Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a9c2e1eea8f85788b45c6/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica: 'Napade u medijima doživljavam kao mobbing'

"Napadi me mogu samo ojačati, nastavit ću raditi sve što je u mojoj moći i nastavit ću takvu politiku koja jača Hrvatsku, koja jača položaj Hrvatske u međunarodim odnosima i koja je usmjerena rješavanju ključnih egzistencijalnih pitanja", komentirala je Grabar-Kitarović kritike na putovanje u SAD.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u inetvjuu za HRT da je prvi put ohrabrena jer vidi da svi politički čimbenici osjećaju potrebu za zajedništvom, uključujući i oporbu i predsjednika SDP-a Davora Bernardić,a koji je predložio razgovor o nacionalnim interesima.

Grabar Kitarović, koja je prije dvije godine osvojila predsjednički mandat, rekla je u razgovoru u emisiji „Iza zavjese“ da joj nije bilo lako jer su se u prvoj trećini njenog mandata promijenile tri vlade.

Najveći izazov bile su joj konzultacije u kojima je, prema njezinim riječima, bilo jako puno pritisaka sa sviju strana. Dodala je da je zbog tih silnih političkih pritisaka trebalo biti doista čvrst i da je trebalo odgovorno razmišljati o budućnosti i stabilnosti države, a ne o političkim opcijama ili prereferncijama, te zadržati stabilnost države, što je ključno radi kreditnog rejtniga.

Iako je to vrijeme izgubljeno zbog promjene vlade, Grabar Kitarović je naglasila da je Hrvatska u međunarodnoj zajednici zadržala taj dojam stabilnosti i pokazala da je sposobna ići iz jednih izbora u druge i iz jedne vlade u drugu, a da je prijenos ovlasti miran.

„U tome, vjerujem, da sam osobno puno učinila“, rekla je Grabar Kitarović, dodavši kako vjeruje da će jednog dana možda moći više progovoriti o nekim stvarima koje su se događale iza zatvorenih vratiju.

Pružiti mogućnost prijenosa ovlasti, pružiti ruku suradnje svakoj vladi, biti dobronamjeran u tome, promovirati zajedništvo to je ono što sam činila, zaključila je predsjednica.

Poručila je kako je sad doista prvi put ohrabrena ovom atmosferom jer, kazala je, vidi da svi politički čibnenici osjećaju tu potrebu za zajedništvom, uključujući oporbu i predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji je, rekla je, predložio da sjednu i porazgovaraju o nacionalnim interesima.

„Možemo se mi razilaziti ideološki koliko hoćete i u dnevno političkim raspravama ali nacionalni interesi moraju biti zajednički svima i tu se moramo ujediniti jer dolazi vrijeme, ne samo kad je globalna konkurencija ogromna, već kad će izazovi sigurnosti, stabilnosti svake države biti puno veći nego što su bili dosad“, rekla je predsjednica.

O bivšim vladama nije htjela govoriti, no kazala je da joj je žao što neki nisu prihvatili njezinu ispruženu ruku za suradnjom.

Predsjednica je ustvrdila da se Hrvatska mora usredotočiti na sadašnjost i budućnost, poručivši da budućnost Hrvatske nije u povijesti i povijesnim razmiricama, nego u mladima koji trebaju osjećati želju za tim da ostanu u Hrvatskoj.

„Prestanimo raspravljati o prošlosti. Moderna Hrvatska nastala je na temeljima borbe i zajedništva sinova i kćeri ustaša i partizana i taj koncept zajedništva što je promicao predsjednik Franjo Tuđman je nešto najvrjednije u njegovoj politici i nešto što treba promicati i dalje. Novi su izazovi pred nama, nemojmo se zavaravati da će mir i stabilnost na ovim prostorima vladati vječno", rekla je predsjednica.



Facebook komentari

hr Wed Jan 11 2017 22:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd20a2b4739833038b460f/80
Foto: Pixabay

Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku: U BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govori se zajednički jezik policentričnog tipa

U Deklaraciji o zajedničkom jeziku, nastaloj nakon niza regionalnih konferencija projekta "Jezici i nacionalizmi" i predstavljenoj u četvrtak u Sarajevu, uz ostalo stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa" te da "korištenje četiri naziva za standardne varijante ne znači da su to i četiri različita jezika"

"Riječ je o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi", stoji u Deklaraciji.

Tu činjenicu, drže potpisnici Deklaracije, "potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost", a "korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika".

U Deklaraciji stoji kako "inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih 'prevođenja' u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti".

Potpisnici Deklaracije smatraju da "činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama" te da svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika.

"Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika; policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika, a činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi", stoji u Deklaraciji.

Dodaje se da između "standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama".

Potpisnici Deklaracije pozivaju, uz ostalo, na ukidanje "svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika i prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti".

Pozivaju i na izbjegavanje "nepotrebnih, besmislenih i skupih 'prevođenja'" te na "slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti".

Pozivajući na "jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima", potpisnici pozivaju na "slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe" te na "slobodu 'miješanja', uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika".

Potpisnici navode da su deklaraciju donijeli "suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji".

Deklaracija je dostupna na internetskoj stranici  www.jezicinacionalizmi.com.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 18:58:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd29f3b4739833038b461e/80
Foto: Policijska uprava splitsko-dalmatinska

Aržano: Obilježena 26.godišnjica pogibije prve žrtve Domovinskog rata Josipa Jovića

U Aržanu je danas obilježena 26. godišnjica pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata, pale u borbi za slobodnu Hrvatsku 31. ožujka 1991. u dobi od 22 godine.

Svečanost je započela polaganjem vijenaca i svijeća na grobu Josipa Jovića, na mjesnom groblju u Aržanu, a heroju Domovinskog rata počast su, nakon članova njegove obitelji, odali izaslanik ministra unutarnjih poslova i državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Dario Hrebak, glavni ravnatelj policije Marko Srdarević i načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić, zatim zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić, načelnik Općine Cista Provo Božo Ćubić, te predstavnici ostalih gradova, općina, udruga, kao i djeca iz Osnovne škole „Josip Jović“ iz Aržana.

Nakon polaganja vijenaca i svijeća održana je sveta misa u župnoj crkvi Svih Svetih u Aržanu, koju je predvodio policijski kapelan i dekan fra Žarko Relota, ujedno i izaslanik vojnog ordinarija, iza koje je uslijedila svečana akademija u Osnovnoj školi, na kojoj se nazočnima prigodnim riječima obratio izaslanik ministra Dario Hrebak. Svečanost je uveličala i klapa PU splitsko-dalmatinske „Sveti Mihovil“, izvođenjem himne i prigodnih pjesama.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 17:54:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dd1803b47398b5058b4572/80

Tjedan novca: Koliko su financijski pismeni splitski srednjoškolci?

U sklopu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca, održano je 30. ožujka u HGK Županijskoj komori Split predavanje Financijska pismenost namijenjeno učenicima srednjih škola.

Tjedan novca u Hrvatskoj obilježava se brojnim aktivnostima kojima je cilj unaprijediti razinu financijske pismenosti i omogućiti djeci, mladima i građanima stjecanje financijske kompetencije, nužne u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. 

Hrvatska gospodarska komora, kao jedan od sudionika projekta Financijske pismenosti, tijekom ovog tjedna organizira više tematskih radionica i stručnih predavanja za učenike i studente u nekoliko gradova.

Na predavanju u Splitu, stotinjak učenika iz nekoliko splitskih srednjih škola imalo je priliku upoznati se iz prve ruke, od strane predstavnika financijskih institucija, s ulogom i značajem tih institucija kao i osnovnim financijskim pojmovima.

U ime HGK uvodno se obratio Alan Božić iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, dok su predstavnici financijskih institucija, Toni Lukšić iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Tomislav Aljinović iz Societe Generale – Splitske banke, Izidora Bunić Rostohar iz Uniqa osiguranja i Danijel Miletić iz ZB Investa na zanimljiv način i svaki iz svog kuta približili učenicima poslovanje i usluge banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova te nadzorne financijske institucije.

Putem interaktivnih predavanja i razgovora sa srednjoškolcima nastojalo im se ukazati na važnost učenja upravljanja financijama, budući da bolje poznavanje financijskih proizvoda i usluga i veća financijska informiranost omogućavaju donošenje boljih financijskih odluka.

Prema istraživanju koje su krajem 2015. proveli HNB, HANFA i Ipsos u suradnji s Ministarstvom financija na temu financijske pismenosti u Hrvatskoj, prosječna financijska pismenost građana Hrvatske iznosi 11,7 od mogućeg 21 boda, pri čemu najnižu razinu financijske pismenosti imaju upravo mlađi od 19 godina (9,3 boda), što dovoljno govori o potrebi i nužnosti njihova educiranja po tom pitanju.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 16:52:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58cb8b31b473984bc98b45b2/80
Foto: Facebook

Plenković prozvao SDP zbog Agrokora: "Pjevaju svoju pjesmu"

Premijer Andrej Plenković pozvao je u četvrtak na smirenost i obazrivost u izjavama i koracima koji se poduzimaju oko Agrokora te ponovio kako bi želio da rješenje za održivost kompanije postignu vlasnik, uprava, vjerovnici i dobavljači koncerna

"Mislim da trebamo cijelu tu priču dedramatizirati, nastojati se ponašati onako kako se Vlada ponaša proteklih nekoliko tjedana. Mi smo angažirani na način da radimo sistemski zakon koji će zaštititi interese hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava, a svi resori daju svoje zadnje opaske kako bi taj zakon na Vladi sutra mogli usvojiti. Nakon toga on će ići u Sabor", rekao je Plenković koji je na Malti sudjelovao na kongresu Europske pučke stranke.

Premijer očekuje da se nađe rješenje koje će omogućiti novu likvidnost, restrukturiranje i održivost kompanije.

"Željeli bismo da takvo rješenje postignu vlasnik, uprava, vjerovnici, dobavljači. Naš je interes da sve što se događa s Agrokorom nema negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i zato apeliram na sve da budu obazrivi u koracima koje rade, u izjavama koje daju, jer kao što vidite financijska tržišta su jako osjetljiva. To nikome nije u interesu i nitko to ne želi", istaknuo je Plenković.


Zdravko Marić odlično radi svoj posao

Upitan vidi li zbog izjava predstavnika nekih ruskih banaka o navodnim nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga Agrokora neku odgovornost ministra financija Zdravka Marića, koji je prije dolaska u Vlade radio u tom koncernu, premijer je rekao kako to ne bi komentirao te kako Marić nije bio zadužen za pisanje financijskih izvješća u Agrokoru o čemu je i sam već dao nekoliko izjava.

"Prema tome, da li neka banka ili neki njen predstavnik kaže kakva su bila financijska izvješća Agrokora to je u ovom trenutku iz mog kuta gledanja vrlo teško razabrati i ne bih to uopće niti komentirao", kazao je Plenković.

Premijer želi da se polako i detaljno utvrdi cijelo činjenično stanje te poručuje da ministar Zdravko Marić odlično radi svoj posao.

I ministar Marić u četvrtak je za Hinu poručio da financijska izvješća Agrokora nisu bila u njegovoj nadležnosti dok je bio zaposlenik koncerna te da ostalo ne može komentirati.

Na upit može li komentirati prozivke o njegovoj eventualnoj odgovornosti s obzirom na optužbe iz ruske banke VTB, vjerovnika Agrokora, o nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga, ministar Marić za Hinu je kratko kazao: "Ne mogu to komentirati, ali u mojoj odgovornosti nisu bila financijska izvješća koncerna."

Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je u srijedu, između ostaloga, da su problemi u koncernu nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga, za što su odgovorni vlasnici i menadžment i to u dužem vremenskom razdoblju.


Oporba ima svoju ulogu

Na upit hoće li se to pretvoriti u politički problem zbog inzistiranja oporbe na istrazi DORH-a i USKOK-a, premijer je rekao kako oporba ima svoju ulogu te pozvao na smirenost.

"Oporba ima svoju ulogu, svoju pjesmu koju želi pjevati. Mislim da je ovo ipak trenutak za jedan visoki stupanj političke odgovornosti, za smirenost, za neubiranje nekih dnevnih poena, za koje ne vidim baš da će im donijeti neki veliki plus. Pozivam kolege da malo smire loptu", rekao je Plenković i dodao kako će biti prigode za raspravu o tome kad zakon o sistemski važnim kompanijama dođe u Sabor.

Ponovio je kako vjeruje da će zakonski tekst biti spreman za sutrašnju sjednicu Vlade, a najavio je i da će se vidjeti i što će biti s kadrovskim pitanjima.

"Vidjet ćemo što će biti s kadrovskim odlukama, o tome ćemo danas kad se vratim", rekao je premijer odgovarajući na upit hoće li na sjednici Vlade u petak biti i razrješenje članova Uprave HEP-a, što je danas na Hrvatskom radiju najavio ministar državne imovine Goran Marić.

S Orbanom o otkupu udjela MOL-a u Ini

Hrvatski se premijer na Malti među ostalim sastao i s mađarskim kolegom Viktorom Orbanom te ponovio želju Hrvatske da kupi dionički udio MOL-a u Ini.

"Razgovarali smo s Orbanom o ukupnim odnosima Hrvatske i Mađarske. Mislim da smo i jedan i drugi u cijelosti svjesni da nemamo tu situaciju između Ine i MOL-a da bi odnosi Hrvatske i Mađarske bili besprijekorni. (…) Ponovili smo s naše strane želju da otkupimo udio MOL-a u Ini i s njihove je strane potvrđeno da MOL i dalje ostaje pri svom, da taj udio prodaje. Prema tome, taj proces će trajati neko vrijeme, a kroz kvalitetan, dobar, dobrosusjedski dijalog mislim da možemo pomoći u ostvarenju toga cilja i na tom obojica radimo", izjavio je Plenković.

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 16:37:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .