U aktualnom pitanja su postavili brojni vijećnici.  Mile Dadić iz Sinja, koji je tražio da se ispuni obećanje u svezi dodjele vojarne Sinj, gradu Sinju ispuni. 

Marko Bertolino je započeo inicijativu Županije da osigura upise u jaslične skupine predškolskih institucija tijekom čitave godine, ističući pri tom kako su roditelj na taj način kažnjeni što imaju djecu, ako pri tom imaju zaposlenje. Istakao je kako Hrvatskoj prijeti demografska katastrofa, te kako bake rade, sve kasnije idu u penziju poradi zakonskih odredbi, te kako "baka-servis" nije svima moguće koristiti. Isti vijećnik je pitao jeli se može uštediti na redovitim odlascima u Zagreb, te je pitao koliki su troškovi odlazaka za 2015. i 2016. godinu, tj. koliko se koristeći modernu informatičku opremu na pragu 2017. godine može uštedjeti. 

Sastanak sa predstavnicima ministarstava, kao i državnih institucija je nužno, ali zahtjeva značajan trošak i energiju, čime bi se ostvarile uštede i na putnom trošku, kao i na vremenskom trošku zaposlenika.

Milica Cipci je pohvalila napore ministra Tolušića u svezi kontrola hrane, na što se nadovezala Jasna Ninčević, ravnateljica nastavnog zavoda za jadno zdravstvo, koja je istakla i opasnost koja se može pojaviti kad se ukinu obvezni sanitarni pregledi osoblja.

Nikša Jajac je istakao slabu medijsku zastupljenost županijske skupštine, te je pitao da li postoje primjerenije prostorije za održavanje Županijske skupštine, a koje se mogu koristiti i više od jednom mjesečno i za ostale potrebe. Jajac je postavio i pitanje u svezi objavljivanja analiza rezultata ispitivanja hrane, na što je ravnateljica istakla kako se pri objavi rezultata drže zakonskih odrednica.

Veljan Radojković je istakao potrebu za pluralizmom koji bi obuhvatio sve političke opcije prilikom rješavanja problema i zalaganja, kao i ispunjenja programa, te je izvijestio o nakanama mjesnog odbora Slivno za odvajanjem od općine Runovići i problemima u svezi završavanja Mrtvačnice, na što je župan Ževrnja istakao kako je Županija već pomagala općini i mjesnom odboru, a da su unutarnji sukobi izvan ingerencije Županije. Na pitanja je odgovorila i pročelnica odjela Marija Vuković kako je izvršeno ulaganje u općinu i mjesni odbor, što je i Čaljkušić podržao ističući kako je u pristupne ceste, kao i županijsku cestu uloženo 6 milijuna kuna, te da su mještani zadovoljni sa cestama u ingerenciji Županije.

Sandra Mitrović Nikšić je pozvala Župana da se odazove akciji udruzi Europa donna koja prikuplja sredstva za intraoperativno zračenje. Luka Brčić je istakao kako su njihova vrata uvijek otvorena za zdravlje, te kako Županija ima otvorene natječaje kojima se mogu ispuniti programi.

Ante Bačić je postavio pitanje u svezi naknada za korištenje pomorskog dobra, što je dužnost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, na što je pročelnik upravnog odjela istakao kako je nažalost tu naknadu na sebe preuzelo ministarstvo, te kako ove godine računi nisu izdani, a prihod od cca 5 milijuna kuna koji pripada Županiji je izostao, te je istakao problem knjiženja računa ako se ne ispuni dostava računa vlasnicima brodica.

Danica Baričević je istakla problem parkinga ispred doma zdravlja u Supetru, a na to je pohvalila najavu izradu novog zakona o otocima, te je pitala koliko će Županija sudjelovati u izradi tog zakonskog dokumenta. Župan Ževrnja je istakao pomoć otocima i gradnju koju financira Županija na otocima, kao i podupiranje otočnih proizvoda kroz sufinanciranje prodajnog prostora na kojem bi se mogli prodavati otočni proizvodi.

Održana 34. sjednica Županijske skupštine

Donesena je Odluka o izmjeni Odluke o raspoređivanju sredstava Proračuna Splitsko-dalmatinske županije namijenjenih financiranju političkih stranaka i vijećnika izabranih s liste grupe birača Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije u 2016., Odluka o izmjeni i dopuni Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu odluke o izmjeni odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini. Skupština je prihvatila Zaključka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije o davanju na korištenje službenog stana u Sućurju, otok Hvar, Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije - Ambulanta Grohote, otok Šolta, Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije o ustupanju na korištenje bez naknade objekta bivše ambulante Klis – Megdan, Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije o prihvatu ponude i sklapanju Predugovora i Ugovora o kupoprodaji nekretnine i Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije o odabiru izvođača radova za izgradnju i opremanje galenskog laboratorija za provjeru kakvoće galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari – I faza.

Donesen je Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, dio. čest. zgr. 1523 Z.U. 9644 K.O. Split, na adresi Svetog Petra Starog br. 1, Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa nekretnine na Paklenim otocima, 1/8 dijela z.k.č.br. 3911/1 pašnjaka i šume (površine:155 230 m2) upisane u z.k.u. broj 3477 K.O. Hvar i Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Osnovne škole Ante Starčevića, Dicmo. Vijećnici su donijeli Odluku o davanju suglasnosti za izdavanje zadužnice Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak s Dana otvorenih vrata udruga kako njegova Vlada prepoznaje važnost i ulogu organizacija civilnog društva te kako potiče i rad udruga i volonterstvo.

Podaci da od preko 50 tisuća registriranih udruga aktivno djeluje njih oko 30 tisuća govori koliko je značajan obol kojim udruge pridonose oblikovanju kvalitetnijeg i socijalno pravednijeg društva, rekao je Plenković na svečanosti u Hrvatskom glazbenom zavodu, jednoj od najstarijih udruga u Hrvatskoj, koja je ove godine proslavila 190. godišnjicu djelovanja.

"Uključivanje građana u sva područja društvenog djelovanja pridonosi razvoju demokratske i participativne zajednice, te omogućava najvažnije – inicijativu građana", naglasio je premijer.

Vlada, poručio je, prepoznaje važnost djelovanja organizacija civilnog društva, potiče i rad udruga i volonterstvo, te razvija suradnju niza državnih tijela s organizacijama civilnog društva, a sve to radi kroz duh partnerstva, kao i zajedničko djelovanje.

Premijer podsjeća na dva okvira za djelovanje s udrugama, institucionalni i financijski. Kad je riječ o financijskoj potpori, navodi da je u 2015. godini bilo čak 36 tisuća različitih programa i projekata udruga, da je za udruge i organizacije civilnog društva alocirano 1,6 milijardi kuna.

Za rad u udrugama treba motiv i energija

"S takvom podrškom ćemo nastaviti, ne samo iz državnog proračuna, već i iz fondova EU-a", naglasio je Plenković i dodao kako je u ovoj godini planirano preko milijardu kuna za sufinanciranje programa i projekata u različitim područjima.

"Uloga organizacija civilnog društva vrlo je važna kao svojevrsni korektiv i signal za političke stranke i državne instituicije u brojnim pitanjima. Interakcija, razmjena ideja, mišljenja i prijedloga vrlo je bitna", rekao je premijer i zahvalio svima koji rade u udrugama.

Za raditi u udrugama treba motiva, puno vremena i energije, tim više jer nije riječ o lukrativnoj aktivnosti, istaknuo je Plenković.

Dani otvorenih vrata udruga, koje organizira Vladin Ured za udruge, održavaju se po šesti put, a cilj im je građanima približiti programe i aktivnosti udruga.

Do subote, 27. svibnja udruge će organizirati više od 430 različitih događaja, a ove je godine poseban naglasak stavljen na projekte i programe udruga financiranih sredstvima iz javnih izvora.

Udruge godišnje ostvaruju preko šest milijardi primitaka i prihoda, od čega 1,6 milijardi čine donacije iz javnih izvora, navela je Vesna Lendić Kasalo, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za udruge.

U udrugama preko 13 tisuća zaposlenih

U udrugama je, ističe, preko 13 tisuća zaposlenih, preko 40 tisuća volontera.

U sklopu današnje svečanosti uručeni su ugovori za 28 najuspješnijih projekata prijavljenih na poziv Podrška organizatorima volontiranja. Projekti će se sufinancirati sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu većem od 25 milijuna kuna.

Dani otvorenih vrata udruga ove se godine održavaju u suradnji s manifestacijama Hrvatska volontira i Gledaj (u)druge, a sve aktivnosti mogu se pratiti putem mobilne aplikacije UdrugeInfo.

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić poručio je u srijedu kako je obrazovanje javna djelatnost u kojoj škole pripadaju većinski javnom sektoru i za njih su zaduženi vlada i ministarstva, te ustanove od škola do agencija, a nositelj reformi je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pa bi zato provedba ovakve reforme bez utjecaja javnih ustanova bila nemoguća.

Cjelovita reforma obrazovanja, odnosno izbor nove voditeljice Ekspertne radne skupine (ERS) za provedbu kurikularne reforme dr. Jasminke Buljan Culej i većine članova ERS-a (sedmero od 12 članova) okupili su brojne predstavnike medija na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Nakon uvodnih osvrta na aktualnu situaciju u provedbi cjelovite kurikularne reforme, predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti prof. dr. Dijana Vican, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić i nova voditeljica ERS-a Buljan Culej odgovarali su na brojna novinarska pitanja koja su uglavnom bila usredotočena na pretežito polemičke odjeke spomenutog izbora. 

Zašto pri Jokićevu izbor nije bilo "bure u javnosti", a izbor Culej izazvao tolike polemike?

Jedno od novinarskih pitanja upućenih ministru Barišiću bilo je kako komentira činjenicu da izbor prvog voditelja ERS-a dr. Borisa Jokića nije "izazvao buru u javnosti", a izbor Buljan Culej jest.

"Pozitivno bih tumačio interes javnosti", rekao je Barišić i dodao kako mu je drago što je "u protekle dvije godine upravo zahvaljujući radu i doista iznimnim postignućima dr. Jokića, toliko naraslo zanimanje javnosti za ova pitanja".

Kako je posvjedočio, ministru je zato drago da se cijeli postupak postupak povezan s cjelovitom kurikularnom reformom transparentno provodi, za razliku od prethodnog razdoblja kada nije bio baš tako vidljiv, a u nekim elementima je i prekršio pravila propisana u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.   

Barišić je rekao kako će mjerodavno ministarstvo pružiti administrativno-stručnu potporu za rad ERS-a i PSP-a te ustvrdio da su svi njegovi suradnici, a najveći dio ih je bio i na konferenciji za novinare, zainteresirani za uspjeh reforme i učinit će sve da im pomognu. 

Nosila sam dnevnik i obrazovanje je moj poziv

Nakon novinarske konstatacije da javnosti nije dostupan životopis nove voditeljice ERS-a i ministrove najave da će biti objavljen danas, na inzistiranje dijela novinara, dostavljena im je fotokopija životopisa Buljan Culej, koja je doktorirala biologiju na PMF-u u Zagrebu, a dodatno se i stručno usavršavala u području obrazovanja.

Jedno od pitanja upućenih Buljan Culej bilo je ima li iskustva u radu s učenicima, a njezin odgovor bio je "da, nosila sam dnevnik nakon što sam diplomirala biologiju i bilo je to jedno od nasretnijih razdoblja u mom radnom vijeku a taj sam posao napustila jer nisam dobila stalno zaposlenje". Ustvrdila je i da je obrazovanje njezin poziv.  

Ocijenila je kako hrvatski obrazovni sustav ima svoje prednosti, ali i nedostatke koji su izneseni i u relevantnim međunarodnim istraživanjima pa su tako, primjerice hrvatski učenici po čitalačkim kompetencijama u 4. razredu osnovne škole osmi na svijetu, ali loši su nam 15-godišnjaci u PISA istraživanju. 

Smatra kako su slabe matematičke kompetencije najveći nedostatak hrvatskoga obrazovanja, ali i da su istraživanja pokazala da su "naša djeca jedna od najsretnijih na svijetu". Uvjerena je kako zasluge za to pripadaju upravo hrvatskim učiteljima i nastavnicima. 

Do sada napravljen velik posao na reformi, vrijeme je da ju zajednički nastavimo

Nova voditeljica ERS-a ustvrdila je kako su "kolege koji su do sada radili na reformi napravili su velik posao, a sada je vrijeme da zajednički nastavimo reformu".

Na inzistiranje novinara da ukaže na berem neke smjernice po kojima će voditi reformu obrazovanja, Buljan Culej rekla je da je to moderna škola temeljna na hrvatskim i europskim dokumentima koja je učiti djecu kreativnom razmišljanju i kreativnom suočavanju s društvom 21. stoljeća, a da pri tomu, svi u Hrvatskoj imaju jednake uvjete školovanja.

Novinarsko pitanje bilo je i hoće li se poništiti natječaj jer se pokazalo da Mirko Ruščić, jedan od kandidata koji su izabrani u ERS u kategoriji stručnjak s nastavničkih studija, nema kvalifikacije koje su bile tražene u natječaju koji je raspisalo resorno ministarstvo.

Predsjednica PSP-a odgovorila je kako je "potpuno proceduralno i da netko ima primjedaba te da se pronađu, ili ne pronađu, pogreške". Vican je izjavila kako je zatražila da se ta situacija razmotri, te da se natječaj neće poništiti, nego će se, raspisati ponovljeni natječaj za to mjesto ako se pokaže da je bilo pogrešaka. Zakljlučila je da se pogreške mogu dogoditi u svim natječajima.  

HDZ ZAUSTAVIO PAD – SDP I DALJE U PADU

Hrvatska demokratska zajednica nakon 3 mjeseca pada zaustavila je taj trend i sada ima potporu 33,7 posto birača. Zato SDP već tri mjeseca pada, a svibanj završava na 21,7 posto potpore. No, problem SDP-a je taj što je ta stranka od listopada 2016. u padu – tada su mogli računati na potporu 25 posto birača. MOST je mjesec završio na 9,2 posto i blagim rastom, a Živi zid je na 7,6 posto potpore. 

STRANKE KOJE ĆE ODLUČIVATI

Stranka Bandić Milan 365 trenutačno može računati na 3,3 posto, HNS na 2,8, IDS 2,6, Pametno 2,4 a HSS na 2,1 posto potpore birača. Ostale stranke su ispod 2 posto i ukupno dobivaju 7,5 posto potpore. Neodlučnih birača je 7,2 posto.