Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5be1b21f0e4938f7048b456d/80
Foto: PIXABAY

Sinj: Potpisani ugovori o realizaciji projekta ‘Zaželi’ namijenjen zapošljavanju žena

U sinjskoj Gradskoj vijećnici danas je upriličeno svečano potpisivanje ugovora o realizaciji projekta ‘Zaželi – zapošljavanje žena’ na području Sinja i Otoka.

Riječ je o najvećem projektu iz Europskog socijalnog fonda kojeg provodi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, vrijednom ukupno 1 milijardu kuna. Namijenjen je zapošljavanju žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada, s naglaskom na žene starije od 50 godina, žene s najviše završenom srednjom stručnom spremom, žene s invaliditetom, žene žrtve trgovanja ljudima, liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice. Kroz projekt ‘Zaželi’ Ministarstvo namjerava na dvije godine zaposliti 7 tisuća žena koje će skrbiti o 35 tisuća kućanstava.

U suradnji Grada Sinja, Općine Otok i Udruge tjelesnih invalida grada Sinja – UTIS, kroz projekt ‘Zaželi’ zaposlit će se 75 žena koje će skrbiti o oko 240 korisnika na području Sinja i Otoka.

Na današnjoj svečanosti nazočili su ministar Marko Pavić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac sa svojim zamjenicima Denisom Glavanom i Zlatkom Ugrinom i drugim suradnicima, načelnik Općine Otok Dušan Đula i njegov zamjenik Nediljko Laco, predsjednik UTIS-a Vojislav Barać, dožupan Luka Brčić, potpredsjednik sinjskog Gradskog vijeća Anđelko Bilandžić, alkarski vojvoda Boško Ramljak i drugi.

Ministar Pavić s gradonačelnicom Kristinom Križanac potpisao je ugovor o realizaciji programa ‘Susjede brinu o susjedima’, vrijednom 9.007.325,00 kuna, a s predsjednikom UTIS-a Vojislavom Baraćem ugovor o realizaciji programa ‘Podrška u kućanstvu starijim i nemoćnim osobama’, vrijednim 2.314.914,26 kuna.

Nakon svečanog potpisivanja, ministar Marko Pavić izrazio je zadovoljstvo realizacijom projekta u Sinju i Otoku, piše ferata.hr

‘Zadovoljstvo mi je da smo danas potpisali dva ugovora, ukupne vrijednosti preko 11 milijuna kuna, kojima će se zaposliti 75 žena, a više od 200 korisnika će imati koristi od samog programa. Do sada smo u Hrvatskoj kroz ovaj program zaposliti 5 tisuća žena, od ukupno 7 tisuća koje planiramo, i one će osiguravati skrb u preko 35 tisuća kućanstava na području cijele Hrvatske’, naglasio je ministar Marko Pavić.

Gradonačelnica Sinja Kristina Križanac kazala je kako je projekt ‘Zaželi’ jako značajan za Sinj i Otok.

‘Provesti jedan ovakav projekt i uključiti naše dame koje su u životnoj dobi u kojoj ne mogu baš biti prisutne na tržištu rada znači jako puno, da i ne govorimo o činjenici da će oko 240 korisnika imati skrb koju zaslužuju, a do sada nisu imali priliku za isto’, kazala je gradonačelnica Kristina Križanac.

Dožupan Luka Brčić kazao je kako je impozantan broj žena koje će pronaći posao kroz projekt ‘Zaželi’.

‘Veliki dio tih žena su upravo žene koje su radile u Dalmatinci ili Cetinki, kojima je teško ostvariti novi radni odnos i ovo je idealna prilika za njih. S druge strane, imamo i veliku korist za starije i nemoćne osobe o kojima će one skrbiti. Ovo je ujedno i pokazatelj da, kada se događaju projekti na bazi sinergije ministarstvo-općine i gradovi-županije-udruge, onda je zajamčen uspjeh’, zaključio je dožupan Brčić.

Zadovoljan je i predsjednik Udruge tjelesnih invalida grada Sinja Vojislav Barać.

‘Udruga UTIS napravila je projekt za zapošljavanje ciljane skupine 15 žena koje će raditi za 60 korisnika – osoba s invaliditetom, starijih i nemoćnih. Danas smo potpisali ugovor i praktički već sutra trebamo startati s provedbom projekta’, kazao je Barać.

hr Tue Nov 06 2018 16:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9b7a5dcb557a8ea08b47e9/80
Foto: PIXABAY

Subvencije za stanove i kuće produžuje se u slučaju rađanja djece s pet na sedam ili više godina

Uskoro kreće novi, treći poziv mladima za subvencioniranje stambenih kredita koji će biti otvoren od 10. rujna 2019. godine. Najavio je to potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.
- 10. rujna banke predaju APN-u zahtjeve koje su prije obradile s građanima i obiteljima koje imaju potrebu za domom, odnosno riješiti svoje stambeno pitanje. Već sada se sve može dogovarati s bankama - poručio je ministar jutros u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska", dodavši da su kamatne stope u prosjeku od 2,19 posto (koja je najniža kamatna stopa Hrvatske poštanske banke) do 3,75 posto. Popis je dostupan na stranicama ministarstva.

- Mislim da nikad dosad u povijesti Hrvatske nisu bile toliko niske kamatne stope za stambene kredite - dodao je ministar graditeljstva. 

Pojasnio je i što sve zainteresirani za stambene kredite mogu učiniti, kako prikupiti dokumentaciju te koju.

- Prvi uvjet je da su mlađi od 45 godina. Zatim potreba za stanom, ako nemate riješeno stambeno pitanje, ili ako imate a premali vam je stan ili kuća, možete tražiti. Onda se u roku od dvije godine taj stan ili kuća u kojoj trenutno živite treba prodati - pojasnio je za HRT.

Objašnjava i proceduru:

- Idete najprije u banku vidjeti koliko ste kreditno sposobni, tražite stan, tražite kuću koju želite kupiti. Ako želite graditi kuću treba imati građevinsku dozvolu - napomenuo je, pojasnivši da je uvjet za kupnju stana uporabna dozvola, a za kuću građevinska. Sve ostalo dogovara se u banci.

- Pet godina država subvencionira vašu ratu kredita od 30 do 51 posto, ovisno gdje gradite kuću, gdje ste kupili kuću. Za svaku mjesečnu ratu koju plaćate, ako ju plaćate 3.000 kuna, a imate 30 posto subvencije, znači oko 1.000 kuna daje država, a oko 2.000 kuna vi. I to vam pet godina plaća država. Ukoliko se rodi dijete u obitelji za vrijeme plaćanja te subvencije, subvencija se produžuje za dvije godine, s pet na sedam, za dvoje djece na devet. A ako već imate dijete, onda se produljuje s pet na šest. Ako je troje djece, onda osam godina mi plaćamo tu subvenciju od 30 do 51 posto - rekao je Štromar, dodavši da je to prava demografska mjera. 

Rekao je i da se do sada u 5.300 obitelji koje su riješile svoje stambeno pitanje na ovaj način 2017. i 2018. već rodilo više od 750 djece.
hr Mon Aug 19 2019 16:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c1539200e4938784a8b462f/80
Foto: Pixabay

Ugostitelji o sezoni: 'Više nitko ne jede ribu, to najbolje govori o kvaliteti gostiju'

- Naručuju se samo riblji fileti, a vidjet ćemo kako će s ribom ići u rujnu kad dolaze nautičari. Oni su kvalitetniji gosti, pogotovo ako su vlasnici brodova i znaju uživati u ribi te u pravoj domaćoj hrani - kaže Joso Smolić, dugogodišnji ugostitelj.
Unatoč "srpanjskoj rupi" koja se često spominje u hrvatskom javnom prostoru u posljednje vrijeme, prema podacima HTZ-a u Hrvatsku je od 1. siječnja do 10. kolovoza došlo 13,3 milijuna turista, koji su ostvarili 68,3 milijuna noćenja, što je za 5 odnosno jedan posto više nego u istom razdoblju lani.

 Dakle, turizam je kumulativno do 10. kolovoza u plusu. No čini se da rast broja turista ne prati i rast njihove potrošnje, piše Večernji.hr

- Vremena kad su i domaći i strani gosti ulazili u restoran, sjedali za stol, pogledali jelovnik i naručivali hranu ne pitajući za cijenu, odavno su iza nas. Gosti su danas vrlo obazrivi i u pravilu, i prije nego sjednu, pogledaju cjenik. Puno puta se dogodi da dođu i traže jelo koje mi ne pripremamo. Primjerice pizzu, zahvale se i odu. Uglavnom se za ručak naručuje jedno jelo, jedan pijat što bismo rekli, i gledaju da sve stane u 10 eura po osobi, uključujući i piće. Za večeru se uglavnom naručuje predjelo, glavno jelo i desert i cijena ovisno o jelovniku, varira od 15, 20 do 25 eura po osobi s pićem - rekao je za Šibenski Joso Smolić, predsjednik obrtničke komore šibensko-kninske županije te predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.

Smolić je i sam vlasnik restorana na šibenskoj obali, a ugostiteljstvom se bavi već desetljećima.

- Ovo što se nam događa je karakteristika masovnog turizma. Previše je ležaja u privatnom smještaju, velika je konkurencija i iznajmljivači spuštaju cijene. A upravo to su gosti koji dolaze na ručak ili večeru u naše restorane. Zato ne možete očekivati da gost koji je smještaj platio 20 ili 30 eura, dnevno potroši 50 eura na hranu - kaže Smolić.

Ove godine u svom restoranu još nije imao gosta koji je naručio kilogram ribe i općenito ju nikad manje nisu prodali, otkriva ovaj ugostitelj dodajući da to najbolje govori o kvaliteti gostiju. 

 - Naručuju se samo riblji fileti, a vidjet ćemo kako će s ribom ići u rujnu kad dolaze nautičari. Oni su kvalitetniji gosti, pogotovo ako su vlasnici brodova i znaju uživati u ribi te u pravoj domaćoj hrani i tu možemo odraditi dobar posao - smatra.

 Trenutno u njegov restoran najviše zalaze Nijemci, Mađari, Francuzi, a ima i Talijana. Dolaze i domaći gosti, a upravo oni su šibenskim ugostiteljima i najdraži jer, kako kažu, vole jesti i uživati u hrani. 


hr Fri Aug 16 2019 10:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590af37fb47398a1718b4594/80
Foto: Pixabay

Veliko istraživanje: Evo na kojim bankomatima ćete najjeftinije proći pri podizanju novca u drugim državama

Njemačka udruga za zaštitu potrošača objavila je veliko istraživanje.
Dok su u Hrvatskoj, putnici će najbolje proći podižu li novac na bankomatima Agram, Partner ili Podravske banke, a svakako treba izbjegavati bankomate mreže Euronet, preporuka je njemačke udruge za zaštitu potrošača Stiftung Warentest, koja je nedavno napravila veliko testiranje bankomata u čak 29 svjetskih država.

Rezultate tog istraživanja ovih je dana prenijela slovenska udruga za zaštitu potrošača Zveza potrošnikov Slovenije, a u njemu stoji kako ime poznate, komercijalne banke potrošaču ne garantira i najjeftinije podizanje novca, što je vidljivo i na hrvatskim rezultatima.

Isto istraživanje zatim je pokazalo da je u Češkoj najbolje koristiti bankomate Air bank i Pharro, a treba izbjegavati Česku sporitelnu i Moneta money bank, dok tijekom posjeta Mađarskoj novac valja podizati na bankomatima CIB Bank, Erste banke i KDB Bank, ali nikako Euroneta, piše novac.hr

Tijekom posjeta Velikoj Britaniji čovjek će najbolje proći na aparatima Barclays, Nationwide, Natwest, Santander, ali nikako se ne preporučuje koristiti bankomate Raphaels Banka, a u Sjedinjenim Američkim Državama preporučuje se Citizens Bank, ali ne i Wells Fargo.

Za podizanje gotovine u Srbiji najbolje su Banka Intesa, Komercijalna banka, Poštanska štedionica ili Sberbank, a treba izbjegavati Raiffeisen i AIK bank.

Kad ste u Turskoj, izbjegavajte Garanti Banksai i Akbank, a novac slobodno podižite na Halkbank, Yapi Kredi i Ziraat Bank. Tijekom posjeta Tajlandu ne treba pretjerano razbijati glavu jer je istraživanje pokazalo da ovdje nema značajnih razlika među podignutim iznosima.

hr Thu Aug 15 2019 20:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d542a0f29111cfa468b4571/80

'Grad Split konobarima otima kruh iz ruku, pitanje štekata je ekonomsko i socijalno pitanje'

Povećanje cijene najma javnih površina u Splitu, novi Plan korištenja površina javnih namjena koji uvažava samo konzervatorski aspekt i odluke o komunalnom redu kojima će doći do ukidanja štekata na pojedinim lokacijama, djelatnicima u ugostiteljstvu donose neizvjesnu sljedeću sezonu.

Naime, jednostrano mijenjanje uvjeta od strane Grada, značajno će ugroziti poslovanje splitskih ugostitelja i potencijalno dovesti do obustave rada dijela djelatnosti, što mnoge ostavlja bez posla. U ugostiteljskoj djelatnosti u Splitu danas radi oko 5000 osoba, čijim se sudbinama nepromišljeno igraju čelnici gradske uprave.

Iz Udruženja ugostitelja Split upozorava se da Plan koji ne uvažava ni ekonomski ni socijalni aspekt uzima kruh iz ruku radnika u ugostiteljstvu, jer se upravo smanjenjem broja legalnih gradskih terasa dovodi u pitanje sigurnost radnih mjesta. Konobarima vrlo vjerojatno potom preostaje samo selidba u inozemstvo, što je u hrvatskoj demografskoj situaciji doista alarmantno, posebno zato što uzrok nije tržište već sama gradska vlast. Valja podsjetiti da je prije samo dvije godine 600 djelatnika na Žnjanu nenadano ostalo bez posla zbog odluka o rušenju kafića.

Osim problema nezaposlenosti, ovakav plan povlači sa sobom i smanjenje prihoda Grada Splita, koji godišnje samo od ugostiteljskog zakupa površina i poreza na potrošnju uprihođuje oko 40 milijuna kuna. Isto tako, Split iz godine u godinu bilježi turistički rast i sve veći broj gostiju, pa nije logično da se kreće u smanjivanje broja sjedaćih mjesta u gradu, a sve bi navedeno neizbježno utjecalo i na cjelokupnu gospodarsku situaciju.

Splitski ugostitelji naglašavaju da ovakva značajna promjena u uvjetima pružanja ugostiteljskih, ali i drugih turističkih usluga, ne može biti donesena izdvojeno od cjelokupne gospodarske strategije Grada Splita, koja se prema općeprihvaćenim standardima donosi za minimalan period od pet godina na temelju prethodno provedenih adekvatnih studija. Osim toga, Plan korištenja površina javnih namjena unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline ne nudi nikakvu alternativu za postojeće korisnike, analizu trenutnog stanja, kao niti projekciju očekivanog razvoja u budućnosti. Udruženje ugostitelja Split stoga se pita koje su kompetencije odgovornih za takav prijedlog i postoji li neki konstruktivan razlog ili je zabrana sadržaja koji desetljećima postoji na našim ulicama i trgovima samo nečiji hir.

Gradska vlast bi puno više napravila i za stanovnike i za turiste kad bi svoju pozornost usmjerila na ključna pitanja za kvalitetu života u Splitu, kao što su nesnosne prometne gužve, situacija na Marjanu i odlazak komunalnih djelatnika na godišnje odmore usred sezone. Niz posljednjih odluka, a tu je i zabrana puštanja glazbe na terasama iza 23.30, okrenut je nažalost upravo protiv ugostitelja koji su jedna od najvažnijih sastavnica uspješnog turizma svugdje na svijetu, posebno na Mediteranu.

hr Wed Aug 14 2019 17:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .