Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/53279f79179942a871088833/80

Vozači pričaju na mobitele, surfaju i spremni su platiti kaznu

Istraživanje kaže da je vožnja s mobitelom isto kao da imate jedan promil alkohola u krvi
Više od 90 posto vozača u Hrvatskoj koristi mobitel za vrijeme vožnje, a gotovo 50 posto njih takvo ponašanje ne bi promijenilo bez obzira na visinu kazne – pokazalo je istraživanje o ponašanju i navikama vozača automobila, biciklista i pješaka te upotrebi mobitela u prometu koje je provela Hrvatska udruga menadžera sigurnosti u sklopu svog najnovijeg projekta “Dan bez mobitela u prometu”., piše Večernji.hr

Istraživanje, koje je prvo takve vrste u Hrvatskoj, provedeno je u lipnju na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika u 21 županije. Istraživanje je pokazalo i da 31,5 posto biciklista razgovara na mobitel u vožnji, kao i 94,6 posto pješaka prilikom prelaska prometnice. SMS poruke šalje ili čita u vožnji gotovo 30 posto vozača, 14 posto biciklista i 54,8 pješaka. Osim za razgovore i SMS-ove, sudionici prometa koriste mobitel i za čitanje ili slanje postova na društvenim mrežama, slušanje glazbe, fotografiranje... Nepotrebna kazna Iako je 78 posto ispitanika svjesno da je korištenje mobitela u vožnji opasno, gotovo 40 posto vozača ipak je izjavilo da ih u toj radnji ne bi spriječila kazna, a 7,2 posto ih smatra da je kazna nepotrebna. Inače, kazna za korištenje mobitela u vožnji iznosi 500 kuna.

Iako je 78 posto ispitanika svjesno da je korištenje mobitela u vožnji opasno, gotovo 40 posto vozača ipak je izjavilo da ih u toj radnji ne bi spriječila kazna, a 7,2 posto ih smatra da je kazna nepotrebna. Inače, kazna za korištenje mobitela u vožnji iznosi 500 kuna.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, lani je u Hrvatskoj 36.636 vozača uhvaćeno u telefoniranju za volanom, što je 4,7 posto prekršaja. Miron Huljak iz Ravnateljstva policije, Službe za sigurnost u cestovnom prometu, naglasio je jučer prilikom predstavljanja rezultata istraživanja kako je po učestalosti prekršaja uporaba mobitela šesta na ljestvici.

On je iznio i podatak da je od 60.000 ljudi koji su lani sudjelovali u prometnim nesrećama samo za njih 35 utvrđeno da je uzrok bilo korištenja mobitela. No sigurno je taj broj u stvarnosti puno veći, ali kako je naglasio, to je teško utvrditi jer se prometna nesreće dogodi u djeliću sekunde. Huljak je kazao i da je u zadnje vrijeme kod nas povećan broj prometnih nesreća u kojima je automobil na ravnoj cesti prešao u suprotni trak bez ikakva objašnjenja.

Nesreća kod Ledenika

Samo se može pretpostaviti da je do toga možda došlo zbog korištenja mobitela. Jedna od najvećih prometnih nesreća za koju je utvrđeno da se dogodila jer je vozač koristio mobitel tijekom vožnje dogodila se 2006. kad je tegljač čiji je vozač slao SMS poruke kod tunela Ledenik usmrtio dvije majke i dvoje djece. Profesorica psihologije Ljiljana Mikuš, pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, kazala je da je mobitel jedan od najvećih distraktora u prometu. – Istraživanja na tu temu dokazuju da je vjerojatnost nesreće zbog korištenja mobitela za razgovor u vožnji povećana za četiri do devet puta, dok slanje SMS-ova tu vjerojatnost povećava 23 puta – upozorila je Mikuš. Smanjena pažnja vozača s mobitelom dovodi se u razinu smanjene pažnje vozača koji ima jedan promil alkohola u krvi.

 Istraživanja na tu temu dokazuju da je vjerojatnost nesreće zbog korištenja mobitela za razgovor u vožnji povećana za četiri do devet puta, dok slanje SMS-ova tu vjerojatnost povećava 23 puta – upozorila je Mikuš. Smanjena pažnja vozača s mobitelom dovodi se u razinu smanjene pažnje vozača koji ima jedan promil alkohola u krvi., piše Večernji.hr




Facebook komentari

hr Sun Jul 02 2017 17:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53517c0b179942a90e9f88b7/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

DHMZ: Zima će biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će uobičajene

Dugoročna prognoza vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku, kao i usuglašena prognoza međunarodnih stručnjaka za područje Jugoistočne Europe predviđa da će ova zima biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će oko uobičajene.

"Klimatološki, zima započinje 1. prosinca, a završava sa zadnjim danom veljače. Predviđanje da će taj period biti iznadprosječno topao ne isključuje kraća razdoblja hladnog vremena, a niti jača negativna odstupanja od minimalne i maksimalne temperature koju za sezonu zime bilježe klimatolozi. Također, predviđanje da će količina oborine biti oko uobičajene ne znači da ponegdje nije moguća manja količina oborine od prosječne (suše razdoblje), a negdje veća", izjavila je za Hinu Dunja Plačko-Vršnak iz DHMZ-a, prognostičarka koja se bavi i dugoročnom prognozom vremena.

Što se oborine tiče, istaknula je kako sezonskom prognozom nije moguće predvidjeti vrstu oborine, odnosno hoće li padati kiša, snijeg, susnježica ili kiša koja se smrzava na tlu. Stoga, važno je pratiti vremenske prognoze za kraća vremenska razdoblja, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su primjerice obilne oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja, objasnila je.

Plačko-Vršnak rekla je da se o sezonskim prognozama, mogućnostima povećanja njihove pouzdanosti te korisnosti za niz aktivnosti vezanih za područje poljoprivrede, energetike, upravljanja vodnim resursima, zdravstva, prevencije štetnih posljedica od opasnih vremenskih pojava i prirodnih katastrofa raspravljalo ovih dana u Zagrebu.

Naime, od 20. do 23. studenog održan je međunarodni znanstveno-stručni skup regionalnog Mediteranskog klimatskog foruma Svjetske meteorološke organizacije kao i predregionalnih organizacija za Jugoistočnu Europu i Sjevernu Afriku, kojem je domaćin bio DHMZ. Na skupu su znanstvenici, pored razmjene iskustva i saznanja vezano za izradu sezonskih prognoza, zajednički izradili prognozu za zimu za Jugoistočnu Europu.

"Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija.

U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Japana", istaknula je Dunja Plačko-Vršnak. 

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5763ec2ed84d6421198b45cd/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Grabar-Kitarović: Briga o zaštiti identiteta i interesa hrvatske manjine u drugim zemljama zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda. 

- Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda", poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu "Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama - prošlost, sadašnjost i budućnost".

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

- Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu", kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 14:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a181a64b9e03e26098b46f0/80
Foto: Wikipedija

Trogir dobio mobilno reciklažno dvorište

Ovo je jedan od osnovnih koraka pri rješavanju problema odlaganja otpada u Trogiru, istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić

Grad Trogir dobio je mobilno reciklažno dvorište. Radi se o pokretnoj jedinici koja služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada iz kućanstva. Otpad je potrebno prethodno razvrstati i u prikladnoj ambalaži može ga se predati u reciklažno dvorište, pri čemu je potrebno imati osobni identifikacijski dokument te posljednji plaćeni račun za komunalne usluge, prema uputama djelatnika Trogir Holdinga.

 - Ovo reciklažno dvorište jedan je od osnovnih koraka pri rješavanju problema odlaganja otpada u Trogiru. Osim toga, počeli smo sa saniranjem divljih deponija, a inzistirat ćemo na tome da trajno rješenje za naš grad bude županijsko odlagalište otpada - istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić.

 Mobilno reciklažno dvorište mijenjat će lokacije po unaprijed zadanom rasporedu za svaki mjesec, pa je tako još danas i sutra u MO Plano (igralište društveni dom), od 30. studenog do 2. prosinca na Čiovu (PŠU Banj), od 7. do 9. prosinca u MO Travarica (Soline), a od 14. do 16. prosinca u MO Žedno (kod groblja). Radno vrijeme je: četvrtkom i petkom 12-16 h, a subotom 8-12h.

 

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 14:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .