Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587899351eea8fb4ee8b457e/80

Europarlamentarci snažno osudili isticanje simbola fašizma i nacizma

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

"Tužna je činjenica da se danas više nego proteklih desetljeća na ulicama europskih gradova okupljaju ljudi koji veličaju nacizam i fašizam i njihove izvedenice u ražnim državama. Vidjeli smo nedavno što se dešavalo na ulicama Varšave, Madride, Sofije, Zagreba, Beograda i drugim mjestima. Previše je manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli šutjeti", kazao je na raspravi Jakovčić.

Jakovčić je izražio je žaljenje što još uvijek ima zemalja i vlasti u EU koje se prema simbolima i sloganima fašizma, nacizma ili ustaštva i četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija te pozvao na zakonska rješenja na europskoj razini u borbi protiv korištenja slogana zločinačkih režima.

"Ne samo zemlje članice, već i sama Europska unija, ovaj Parlament i Komisija, moraju predložiti konkretna zakonska rješenja na europskoj razini”, istaknuo je Jakovčić u govoru na plenarnoj sjednici.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas "objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju" pobornika komunizma, ali zato "svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi".

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma. 

Matti Maasikas, zamjenik ministra za europske poslove Estonije, zemlje koja do konca godine predsjeda EU-om, govorio je u ime Europskog vijeća i upozorio na alarmantno širenje netolerancije i mržnje u Europi.

To, kazao je, pokazuje da neki naši građani nisu ništa naučili iz povijesti, a to može biti vrlo opasno. 

"Oni koji zaboravljaju pogreške iz vlastite prošlosti, riskiraju da ih ponove. No, koji god da je razlog ovog zabrinjavajućeg fenomena, za njega nema opravdanja", kazao je Maasikas. 

Sloboda izražavanja ima ograničenja

Podsjetio je da je Europska unija usvojila posebne zakone u cilju borbe protiv nesnošljivosti i mržnje, poput Okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije iz 2008., a Vijeće je 2016. pozvalo članice da osiguraju učinkovitu primjenu te odluke i ostalih zakona koji se odnose na kaznena djela mržnje na nacionalnoj razini. Također je podsjetio na odličan rad i veliki angažman po tom pitanju Agencije za temeljna prava.

No sve te protumjere bit će uzaludne, nastavio je, "ukoliko zanemarimo važnu ulogu obrazovanja i rada s mladima i, da budem precizniji, ako propustimo razvijati demokratsku otpornost, medijsku pismenost i kritičko razmišljanje te vještine rješavanja sukoba".

Prema njegovim riječima, odgovornost je na svima - političarima, učiteljima, roditeljima, službenicima, ali ako zatreba i sucima i tužiteljima.

"Riječi i simboli imaju moć, uključujući i moć nanošenja zla (...) Stoga, sloboda izražavanja ima svoja ograničenja i naša je zajednička odgovornost da pronađemo dobru ravnotežu, a to nikada nije lak zadatak", istaknuo je.

Dodao je kako se čini da su zemlje koje su izrazitije bile pogođene nacizmom i fašizmom sklonije zabrani simbola te da će Vijeće pomno pratiti ovo pitanje.

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos je kazao da se Europska komisija zalaže za odbacivanje totalitarnih režima i ideologija nacizma i fašizma. Podsjetio je na 60 godina mira, demokracije i slobode u Europi, ali i istaknuo da bi bilo pogrešno zaključiti da su duhovi prošlosti nestali.

"U Europi nema mjesta fašizmu i antisemitizmu, no naša borba nije gotova i prijetnja je stvarna", kazao je povjerenik.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi. 

"Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički", kazala je Šuica.

"Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam", dodala je. 

Poručila je da "ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest".

"Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama", zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da "nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa".

"Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna", kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi "o iskrenoj raspravi" jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji "nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama".

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje "što ih ponovo moramo gledati".

"Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (...) Od riječi do djela je kratak put", kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek "simbolička gesta" te da se treba pozabaviti "renesansom tog fenomena", tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je "Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma".

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da "snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost". "Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu", kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 11:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a67891db9e03e06598b457e/80
Foto: FaH/ Damir SENČAR/ ds

London pokreće jedinicu za borbu protiv lažnih vijesti

Velika Britanija će uspostaviti jedinicu kojom će pojačati borbu protiv takozvanih "lažnih vijesti" i pokušati spriječiti dezinformativne kampanje drugih država, otkrio je u utorak glasnogovornik premijerke Therese May

May je ranije optužila Rusiju da se miješala u izbore i da su njezini državni mediji raspačavali lažne priče i retuširane fotografije u pokušaju da potkopa zapadne institucije.

Rusija je odbacila tvrdnje da se miješala u strane izbore, uključujući referendum o Brexitu u lipnju 2016. godine i predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama 2016. godine.

Ta je informacija objavljena nakon susreta Nacionalnog vijeća za sigurnost, skupine u kojoj sjede ministri i sigurnosni dužnosnici i koja je prihvatila prve zaključke istrage o britanskoj sposobnosti da odgovori na sve vrste prijetnji.

- Živimo u doba lažnih vijesti i borbe narativa. - rekao je glasnogovornik Therese May novinarima.

- Vlada će odgovoriti jačom i boljom upotrebom komunikacija nacionalne sigurnosti kako bi se borila protiv tih međupovezanih kompleksnih izazova. - rekao je glasnogovornik, dodavši kako će se pojačati postojeća komunikacijska jedinica nacionalne sigurnosti.

- Njen zadatak će biti borba protiv dezinformacija državnih aktera i drugih. Ona će sistematičnije zaustavljati naše neprijatelje i pomoći nam ispunjavati prioritete državne sigurnosti. - istaknuo je.

Nije otkrio dodatne informacije o tome kako će jedinica funkcionirati i gdje će joj biti sjedište.

Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 20:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56375e6deb49bb09008b460e/80
Foto: FaH

Mlada rodilja treća žrtva ospica u Srbiji

Treći smrtni slučaj od posljedica zaraze ospicama prijaveljen je u ponedjeljak u Srbiji, a riječ je o dvadesetjednogodišnjoj rodilji iz Niša koja je preminula ujutro na Odjelu zaraznih bolesti Kliničkog centra u Nišu, javili su beogradski elektronički mediji.

Pacijentica je rodila početkom prosinca, a u bolnicu je primljena 16. siječnja u teškom općem stanju s kliničkom slikom ospica i kompliciranom upalom pluća.

"Primila je antibiotsku i polisimptomatsku terapiju, ali je unatoč svim primijenjenim mjerama liječenja jutros preminula", priopćio je direktor Infektivne klinike KV Niš  Miodrag Vrbić.

Pojedinosti o zdravlju pacijentičina djeteta i eventualnim posljedicama zaraze ospicama zasad nema, osim obrazloženja da je mlada majka "bila podložnija infekciji zbog nedavnog porođaja".

Nema podataka je li rodilja bila cijepljena protiv ospica.

To je treća žrtva ospica na području Niša nakon što je od komplikacija izazvanih tom bolešću 2. siječnja preminuo dvogodišnji dječak, za kojeg se zna da nije bio cijepljen.

Od pоčеtка listopada 2017. do 19. siječnja 2018., nа području Srbiје, uključujući sjeverni dio Kosova,  registrirano је ukupno 1227 slučajeva ospica, оd kojih je 615 laboratorijski potvrdio Institut Torlak, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije  „Dr. Milan Jovanović Batut".

Najmlađa oboljela osoba ima mjesec i pol, a najstarija 60 gоdina.

Većina oboljelih, 93 posto, nije  cijepljena, nepotpuno je cijepljena ili njihov status cijepljenja nije poznat. 
Trećina oboljelih je hospitalizirana, a od tеžih коmpliкаciја izazvanih zarazom morbilama upаlа plućа registrirana je kod 154 pacijenta.

U Srbiji su za posljednja dva i pol mjeseca evidentirane tri žrvte ospica - tridesetogodišnji mladić iz Beograda, te dvogodišnji dječak i rodilja (21) iz Niša.

U Srbiji je od listopada na snazi pooštren epidemiološki nadzor s obzirom na plan Svjetske zdravstvene organizacije za iskorjenjivanje ove bolesti, pa je u tijeku intenzivno cijepljenje svih uzrasnih dobi od 12 mjeseci do 14 godine koje nisu cijepljene ili su nepotpuno cijepljenje. 

Facebook komentari

hr Mon Jan 22 2018 18:06:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a645bf1b9e03e48528b4661/80
Foto: PIXABAY

Papa Franjo pozvao na borbu protiv pošasti ubojstava žena

Papa Franjo uputio je u subotu poziv na borbu protiv pošasti 'ubojstava žena', prigodom drugog dana putovanja po Peruu.

"Gledajući majke i bake, htio bih vas pozvati na borbu protiv pošasti koja pogađa naš američki kontinent: brojnih slučajeva ubojstava žena", kazao je Papa uz pljesak žena prisutnih na svečanosti u Trujillu, 560 kilometara sjeverno od Lime, piše Šibenik.in

"Brojni su slučajevi nasilja prikrivena iza toliko zidova. Pozivam vas na borbu protiv tog izvora patnje poticanjem zakonskih propisa i kulture odbacivanja svakog oblika nasilja", dodao je Papa.

Papa Franjo je tijekom posjeta Peruu obišao područja nastradala prošle godine u snažnim kišama povezanim s klimatskim promjenama.

U subotu ujutro neumorni papa Franjo održao je prvu misu na otvorenom u Peruu pred 200.000 vjernika. Na plaži pored grada Huanchacoa na Tihom oceanu poručio je: "Peruanci danas nemaju pravo izgubiti nadu".

Trujillo, središte regije La Libertad, pogodile su velike poplave nakon šest odrona u manje od tjedan dana početkom 2017., ostavivši desetke tisuća ljudi bez njihovih domova. Većina ljudi pogođenih poplavama je siromašna.

Katastrofa je izazvana klimatskim fenomenom Nino Costero, zagrijavanjem površinskih voda Tihog oceana što izaziva obilne pljuskove na obali Južne Amerike. Znanstvenici su rekli da će klimatske promjene  izazivati sve češću i jaču pojavu El Nina.

"Poznajete moć prirode, iskusili ste njezinu snagu", rekao je Franjo.

"Pretrpjeli ste udar Nina Costera čije bolne posljedice još uvijek trpe mnoge obitelji, posebno oni koji još ne mogu izgraditi svoje domove".

Franjo, koji je često upozoravao na posljedice klimatskih promjena na siromašne, napisao je važan dokument 2015.  o potrebi zaštite okoliša u kojemu podupire znanstvenike koji kažu da su klimatske promjene  barem djelomice izazvane fosilnim gorivima.

Širom Perua tijekom neuobičajeno teškog kišnog razdoblja prošle godine život su izgubile 162 osobe.   

U petak je u Limi pozvao na borbu protiv "virusa korupcije", u govoru u predsjedničkoj palači pred političkim vodstvom zemlje, rekavši da je to "društveni virus" koji pogađa sve aspekte života i koji mora biti pobijeđen.

Papa je peruanskom predsjedniku Pedru Pablu Kuczynskom i predstavnicima civilne vlasti poručio da se mora učiniti sve kako bi "to društveno zlo" bilo pobijeđeno.

"Koliko zla je taj društveni virus učinio latinoameričkim narodima i demokracijama ovog blagoslovljenog kontinenta", kazao je Papa.

"Korupcija se može izbjeći ali traži angažman svih", kazao je Sveti Otac, dodajući da Peruanci moraju osjećati da je njihova zemlja "mjesto mogućnosti za sve a ne samo za neke".

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 10:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a645b07b9e03e05558b457c/80
Foto: PIXABAY

Stotine tisuća žena u maršu diljem SAD-a napadale Trumpa

Vaš je glas najmoćnije sredstvo koje pojedinačno imate na raspolaganju, rekla je glumica Eva Longoria, dok se Trump hvalio ekonomskim dobicima koji su pogodovali ženama

Stotine tisuća Amerikanki u subotu se odazvalo pozivu na drugi Marš žena, niz prosvjeda širom zemlje protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa označivši tako kraj njegove prve turbulentne godine na vlasti, piše 24sata.hr

Na koordiniranim skupovima u Washingtonu, New Yorku, Los Angelesu, Chicagu i oko 250 drugih gradova govornici su napadali Trumpa zbog politike za koju mnogi kažu da je naštetila ženama i pozvali su birače da izađu na parlamentarne izbore u studenome kako bi u Kongres ušli oni koji snažnije zagovaraju ženska prava. Slični skupovi organizirani su i van SAD-a.

“Vaš je glas najmoćnije sredstvo koje pojedinačno imate na raspolaganju”, kazala je glumica Eva Longoria na prosvjedu u Los Angelesu na kojemu se okupilo oko 600.000 žena i muškaraca. “Svatko tko ima privilegiju glasati mora to učiniti”.

Trump je odgovorio na Twitteru hvaleći se onime što je nazvao ekonomskim dobicima u protekloj godini koji su pogodovali ženama.

"Divno vrijeme širom naše velike zemlje, odličan dan da sve žene marširaju", napisao je. "Izađite kako biste slavile povijesne prekretnice i ekonomski uspjeh bez presedana i stvaranje bogatstva koje se dogodilo proteklih 12 mjeseci. Najniža stopa ženske nezaposlenosti u 18 godina!".

Unatoč tome Katie O'Connor, 39-godišnja pravnica iz Knoxvillea, Tennessee, koja je doputovala u Washington kaže kako želi da Trump ode. "Ne vjerujem da će ova administracija učiniti išta dobro za žene".

Mnoge prosvjednice nosile su ružičaste kape koje su stvorene prošle godine kao odgovor na Trumpove vulgarnosti o ženskim genitalijama. Kape su ubrzo postale simbolom ženske moći i protivljenja predsjedniku.

Subotnji marš prati godinu koju mnogi smatraju presudnom za ženska prava s jačanjem pokreta #MeToo i #TimesUp na društvenim mrežama protiv seksualnog zlostavljanja i napastovanja. Pokreti su se pojavili nakon što je objelodanjen niz skandala koji su uključili moćnike u Hollywoodu i Washingtonu koji su iskorištavali žene.

Mnogi su govornici u subotu upravo temu seksualnog zlostavljanja stavljali na prvo mjesto pozivajući Amerikance da se bori protiv nečeg što vide kao kulturu koja tolerira maltretiranje žena.

“Kad se to dogodi djevojci to često znači da je u tome sama”, kazala je glumica i manekenka Olivia Munn u Los Angelesu govoreći o spolnom nasilju. "Uvijek ćemo te podupirati, biti uz tebe pa ne moraš biti sama”.

U Washingtonu na skupu koji je bio mnogo manji nego godinu prije govorili su predstavnici Demokratske stranke.

"Predsjedniku koji slavi prvu godinu na vlasti dajmo najnižu ocjenu za ponašanje",kazala je zastupnica Nancy Pelosi koja vodi demokratsku manjinu u Zastupničkom domu Kongresa okružena stranačkim kolegama.

Protekle je godine u maršu širom SAD-a sudjelovalo oko pet milijuna ljudi što ga čini jednim od najvećih prosvjeda u povijesti SAD-a.

U Chicagu se prema procjenama gradske uprave ove godine okupilo 200.000 do 300.000 ljudi u Grant parku što je više nego godinu prije i mnogi su nosili natpise poput "Snažne žene stvaraju snažne žene".

“Nezadovoljni smo sadašnjom administracijom i njezinim stajalištima i želimo da se naš glas čuje”, kazala je Michelle Saunders (41) prodavačica iz Des Plainesa koja je u Chicago stigla s 14-godišnjom kćeri Bailey.

Od predsjedničke kampanje 2016. snažno je pala popularnost Trumpa među ženama i muškarcima. Prema anketi koju je proveo Pew Research Center podupire ga 46 posto muškaraca i samo trećina žena.

Organizatori marša nadaju se da će se protivljenje Trumpu pretvoriti u potporu naprednijim kandidatima na izborima za Kongres u studenome. Organizatori žele animirati novih milijun ljudi da se registriraju za glasovanje i da njihovim glasovima u Kongres uđu pobornici ženskih prava.

Aktivisti kažu kako je Trumpova politika kojom su smanjena prava u kontroli rađanja i zaštiti prava na jednake plaće pomogla da se mnogo žena politički aktivira. Na izborima za skupštinu savezne države Virginije od 15 novoizabranih demokrata 11 su žene.

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 10:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .