje s našim studentima, mjerili smo njihove sposobnosti prepoznavanje prilike na vrlo standardizirani način, i zatim smo to ponovili nakon što su proveli semestar u inozemstvu. Čak 70% njih pokazalo je razvijenije sposobnosti nakon tog semestra. Kasnije smo napravili isto testiranje i s onima koji nisu proveli semestar vani i u drugom mjerenju nije bilo promjene. To je dokaz da iskustvo mijenja vašu percepciju i sposobnosti, kad vidite nešto novo, nove prilike tržišta i stvaranja novih proizvoda. Ti rezultati su posebno zanimljivi jer se danas na migracije gleda kao na nešto loše što moramo zaustaviti, a to je zapravo samo jedan od načina stvaranja boljih poduzetnika i širenja njihovih znanja. 

Na koje načine pomažete svojim studentima koji imaju stvarne i razrađene poduzetničke ideje, startupe ili proizvode?
Uz mene je cijeli tim ljudi koji pomaže takvim studentima, imamo centar koji je posvećen ranoj fazi razvoja poduzetništva. To nije inkubator, jer njih imam puno po Austriji, mi smo više za početni razvoj ideja. Podrška smo im u razvoju ideje do finalnog proizvoda, savjetujemo ih, ohrabrujemo ih da nađu tim jer je tako lakše razraditi ideju. Radimo i na projektima sa samim poduzetnicima i naše studente šaljemo njima, provedu semestar tamo i uče. 

Ulažete li vi kao fakultet u startupe?
Ne. Osobno sam protiv toga jer smatram da bismo time usporili njihov razvoj, nije na nama da investiramo u njih nego da ih naučimo kako da sami dođu do toga.

hr Sat Jan 19 2019 10:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .