Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55421cad568aa8301e8b4578/80
Foto: Inpharma

Pet esencijalnih minerala bez kojih organizam ne može funkcionirati

Minerale bi u organizam trebalo unositi prehranom, no često je to nemoguće, pa nakon duljeg razdoblja dolazi do manjka jednog ili više esencijalnih minerala, kaže nutricionistica Brigitte Zeitlin.

Manjak je ponekad posljedica povećane potrebe organizma za nekim mineralima, što se događa u trudnoći, u bolesti ili u stanju stresa. Može biti i posljedica nedostatnog unošenja minerala kroz prehranu ili posljedica neke bolesti, poput celijaklije, koja otežava njihovu apsorpciju. 

Nedostatak minerala u organizmu najčešće se otkriva tijekom rutinske kontrole kod liječnika, odnosno obavljanja rutinske krvne slike, kaže Zeitlin. 

Novijom metodom, laboratorijskom analizom vlasi kose može se jednostavno otkriti nedostaju li organizmu neki minerali. Metoda je manje invazivna od krvnih pretraga, a jednako je precizna. 

Minerali su anorganski kemijski elementi, ima ih 103, a 80 ih nalazimo u organizmu. Čine 4,5 posto tjelesne mase, a glavnina ih se nalazi u kostima. 

Neophodni za izgradnju enzima, hormona, hemoglobina, strukturnih bjelančevina, vitamina, a preko njih utječu na gotovo sve sastojke ljudskog organizma. Svaki mineral ima svoju specifičnu funkciju. Međusobno su povezani.

Među pet esencijalnih minerala spadaju: 

Željezo

Uravnoteženom prehranom u organizam se dnevno unosi između 10 i 30 mg željeza. Prirodni izvori željeza su goveđa, pileća i teleća jetrica, tuna, oštrige, soja, bundeva, zob, grašak, kvasac, smokva. Nedostatak željeza vrlo je čest, osobito kod žena. Smatra se da 30 posto ženske populacije pati od manjka željeza.

Uzroci su neodgovarajuća prehrana, otežana resorpcija, gubitak krvi, posebna stanja poput trudnoće, adolescencija, reproduktivno razdoblje.

Glavni simptomi manjka željeza su umor, smanjene fizičke sposobnosti, poremećaj otpornosti organizma. Preporučena dnevna doza željeza za zdravu ženu (RDA) je 15 mg, a za muškarce 10 mg željeza.

Magnezij

Prirodni izvori magnezija su soja, kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orasi, banane, zob, avokado, krumpir u ljusci, smeđa riža. 

U ljudskom se organizmu više od polovice prisutnog magnezija nalazi u kostima. Vrlo je važan mineral jer sudjeluje u više od 300 enzimatskih sistema u organizmu. Preporučeni dnevni unos magnezija za zdravu žensku osobu je 320 mg, a za muškarca 420 mg.

Ovaj je mineral osobito važan za žene starije od 40 godina. 

Kalcij

Prirodni izvori kalcija su mlijeko, jogurt, sir, zob, brokula, bademi, špinat, soja, orah, suhe šljive.

Najzastupljeniji je mineral u ljudskom organizmu. Sudjeluje u mnogim vitalnim procesima i neophodan je za osifikaciju kostiju, normalnu kontraktilnost muskulature, sudjeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane te pospješuje zgrušavanje krvi. 

Nedostatak kalcija vrlo je čest, a povećan unos je iznimno značačjan kod nekih stanja, osobito za vrijeme rasta i u starijoj životnoj dobi. Preporučena dnevna doza (RDA) za zdravu odraslu osobu je 800 mg.

Kalij

Kalij je široko zastupljen u hrani, osobito u voću i povrću. Prirodni izvori su sušena marelica, avokado, krumpir, grah, rajčica, banana, brokula, artičoka, narančin sok. U organizmu se kalij nalazi većinom u stanicama.

Važan je u prijenosu živčanih impulsa, kod mišićne kontrakcije te za održavanje normalnoga krvnog tlaka. Nedostatak se najčešće javlja kao nuspojava uzimanja diuretika, a simptomi su osjećaj slabost, mučnina, osjećaj ravnodušnosti, pospanost i nervoza. Preporučena dnevna doza (RDA) za zdravu odraslu osobu je 2000 mg kalija na dan.

Cink

Ovaj je mineral važan zbog antioksidativnih svojstava te zato što jača imunitet. 

Prirodni izvori su mu oštrige, govedina, rakovi, puretina, tuna, iznutrice, pivski kvasac, soja, sjemenke bundeve, sir, grašak. 

Cink je prisutan u svim organima, a najviše ga ima u eritrocitima, kostima, mišićima, jetri, prostati. Uključen je u veliki broj enzimatskih sustava u organizmu, primjerice u rastu i diobi stanice, imunološkom sustavu, reprodukciji. 

Preporučeni dnevni unos za žene je 12 mg, a za muškarce 15 mg cinka.

hr Mon Jan 08 2018 18:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2bc6dd2af47f163d8b47bc/80
Foto: PIXABAY

Hrskave proteinske pločice bez pečenja sa samo četiri sastojka

Hrskave i zasitne, ove hrskave proteinske pločice s chia sjemenkama i kikiriki maslacem prava su poslastica.
Odlične su kao brzi doručak, međuobrok ili kao 'snack' nakon treninga, piše zdravakrava.hr

Sastojci:

240 g kikiriki maslaca (s komadićima)
40 g chia sjemenki
2 mjerice (oko 70 g) Whey proteina od čokolade ili vanilije
80 g mekinja

Priprema:
Zagrij kikiriki maslac u mikrovalnoj pećnici oko 90 sekundi. 
Dodaj mu ostale sastojke nakon što ga izvadiš iz mikrovalne. Pomiješaj sve u gustu, ljepljivu smjesu. 
Prebaci smjesu na lim. Poravnaj pa prebaci u hladnjak na 4 sata, izreži u prutiće i uživaj!

hr Thu Jun 21 2018 17:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2bc52f2af47ff3268b4ced/80
Foto: PIXABAY

U središtu Sv. Filipa i Jakova radi se novi moderan kulturni centar

Ministarstvo kulture odobrilo je 300.000 kn za digitalizaciju dvorane kojom će se nabaviti novi kinoprojektor i razglas
Digitalizacija kinodvorane, hidroizolacija krova, realizacija projekta KINO – Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje i otvaranje centra za vertikalni ples prve su naznake obuhvatnijeg oživljavanja zgrade kina u centru Sv. Filipa i Jakova, koja već neko vrijeme čeka veću obnovu. S vremenom bi trebala postati centar kulturnog, umjetničkog, zabavnog i društvenog života.

Zahvaljujući novim općinskim projektima, projektima prijavljenim na natječaje EU fondova te suradnjom s raznim udrugama i mještanima, prostor starog kina postat će višenamjensko mjesto, u kojem će se održavati sva društvena događanja. Naime, kinodvorana služi kao jedino mjesto okupljanja i izvođenja kulturno-zabavnih manifestacija svih šest naselja, odnosno 4606 stanovnika kao i brojnih turista, piše lokalni.hr

Nova arheološka otkrića u Tkonu Zahvaljujući naporima općine za nabavom digitalne opreme, Ministarstvo kulture odobrilo je općini 300.000 kuna za projekt Digitalizacije kinodvorane. – Nabavom novog kinoprojektora i razglasa omogućit ćemo prikazivanje najnovijih kinofilmova te remasteriranih starih klasika, ali i filmova za najmlađe. Dvorana ima 220 fiksnih sjedala koja su funkcionalna – rekao je Darko Mikas, viši stručni suradnik za razvoj i društvene djelatnosti Općine sv. Filip i Jakov.

Investicijskim državnim potporama stvorili su se preduvjeti za daljnja ulaganja i suradnje općine, različitih udruga i stanovništva. Večeri hrvatskog filma mještanima donijela je suradnja s udrugom ANTROPOP iz Zadra. Iz udruge napominju da odabir hrvatskog filma potiče iz činjenice kako je hrvatska kinoprodukcija iznimno bogata unatoč brojnim administrativnim preprekama.

Suradnja s poduzetnicima


Stvaranje društveno-kulturnog središta možda će najviše doći do izražaja u projektu KINO – Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje, nositelja projekta Udruge u pokretu IN FLUX.

Projekt je prijavljen na Europski socijalni fond “Kultura u centru” radi stvaranja društveno-kulturnog centra, jačanje društvenih i kulturnih kapaciteta u općini i okolici te uključivanje lokalne zajednice u kulturne aktivnosti. Projektom će se razviti suvremeni model upravljanja društveno-kulturnim centrom kroz javno-civilno partnerstvo, pa je uspostavljena suradnja s domaćim i inozemnim stručnjacima koji će podržati razvoj suradnje između udruga, stanovništva i lokalne samouprave.

Projekt predviđa adaptaciju i opremanje kinodvorane i predvorja koje bi se pretvorilo u Tinel, tj. dnevni boravak za druženje i različite aktivnosti. Unutar projekta predviđen je niz kulturno-umjetničkih manifestacija i radionica, od integrativnih procesa, dramskih i plesnih predstava, preko izložbi, izrade filipjanskog filma do lokalnih klasika poput Balinjera i Fjaka Film Festivala te druženja u Tinelu.


Potaknuti ljude na stvaranje


– Prije 50 godina na mjestu kina bio je društveni dom, zašto ne bi bio i danas? Projektom želimo stvoriti bolje uvjete u dvorani, oplemeniti kulturni i umjetnički sadržaj te potaknuti ljude na stvaranje i suradnju – kazala je Lucija Mikas, inicijatorica projekta.

Kada se finaliziraju sve predviđene aktivnosti, ondje će se otvoriti Centar eksperimentalne plesne umjetnosti zahvaljujući suradnji s Marijom Šćekić, dipl. koreografkinjom i voditeljicom Umjetničke organizacije Histeria Nova. U sklopu budućeg plesnog centra razvit će se i prvi vertikalni trening centar u zemlji koji će omogućiti rezidencijalne umjetničke projekte na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Prvi od takvih projekata je Vertical Dance Forum koji će u rujnu dovesti u Sv. Filip i Jakov predstavnike vrhunskih kompanija vertikalnog plesa iz Europe i Kanade kao i veliki broj domaćih i stranih plesača. – Riječ je o suvremenoj plesnoj umjetnosti koja je inovativna i tehnički vrlo zahtjevna, za život opasna plesna forma – pojasnila je Šćekić.

hr Thu Jun 21 2018 17:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2bc28a2af47f163d8b47b0/80
Foto: PIXABAY

Osam najljepših hrvatskih plaža koje vrijedi posjetiti ovo ljeto

Kilometri dugačke i razvedene hrvatske obale i otoka skrivaju mnoge dragulje - plaže i uvale u kojima možete liječiti nakupljeni cjelogodišnji stres, napokon pročitati knjige koje skupljate posljednjih mjeseci na policama ili jednostavno uživati plutajući na šarenim luftićima dok marljivo radite na svom brončanom tenu.

Ako ovaj godišnji odmor planirate provesti unutar granica lijepe naše, imamo nekoliko prijedloga za pješčane i stjenovite plaže gdje možete uživati u miru dalmatinskih borova i bilja, daleko od buke gradeći dvorce od pijeska ili ispijati slatke koktele na afterbeach partyima. Iako smo mislili kako poznajemo sva najljepša mjesta u zemlji gdje živimo, ove fotke su nas uvjerile u suprotno, piše fashion.hr

Na koliko ste ovih plaža bili do sada?

Stiniva – Vis

Predivna uvala smještane između dvije litice nalazi se na udaljenom Visu. Ako nemate brod, morat ćete uložiti malo napora spuštajući se strmom, kozjom stazom. Vjerujemo kako redovite pratite naše savjete kako postići top formu za ljeto te ovo ne bi trebao biti problem (smijeh). U suprotnom, ponesite udobne tenisice, bocu vode, šešir i lagano!

Pupnatska Luka – Korčula

Plaža koja se nalazi na otoku Korčuli oko 15 kilometara udaljena od starog grada i sela Pupnat svojim netaknutim morem i zapanjujućom prirodom čini mjesto na koje želimo pobjeći odmah!

Lučišća – Hvar

Jedan od najljepših dalmatinskih otoka krije na desetke plaža, no izdvojili smo Lučišća koja zbog neotkrivenosti stvara osjećaj privatne atmosfere i mira kao da posjedujete otok.

Prapratno – Pelješac

Mala uvala Prapratno je smještana svega 3 kilometra od starog rada Stona na Pelješcu te je zbog pijeska i kristalno plave vode mnogi turisti uspoređuju s plažama na Havajima.

Sveti Ivan, Lubenice – Cres

Smještena ispod malog mjesta Lubenica na otoku Cresu, ova plaža glasi kao jedna od najljepših u sjevernom dijelu Jadrana. Ovaj komadić raja dostupan je samo najupornijima pošto spust do plaže traje 40 minuta, a povratak oko sat i pol, ipak smaragdno more nudi izvrsnu lokaciju za bijeg od civilizacije i opuštanje.

Saharun – Dugi otok

Vjerojatna najpoznatija plaža Jadrana uz Zlatni Rat na Braču svojim sitnim bijelim pijeskom i tirkizno čistim more podsjeća na plaže Maldiva ili Mauricijusa.

Nugal – Makarska

Rivijera Makarske proteže se na desetke plaža koje su okružene veličanstvenom prirodom, a mi smo ovaj put odlučili osunčati se na stijenama plaže Nugal.

Kamenjak – Premantura

Zahvaljujući prirodnim kamenim „terasama“ i hridima, Rt Kamenjak na istarskoj obali nedaleko od Pule, kultna je destinacija za sve avanturiste i one željne mire u skrivenim uvalama.


hr Thu Jun 21 2018 17:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2bbae52af47f963b8b47ae/80
Foto: PIXABAY

Češće i umiru: Karcinom kože dvaput češće pogađa muškarce

Iako je većina melanoma uzrokovana prekomjernim izlaganjem suncu, rizični faktori za taj su karcinom i solariji te rendgenska i druga zračenja koja se koriste u medicini.

Melanom najčešće pogađa ljude svjetlije puti i europskog podrijetla, no ovisi i o mjestu na kojem ljudi žive, tvrdi Terry Slevin, autor knjige "Sun, Skin and Health".

- Zato je stopa pojave melanoma najveća kod bijelaca u Australiji, dok je u Africi, Aziji, na pacifičkim otocima te u većem dijelu Južne Amerike ona veoma niska. Budući da se najčešće javlja u Australiji, naziva se i “Australski karcinom”. Ako ste preboljeli melanom, vjerojatno je da će i vaša djeca biti osjetljiva na taj oblik karcinoma, te se zato radi o obiteljskom problemu - kaže autor, piše 24sata.hr

- Stopa obolijevanja od melanoma u muškaraca alarmantno raste. Njima se takav oblik dijagnosticira dvaput češće nego ženama, a dvaput češće od njega i umiru - navodi autor pa dodaje da je uzrok tomu kultura koja uglavnom potiče žene na brigu o koži i izgledu, dok muškarce zanemaruje.

Iako je većina melanoma uzrokovana prekomjernim izlaganjem suncu, rizični faktori za taj su karcinom i solariji te rendgenska i druga zračenja koja se koriste u medicini. Također, osim svijetle boje kože, rizični su i madeži, obiteljsko naslijeđe, geni, pa čak i oblik tijela.

- Naime, prema nekim istraživanjima, pretili muškarci češće dobivaju melanom, a podložniji su mu i viši ljudi - navodi autor. Ultraljubičasto zračenje visoko je već kod UV indeksa 6, a dok dosegne 11, postaje ekstremno te se preporučuje strogo ograničavati boravak vani u doba najveće opasnosti za kožu, sredinom dana - upozorava autor.

hr Thu Jun 21 2018 16:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .