Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Hrvatski učitelj ima prosječno 15 učenika u nižim razredima

Podaci su to koji više govore o opterećenju nastavnika nego o stvarnoj veličini razreda

Prema podacima Eurostata, statističkog ureda Europskih zajednica, u 2017. godini na razini osnovnog obrazovanja bilo je 29,3 milijuna učenika i 2,2 milijuna učitelja/nastavnika u državama članicama EU.

Općenito govoreći, učenici upisuju programe osnovnih škola, klasificirane kao ISCED razina 1, u dobi od 5 do 7 godina. Ti su programi osmišljeni kako bi učenicima omogućili osnovno poznavanje čitanja, pisanja i matematike, zajedno s primarnim razumijevanjem ostalih predmeta poput povijesti, zemljopisa, prirodnih i društvenih znanosti, umjetnosti i glazbe.

Prosječan broj učenika po nastavniku

Na području Europske unije, u nižim razredima osnovne škole u 2017. prosječno je bilo 14,7 učenika po učitelju/nastavniku, iako je važno napomenuti da se brojke razlikuju po državama članicama EU. Najveći omjer učenika i učitelja zabilježen je u Francuskoj (19,6), Rumunjskoj (19,4) i Češkoj (19,1).

S druge strane, najmanji omjeri zabilježeni su u Luksemburgu (9,0), Grčkoj (9,4) i Litvi (10,6).

U Hrvatskoj je 2017. zabilježeni omjer učenika i nastavnika u nižim razredima osnovne škole bio 14,6, neznatno manji od prosjeka EU.

Podaci koji više govore o opterećenju nastavnika nego o stvarnoj veličini razreda

Među ostalim, jasno je da će u učionicama neke zagrebačke škole biti značajno više učenika nego u nekoj školi u nekom malenom mjestu u kojem će isti nastavnik satnicu popunjavati predajući u većem broju razreda, a nerijetko i u nekoliko obližnjih škola. U takvim školama u učionici zna sjediti tek nekoliko učenika, ponekad čak i različite dobi, odnosno iz različitih razreda. Stoga ovi podaci više govore o prosječnom opterećenju nastavnika brojem učenika nego o stvarnoj veličini razreda. Pritom je zanimljivo da se nastavnici i njihovi sindikati, ali i roditelji širom svijeta zalažu za manje razrede jer smatraju da se tako mogu ostvariti bolji rezultati učenja. Za sada nema snažnih dokaza da je tome tako, no neka istraživanja pokazuju da manji razredi mogu imati pozitivne utjecaje na ishode učenika, osobito one mlađe i one s poteškoćama u učenju, piše Index.

hr Thu Sep 12 2019 08:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5901b265b4739856558b46b0/80
Foto: Pixabay

U 88. godini preminuo Branko Lustig, istaknuti producent i dvostruki oskarovac

Branko Lustig, istaknuti filmski producent i jedini hrvatski dvostruki dobitnik Oscara, preminuo je u 88. godini.

Hrvatski producent i jedini hrvatski dobitnik Oscara Branko Lustig preminuo je u 88. godini.

Osim Oscara u svojoj bogatoj filmaškoj karijeri osvojio je niz drugih međunarodnih nagrada i priznanja kao što su Odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti, a uvršten je među 50 najboljih svjestkih filmskih producenata svih vremena.

Oscara je osvojio za filmove "Schindlerova lista" iz 1993. godine i "Gladijator" iz 2000. godine.

Branko Lustig rodio se u Osijeku 1932. godine. Zbog židovskog podrijetla bio je tijekom Drugog svjetskog rata zatočenik zloglasnih koncentracijskih logora Auschwitz i BergenBelsen.

Dugi niz godina živio je i radio u Hollywoodu, gdje je sudjelovao i u radu Akademije filmskih umjetnosti i znanosti kao član Odbora za nominacije. Jedan je od inicijatora USC Shoah Foundation, zaklade koja je posvećena izradi audio-vizualnih intervjua s preživjelima i svjedocima holokausta.

Prije šest godina sa suprugom Mirjanom, s kojom je u braku bio od 1970. godine, vratio se živjeti u Zagreb, piše zadovoljna.hr

hr Thu Nov 14 2019 12:10:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcd386029111c44e98b4629/80

Europski pučani ipak neće u Sabor; Bulj: Obranili smo Sabor od četnika Vučića i fašista Tajanija

Vodstvo Europske pučke stranke odlučilo je da neće održavati sastanke u Saboru.
Odluka predsjedništva Sabora da iznajmi dvoranu Sabora za nešto više od 70.000 kn, izazvala je brojne polemike i negodovanja.

Oporba je žestoko napala HDZ, a sada je odlučeno da ni predsjedništvo ni skupština Europske pučke stranke neće biti održani u Hrvatskom saboru.

“Pobjedu“ oporbe potvrdio je i Miro Bulj.

POBJEDA ✌️🇭🇷Obranili smo dignitet Hrvatskog sabora! Zahvaljući upornosti Mosta HDZ je morao odustati od iznajmljivanja Sabornice Europskoj pučkoj stranci u kojoj su četnik Vučić i fašist Tajani! Taj dignitet obranili smo i jučer jer su jedino zastupnici Mosta bili u Sabornici kad se raspravljalo o najvažnijem dokumentu, proračunu RH!“

hr Thu Nov 14 2019 11:49:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d77c9bc29111cc9738b4735/80

Prvi krug predsjedničkih izbora 22.12.

Na početku današnje sjednice Vlade najavljeno je raspisivanje izbora za Predsjednika Republike Hrvatske, a prvi krug održati će se 22. prosinca.

Premijer Andrej Plenković je na početku današnje sjednice Vlade odlučio o datumu raspisivanja izbora za Predsjednika RH. 

- Danas ćemo donijeti odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora. Prvi krug će biti 22. prosinca. Rokovi počinju teći od 21. ili 22. studenoga, dakle, slijede prikupljanje potpisa, odluka DIP-a i kampanja koja će trajati 15-ak dana do ponoći 20. prosinca - kazao je premijer.

Svi koji žele istaknuti kandidaturu za predsjednika ili predsjednicu Republika imat će 12 dana da prikupe najmanje 10.000 potpisa.

Osim 10.000 glasova, kandidatima je potreban i novac. Zbog toga moraju otvoriti poseban bankovni račun, za što imaju rok do kraja prvog dana službenog početka izborne kampanje. Zasad je račun otvorilo 11 kandidata.

hr Thu Nov 14 2019 10:46:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcd19d429111c43e98b4608/80

608 službenika odlazi iz sustava uz 97 milijuna kuna otpremnine

Dio zaposlenika zatražio je stimulativne otpremnine što će smanjiti broj zaposlenih

Prepuštanjem dijela poslova državne uprave županijama od 1. siječnja 2020. smanjit će se, barem privremeno, broj zaposlenih službenika i službenica za 608.

Vlada je u odgovoru na zastupničko pitanje Mostova Bože Petrova objavila kako je upravo toliko državnih službenika zatražilo stimulativne otpremnine, koje će državu koštati ukupno nešto više od 96,7 milijuna kuna. Također su naveli i da bi njihove plaće da su odlučili ostati u sustavu, državu u idućih pet godina koštale 238 milijuna kuna pa zaključuju da bi to zbrinjavanje državi uštedjelo 66 posto troška za njihove plaće. No Vlada također u odgovoru priznaje da ne može jamčiti da se isti ljudi koji će uzeti otpremnine neće vratiti u sustav s obzirom na Ustav.

Nadalje, država više neće imati ni utjecaj na visinu plaća službenika koji sada ulaze pod okrilje županija jer osnovicu za plaće na županijskoj razini utvrđuju župani, a koeficijente za obračun plaća županijske skupštine, uz ograničenja propisana zakonom, unutar raspona od 1,00 do 6,00.

Na te službenike ne odnosi se Zakon o plaćama u javnim službama, nego tek opći radni propisi i kolektivni ugovori, tamo gdje su propisani, pa se na njih ne bi odnosio ni davno najavljeni zakon koji je trebao osigurati napredovanje najboljih i kažnjavanje službenika koji svom poslu ne pristupaju odgovorno.

Što se tiče Zakona o plaćama državnih i javnih službenika koji Vlada najavljuje već nekoliko godina, Vlada je odgovorila da je rad na tom zakonu zastao “zbog velikih promjena u sustavu državne uprave”, odnosno zbog gašenja zavoda i agencija te osnivanja novih tijela. Zbog toga je, kažu, potrebno ažurirati registar zaposlenih.

''Dodatni problem koji utječe na cjelokupni sustav zahtjevi su sindikata državnih i javnih službi za dodatne korekcije vrijednosti koeficijenata složenosti poslova'', tvrdi Vlada 
premda nije posve jasno kako su zahtjevi sindikata o kojima se priča tek posljednjih mjesec dana uspjeli zaustaviti zakon čija je procjena učinaka u javnu proceduru bila puštena potkraj 2018. godine, podsjeća Večernji list.

hr Thu Nov 14 2019 10:09:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .