Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57fb623f1eea8fe04d8b45ab/80
Foto: Bruno Konjević / CROPIX

Stier: Važno je da balkanska ruta ostane zatvorena i pod kontrolom

Što se vanjskog aspekta krize tiče, tj. njezinih "korijenskih uzroka", rekao je ministar, važno je upotrijebiti sve resurse kako bi se zaustavili ratovi i sukobi i omogućila obnova te osigurao povrat stanovništva

Od velike je važnosti da tzv. zapadno-balkanska migrantska ruta ostane zatvorena i pod kontrolom, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih i europskih poslova Ivo Stier, napominjući da je prošlogodišnji migrantski val koji je zapljusnuo Europu ukazao na nužnost pronalaženja "zajedničkog djelotvornog i dugoročnog rješenja ovih kretanja", ali i važnost nastavka suradnje EU-a i Turske.

Ministar Stier je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održao govor na okruglom stolu "Hrvatska u Europi - Migracijski izazovi".

- Od izuzetne nam je važnosti da istočno-sredozemni, tzv. zapadno-balkanski migracijski pravac ostane zatvoren i pod kontrolom", kazao je Stier. Podsjetio je da je prošlogodišnji "nezapamćeni" migracijski val od Drugog svjetskog rata izazvao probleme koji su se javili zbog "nedovoljne sposobnosti upravljanja" tom krizom u europskim državama i ocijenio da je nužno "u europskom okviru pronaći zajedničko djelotvorno i dugoročno rješenje ovih kretanja.

 - Svi zajedno moramo moći i znati upravljati krizom, a ne dozvoliti da ona upravlja nama - istaknuo je šef hrvatske diplomacije. Po njegovom sudu, ključ kontroliranja migrantskom krizom leži u nastavku provedbe dogovora Europske unije i Turske iz ožujka ove godine.

- Ključnom držimo daljnju učinkovitu provedbu Izjave EU-Turske od 18. ožujka ove godine te se zalažemo za nastavak angažiranog pristupa prema Turskoj, s obzirom na izuzetno veliki broj izbjeglica i migranata na njezinom teritoriju - rekao je Stier.

 Ova kriza, nastavio je, ima svoje unutarnje i vanjske aspekte.

- Vezano za unutarnje aspekte, ono što nam je izuzetno važno je da možemo dobro zaštiti svoje granice i stoga Hrvatska podržava sve inicijative usmjerene ka boljoj zaštiti i kontroli vanjskih granica EU-a, posebice između Turske i Grčke - istaknuo je Stier i izrazio spremnost Hrvatske da u sklopu nove Agencije za graničnu i obalnu stražu uputi u Bugarsku policijske stručnjake.

- Prošlogodišnja kriza pokazala je da dosadašnji europski sustav azila nije izdržao pod tako velikim priljevom ljudi te je nužno ubrzati rad na stvaranju učinkovitijeg sustava, na temelju stečenog iskustva - dodao je ministar. Pozdravio je Uredbu o uspostavi ulaska i izlaska iz EU-a kao integralnog dijela zaštite i boljeg upravljanja vanjskim granicama.

- Kod legalnih migracija nužna je solidarnost svih država na ruti kako bi se što ravnomjernije i pravednije podijelio taj teret, a kod nelegalnih migracija ta je suradnja važna zbog sprečavanja krijumčarenja ljudima, organiziranog kriminala i trgovanja ljudima, posebno najosjetljivijim skupinama - rekao je Stier. Smatra da ta suradnja ima i vrlo važan sigurnosni aspekt u sprečavanju ulaska terorističkih skupina.

Što se vanjskog aspekta krize tiče, tj. njezinih "korijenskih uzroka", rekao je ministar, važno je upotrijebiti sve resurse kako bi se zaustavili ratovi i sukobi i omogućila obnova te osigurao povrat stanovništva.

- Bogate i moćne države sasvim sigurno morat će se suočiti i sa sobom i načinom života koji u mnogo čemu neodgovorno troši globalne resurse čovječanstva. One stoje stoga pred pitanjem kako unaprijediti svoje politike prema zemljama u razvoju i kako osigurati život dostojan čovjeka - rekao je Stier i zaključio da bogate i politički moćne zemlje imaju odgovornost prema svom stanovništvu, ali i ovu globalnu odgovornost.

- No, odgovornost imaju i države u razvoju - poručio je Stier i kao najveći problem istaknuo korupciju. Upozorio je na paradoks da se ljudi iseljavaju iz  zemalja koje su izrazito bogate resursima.

Govoreći o vlastitoj izbjegličkoj priči, kazao je da "moramo izaći u susret onima koji su u nevolji" i dodao da će vječno biti zahvalan Argentini, zemlji u kojoj je rođen i odrastao. Ključna riječ je u pristupanju ovoj temi, istaknuo je Stier, solidarnost, uz napomenu da su "odgovornost i zakonitost drugo ime solidarnosti".

Po njegovom sudu, izbjeglice imaju ne samo prava već i obveze: pridonijeti razvoju zemlje koja ih je primila, poštivati zakone i prilagoditi se zemlji domaćina.

Facebook komentari

hr Mon Nov 21 2016 15:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d77d89b47398cfd78b456d/80
Foto: Pixabay

Prestaje obaveza paljenja kratkih svjetala

Moguće su gužve i zastoji, posebice u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, pa vozače pozivamo na strpljenje i pojačan oprez

Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena, u nedjelju prestaje obaveza paljenja kratkih svjetala tijekom dana, osim u uvjetima smanjene vidljivosti, no, iz Hrvatskog autokluba (HAK) podsjećaju da vozači mopeda i motocikla tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim svjetlima.

Na većini cesta vozi se bez posebnih ograničenja, osim na dionicama gdje traju radovi.

Moguće su gužve i zastoji, posebice u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, pa vozače pozivamo na strpljenje i pojačan oprez.

Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 09:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b66e36b473982a8f8b4603/80
Foto: Insure Courier

Pogoršanje vremena: Oblačno, na Jadranu pljuskovi

Najviša temperatura uglavnom od 8 do 13, a na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 14 do 18 stupnjeva Celzijusovih

Bit će umjereno do pretežno oblačno, a kiše, pljuskova i grmljavine bit će uglavnom na Jadranu, u gorju te u unutrašnjosti Dalmacije, izvijestio je u nedjelju ujutro Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske (DHMZ).

Poslijepodne sa sjevera postupno razvedravanje. Zapuhat će umjeren i jak sjeveroistočnjak, na Jadranu umjeren sjeverozapadnjak, a od sredine dana na sjevernom dijelu okrenut će na jaku, na udare i olujnu buru, koja će se do kraja dana proširiti duž cijele obale. Najviša temperatura uglavnom od 8 do 13, a na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 14 do 18 stupnjeva Celzijusovih. 

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 09:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d7691ab47398ecd68b458d/80
Foto: D.N.

Kandidat za gradonačelnika Ivan Budalić predstavio se članovima Temeljnoga ogranka Imotski

Budali je rekao kako čvrsto stoji iza tvrdnje da uspjeh u gospodarstvu u Imotskom nije iluzija
HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Imotskoga Ivan Budalić na predstavljanju članovima Temeljnog ogranka Imotski kazao je kako je motivaciju za kandidaturu dobio kroz mlade ljude.

- Moja je obaveza da ne razočaram vas, ali i svoje suborce i obitelj. Svjestan sam obima posla koji je pred svima nama, ali sam uvjeren kako možemo uspjeti, . rekao je Budalić, dodavši kako čvrsto stoji iza tvrdnje da uspjeh u gospodarstvu u Imotskom nije iluzija.

- Pozivam Imoćane da se vrate vlastitom gospodarskom angažmanu i da pokreću vlastite gospodarske subjekte, a na nama je da ih usmjerimo prema fondovima i institucijama, bilo na lokalnoj ili nekoj drugoj razini, kako bi se što bolje infiltrirali i održali u poduzetničkom svijetu.- kazao je. "

- Vjerujem u sve vas, a za sebe jamčim da ću raditi pošteno, marljivo i do kraja. - zaključio je.

Milan Zdilar, kandidat za dogradonačelnika, u svom predstavljanju istaknuo je da su povratak u Imotski i borba za budućnost mladih činjenice koje ga motiviraju za bavljenje politikom.

- Hvala Bogu da sam imao priliku vratiti se u svoj rodni grad, u kojemu su moja obitelj i prijatelji. Duboko sam uvjeren da su mladi pokretačka snaga koja može dovesti do modernizacije Imotskoga. - kazao je Zdilar i dodao kako mu je posebno zadovoljstvo jer je njegovu kandidaturu predložila Mladež HDZ-a Imotski.

Aktualni gradonačelnik i predsjednik Gradskoga odbora HDZ-a Imotski podsjetio je kako je Budalićevu kandidaturu pozdravio i sam predsjednik Vlade Republike Hrvatske i HDZ-a Andrej Plenković.

- Budalić ima i potporu ministara i zato ne smijemo propustiti priliku izići na izbore 21. svibnja i podržati našega kandidata i njegovu viziju razvoja Imotskoga. - rekao je.

Predsjednik Temeljnoga ogranka Imotski Predrag Patrlj također je pozvao prisutne da u što većem broju iziđu na birališta.

- Time moramo pokazati kako je HDZ najveća i najorganiziranija politička stranka u našemu gradu. Pozivam vas da poruke s ovoga skupa prenesete svima onima koji nisu večeras ovdje, a rezultat naše komunikacije s vama bit će prepoznat 21. svibnja kada ćemo pobijediti na lokalnim izborima. - zaključio je Patrlj.

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 09:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d6e2cbb47398afd48b4603/80
Foto: Hrvatski studiji

Što se događa s Hrvatskim studijima, je li politika uplela prste?

Rektor Boras rekao je da studenti i profesori nemaju razloga za brigu o budućnosti te da će svi koji već studiraju filozofiju na Hrvatskim studijima moći mirno završiti studij
Ovih dana jedna od aktualnijih tema su događanja na Hrvatskim studijima. Sve započinje kada je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio ukinuti upisnu kvotu za studente filozofije za akademsku godinu 2017./2018. Za ovu godinu predviđena kvota je 0, a inače je iznosila 15 studenata po godini.

U službenom priopćenju navodi se da je ova odluka donesena kako bi ˝pripremanje ovakvog studijskog programa na Sveučilištu bilo utrostručavanje takvog studija na Sveučilištu”. Rektor Boras rekao je da studenti i profesori nemaju razloga za brigu o budućnosti te da će svi koji već studiraju filozofiju na Hrvatskim studijima moći mirno završiti studij. Studentima tu vijest nisu radosno prihvatili već su odlučili preuzeti stvar u svoje ruke. Inicijativa ˝Studenti govore˝ zajedno je s ostalim studentima odlučila je krenuti u blokadu nastave i preuzela je organizaciju cijelog prosvjeda.

Uz snažne zvižduke, transparente i bubnjeve studenti su prosvjedovali o odluci i tražili ostavku pročelnika Grčića. Prekidali su nastavu te pozivali ostale studente da im se pridruže. Jedan od studenata Hrvatskih studijama ukratko je opisao što se događalo i svoje viđenje situacije: ˝Ukidanjem filozofije na Hrvatskim studijima izigrano je povjerenje profesora i studenata. Studenti su pokušavali na mirne načine doći do odgovora, ali nije bilo moguće pa su se odlučili na blokadu. Nekolicina profesora ih je podržala pa su i oni počeli štrajkati. Blokada je započela u utorak i za sada je prošlo sve bez incidenata, ali se nastavlja i dalje, a studenti Hrvatskih studija neće imati nastavu do daljnjeg˝.

Politika uplela prste?

Kao i svaka nenada i neočekivana odluka, uvijek se nagađa postoji li neka pozadina ovakve situacije. Do sada je najaktualnija priča oko ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića. Naime, četvorica profesora s odsjeka filozofije prijavili su sadašnjeg ministra za plagiranje  Odbor za etiku znanosti i visokom obrazovanju pa se nagađa da je riječ o osveti. Važno je istaknuti da su na odjelu filozofije najcitiraniji i jedni od najkvalitetnijih filozofa Hrvatske.

 Nitko ne zna razlog zašto se baš filozofija na Hrvatskim studijima odlučila ukinuti. Rektor Boras rekao je da ovaj odjel nema perspektivu. Sada se filozofija može upisati na dva zagrebačka fakulteta, a to su Filozofski fakultet i fakultet Družbe Isusove. 

Nakon punih 20 godina odjel filozofije službeno je ugašen. Postavlja se pitanje čeka li Hrvatske studije novi udar ili je za sada s filozofijom dovoljno. Studenti i dalje pozivaju na blokadu i ostaju u svom zajedništvu s podrškom ostalih studenata zagrebačkog sveučilišta. Najveća ironija ovog slučaja je što su upravu Hrvatski studiji ocjenjeni kao najbolje ocjenjeno društveno-humanističko učilište Hrvatskoj, a nemaju ni status fakulteta. 

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 08:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .