Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/588cf5761eea8fcd3a8b4570/80
Foto: Pixabay

Dugoročno uništava zdravlje: Depresija opasna gotovo kao pretilost

Ako prepoznate ove simptome kod sebe ili drugih, potražite stručnu pomoć

Depresija je uzrok 15 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti, pokazuje desetogodišnje istraživanje njemačkih znanstvenika objavljeno u časopisu Atherosclerosis. Zaključili su da je depresija opasna gotovo kao pretilost, a jedino su se povišen krvni tlak i pušenje pokazali značajnijim prediktorima za smrtni ishod od kardiovaskularnih bolesti u 3428 muških ispitanika - pišu 24 sata

- Smatra se da bi se tijekom života svaka četvrta osoba mogla suočiti s nekom duševnom bolešću. Za usporedbu, smatra se da će svaka 25 osoba tijekom života oboljeti od endokrinoloških bolesti, a svaka deseta od karcinoma - kaže psihologinja Iva Kantolić iz Poliklinike Leptir.  

Depresija sa sobom vuče niz simptoma koji mogu dugoročno narušiti zdravlje.

- Tu spadaju narušena kvaliteta sna, gubitak ili pojačanje apetita, gubitak interesa za omiljene aktivnosti, smanjena koncentracija i slično. Na van se to očituje kroz stalan umor te nerijetko narušene bliske i profesionalne odnose. No još su veće promjene u tijelu, u hormonalnom statusu i cjelokupnom funkcioniranju organizma što dovodi do narušavanja zdravlja - objašnjava Kantolić. 

Kombinacija navedenih simptoma može uzrokovati nisko samopoštovanje i osjećaj bezvrijednosti, što često donosi i suicidalne misli. Da je doista riječ o depresiji, ustanovit će specijalist psihijatrije, a jedan od glavnih kriterija je da simptomi traju nekoliko mjeseci u nizu.

Osim “klasične”, razlikujemo mnogo oblika depresije. Atipična depresija, jedna od najčešćih, često je neprepoznata i dvije do tri godine. U odnosu na “klasičnu”, javlja se ranije u životu i traje dulje. Od “klasične” depresije najviše se razlikuje u tome što pojedinac može nakratko izaći iz depresivnog raspoloženja.

Uglavnom je funkcionalan u obiteljskoj i/ili radnoj okolini, no izraženi simptomi umanjuju kvalitetu života i narušavaju zdravlje. Simptomi uključuju povećanje apetita što često dovodi do debljanja, javljaju se i pojačana želja za snom, osjećaj težine i bola u udovima i zglobovima ili izraženost neke druge vrste bola. 

Okolina često simptome interpretira kao loš trenutak, lošu životnu fazu ili osobinu ličnosti, a rizik od (pokušaja) suicida je visok. Ako prepoznate ove simptome kod sebe ili drugih, potražite stručnu pomoć. 

Depresiju često prate promjene u probavi

Duševna bolest je posljedica neravnoteže kemije mozga, ali ne ostaje isključivo “u glavi”. Ljudi koji pate od depresivnih poremećaja često osjećaju promjene u apetitu i probavi te imaju češće bolove, a ljudi koji pate od anksioznih poremećaja često osjećaju teškoće u kardiovaskularnom i probavnom sustavu te im je narušen imunitet. Sve to narušava kvalitetu života. 

Oružje protiv depresivnosti su pozitivne misli

Usmjerenost na negativno navika je koju možete mijenjati. Svakodnevno radite na promjeni negativnog mišljenja u pozitivno. Zaigrajte igru sa sobom. Kad pomislite da nešto nije u redu, zaustavite se i sagledajte što je pozitivno u toj situaciji. Umjesto negativnih misli o gužvi u prometu, zahvalite što je provodite u toplom tramvaju ili vlastitom autu uz glazbu.

Na kraju dana ne razmišljajte o brigama o sutrašnjem danu, nego nabrojite barem tri lijepe stvari koje su vam se dogodile taj dan i na kojima možete biti zahvalni, savjetuje Kantolić. 

Dobro spavaj, jedi i vježbaj za dobro raspoloženje

Dugoročno najučinkovitiji recept za održavanje stabilnog raspoloženja je cjelovita promjena životnog stila. Ona uključuje održavanje urednog bioritma, s uravnoteženom prehranom i umjerenom tjelesnom aktivnosti. Izaberite nešto što vam se sviđa, a ne nešto što vam je tlaka, po mogućnosti na svježem zraku.

Za oporavak je ključna podrška bliskih ljudi

Oporavak od duševne bolesti je itekako moguć, uz pravodobno i pravilno liječenje. Ne radi se samo o liječenju lijekovima, nego i o promjeni stila života. Pritom je ključna podrška i motivacija bližnjih, poručuje psihologinja Kantolić. 

Facebook komentari

hr Sat Jan 28 2017 20:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11eaaab9e03e89058b45c4/80
Foto: Pixabay

Što se dogodi vašem tijelu ako jedete kasno navečer?

"Ovo otkriće nam daje bolju sliku koliko je bolje jesti ranije u danu."

Nije nikakva tajna da jedenje kasno navečer vodi prema višku kilograma. No, to nije jedini problem.

Ova navika itekako ima utjecaja na naše zdravlje. I to ne dobrog.

Novo istraživanje sveučilišta u Pennsylvaniji pokazalo je da kasnovečernje jedenje povećava razinu glukoze i inzulina, što dovodi do dijabetesa tipa 2. Također, loše odabrano vrijeme večere povećava kolesterol te dovodi do povećanja rizika obolijevanja od srčanih bolesti.

U istraživanju je sudjelovalo 9 odraslih osoba koje su osam tjedana morale na dan između 8 i 19 sati jesti tri obroka i dva međuobroka i ići leći u 23 sata. Zatim je od istih ljudi zatraženo da promijene navike - morali su jesti isti broj obroka, ali između podne i 23 sata.

Ne samo da se tijekom posljednjih osam tjedana grupa udebljala, već su im pretrage pokazale veće razine inzulina, glukoze i kolesterola u krvi. 

- Ovo otkriće nam daje bolju sliku koliko je bolje jesti ranije u danu. - rekla je voditeljica istraživanja Namni Goel. 

- Kasnije jedenje može dovesti do lošijeg stanja težine, energije i hormona, a sve to vodi do kardiovaskularnih bolesti i drugih zdravstvenih problema. - dodala je. - piše Miss7.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 21:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a15b92fb9e03e43098b45ea/80
Foto: Pixabay

Hit-dijeta za život bez živciranja i super tijelo do Božića

Dame iz Hollywooda trenutno su zaluđene dijetom po imenu Whole30 koja smanjuje tjelesnu težinu, ali i nudi totalni oporavak organizma
Whole30 dijeta, kao što joj ime govori provodi se 30 dana, a tijekom tog vremena treba jesti samo određene namirnice. Preporučuje se konzumacija cjelovite hrane, a u potpunosti treba izbaciti industrijski prerađene proizvode. 

Ovaj režim prehrane osmislili su Melissa i Dallas Hartwig još 2009. godine, a cilj mu je resetirati tijelo od stresa te zaustaviti upalne procese u tijelu koji su krivac za brojne bolesti modernog doba. 

Autori vjeruju da na tijelo i um negativno utječu neke namirnice te da ih je zato dobro u potpunosti isključiti iz prehrane. Ne samo da ćete prehranom Whole30 dovesti tijelo do idealne težine, već ćete ojačati imunitet te se osjećati bolje. 


Točnije, dijeta ima samo 3 pravila: 

1. Iz prehrane treba izbaciti žitarice, mahunarke, mliječne proizvode, namirnice s dodanim šećerom, kolače, alkoholna pića i procesiranu hranu koja sadrži mononatrijev glutaminat (MSG), sulfite i karagenan.

2. Zabranjeno je vaganje tijekom provođenja ove dijete. 

3. Zabranjeno je kršiti pravilo 1 i 2

S druge strane dopuštena je konzumacija mesa, morskih plodova, jaja, orašastih plodova, sjemenki, nekih voćki te puno povrća. 

Već i mala količina zabranjenih namirnica prekida dobrobit ovog načina prehrane, pa treba krenuti iznova. 

Iako nutricionisti ne vole niti jednu dijetu koja u potpunosti eliminira određene grupe namirnica, mnoge su je slavne žene iz javnog života isprobale te se pohvalile na svojim profilima na Instagramu. 

Primjer dnevnog jelovnika kod Whole30 dijete: 

Doručak: smoothie od mrkve, banane i bademovog mlijeka s malo đumbira i cimeta

Ručak: Salata od tune i avokada, začinjena s malo soli, papra i sokom jednog iscijeđenog limuna

Večera: Omlet od 3 jaja s komadićima dimljenog lososa, vlascem i jednom rajčicom

S obzirom na to da su namirnice poput riže i tjestenine zabranjene, umjesto njih možete konzumirati mljevenu cvjetaču, sirove tikvice ili špageti buču. - piše Zadovoljna.hr

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 18:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a159de7b9e03e2f0a8b456c/80
Foto: HRT

Lovac Kotiga razočarao Imoćane: "Pa kako rodijače nisi znao ovo?"

Mnogi gledatelji iz tog podneblja posebno su se nasmijali, ali i razočarali zbog Deanovog netočnog odgovara na pitanje iz općeg znanja

Širem području kojega grada pripadaju Slivno i Biorine, mjesta poznata po tradicionalnim festivalima gange?', glasilo je pitanje u kvizu "Potjera", a ponuđeni su bili odgovori Imotski, Knin i Sinj. Lovac je odgovorio pogrešno, a da svoju grešku ne "zaboravi", pobrinuli su se Imoćani sa stranice "Imocki crnjaci". 

- Dean Kotiga spavaš li mirno?? Pa kako rodijače nisi znao ovo? To ti je isto kao da si rekao da Imoćani voze Citroena ili kao da kažeš da ne volimo kru'va ispod sača ? Malo pršuta i sira, al ovo.. - poručili su lovcu. 

Mnogi gledatelji iz tog podneblja posebno su se nasmijali, ali i razočarali zbog Deanovog netočnog odgovara na pitanje iz općeg znanja. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 16:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a156612b9e03e6c088b4619/80

Hrvati se u slobodno vrijeme najradije bave sportom i rekreacijom

Rezultati istraživanja što ga je provela Agencija za mjerenje učinaka komunikacije i istraživanja MediaNet, pokazuju da aktivnost kojom se Hrvati najradije bave u slobodno vrijeme je sport i rekreacija te da preferiraju tradicionalne načine komunikacije sa svojim osobnim prijateljima, s njima se radije viđaju uživo ili razgovaraju telefonom.

Većina ispitanika (15,6 posto) u slobodno vrijeme najradije se bavi nekim sportom ili rekreacijom, u što spadaju nogomet, odbojka, košarka, plivanje, trčanje, planinarenje, joga, pilates, ples, pokazuju rezultati MediaNetovog  istraživanja provedenih telefonskom anketom na reprezentativnom uzorku 1028 građana.

Radije će izaći iz kuće i prošetati, nego sjesti pred tv-ekran ili pretraživati internet

Odmah poslije toga, 11 posto ispitanika izjavljuje kako u slobodno vrijeme najradije nešto čita. Slijede oni koji preferiraju šetnje i boravak u prirodi (8,6 posto), pa tek onda oni koji najradije sjede pred televizorom i gledaju sport, filmove, serije, sapunice, ali i prijenos sjednice Sabora (7,3 posto). Gotovo jednak broj ispitanika (7,3 posto) preferira vrtlarenje, rad oko kuće, bavljenje životinjama i slično.

Kuhanje, čišćenje, pranje, rad po kući i kućanski poslovi u slobodno vrijeme okupira 6,9 posto ispitanika, dok kavu, izlaske i kupovinu prakticira njih 6,5 posto. U rezultatima istraživanja, ispitanici navode i čuvanje djece i unuka (5,1 posto), druženje s prijateljima (4,5 posto), odmaranje i spavanje, pecanje i ribolov, vožnju biciklom i druženje s obitelji. Od ostalih aktivnosti navode se enigmatika, šah, crtanje, slikanje, izrada maketa, izrada lutki, odlazak u lov. 

Svega osam ispitanika navodi kako u slobodno vrijeme igra igrice ili se bavi svojim mobitelom, a samo njih pet provodi vrijeme uz računalo, internet i Facebook. Od 1028 ispitanika, samo dvoje ispitanika navodi kako svoje slobodno vrijeme provodi uživajući u vjeri, odnosno odlazeći u crkvu. 

Aktivnosti na Facebooku te sličnim mrežama i platformama samo su nadopuna izravne komunikacije

Rezultati MediaNetovog istraživanja pokazuju da 38 posto ispitanika sa svojim prijateljima komunicira jednom dnevno ili svaki drugi dan osobno, izravnim putem, dok 33 posto to čini jednom do dva puta tjedno, 15 posto nekoliko puta dnevno, a 11 posto jedan do tri puta mjesečno. 

Telefonom svakodnevno komunicira 45 posto ispitanika, 23 posto to čini jednom do dva puta tjedno, a 21 posto nekoliko puta dnevno. Komunikacija putem društvenih mreža, čini se, ipak nije preferirani način kad se radi o komunikaciji s osobnim prijateljima. 

Facebook je najčešće korišteni oblik komunikacije nakon osobnog i telefonskog kontakta. Ispitanici su odgovorili (21 posto) kako preko Facebooka komuniciraju i do nekoliko puta dnevno, a 15 posto to čini jednom dnevno ili svaki drugi dan. Twitterom se koristi 30 posto ispitanika, 29 posto to čini jednom u dva mjeseca ili rjeđe, dok samo jedan posto ispitanika dnevno komunicira putem te društvene mreže.

U komunikaciji s osobnim prijateljima, 14 posto ispitanika nekoliko puta dnevno upotrebljava Viber, 23 posto to čini jednom u dva mjeseca ili rjeđe, a sedam posto jednom dnevno ili svaki drugi dan. Nekoliko puta dnevno koristi se i WhatsApp. To čini 14 posto ispitanika, 18 posto to radi jednom u dva mjeseca ili rjeđe, a devet posto ispitanika jednom dnevno ili svaki drugi dan.

S druge strane, čak 43 posto ispitanika ne komunicira putem Facebooka, 69 posto ne vrši komunikaciju putem Twittera, 53 posto ne koristi Viber, a 55 posto se ne služi aplikacijom WhatsApp u komunikaciji s osobnim prijateljima.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 14:02:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .