Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ca44e8429111c3e318b4587/80
Foto: PIXABAY

Najviše u Europi: Gotovo svaku treću kunu Hrvati troše na hranu

U hrvatskim dućanima premalo je domaćih proizvoda pa je i to dodatni faktor u priči oko cijena hrane

A da smo jadni i siromašni već sada, vidi se po troškovima hrane. Nitko u Europskoj uniji ne troši više novaca na hranu nego mi u Hrvatskoj. Na tržnici i u trgovini trošimo čak 28 posto kućnog budžeta, dok je europski prosjek samo 12 posto.

I nije problem samo to što su plaće male nego to što je hrana u Hrvatskoj doista skupa, skuplja primjerice nego u Velikoj Britaniji.

Kruh, mlijeko, neko meso, nešto povrća - možda ste i vi danas kupovali baš iste stvari, ali teško da ste pritom osvijestili da će vam se baš taj trošak, dakle nabava osnovnih namirnica, odraziti na primanja više nego stanovniku ijedne druge zemlje Europske unije.

Statistika je neumoljiva

Statistika je neumoljiva - gotovo svaku treću kunu, 28 posto, građani Hrvatske troše na hranu. Rumunji su drugi s 26 posto, nečlanica Unije Srbija troši 22, a Litva 20, dok je europski prosjek tek 11 posto. Još ispod toga su Njemačka, Austrija i Velika Britanija čiji građani za hranu izdvajaju najmanje. Za ovakvu hrvatsku stvarnost stručnjaci nalaze više razloga, prvo što cijenu hrane podižu svi sudionici, piše Vijesti.hr

"Od poljoprivrednih proizvođača, prerađivačke industrije, veleprodaje, maloprodaje, ugostiteljstva ili koja je već zadnja karika u lancu vrijednosti. I svaki od njih ugrađuje svoje troškove. I evidentno je da su troškovi u proizvodnji, plasmanu i naročito logistici vrlo visoki", kazala je Zvjezdana Blažić, konzultantica za sektor hrane.

Osim tradicionalno visokih marža, vrlo je visoko i porezno opterećenje na hranu.

"Stopa PDV-a je među najvišima u Europskoj uniji. Osim Danske, Hrvatska je donedavno jedina imala jedinstvenu stopu PDV-a na prehrambene proizvode. Sve druge zemlje imaju oporezivanje hrane između 7 i 9 posto, što onda naravno čini cijene hrane nižima", rekao je ekonomski analitičar, Damir Novotny.    

Hrvatska ima 4. najnižu prosječnu plaću u EU

Iako Hrvatska ima četvrtu najnižu prosječnu plaću u Uniji, u čak 12 zemalja kupuje se jeftinija hrana - u nas plaćamo 96 posto od prosječne cijene u Europi. Manje plaćaju recimo susjedi Mađari, zatim Česi, pa očekivano i Srbi još izvan Unije, no jeftinija je hrana i u Španjolskoj pa čak i Velikoj Britaniji.

"Kod njih je razlika u tome da oni imaju samo 8 posto udjela potrošnje hrane u proračunu kućanstva. To je razlika, njihove plaće su visoke, njihov GDP je visok. Naš GDP je 30-ak posto prosječnog GDP-a EU", istaknula je Blažić za Vijesti.hr

Oni koji se godinama bave poljoprivredom dobro znaju sve probleme, a još bolje koliko se država slabo s njima hvata ukoštac. Treba nam, kažu, jasna strategija.

"Da svatko zna kad krene u šta će ulagati, da se zna koji su poticaji za određenu granu, što će se poticati u sljedećem razdoblju, hoće li europski fondovi biti za mlade, za starije, za područja posebne državne skrbi i slično. Ovako to se mijenja iz mjeseca u mjesec i više ne znaš za što da se opredijeliš", kazao je Dorian Siljan, predsjednik udruge Istarski Eko Proizvod.

Poljoprivrednici dižu ruke

I onda dolazimo do idućeg problema - poljoprivrednici dižu ruke, napuštaju biznis, a obradive površine ostaju nekorištene.

U hrvatskim dućanima premalo je domaćih proizvoda, brokula i poriluk iz Španjolske, mrkva iz Srbije, rotkvice iz Italije. Ničega se u Hrvatskoj ne proizvodi dovoljno. Pa je i to dodatni faktor u priči oko cijena hrane.

"Paradoks je u tome da Hrvatska ima idealne uvjete za recimo mediteranske kulture, broj sunčanih dana je podjednak kao u Španjolskoj ili Portugalu koje su  velike izvoznice hrane, iako je domaća potražnja zbog turizma vrlo snažna. Dakle, Hrvatska ima pretpostavke, ima vode, ima sunca, ali nema odgovarajućih agrarnih politika", kazao je Novotny.

A bez toga s europskog vrha po izdvajanju za hranu dići će nas jedino drastičan rast plaća. Koji je, kako se čini, još manje vjerojatan.

hr Wed Apr 03 2019 08:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d039a1a29111c4acc8b45e1/80

Uspješno završeno povezivanje mikro poduzetnika i studenata putem projekta PlanStart

HGK u Splitu i Sveučilišni odjel za stručne studije po četvrti put uspješno priveli kraju projekt PlanStart
Današnjom svečanom dodjelom zahvalnica studentima koji su sudjelovali u projektu PlanStart, uspješno je priveden kraju ovaj projekt koji zajednički, već četvrtu godinu zaredom, provode HGK – Županijska komora Split i Sveučilišni odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu.

Projektom se povezuju studenti Odjela za stručne studije i županijski poduzetnici iz kategorije mikro tvrtki (do 3 zaposlena), na način da studenti izrađuju poslovne planove za odabrane mikro gospodarstvenike. Time se studentima omogućava primjena stečenih znanja u praksi i suočavanje sa stvarnim potrebama tržišta, a mikro poduzetnicima, koji čine 91% županijskih poduzetnika, dobivanje poslovnog plana, kao neophodnog orijentira i smjernice u poslovanju.

- Ovim projektom uspješno povezujemo gospodarstvo i obrazovni sektor, na zadovoljstvo poduzetnika i studenata, te ćemo ga nastaviti razvijati i dalje. Dodjelu zahvalnica sudionicima upriličili smo na današnji dan, kada obilježavamo 45. godišnjicu Sveučilišta u Splitu, kako bismo i na ovaj način doprinijeli ovoj za cijelo društvo iznimno značajnoj godišnjici - rekao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Zadovoljstvo projektom iskazala je i Slađana Brajević, voditeljica ureda za poslovnu suradnju s vanjskim subjektima Sveučilišnog odjela za stručne studije.

- Izrada poslovnog plana, strateškog dokumenta svake tvrtke, dio je nastavnog procesa naših studenata, a rad na konkretnim poslovnim planovima za odabrane mikro subjekte prilika je da se upoznaju s realnim životom te danas-sutra što spremniji iziđu na tržište rada - rekla je Brajević.

Zahvalnice su dobili studenti Nensi Lovrić, Anamarija Smajić, Anđela Šućur, Stjepan Akalović, Anja Piplica i Mateo Marušić, koji su izradili poslovne planove za tvrtke Alf d.o.o., Križevčanka Split d.o.o, Promo artis d.o.o., Sajtija d.o.o. i Izvorni kod d.o.o.

Studenti i predstavnici tvrtki podijelili su svoja iskustva sudjelovanja u projektu, a ŽK Split i Sveučilišni odjel za stručne studije najavili nastavak projekta i u idućoj akademskoj godini.
hr Fri Jun 14 2019 14:59:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/56977e7212953f3e048b45a0/80
Foto: Ilustracija Google

Ugostitelji u panici, traže novih 4500 stranih radnika: 'Stara hrvatska pojava - ljudi zapravo ne žele raditi'

Ministarstvo rada neslužbeno poručuje da stalno raspravljaju o stanju na tržištu rada

Čini se da su hrvatski hotelijeri, ugostitelji i ostali djelatnici u turizmu gotovo posve iskoristili odobrene kvote stranih radnika, zbog čega su prošli tjedan Vladi uputili pisani apel, doznaje Jutarnji list.

Pismo su potpisale Hrvatska udruga turizma (HUT) na čelu s bivšim ministrom turizma Veljkom Ostojićem i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koje od premijera Andreja Plenkovića i Vlade traže dodatne kvote stranih radnika, njih oko 4500, čime bi, udovolji li Vlada tom zahtjevu, ovogodišnja kvota stranaca raspoloživih za rad u turizmu mogla dosegnuti 20.000.

Predsjednik HUT-a Veljko Ostojić jučer nije htio komentirati zahtjev udruga upućen Vladi, no Jutarnji list doznaje da hotelijerima i ostalima ponajviše nedostaju pomoćni radnici u turizmu, zbog čega se udruge nadaju da će njihov zahtjev u konačnici biti prihvaćen.

HUP je pak još 22. svibnja poslao upozorenje da postoji manjak kvota za pojedine kategorije radnika, prije svega u sektoru turizma i ugostiteljstva, u kojemu je od 15.600 dozvola raspoloživo još samo 3000.

Ministarstvo rada neslužbeno poručuje da stalno raspravljaju o stanju na tržištu rada i da zasad ne vide toliki pritisak da bi povećali kvote za uvoz stranih radnika. Usto, žele da se angažira i sva dostupna domaća radna snaga, piše RTL.

"Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo je anketu i trenutačno je na burzi oko 1600 ljudi koji su izrazili spremnost za rad u sezoni. Postoji i prostor za zapošljavanje umirovljenika, zasad ih je zaposleno oko 12.300, a 70 posto poslodavaca koji su tražili kvote, nisu se uopće javili HZZ-u kako bi pokušali naći domaću radnu snagu", tvrdi izvor iz Ministarstva rada.

No, neki od hotelijera tvrde kako nije točno da nisu iskoristili sve mogućnosti koje im pruža HZZ.

"Svi hotelijeri koji su ove godine trebali radnu snagu prije nego što su zaposlili strance, zaposlili su raspoloživo domaće stanovništvo. Naravno da su tražili pomoć od Zavoda jer im je zapošljavanje domaćeg, posebno lokalnog stanovništva znatno jeftinije kad je riječ o smještaju i ostalim troškovima. Ako na burzi rada doista ima toliko nezaposlenih koji žele raditi u turizmu, onda treba postaviti pitanje što uopće radi HZZ i zašto te radnike nije uputio na slobodna radna mjesta kojih je napretek" - pita se izvor Jutarnjeg lista koji napominje da je "ipak najvjerojatnije riječ o staroj hrvatskoj pojavi - svoj sili radno sposobnog stanovništva koje zapravo ne želi raditi, a ponajmanje ne u turizmu"

hr Wed Jun 12 2019 18:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d00ea9529111cc6c98b4585/80

Čak 30 posto građana bez glavnog izvora prihoda izdržalo bi tek mjesec dana

Kada je riječ o ekonomskoj budućnosti, usprkos padu stope nezaposlenosti i rekordnom rastu BDP-a u prvom tromjesečju, među građanima prevladava pesimizam, pokazalo je istraživanje agencije Improve

Usprkos pozitivnim ekonomskim pokazateljima, istraživanje agencije Improve o ekonomskoj klimi u Hrvatskoj, provedeno u ožujku ove godine, pokazalo je da većina građana pesimistično gleda u budućnost. Čak 86 posto ispitanika ne očekuje da će se pozitivni trendovi nastaviti.

Svaki drugi građanin smatra da će u sljedećih godinu dana gospodarsko stanje u Hrvatskoj bit lošije Tek nešto više od trećine građana smatra da će se njihova osobna potrošnja i potrošnja kućanstva u idućih godinu dana povećati Da u ovom trenutku izgube glavni izvor prihoda, 12 posto ispitanika ne bi moglo pokrivati troškove života bez posuđivanja novca ni tjedan dana, a njih 18 posto navodi gornju granicu od mjesec dana

Nezaposlenost u Hrvatskoj nikad nije bila manja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno je u Hrvatskoj nešto više od 120.000 nezaposlenih osoba, a pad stope nezaposlenosti je najveći u Europi. 

Trend pada stope nezaposlenosti uočava se i na razini Europske unije. Prema podacima Eurostata ovako niska stopa nezaposlenosti u eurozoni nije zabilježena još od siječnja 2000. godine.

S obzirom na to da nam predstoji turistička sezona, očekuje se daljnji pad broja nezaposlenih.

Međutim, gledajući iz vlastite perspektive, građani nisu optimistični.

Istraživanje je pokazalo da trećina hrvatskih građana očekuje rast stope nezaposlenosti u sljedećih godinu dana, a daljnjih 42 posto smatra da će stopa ostati na istoj razini.

Nadalje, ekonomski stručnjaci očekuju daljnji ekonomski rast u Hrvatskoj te povećanu osobnu potrošnju građana. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku ostvaren je rekordan rast BDP-a što je zapravo najveći rast unutar EU u odnosu na prethodni kvartal.

Projekcije za gospodarsko stanje u Hrvatskoj iz perspektive građana su nešto pesimističnije. Svaki drugi građanin smatra da će u sljedećih godinu dana gospodarsko stanje u Hrvatskoj bit lošije, 36 posto da će ostati isto, dok samo 13 posto vjeruje da će biti bolje.

Na razini osobne potrošnje, tek nešto više od trećine građana smatra da će se njihova osobna potrošnja i potrošnja kućanstva u idućih godinu dana  povećati, dok njih 55 posto smatra da će ostati na istoj razini kao i do sada.

Da u ovom trenutku izgubite vaš glavni izvor prihoda, koliko dugo možete nastaviti pokrivati troškove života, bez bilo kakvog posuđivanja novaca?

Naime, još uvijek veliki dio građana ne osjeća ekonomsku sigurnost. Da u ovom trenutku izgube glavni izvor prihoda, velik dio njih ne bi mogao ni kratkoročno pokrivati troškove života bez posuđivanja novca: 12 posto ispitanika navodi da ne bili u mogućnosti pokrivati troškove niti tjedan dana, njih 18 posto navode gornju granicu od mjesec dana, dok 28 posto procjenjuje da bi 'izdržalo' do 3 mjeseca.

hr Wed Jun 12 2019 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d00bfb829111cc6c98b4573/80

TOP 5: Evo tko su najbolji poslodavci za 2019. godinu

Projekt Certifikat Poslodavac Partner (CEP) pokrenut je 2005. godine s ciljem promicanja kvalitete u upravljanju ljudskim resursima te je do sada u reviziji HR sustava CEP metodologijom sudjelovalo preko 100 organizacija

SELECTIO, tvrtka specijalizirana za savjetovanje u području upravljanja ljudskim resursima i posredovanje pri zapošljavanju, objavio je listu TOP 5 Poslodavaca Partnera za 2019. godinu, odnosno, listu organizacija koje su u okviru projekta Certifikat Poslodavac Partner ostvarile najviše rezultate prilikom postupka certifikacije. 

Na ovogodišnjoj listi najboljih Poslodavaca Partnera su:

  •  Atlantic Grupa
  •  Zagrebačka pivovara
  • Erste banka
  • INA
  • Coca-Cola HBC Hrvatska
  • Hrvatski Telekom

Projekt Certifikat Poslodavac Partner (CEP) pokrenut je 2005. godine s ciljem promicanja kvalitete u upravljanju ljudskim resursima te je do sada u reviziji HR sustava CEP metodologijom sudjelovalo preko 100 organizacija. Organizacije se ocjenjuju u 5 širih područja – Strategija, Regrutiranje i selekcija, Upravljanje učinkom, Usavršavanje i razvoj te Odnos prema zaposlenicima – dok status Poslodavca Partnera ostvaruju samo one organizacije  koje u svakom od područja ostvare minimalno 70% bodova, a ukupno barem 75%.

Lista TOP 5 Poslodavaca Partnera objavljuje se od 2008. godine, a za ulazak u TOP 5 ove godine je bilo potrebno ostvariti ukupni rezultat od čak 97% bodova. Sve TOP 5 organizacije HR sustav u svojoj organizaciji doživljavaju kao strateški partner biznisu, kontinuirano ulažu u razvijanje svojih zaposlenika kroz kvalitetne sustave procjenjivanja radnog učinka i edukacija te posebnu pažnju pridaju odnosu prema svojim zaposlenicima te osiguravanju raznolikosti i inkluzivnosti u svojim organizacijama, dokazujući time kako je diversity u njihovim organizacijama ipak nešto više od niza pravilnika i inicijativa te nešto što njihovi zaposlenici uistinu svakodnevno žive i promiču.

hr Wed Jun 12 2019 11:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .