Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5835e8e61eea8fc0e48b456a/80
Foto: Boris Kačan

Besmisleno trošenje resursa: Kanadere slali i na Božić na požarišta kojima nije potrebna ta vrsta intervencije

I upravo to frustrira i same pilote jer su svjesni da se rasipaju dragocjena sredstva i time umanjuje mogućnost njihova opremanja, modernizacije flote...

Ministarstvo obrane moglo bi se s prvim danima nove godine suočiti sa situacijom koja bi mogla ozbiljno uzdrmati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu. Naime, prema informacijama kojima raspolaže Index, a koje su potvrdili i izvori iz MORH-a i sustava vatrogastva, ekipe kanadera prilično su revoltirane sistemom rada kakav se prakticira posljednjih godina, i to do te mjere da su neki od njih spremni na odlazak iz Hrvatske. Konkretno, piloti iz Zemunika već neko vrijeme ukazuju na to da ih se besmisleno angažira na požarištima na kojima nema potrebe za njihovom intervencijom, čime se stvara enormni financijski trošak. Ogorčenje je kulminiralo u proteklih mjesec dana, što nimalo ne čudi ako se zna na koja su ih sve požarišta slali županijski vatrogasni zapovjednici.

Konkretno, kanadere se dizalo i na sam Božić, što je bila četvrta upitno smislena intervencija u tom tjednu. Dan ranije, na Badnjak, gasili su lokaciju na kojoj osim trave i niskog raslinja nema ničega, a najbliža naselja udaljena su više kilometara. Angažman zračnih snaga za takve potrebe, upozoravaju i naši sugovornici iz sustava vatrogastva, besmisleno je trošenje resursa, bez ikakve stvarne potrebe i opravdanja. No, naši sugovornici tvrde da takav odnos prema trošenju zračnih snaga traje godinama te da se forsiranjem angažiranjem kanadera na gašenjima pustopoljina, bez ikakvih kriterija i stručne procjene kako to izvesti, proračun osiromašuje i u desecima milijuna kuna. U konačnici, time se i ljudstvo izlaže bespotrebnim rizicima, što je odnos koji je dijelom i doveo do tragedije na Kornatima, kao najveće ikad zabilježene u povijesti hrvatskog vatrogastva.

Neodrživa situacija

Protupožarni piloti su u više navrata upozoravali kako ovakva situacija nije dugoročno održiva, pogotovo zato što se u najvećem broju slučajeva radi o nepotrebnom angažiranju aviona tipa Bombardier CL 415, odnosno famoznih kanadera. Pored šest takvih aviona, Hrvatska ima i šest airtractora, no njih vatrogasci očito ne doživljavaju kao alat za gašenje požara, već je gotovo u pravilu prvi izbor, bez obzira na lokaciju i karakteristike požara, uvijek kanader. Pa onda ispada da kanaderi, po cijeni leta od 10 000 eura po satu, satima gase vrhovi planina na granici sa BiH, kao što je to bio slučaj u prosincu. S druge strane, cijena sata leta airtractora višestruko je manja, za upravljanje je dovoljan jedan pilot, a učinak im je takav da su bez ikakvih problema, tumače nam, mogli pogasiti barem pola od požara u ovoj godini za koje su se dizali dvostruko skuplji kanaderi. Airtractori se na požar – iz nekih nejasnih razloga – šalju samo u malobrojnim situacijama.

I upravo to frustrira i same pilote jer su svjesni da se rasipaju dragocjena sredstva i time umanjuje mogućnost njihova opremanja, modernizacije flote, itd. 

U naoko zamršenoj organizaciji protupožarnog sustava osim MORH-a, značajnu ulogu imaju vatrogasne strukture, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, kao koordinator, te indirektno i jedinice lokalnih samouprava. Najjednostavnije moguće rečeno, iako su sami po sebi djelatnici MORH-a, angažman ekipa kanadera ovisi o procjenama županijskih vatrogasnih zapovjednika, i upravo je to karika na kojoj puca ljubav u cijelom tom sustavu, ma koliko god se svi akteri trudili prikazati situaciju drugačijom. Većina vatrogasnih zapovjednika, uvjeravaju nas naši sugovornici, svoj posao radi profesionalno i stručno, no svejedno nisu nikakva rijetkost slučajevi nemara koji graniče sa zloupotrebama.

Bezobzirno trošenje resursa MORH-a

- Evo, recimo, takvo nekontrolirano i bezobzirno trošenje resursa MORH-a u ljeto prošle godine dovelo je cijeli taj sustav gašenja požara iz zraka u vrlo nezgodnu situaciju. Kako? Ishitrene i olako donesene zapovijedi vatrogasnih struktura uspjele su srušiti ispravnost flote u kritičnom dijelu sezone pa nam je zamalo trebala potrebna inozemna pomoć u gašenju požara na Pelješcu. I to u državi koja na popisu ima 12 protupožarnih aviona - čudi se sugovornik iz MORH-a.

- Vatrogasnim zapovjednicima je najlakše dići kanader, poslati ga na požar, bez suvislog obrazloženja je li to zaista bilo nužno ili nije. Dečki sjednu u avion, ugase i vrate se u bazu, odnosno, jure na drugo požarište. Vatrogasnim zapovjednicima to je najkomotnije, ne moraju trošiti zemaljske snage, sigurni su da će stvar biti riješena, no stvarno se ne pitaju je li, u krajnjoj liniji, taj trošak opravdan“, tumači nam i jedan od dobro informiranih sugovornika blizak vatrogasnim strukturama. „Kanaderi gase i što bi trebali i što ne bi. Normalno je da su dečki revoltirani. Da i ne spominjemo da svaki kapetan kanadera po pitanju stručnosti, stupnju obrazovanja i iskustva daleko premašuje bilo kojeg vatrogasnog zapovjednika. I da bez obzira na to, oni šute i odrade što im se kaže. U redu, jesu dio vojnog sustava i poštuju hijerarhiju i zapovijed, ali svejedno, i oni su ljudi“, kaže naš sugovornik. „I ne. Ne trebamo mi sustav poboljšavati kupnjom novih aviona, to je besmislica, i mislim da i oni sami (PP eskadrila, op. a) to i ne traže. Oni traže izmjene u protokolu, stručniji zapovjedni sustav, a što bi onda trebalo rezultirati pravilnijim određivanjem prioriteta osebice u situacijama kad istovremeno imaju više požara - zaključuje sugovornik koji, usput rečeno, ugrubo procjenjuje da se besmislenim zapovijedima svake sezone stvori bespotrebni trošak od više desetaka (kaže 50) milijuna kuna.

Veliki problem je, kaže, to što se nekoliko godina oteže s donošenjem novog Zakona o vatrogastvu, a koji bi trebao regulirati upravo tu problematiku. Iako je trebao biti donesen još na početku mandata Vlade Zorana Milanovića, nije do dana današnjeg, a pitanje je i kada će.

Nezadovoljstvo sve veće

Još tada je, navodno, nezadovoljstvo ekipe iz Zemunika prijetilo eskalacijom, no naš nam izvor tumači da su ih tada umirila obećanja iz vrha ministarstva i Vlade da će se stvari dovesti u red. A kako nisu - a pitanje je i hoće li i kada - frustracije pilota dosegle su vrhunac te bi se mogle rasplesti najmanje sretnim scenarijem. Također, podsjeća nas naš sugovornik, o svemu postoje i pisani tragovi, odnosno, o razlozima nezadovoljstva koje vlada u Zemuniku jako su dobro i pismenim putem informirani i u MORH-u i ostalim strukturama koje utječu na njihov angažman.

Do zaključenja ovog teksta na pozive Indexa (doduše, na Badnjak), nije se javljao ondašnji ministar obrane Ante Kotromanović koji – po svemu sudeći – prilično jasno zna o čemu je riječ, a kako u Zemuniku na tu temu vlada zavjet šutnje, nemoguće je bilo dobiti ikakav, službeni ili neslužbeni komentar. Očekivano. Riječ je o djelatnim vojnim osobama kojima je svako istupanje, bez autorizacije od strane MORH-a, najstrože zabranjeno i čega se u kontaktu s medijima godinama prilično čvrsto drže.

Inače, Hrvatska ima šest kanadera i na taj broj aviona trebali bismo imati po tri ekipe u sastavu pilot, kopilot, tehničar, a što je standard koji nikad nismo ni imali i koji možda najbolje ilustrira opseg posla koji svake godine odrađuje postojeće ljudstvo PP eskadrile. Umjesto toga, kapetana imamo točno duplo manje, odnosno devet. Upravo su oni zaduženi za "gađanje" požara vodenom bombom (kopilot uglavnom radi spuštanje na more i zahvat mora). Odlazak i jednog od njih nije zanemariv. Odlazak više njih, bez puno pretjerivanja, doveo bi u pitanje postojanje Protupožarne eskadrile. Cijeli članak pogledajte ovdje!

Facebook komentari

hr Sun Dec 25 2016 16:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Koliko članova imaju stranke, kakve su članarine i isključuju li neplatiše?

U aktualni saziv Hrvatskog sabora izabrani su predstavnici čak 20 političkih stranaka, među kojima je i nekoliko svježe formiranih, nastalih odmetanjem saborskih zastupnika od onih na čijim su krilima još ranije izborili mandate. Istražili smo koliko članova broje sve te parlamentarne stranke i koliko iznose stranačke članarine, a politolog Goran Čular objašnjava zašto takvo usitnjavanje nije dobro za hrvatski politički sustav i što bi trebalo pod hitno mijenjati

Prema zakonskim odredbama, političku stranku može osnovati 'najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana' RH, a svaki takav državljanin može biti član stranke. U Hrvatskoj trenutno postoje 162 političke stranke, što je vidljivo iz posebnog registra pri Ministarstvu uprave, piše t portal.

Većina parlamentarnih stranaka čiji zastupnici sjede u Saboru - trenutno je to 19 stranaka, jer izabranom Milanu Bandiću (BM 365) mandat miruje, a zamjenjuje ga nezavisni Željko Lacković - odgovorila je na upit tportala o broju članova, iznosu članarine i propisima o isključenju članova koji ne podmiruju financijske obaveze prema stranci. Ovo potonje naime može poslužiti kao jedan od pokazatelja aktivnosti članstva i vjerodostojnosti prikazanog broja članova. 

Iz HDZ-a poručuju da trenutno broje oko 220.000 članica i članova, a 'točna brojka varira iz dana u dan'. Utvrđene su dvije vrste članarina HDZ-a: redovna i dužnosnička. Redovnu članarinu u iznosu od 10 kuna mjesečno plaćaju zaposleni članovi HDZ-a i umirovljenici s mjesečnim primanjima većim od 3000 kuna, a oni s manjim primanjima plaćaju pet kuna mjesečno. Učenici, redoviti studenti i nezaposleni članovi HDZ-a oslobođeni su obveze plaćanja članarine. Dužnosnička članarina iznosi pet posto od neto plaće ili naknade koju članovi HDZ-a primaju za obnašanje određene dužnosti. Nije propisano isključivanje iz članstva HDZ-a u slučaju neplaćanja članarine.

SDP ima 35.738 članova. Članarina je također diferencirana, pa tako zaposleni plaćaju 20 kuna mjesečno, umirovljenici pet kuna, a studenti, nezaposleni i članovi s minimalnom plaćom i ispodprosječnom mirovinom kunu. Posebnu kategoriju čine oni koji ostvaruju prihode iz mandata SDP-a: ako zarađuju više od 20.000 kuna, neto članarina je 3000 kuna mjesečno, za one koji zarađuju od 16.000 do 20.000 kuna članarina je 1300 kuna, od 12.500 do 16.000 kuna - 1000 kuna, od 10.000 do 12.500 kuna – 400 kuna, od 7500 do 10.000 kuna – 150 kuna, od 4000 do 7500 kuna - 100 kuna, od 1600 do 4000 kuna – 70 kuna te od 800 do 1600 kuna – 50 kuna mjesečno. Isključivanje je propisano Statutom SDP-a, a te odluke donose lokalne organizacije 'u slučaju da član/članica ima nepodmirene obveze po osnovi članarine za razdoblje od dvanaest mjeseci ili dulje'.

HSS broji 38.710 članova. Članarina u iznosu od 80 kuna godišnje za sve članove uvedena je tek u srpnju 2017., nakon što 10 godina nije bila propisana. Statutom nije predviđeno isključenje za neplatiše, ali oni ne mogu sudjelovati u izbornim procesima stranke. Krajem godine, kad budu prikupljene sve članarine, znat će se točan broj članova HSS-a, poručili su iz te stranke.

HNS ima 39.867 članova. Propisana članarina ovisi o statusu člana i primanjima, a kreće se od nula kuna mjesečno za nezaposlene, preko pet kuna za studente i umirovljenike te 10 kuna za zaposlene, do 80 kuna mjesečno za članove središnjih tijela stranke. Isto tako, ako u jednoj obitelji ima više članova HNS-a, prvi član plaća punu članarinu, drugi pola, a treći i svi ostali oslobođeni su plaćanja. Isključivanje zbog neplaćanja članarine nije propisano.

Građansko-liberalni savez (GLAS), sastavljen uglavnom od bivših HNS-ovaca, broji 942 člana. Članarina iznosi 100 kuna godišnje, izuzev za državne dužnosnike i one na razini lokalne ili regionalne samouprave, koji mjesečno plaćaju od 400 do 1500 kuna. Članove koji nisu u mogućnosti plaćati članarinu glavni tajnik stranke može osloboditi od te obaveze, a iz članstva se brišu oni koji nisu u roku od 12 mjeseci podmirili svoju članarinu za prethodno razdoblje. 

HSU navodi da ima 11.000 članova. Članarina iznosi 10 ili 20 kuna godišnje, ovisno o socijalnom statusu člana stranke. Prema Statutu, oni koji nisu uplatili članarinu u tekućoj godini do roka donošenja odluke o raspisivanju unutarstranačkih izbora ili lokalnih i parlamentarnih izbora, ili pak nisu podmirili ostale financijske obveze prema stranci, ne mogu biti kandidati na tim izborima. Članovi koji godinu dana nisu platili članarinu brišu se iz evidencije članstva.

Iz Mosta nezavisnih lista poručuju da oni nisu klasična politička stranka, nego su uređeni kao platforma koja okuplja nezavisne liste, podupiratelje i članstvo. 'Članstvo je najmalobrojnije i ono predstavlja operativnu pozadinu cijelog koncepta. Jedino članstvo plaća članarinu, a broji 430 članova', stoji u odgovoru. Dužnosnici plaćaju članarinu od 150 kuna mjesečno, zaposleni 30 kuna mjesečno, a nezaposleni i umirovljenici pet kuna mjesečno. Članstvo prestaje neplaćanjem članarine, na dan proteka tri mjeseca od dana dospjelosti obveze plaćanja, a nakon slanja upozorenja.

IDS broji 7329 članova, a članarina se sastoji od osnovnog, dodatnog i dopunskog dijela. Po 100 kuna godišnje plaćaju svi osim učenika, studenata, nezaposlenih, umirovljenika te onih koji iz objektivnih razloga to nisu u mogućnosti. Dodatni dio plaćaju dužnosnici (1500 kuna europarlamentarci, 400 kuna saborski zastupnici...), a dopunski dio oni koji ostvaruju naknadu koja proizlazi iz mandata IDS-a i to jednom godišnje, u iznosu jedne neto mjesečne naknade, za svaki pojedinačni mandat. Nakon dvije godine neplaćanja članarine u IDS-u postajete pasivan član, s pravom sudjelovanja u radu tijela matičnog ogranka i podružnice samo upućivanjem pisanih prijedloga, ali bez prava glasa i bez prava na kandidaturu za izbor u tijela IDS-a ili za bilo kakvu izbornu ili imenovanu dužnost. 

SDSS ima oko 10.100 članova i do u tančine diferenciranu članarinu po raznim kategorijama članstva. Učenici, studenti i nezaposleni članovi tako plaćaju po dvije kune mjesečno, članovi s minimalnim primanjima po pet kuna, članovi s primanjima nižim od prosječne plaće po 10 kuna, oni s primanjima višim od prosječne plaće - ali ne više od dvostrukog iznosa - po 20 kuna te članovi s primanjima višim od dvostrukog iznosa prosječne plaće po 50 kn.

Članovi izabrani ili imenovani na prijedlog SDSS-a na funkcije saborskih zastupnika, potpredsjednika ili ministara u Vladi, državnih tajnika, ravnatelja uprave ili savjetnika u ministarstvima, članova uprave trgovačkih društava ili ustanova u pretežnom državnom vlasništvu, općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika plaćaju tri posto neto iznosa mjesečne plaće ako ona nije veća od dvostrukog iznosa prosječne plaće, a pet posto ako im plaća prelazi navedeni dvostruki iznos. Prema tzv. običnim članovima u SDSS-u nisu, kažu otvoreno, inzistirali na obavezi plaćanja članarine zbog socijalnih i političkih razloga, ali zato jesu prema nositeljima državnih ili lokalnih funkcija. Sankcije su bile uskraćivanje mogućnosti kandidature za buduće stranačke ili navedene državne ili lokalne funkcije.

SNAGA - Stranka narodnog i građanskog aktivizma trenutno ima 160 članova i 'nekoliko tisuća simpatizera koji ne žele biti članovima nijedne stranke'. Članarina je 100 kuna godišnje, ali zasad ne inzistiraju na sankcijama za neplaćanje članarine. 'Nismo velika stranka i to bi bilo kontraproduktivno', objašnjavaju u Snazi, čiji je jedini predstavnik u Saboru Goran Aleksić. Nisu propisali isključivanje iz članstva u slučaju neplaćanja članarine.

Iz Stranke rada i solidarnosti (zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića) nisu odgovorili na pitanje koliko imaju članova. Naveli su samo da članarina za nezaposlene, studente i učenike iznosi nula kuna; zaposleni koji ostvaruju prihod do 7000 kuna plaćaju 10 kuna mjesečno ili 120 kuna godišnje, a oni koji zarađuju više od 7000 kuna plaćaju 20 kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje. Članovi gube taj status ako ne podmire članarinu uzastopno dvije godine.

HSLS ima 17.000 članova, a članarina za sve iznosi 60 kuna godišnje. Izvršni odbori ogranaka zaduženi su za provođenje evidencije članstva, kao i evidencije uplata članarina, a isto tako zaduženi su za donošenje odluke o brisanju članova koji nisu uplatili članarinu za tekuću godinu do njenog kraja.

HDSSB je u rujnu odlučio provesti 'potpunu reviziju članstva' i trenutno broji 423 člana. Na Saboru stranke održanom 8. listopada odlučeno je da će godišnja članarina od 1. siječnja 2018. iznositi 50 kuna, a za umirovljenike i studente po 20 kuna. Dužnosnici stranke izdvajaju tri posto mjesečnih primanja za nju. Statutom je propisano brisanje iz evidencije članstva ukoliko se tijekom godine ne plati članarina za tekuću godinu.

Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ima 1500 članova, uglavnom umirovljenika i osoba starije životne dobi. Članarina iznosi za sve 10 kuna, a u slučaju neplaćanja nije propisano isključivanje iz stranke.

Narodna stranka – reformisti podatak o broju članova ažurira na svojoj internetskoj stranici, na kojoj je vidljivo da trenutno broji 9000 članova. Reformisti, inače, zasad nisu odgovorili na upit tportala, baš kao ni Živi zid, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrast, Promijenimo Hrvatsku! Neovisni za Hrvatsku.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 11:03:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5643455bb118e197148b47c9/80

Susretom s Hrvatima Jandroković završio posjet Kanadi

Posljednjeg dana službenog posjeta Kanadi, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom posjetio je Sveučilište Waterloo i njihov istraživački centar, sastao se s gradonačelnikom Kitchenera Berryjem Vrbanovićem i tamošnjim gospodarstvenicima te s hrvatskom zajednicom u Kanadi, priopćeno je u subotu iz Sabora.

Sveučilište Waterloo najznačajnija je visokoškolska ustanova u Kanadi u kojoj se podučava hrvatski jezik, književnost, povijest i kultura, a na Katedri za hrvatski jezik i kulturu godišnje studira oko 150 studenata. Vodeći ljudi Sveučilišta Waterloo hrvatskom su saborskom izaslanstvu predstavili i svoj istraživački centar "Waterloo Centre for Automobile Research - WatCAR" koji se bazira na primjeni inovacija i novih tehnologija te istaknuli otvorenost za suradnju, priopćeno je.

U Kitcheneru je održan sastanak s gradonačelnikom Vrbanovićem i njegovim timom iz gradske uprave zaduženim za gospodarski razvoj, koji su predstavili svoja iskustva u tome kako Kitchener i Wateloo privlače strane investitore. "Budući da je unatoč izvrsnim bilateralnim odnosima, robna razmjena  Hrvatske i Kanade još uvijek vrlo mala, želimo i u okviru u Hrvatskom saboru ratificiranog trgovinskog sporazuma Europske unije i Kanade CETA, osigurati da biznismeni i s hrvatske i kanadske strane pronađu način kako surađivati", rekao je Jandroković.

Na sastanku s Vrbanovićem dogovoreno je i da će se Kitchener povezati s nekim od hrvatskih gradova.

U Hrvatskom franjevačkom centru Queen of Peace predsjednik Sabora Jandroković i zastupnici Sanja Putica, Domagoj Hajduković i Ante Babić sastali su se s hrvatskom zajednicom u Kanadi. "Sastanak s Hrvatima ima posebnu emotivnu dimenziju, jer ovo su naši ljudi koji su došli susresti se s nama iz Hrvatskog sabora, velik broj njih koji je došao na ovaj susret doista je nešto što čovjeku napuni srce. Jako poštujem sve te ljude, jer su svojim radom i trudom u nepoznatom svijetu postali priznati građani", rekao je Jandroković te dodao kako su Hrvati u Kanadi lojalni kanadskoj državi, ali uvijek daju na znanje da su vezani za svoju prvu domovinu Hrvatsku, da im je stalo do nje.

"I mi to u Hrvatskoj poštujemo, vašu ljubav prema domovini i lojalnost prema zemlji u kojoj živite, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora članovima hrvatske zajednice u Kanadi, gdje je boravio na poziv predsjednika Senata Kanade Georgea Fureyja te predsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Kanade Geoffa Regana.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 09:02:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5be74b9e03e14838b4630/80
Foto: Facebook / Udruga Anđeli

Leonovoj majci država dala otkaz nakon smrti djeteta, ministarstvu je to "izuzetno dobro"

Dječak Leon Lapaš pokopan je ovog tjedna, nakon što je prije tjedan dana izgubio bitku za život. Punih 12 godina mučio se i borio s 20 dijagnoza, a o njemu je cijelo vrijeme brinula njegova majka Leonela Pomper, koja nije htjela da joj sin ide u neku zdravstvenu instituciju. Umjesto toga je svake sekunde bila uz sina kojeg je često morala i oživljavati.
Sad, nakon njegove smrti, automatski je ostala bez prava koja je imala kao roditelj njegovatelj. Naknada za roditelja njegovatelja iznosi 2500 kuna. Iako je ta naknada mizerna s obzirom na sve troškove liječenja, roditeljima teško bolesne djece i taj malen novac dobro dođe, piše Index.

No, oni ostaju bez njega odmah nakon što im dijete umre. Oni koji su pisali Zakon o socijalnoj skrbi očito nisu mislili o tome da roditelji nakon smrti djeteta trebaju platiti sahranu i psihički se oporaviti kako bi uopće mogli nastaviti sa svojim životima.

U tom kontekstu treba napomenuti i da saborske zastupnike plaćamo iz državnog proračuna još godinu dana nakon isteka mandata, a u isto vrijeme država roditeljima oduzima status njegovatelja odmah nakon smrti djeteta.

To se dogodilo i Leonovoj majci koja je punih 12 godina njegovala teško bolesnog sina. Ona je pritom i sama teško oboljela te joj je dijagnosticirana multipla skleroza, nedavno su joj otkriveni problemi s bubrezima, a ima i epilepsiju.

Index je pitao Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, planiraju li izmjene Zakona o socijalnoj skrbi te smatraju li da se naknada od 2500 kuna treba povećati i produžiti i neko vrijeme nakon djetetove smrti.

U Ministarstvu su odgovorili da oni "uvijek razmatraju svaki prijedlog koji bi poboljšao postojeće mjere i pomogao najranjivijim skupinama u društvu. Zbog iznimno osjetljive problematike, razmotrit ćemo i mogućnosti podrške u ovakvim situacijama", stoji u odgovoru ministarstva kojeg vodi HDZ-ovka Nada Murganić.

Uz to su još odgovorili kako status roditelja njegovatelja smatraju "izuzetno dobrom mjerom".

Navode kako im uz naknadu od 2500 kuna Ministarstvo osigurava prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, kao i prava za vrijeme nezaposlenosti.

Ministarstvo demografije: Smrću djeteta prestaje pravo na naknadu

"To znači da roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj ima status zaposlene osobe po posebnim propisima i Ministarstvo mu isplaćuje naknadu u iznosu od 2500 kuna te uplaćuje i sve obvezne doprinose. Takvim radnim odnosom otvara se i mogućnost ostvarivanja radnog staža potrebnog za mirovinu.

Roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj ima pravo i na naknadu za vrijeme bolovanja kao i tijekom odmora te pravo na godišnji odmor od 4 tjedna tijekom godine, kada se djetetu osigurava privremeni smještaj te ima pravo i na naknadu ako je dijete na bolničkom liječenju najduže dva mjeseca.

Dijete s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom može za vrijeme korištenja prava njegovog roditelja ili njegovatelja boraviti i u predškolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga boravka do četiri sata dnevno, a iznimno i duže ako mu roditelj ili njegovatelj tijekom boravka pruža usluge pomoći i njege", stoji u odgovoru ministarstva.

Dalje navode kako, "osim prava roditelja, dijete s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom zbog težine svoga zdravstvenog stanja ostvaruju pravo i na osobnu invalidninu u iznosu od 1250,00 kuna, pravo na uvećani dječji doplatak u iznosu od 830,00 kuna te naknadu za ugroženog kupca energenata u iznosu od 200 kuna, kao i pravo na sve usluge u sustavu socijalne skrbi, npr. psihosocijalnu podršku, savjetovanje i pomaganje. Obitelji se može priznati i jednokratna naknada za potrebe pomoći podmirivanja troškova liječenja ili druge potrebe predviđene zakonom".

"Smrću djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, pravo na naknadu prestaje, ali roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj ima sva prava pri Zavodu za zapošljavanje vezana za naknadu zbog prestanka radnog odnosa, a kako bi imao priliku zbog svoje specifične situacije ponovno se integrirati u zajednicu. Roditelj također može ostvariti pravo na jednokratnu naknadu za podmirenje troškova koji su nastali zbog gubitka djeteta", stoji u odgovoru ministarstva.




Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 08:50:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ea487bb9e03e058a8b457b/80
Foto: Youtube

Mate Rimac dao savjet mladim poduzetnicima: „Ideja je bezvrijedna…“ - Evo što je potrebno

Poduzetnički inkubator za visoke tehnologije uskoro se počinje graditi u Splitu. Najveći je to splitski projekt koji je gotovo u potpunosti financiran iz europskih fondova. Mnogi mladi poduzetnici tu će dobiti priliku za razvoj. A jedan od mentora bit će i Mate Rimac.

Mate Rimac je, odgovarajući na novinarske upite, kazao kako njegova tvrtka Rimac automobili razmatra otvaranje ureda u Splitu.,piše zimo.hr

„U Zagrebu jako teško dolazimo do ljudi. Iskustva nema u auto industriji, znači mi ga moramo graditi tako da ćemo otvarati urede na drugim lokacijama pa razmatramo i Split“, kazao je.

Rimac je dao i savjet mladim poduzetnicima i onima koji razmišljaju da se otisnu u poslovni svijet.

„Savjet koji mogu dati je da je ideja bezvrijedna. To nekako ljudi kod nas percipiraju da je ideja važna. S idejom stigneš na pola puta, ali ta je ideja 1 posto posla. Potrebno je sto posto odricanja u životu, rada od jutra do sutra“, kazao je Rimac.

Inkubator za visoke tehnologije trebao bi biti gotov do početka 2020.

„Radim na način da imam laptop i radim gdje stignem. Laptop je moj ured. Smiješno je kad sam dao otkaz na poslu, onda me baka pitala pa dobro sinko gdje ti radiš. Evo ga tu mi je ured, ne boj se“, kaže Luka Vuković iz Splita, vlasnik mlade startup tvrtke. 

Rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović na pitanje može li inkubator spriječiti iseljavanje mladih odgovara:

„Ja mislim da mi moramo pokazati da možemo to još nismo pokazali."

Iseljavanje je na svom Facebooku nedavno komentirao i prvi čovjek splitskog tehnološkog parka. Naslovio ga je 'Ne okreći se sine, nećemo te ni zvati'.

Krešimir Budiša na pitanje ostaje li pri svom stavu, odgovara kako je njegov posao da se bavi projektima. „Djela, a ne riječi“, poručuje Budiša.
 

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 21:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .