Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57a08cdab3c7cc082f8b4579/80
Foto: Nikola Wolf / Podravski list / Cropix

Dobrović: Vodi se medijska kampanja protiv mene kao Mostovog ministra

Dobrović je na konferenciji za novinare u Ministarstvu o "aktualnostima vezano uz projekte sanacije odlagališta otpada Karepovac i izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lećevica za Splitsko-dalmatinsku županiju" poručio kako on "ne zaustavlja projekt Lećevice, posebno ne zbog svog hira"

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović u četvrtak je rekao kako on ne zaustavlja projekt centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica, već se u medijima vodi kampanja kojom ga se pokušava ocrniti kao Mostovog ministra i rad Ministarstva koje vodi, te poručio kako je jasno da se radi o predizbornoj kampanji jer Most smeta mnogima. 

Dobrović je na konferenciji za novinare u Ministarstvu o "aktualnostima vezano uz projekte sanacije odlagališta otpada Karepovac i izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lećevica za Splitsko-dalmatinsku županiju" poručio kako on "ne zaustavlja projekt Lećevice, posebno ne zbog svog hira".

"Radi se o proceduri koja zahtjeva da se na ozbiljne primjedbe koje postoje na projekt ozbiljno odgovori jer ja sam kao ministar dužan uzeti u obzir sve primjedbe, provoditi zakon i proceduru, štiteći time interese Republike Hrvatske i hrvatske građane", rekao je.

"U optužbama na moj račun ide se tako daleko da me se tereti za korupciju zbog pogodovanja hrvatskim gospodarstvenicima. Pitam interese kojih gospodarstvenika bih ja trebao zastupati, jesu li to možda interesi stranih kompanija, kao što je to ustvari često bio slučaj u hrvatskoj povijesti", rekao je. Pitao je ne postoji li možda neki skriveni motiv u obliku zajamčenih provizija koje bi se zaradile pogodovanjem, odnosno lobiranjem, odnosno osiguravanjem uvjeta za daljnje značajno prisustvo stranih kompanija na području sektora gospodarenja otpadom. 

Time je Dobrović odgovorio na navode da on zaustavlja projekt regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica a sanaciju Karepovca uvjetuje gradnjom mobilnog pogona za obradu otpada, što radi u Hrvatskoj jedino tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca, s kojom je, kako piše Slobodna Dalmacija, ministar već prije surađivao. 

"Svakako bih htio postaviti i pitanje zna li uopće hrvatska javnost da je u dosadašnjim projektima u ovom području hrvatsko gospodarstvo participiralo u vrlo malom udjelu. I doista mislim da to treba promijeniti, da ja kao ministar u Vladi imam dužnost i obavezu brinuti o provođenju zakona a isto tako i o zaštiti svih hrvatskih interesa, a pritom mislim i na interese hrvatskog gospodarstva. Naravno, ne tako da se pogoduje, ne tako da se namještaju javni natječaji... Samo trebamo osigurati da prestanu prepreke," rekao je Dobrović.

Što se tiče Karepovca rekao je da prethodne vlasti i političari desetljećima šute i ignoriraju taj problem te da se zbog toga grad Split i građani Splita danas nalaze u nezavidnoj situaciji. Rekao je da je on kao ministar uspio okupiti predstavnike županije i grada za istim stolom i predstaviti im rješenje koje počinje što skorijom sanacijom u dvije faze da bi Karepovac radio do otvaranja centra u Lećevici. Kaže da za to treba nekoliko godina i tu postoje uvjeti koji su u prijedlogu zadovoljeni.

"Nije bilo pritisaka"  

Dobrovića su novinari pitali i za komentar napisa Slobodne Dalmacije da Mario Bukmir, koji je nakon pritiska javnosti zbog kumskih veza s čelnikom Sabora i Mosta Božom Petrovom odustao od mjesta zamjenika direktora Hrvatskih voda, "s ulice' vlada Hrvatskim vodama". Taj splitski dnevni list piše da je Bukmir djelatnice splitskog ureda Hrvatskih voda tjerao da lažiraju izvješće o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom Lećevica.  

Na pitanje je li Bukmir zaposlen u Hrvatskim vodama generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković odgovorio je da nije, nego je, koliko on zna, djelatnik komunalnog poduzeća u Metkoviću zadužen za vodno-komunalne projekte "i u tom pogledu sudjeluje u koordinaciji rada s Hrvatskim vodama za potrebe realizacija brojnih vodnih komunalnih projekata".

Na pitanje kako je onda moguće da se Bukmiru šalje email iz Hrvatskih voda vezan za projekt u izgradnji, Đuroković je rekao da će ispitati sve okolnosti kako je do toga došlo.

Ustvrdio je da nije bilo pritisaka na djelatnice splitskog ureda Hrvatskih voda zbog CGO-a Lećevica, a da te dvije djelatnice po prijedlogu direktora u Splitu nisu više voditeljice.

Dio kolegica je smatrao, kazao je, da je hidrološki elaborat dostatan za izradu mišljenja za Lećevicu, no utvrđeno je da Elaborat zaštite okoliša za CGO Lećevica nije usklađen s Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite te je zatraženo da postupe u skladu s propisima.

Dobrović je također odbacio navode o pritiscima i objasnio da je nedostajalo "zoniranje" u uvjetima visokih voda. "Imamo 22 primjedbe na elaborat o zaštiti okoliša za projekt Lećevica. Te primjedbe ne diskvalificiraju projekt kao takav. Zoniranje treba napraviti u uvjetima visokih voda. Na tome ćemo inzistirati", poručio je. Rekao je i da će, ako bude informacija o nepravilnostima prema djelatnicama, poduzeti mjere.

Rekao je i da se čuo s Petrovom i upoznao ga sa situacijom Karepovac i Lećevica te da Petrov nije od njega tražio da angažira Bukmira.  



hr Thu Feb 09 2017 21:24:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9d0a0d2af47fd2228b45d2/80

Broj blokiranih građana nešto je smanjen, ali raste iznos koji duguju

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto

Poslovni subjekti duguju pak 12,8 milijardi kuna, a blokirano ih je nešto manje od 24 tisuće.

Krajem ožujka ove godine bili su blokirani računi 325 tisuća građana, koji ukupno duguju 43,4 milijarde kuna. U blokadi su bili i računi nešto manje od 24 tisuće poslovnih subjekata, s dugovanjima u iznosu od 12,8 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Fine. - piše Dnevnik

U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 4.789 poslovnih subjekata (16,6 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 4,55 milijardi kuna (26,2 %).

Najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160.000. Ukupni dug građana (43,4 milijarde kuna) za 0,6 % je veći u odnosu na prethodni mjesec. Najveći dio duga, u iznosu od 17,9 milijardi kuna, odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima (41,4 %), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), dug je iznosio 21,0 milijardu kuna ili 48,5 %.

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto.

Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna (udio u broju blokiranih građana 1,5 %), iznosi ukupno 22,3 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 51,4 %), objavila je Fina. - prenosi Dnevnik

hr Wed Apr 25 2018 09:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd94ecb473980e4c8b45a5/80

Danas iznadprosječno toplo, u četvrtak promjena vremena

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije
Nastavlja se iznadprosječno toplo razdoblje, pri čemu u srijedu ponovno diljem Hrvatske stabilnije i sunčanije, a od četvrtka su na kopnu ponovno mogući pljuskovi.

Podjednako iznadprosječno toplo bit će i u središnjoj Hrvatskoj, te također pretežno sunčano, ujutro uz rijeke uz mogućnost mjestimice kratkotrajne magle. Zapuhat će ponedgje umjeren jugozapadni vjetar, na sjeverozapadu moguće i jači. - piše HRT

U gorju i na sjevernom Jadranu će sunčano vrijeme ponegdje pratiti slab do umjeren dnevni razvoj oblaka, a ujutro moguće i magla po kotlinama, ponajprije Like. Vjetar  slab do umjeren jugozapadni, na sjevernom Jadranu i jugo, uz većinom malo valovito more. Temperatura zraka ujutro od 7 do 10 °C, uz more 11 do 14 °C, a poslijepodne 23 do 26 °C, u gorju 20 do 23 °C.

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije, gdje će također biti sunčano. U Dalmatinskoj zagori, ponajprije iza Biokova, poslijepodne se očekuje dnevni razvoj oblaka uz mogućnost lokalnog pljuska i grmljavine. Najniža jutarnja temperatura u unutrašnjosti od 9 do 12 °C, uz more 13 do 16 °C, a najviša od 22 do 26 °C.

Pretežno sunčano bit će i na jugu Hrvatske, gdje su u noći i ujutro mjestimice mogući niski oblaci i magla. Vjetar slab, more mirno, a najviša dnevna temperatura između 22 i 25 °C.

Od četvrtak opet nestabilnije, ali i dalje toplo

U četvrtak na kopnu porast naoblake, te uglavnom u drugom dijelu dana mjestimice kiša, pa i u obliku pljuskova, uz mogućnost grmljavine. Zapuhat će umjeren sjeveroistočni i sjeverni vjetar pa će se temperatura malo sniziti. U petak još malo svježije, a i oblačnije, no uglavnom suho. U subotu djelomice sunčano i danju toplije, uz mogućnost ponekog poslijepodnevnog pljuska.

Na Jadranu se i idućih dana nastavlja većinom sunčano i toplo vrijeme, a uz slab vjetar na južnom Jadranu do petka postoji mogućnost pojave niskih oblaka i magle. Na sjevernom i srednjem Jadranu slabo i umjereno jugo i jugozapadnjak u petak će okrenuti na buru, podno Velebitra ujutro i jaku. U subotu povremeno umjerena naoblaka, a zapuhat će umjereno jugo. 
hr Wed Apr 25 2018 08:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae01c132af47fa0968b456d/80
Foto: Pixabay

Diplome iz BIH i Srbije više neće vrijediti u Hrvatskoj

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske...
Diplome stečene u BiH i Srbiji u Hrvatskoj se više neće priznavati, osim ako nije riječ o visokoškolskim programima koji su prošli relevantno međunarodno vrednovanje. Tumačenje je to koje je dala Agencija za znanost i visoko obrazovanje Glasu Slavonije nakon što im je Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba, koja od sljedeće akademske godine otvara dislocirani studij u Županji, otkrio kako “postoje velike indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj”. - piše Večernji list

Kriteriji za priznavanje

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske koji, što zbog blizine fakulteta u pograničnim područjima, što zbog nižih troškova, studiraju u dvjema susjednim zemljama, no iz Agencije objašnjavaju kako je za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija potrebno ispuniti određene kriterije. Za visokoškolske programe ključna je vjerodostojnost nadležnih akreditacijskog tijela, koja moraju proći relevantno međunarodno vrednovanje. Takvo vrednovanje usklađeno je sa smjernicama Lisabonske konvencije i jamstvo je da akreditirana visoka učilišta doista ispunjavaju standarde kvalitete i da njihove diplome jamče osposobljenost za tržište rada, no ni jedna nadležna agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Srbiji nije ga prošla. 

Ipak, to ne znači da Hrvatska ubuduće neće priznavati ni jednu visokoškolsku kvalifikaciju iz te dvije zemlje. Tako Sveučilište u Mostaru, koje je sa svojim dislociranim studijima, primjerice onim u Orašju, vrlo zanimljivo studentima iz pograničnih područja, neće imati problema s priznavanjem kvalifikacija. Kako bi potvrdilo kvalitetu svojih studijskih programa, to je sveučilište prošlo međunarodnu reakreditaciju, koju je provela hrvatska Agencija, koja ima međunarodnu akreditaciju.

 U Agenciji je pokušano provjeriti postoje li i druga učilišta u BiH i Srbiji koja ispunjavaju taj kriterij i koliki broj studenata obuhvaćaju studijski programi čije se diplome u Hrvatskoj neće moći nostrificirati, no do zaključenja ovog izdanja odgovor nismo dobili. Cijeli problem jučer su kratko komentirali ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i koordinator Ekspertne radne skupine za reformu obrazovanja Radovan Fuchs, a iz njihovih se izjava da iščitati tek kako je riječ o propisima te kako se sustav mora urediti.

Divjak: Uređujemo sustav

 – Ne znam detalje u vezi s tim. Važno je razumjeti da uređujemo sustav, priznajemo i nostrificiramo diplome iz sustava koji su uređeni. Tako, gdje to nema, zna biti problematična situacija – kazala je ministrica Divjak. Fuchs je pak problem “locirao” u zanimanjima koja su regulirana posebnim direktivama EU, posebno onima u području zdravstva. - piše Večernji list
hr Wed Apr 25 2018 08:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf86912af47f658c8b47f0/80
Foto: HGSS

Počinje akcija „Očistimo zajedno stazu Sv Ciprijana“

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Split organizator je ekološke akcije „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“ koja je za taj projekt dobila financijsku podršku Ininog programa „Zeleni pojas“.

Ekološka akcija sastoji se od nekoliko faza podizanja svijesti lokalnog stanovništva o stvaranju i odlaganju otpada, a glavna aktivnost je uređenje staze sv. Ciprijana koja prolazi kroz nelegalno odlagalište otpada blizu crkve Sv Ciprijana u Gatima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša kroz okupljanje što većeg broja mjerodavnih institucija i volontera u čišćenju dijela područja od krupnoga i sitnog otpada (guma, olupina, bijele tehnike…) kroz koji prolazi tematska staza sv. Ciprijana. Akcija će se održati 26.04.2018. u vremenu od 08.00 – 16.00 sati.

U akciju će se, uz volontere HGSS-a stanice Split, uključiti Čistoća d.o.o. Split, Hrvatske šume d.o.o., Grad Omiš, TZ Grada Omiša, DIP CZ- odsjek Split, Javna ustanova „More i krš“, PEU Gata, Peovica d.o.o., DVD Gata, DVD Omiš, DVD Kučiće, Turistička agencija „Adriatic.hr“, PD Imber, PD Perun, PU Dinaridi, PK Gojzerice, NEIR d.o.o., Udruga B-4 i Srednja škola „Braća Radić“ Kaštel Štafilić.

Staza Sv Ciprijana je zapravo put kojim su nekada ljudi iz Gata i Ostrvica, sa svojim mazgama i tovarima, dolazili u Omiš. Početak sraze je pored crkve Sv Ciprijana koja je sagrađena oko 1750. Od crkve do spoja sa stazom Leopolda Mandića ima 2,5 km, na početku borove šume počinje markirana pješačka staza koja vodi kroz nelegalno odlagalište otpada što ne pruža niti malo lijep prizor turistima i posjetiteljima. Otpad se nalazi na površini oko 1 km 2 (auto gume, građevinski materijal, bijela tehnika, namještaj, plastična ambalaža…). Ovo smetlište, uz neugodan smrad, predstavlja i potencijalnu opasnost od nastanka požara, a naročito zbog toga što se nalazi u staroj šumi bijelog i crnog bora.

hr Tue Apr 24 2018 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .