Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587899351eea8fb4ee8b457e/80

Europarlamentarci snažno osudili isticanje simbola fašizma i nacizma

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

"Tužna je činjenica da se danas više nego proteklih desetljeća na ulicama europskih gradova okupljaju ljudi koji veličaju nacizam i fašizam i njihove izvedenice u ražnim državama. Vidjeli smo nedavno što se dešavalo na ulicama Varšave, Madride, Sofije, Zagreba, Beograda i drugim mjestima. Previše je manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli šutjeti", kazao je na raspravi Jakovčić.

Jakovčić je izražio je žaljenje što još uvijek ima zemalja i vlasti u EU koje se prema simbolima i sloganima fašizma, nacizma ili ustaštva i četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija te pozvao na zakonska rješenja na europskoj razini u borbi protiv korištenja slogana zločinačkih režima.

"Ne samo zemlje članice, već i sama Europska unija, ovaj Parlament i Komisija, moraju predložiti konkretna zakonska rješenja na europskoj razini”, istaknuo je Jakovčić u govoru na plenarnoj sjednici.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas "objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju" pobornika komunizma, ali zato "svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi".

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma. 

Matti Maasikas, zamjenik ministra za europske poslove Estonije, zemlje koja do konca godine predsjeda EU-om, govorio je u ime Europskog vijeća i upozorio na alarmantno širenje netolerancije i mržnje u Europi.

To, kazao je, pokazuje da neki naši građani nisu ništa naučili iz povijesti, a to može biti vrlo opasno. 

"Oni koji zaboravljaju pogreške iz vlastite prošlosti, riskiraju da ih ponove. No, koji god da je razlog ovog zabrinjavajućeg fenomena, za njega nema opravdanja", kazao je Maasikas. 

Sloboda izražavanja ima ograničenja

Podsjetio je da je Europska unija usvojila posebne zakone u cilju borbe protiv nesnošljivosti i mržnje, poput Okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije iz 2008., a Vijeće je 2016. pozvalo članice da osiguraju učinkovitu primjenu te odluke i ostalih zakona koji se odnose na kaznena djela mržnje na nacionalnoj razini. Također je podsjetio na odličan rad i veliki angažman po tom pitanju Agencije za temeljna prava.

No sve te protumjere bit će uzaludne, nastavio je, "ukoliko zanemarimo važnu ulogu obrazovanja i rada s mladima i, da budem precizniji, ako propustimo razvijati demokratsku otpornost, medijsku pismenost i kritičko razmišljanje te vještine rješavanja sukoba".

Prema njegovim riječima, odgovornost je na svima - političarima, učiteljima, roditeljima, službenicima, ali ako zatreba i sucima i tužiteljima.

"Riječi i simboli imaju moć, uključujući i moć nanošenja zla (...) Stoga, sloboda izražavanja ima svoja ograničenja i naša je zajednička odgovornost da pronađemo dobru ravnotežu, a to nikada nije lak zadatak", istaknuo je.

Dodao je kako se čini da su zemlje koje su izrazitije bile pogođene nacizmom i fašizmom sklonije zabrani simbola te da će Vijeće pomno pratiti ovo pitanje.

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos je kazao da se Europska komisija zalaže za odbacivanje totalitarnih režima i ideologija nacizma i fašizma. Podsjetio je na 60 godina mira, demokracije i slobode u Europi, ali i istaknuo da bi bilo pogrešno zaključiti da su duhovi prošlosti nestali.

"U Europi nema mjesta fašizmu i antisemitizmu, no naša borba nije gotova i prijetnja je stvarna", kazao je povjerenik.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi. 

"Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički", kazala je Šuica.

"Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam", dodala je. 

Poručila je da "ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest".

"Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama", zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da "nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa".

"Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna", kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi "o iskrenoj raspravi" jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji "nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama".

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje "što ih ponovo moramo gledati".

"Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (...) Od riječi do djela je kratak put", kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek "simbolička gesta" te da se treba pozabaviti "renesansom tog fenomena", tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je "Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma".

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da "snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost". "Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu", kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

hr Thu Dec 14 2017 11:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a71ec7ab9e03eb6068b4626/80
Foto: Screenshot / YouTube

Todorić će biti izručen Hrvatskoj

Sud je odlučio kako nema prepreka za izručenje Ivice Todorića te da ima 7 dana da podnese zahtjev za žalbu.

U 15 sati odlučivat će se kakve će biti mjere osiguranja odnosno hoće li jamčevina biti povećana ili će biti zadržane sadašnje mjere, da se mora javljati policiji. Do te odluke Todorić ostaje u pritvoru, piše dnevnik.hr.

Podsjetimo, Todorić je uhićen 7. studenoga prošle godine temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala Hrvatska, a istog je dana pušten na slobodu uz jamčevinu od 100.000 funti i mjere opreza. Treba imati na umu da je današnja odluka prvostupanjska i nepravomoćna..

hr Mon Apr 23 2018 13:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5add8ca02af47f4b898b47ad/80
Foto: Screenshot/Youtube

Teška nesreća u Sj. Koreji: Bus pao s mosta

Kanal kineske državne televizije na engleskom jeziku je ranije u ponedjeljak objavio na Twitteru da je autobus pao s mosta te da je poginulo više od 30 ljudi, no kasnije je taj tweet izbrisan

U velikoj prometnoj nesreći u Sjevernoj Koreji mnogo je žrtava iz Kine, priopćilo je u ponedjeljak kinesko ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći njihov broj, piše 24sata.hr.

Kineski diplomati krenuli su na mjesto nesreće, koja se dogodila u nedjelju navečer u pokrajini North Hwanghae, objavili su iz ministarstva ne navodeći koliko je ljudi ozlijeđeno i poginulo.

Sjeverna Koreja je popularna, iako nepristupačna, turistička destinacija za Kineze, posebno one iz sjeveroistočne Kine.

Kanal kineske državne televizije na engleskom jeziku je ranije u ponedjeljak objavio na Twitteru da je autobus pao s mosta te da je poginulo više od 30 ljudi, no kasnije je taj tweet izbrisan.

Provincija North Hwanghae graniči s Južnom Korejom, a tamo se nalazi i Kaesong, dobro posjećeno turističko odredište i drevni glavni grad Koreje.

Korejski pomorski institut procjenjuje da turizam generira oko 44 milijuna dolara godišnjeg prihoda za Sjevernu Koreju i da iz Kine dolazi oko  80 posto svih stranih turista Sjeverne Koreje.

hr Mon Apr 23 2018 09:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a019486b9e03eed9e8b45a3/80
Foto: Screenshot / YouTube

"Dan D" za Ivicu Todorića, londonski sud odlučuje o izručenju

Britanski sud u Londonu odlučuje o izručenju Ivice Todorić Hrvatskoj.

Ukoliko opet ne dođe do odgađanja, a ne bi trebalo biti, očekuje se da će se Ivica Todorić u 12.30 po našem vremenu pojaviti na sudu u Londonu gdje bi se trebala donijeti odluka o njegovom izručenju, piše dnevnik.hr.

Sutkinja bi trebala izreći svoju odluku, a potom je i obrazložiti. Postoje dvije mogućnosti, jedna je odluka izručenja Todorića Hrvatskoj, a po drugoj ostaje u Engleskoj. U svakom slučaju, to će biti prvostupanjska nepravomoćna odluka.

Ako ga sutkinja odluči izručiti, Ivica Todorić bi zbog rokova koji slijede a i zbog različitih žalbi, mogao u Hrvatskoj biti najranije krajem ljeta.

Može se dogoditi i da sutkinja odluči kako se Todorića mora izručiti Hrvatskoj, ali ima rok od sedam dana tijekom kojih može pokušati s podnošenjem zahtjeva za samu žalbu.

Odvjetnici koji se bave slučajevima izručenja kažu da je Todoriću teško izbjeći europski uhidbeni nalog, no postoje i oni koji tvrde da londonski sud itekako zna iznenaditi svojim odlukama.

Podsjetimo, na ročištu održanom 10. travnja, sutkinja Emma Arbuthnot najavila je da će donijeti odluku 20. travnja što je naknadno pomaknuto na 23. travnja.

Ivica Todorić uhićen je lani 7. studenog temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala Hrvatska, a istog je dana pušten na slobodu uz jamčevinu od 100.000 funti i mjere opreza.

Sudac je pustio Todorića nakon što je platio jamčevinu, te mu je oduzeta putovnica, mora nositi sigurnosnu narukvicu i javljati se policiji triput tjedno. Todorić i još 14 ljudi pod istragom su u Hrvatskoj zbog dužničke krize u Agrokoru, kompaniji koja u Hrvatskoj i regiji zapošljava 60.000 ljudi i nad kojom je nadzor preuzela hrvatska država.

hr Mon Apr 23 2018 08:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56a66f797d7d3cc12d8b459b/80
Foto: middleeastmonitor.com

Cijene nafte rastu već dva tjedna, dosegle najvišu razinu od 2014. godine

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugi tjedan zaredom pa se kreću oko najviših razina od kraja 2014. godine, nakon što je Saudijska Arabija poručila da želi više cijene 'crnog zlata'.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2 posto, na 74,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,5 posto, na 68,40 dolara, piše index.hr.

Cijene porasle na najviše razine od 2014. godine

Rast cijena na najviše razine od studenoga 2014. godine ponajviše je posljedica poruka da Saudijska Arabija želi rast cijena prema 80 pa i 100 dolara za barel, što je protumačeno kao znak da Rijad ne želi mijenjati sporazum OPEC-a o smanjenoj proizvodnji, unatoč približavanju zacrtanim ciljevima.

Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a već neko vrijeme šalju se poruke da bi se taj dogovor trebao produljiti i na iduću godinu.

- Saudijcima i njihovim partnerima u OPEC-u trebaju više cijene kako bi poboljšali fiskalne pozicije, a saudijsko je kraljevstvo pokrenulo i znatan, ali skup program reformi. Stoga bi mogli nastaviti smanjivati proizvodnju - tumači Greg McKenna iz brokerske kuće AxiTrader.

Trump kritizira OPEC

Saudijski ministar nafte Khalid al-Falih istaknuo je da su OPEC i njegovi saveznici još uvijek daleko od zacrtanog cilja i da treba nastaviti smanjivati zalihe.

- Čak i ako OPEC do idućeg službenog sastanka u lipnju ostvari cilj i smanji zalihe na petogodišnji prosjek, Saudijska Arabija predvodi snažnu inicijativu daljnjeg ograničavanja opskrbe radi uravnoteženja (tržišta) u 2018. godini - smatraju analitičari investicijske banke Goldman Sachs.

Međutim, rast cijena nafte mogao bi potaknuti inflaciju. Predsjednik SAD-a Donald Trump kritizirao je krajem prošloga tjedna OPEC.

- Čini se da u OPEC-u opet nešto izvode. Nafta je posvuda, rekordne količine, uključujući prepune brodove. Cijene nafte umjetno su vrlo visoke! To nije dobro i neće se tolerirati - poručio je Trump na Twitteru.

I američki proizvođači povećavaju proizvodnju

SAD ne može zakonskim putem utjecati na cijene nafte, mogu samo prodavati strateške zalihe, što s vremena na vrijeme i čine.

No, više cijene nafte odgovaraju i američkim proizvođačima, koji nastavljaju s povećanjem proizvodnje. Tako je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 5, na ukupno 820, najvišu razinu od ožujka 2015. godine.

U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju, a to narušava nastojanja OPEC-a da se smanji ponuda 'crnog zlata' na svjetskim tržištima.


hr Mon Apr 23 2018 08:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .