Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55421cad568aa8301e8b4578/80
Foto: Inpharma

Pet esencijalnih minerala bez kojih organizam ne može funkcionirati

Minerale bi u organizam trebalo unositi prehranom, no često je to nemoguće, pa nakon duljeg razdoblja dolazi do manjka jednog ili više esencijalnih minerala, kaže nutricionistica Brigitte Zeitlin.

Manjak je ponekad posljedica povećane potrebe organizma za nekim mineralima, što se događa u trudnoći, u bolesti ili u stanju stresa. Može biti i posljedica nedostatnog unošenja minerala kroz prehranu ili posljedica neke bolesti, poput celijaklije, koja otežava njihovu apsorpciju. 

Nedostatak minerala u organizmu najčešće se otkriva tijekom rutinske kontrole kod liječnika, odnosno obavljanja rutinske krvne slike, kaže Zeitlin. 

Novijom metodom, laboratorijskom analizom vlasi kose može se jednostavno otkriti nedostaju li organizmu neki minerali. Metoda je manje invazivna od krvnih pretraga, a jednako je precizna. 

Minerali su anorganski kemijski elementi, ima ih 103, a 80 ih nalazimo u organizmu. Čine 4,5 posto tjelesne mase, a glavnina ih se nalazi u kostima. 

Neophodni za izgradnju enzima, hormona, hemoglobina, strukturnih bjelančevina, vitamina, a preko njih utječu na gotovo sve sastojke ljudskog organizma. Svaki mineral ima svoju specifičnu funkciju. Međusobno su povezani.

Među pet esencijalnih minerala spadaju: 

Željezo

Uravnoteženom prehranom u organizam se dnevno unosi između 10 i 30 mg željeza. Prirodni izvori željeza su goveđa, pileća i teleća jetrica, tuna, oštrige, soja, bundeva, zob, grašak, kvasac, smokva. Nedostatak željeza vrlo je čest, osobito kod žena. Smatra se da 30 posto ženske populacije pati od manjka željeza.

Uzroci su neodgovarajuća prehrana, otežana resorpcija, gubitak krvi, posebna stanja poput trudnoće, adolescencija, reproduktivno razdoblje.

Glavni simptomi manjka željeza su umor, smanjene fizičke sposobnosti, poremećaj otpornosti organizma. Preporučena dnevna doza željeza za zdravu ženu (RDA) je 15 mg, a za muškarce 10 mg željeza.

Magnezij

Prirodni izvori magnezija su soja, kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orasi, banane, zob, avokado, krumpir u ljusci, smeđa riža. 

U ljudskom se organizmu više od polovice prisutnog magnezija nalazi u kostima. Vrlo je važan mineral jer sudjeluje u više od 300 enzimatskih sistema u organizmu. Preporučeni dnevni unos magnezija za zdravu žensku osobu je 320 mg, a za muškarca 420 mg.

Ovaj je mineral osobito važan za žene starije od 40 godina. 

Kalcij

Prirodni izvori kalcija su mlijeko, jogurt, sir, zob, brokula, bademi, špinat, soja, orah, suhe šljive.

Najzastupljeniji je mineral u ljudskom organizmu. Sudjeluje u mnogim vitalnim procesima i neophodan je za osifikaciju kostiju, normalnu kontraktilnost muskulature, sudjeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane te pospješuje zgrušavanje krvi. 

Nedostatak kalcija vrlo je čest, a povećan unos je iznimno značačjan kod nekih stanja, osobito za vrijeme rasta i u starijoj životnoj dobi. Preporučena dnevna doza (RDA) za zdravu odraslu osobu je 800 mg.

Kalij

Kalij je široko zastupljen u hrani, osobito u voću i povrću. Prirodni izvori su sušena marelica, avokado, krumpir, grah, rajčica, banana, brokula, artičoka, narančin sok. U organizmu se kalij nalazi većinom u stanicama.

Važan je u prijenosu živčanih impulsa, kod mišićne kontrakcije te za održavanje normalnoga krvnog tlaka. Nedostatak se najčešće javlja kao nuspojava uzimanja diuretika, a simptomi su osjećaj slabost, mučnina, osjećaj ravnodušnosti, pospanost i nervoza. Preporučena dnevna doza (RDA) za zdravu odraslu osobu je 2000 mg kalija na dan.

Cink

Ovaj je mineral važan zbog antioksidativnih svojstava te zato što jača imunitet. 

Prirodni izvori su mu oštrige, govedina, rakovi, puretina, tuna, iznutrice, pivski kvasac, soja, sjemenke bundeve, sir, grašak. 

Cink je prisutan u svim organima, a najviše ga ima u eritrocitima, kostima, mišićima, jetri, prostati. Uključen je u veliki broj enzimatskih sustava u organizmu, primjerice u rastu i diobi stanice, imunološkom sustavu, reprodukciji. 

Preporučeni dnevni unos za žene je 12 mg, a za muškarce 15 mg cinka.

Facebook komentari

hr Mon Jan 08 2018 18:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60eba1b9e03eb74b8b474b/80
Foto: Pixabay

Hrana iz konzerve: Što kupovati, a što izbjegavati?

Ovo su tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor

Konzervirane hrane uglavnom se ne bismo trebali bojati, jer je dobra pomoć kad želimo brz i zdrav obrok, čak i ako znamo da se u konzervama obično krije malo veća količina soli. - piše Index

No taj se problem relativno lako ublaži ako ćete namirnice iz konzerve prije konzumacije isprati u tekućoj vodi.

Tako ćete isprati dobar dio dodanih soli i moći uživati u zdravim zalogajima, no to ipak ne znači da je baš sve iz konzerve dobro.

Što kupovati konzervirano, a što je ipak bolje birati svježe ili smrznuto, odgonetnula je nutricionistica Keri Gans koja je odabrala tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor.

Najbolje:

Grahorice

Nema razloga da ne uživate u grahu i ostalim grahoricama iz konzerve jer su jednako bogate dobrim nutrijentima kao da ste ih i sami pripremali. Jedino što morate pripaziti je količina soli pa je dobro da prije kupnje obratite pozornost na deklaraciju ili se najjednostavnije osigurate od svega tako što ćete sadržaj konzerve dobro isprati vodom.

Povrće

Iako će mnogi radije odabrati smrznuto ili svježe povrće, nećete pogriješiti ako kupite povrće iz konzerve te s njim postupite kao s grahoricama. Što god se nalazi u konzervi može se lako isprati od dodanih soli te od toga brzo spraviti zdrav obrok. Ono ima i dodatnu prednost, jer se neće tako brzo osušiti ili pokvariti ako nećete iskoristiti odmah sve.

Riba 

Osim što je dostupnija, riba u konzervi često je jeftinija od svježe, a odličan je izvor esencijalnih nutrijenata i masnih kiselina, posebno Omega 3.

Ako nemate mogućnost nabavke svježe, zdrave ribe, ne bojte se one iz konzerve. Što god odabrali - tunu, losos ili sardine - bit će to dobar dodatak zdravoj prehrani koja mora uključivati dovoljnu količinu ribe.

Što izbjegavati:

Juhe

Namirnice iz konzerve koje nije moguće isprati najbolje je izbjegavati, jer sadrže previše štetne soli.

Tjestenina i umaci

Gotovi proizvodi na bazi tjestenine kao i gotovi umaci puni su soli i dodataka koje biste trebali maksimalno izbjegavati.

Na koncu, svaka je tjestenina relativno brzo kuhana, kao i jednostavni umaci od povrća, što je svakako puno zdraviji izbor od već gotovog obroka.

Voće

S obzirom na to da danas ipak imamo relativno širok izbor voća tijekom cijele godine, doista biste trebali izbjegavati ono iz konzerve. Uostalom, ako već nemate svježe voće, radije kupite smrznuto čiji su vitamini i minerali očuvani smrzavanjem, a ne gomilom šećera kao što je slučaj s voćem iz konzerve. - piše Index

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 19:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .