Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5359699f179942f95f5271e3/80
Foto: europa.eu

Deset činjenica koje možda ne znate o izborima za Europski parlament

U nekim članicama EU-a sudjelovanje na izborima za Europski parlament dobrovoljno je, u nekima obavezno.

Glas građana ne vrijedi svugdje jednako. Slijedi deset činjenica povezanih s europskim izborima:

1. Neravnopravni izbori:

Izbori za Europski parlament slobodni su i izravni izbori na kojima građani EU-a glasaju tajno. Međutim, načelo demokracije da svi glasovi jednako vrijede, ovdje se ne primjenjuje.

Primjerice, svaki od postojećih 96 njemačkih zastupnika Europskog parlamenta predstavlja oko 860 tisuća Nijemaca. Svaki od šest zastupnika s Malte zastupa svega 80 tisuća Maltežana.

No, glasovi zastupnika imaju jednaku važnost kada je riječ o donošenju odluka u parlamentu, neovisno o broju ljudi koje zastupaju. Ova uredba sadržana je u Ugovorima Europske unije.

2. Obavezno glasanje:

U pet europskih zemalja glasači su obavezni sudjelovati na izborima za Europski parlament - Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Grčkoj i Luksemburgu. To se odnosi i na građane drugih članica EU-a koji žive i imaju pravo glasa u tim zemljama.

3. Mnoštvo stranaka:

Od prvih izbora za Europski parlament 1979, broj aktivnih nacionalnih političkih stranaka porastao je s 57 na trenutnih 212. Uzrok tomu je povećanje broja članica EU-a s devet na 28.

Međutim, broj političkih grupa u parlamentu ostao je uglavnom stabilan. Nakon posljednjih izbora, povećao se sa sedam na osam.

4. Plaće:

Zastupnik Europskog parlamenta prije oporezivanja zarađuje 8.757 eura mjesečno (gotovo 65 tisuća kuna).

Uz to, dobivaju naknadu od 4.513 eura (oko 33 i pol tisuće kuna) za pokrivanje općih troškova, kao i dnevnicu od 320 eura (oko 2.400 kuna) za prisustvovanje sastancima. Osnovna plaća zastupnika temelji se na plaći suca Europskog suda.

5. Zastupljenost žena:

Broj žena u Europskom parlamentu povećava se sa svakim novim izborima. Prije 40 godina žene su činile samo 16,3 posto saziva, a sada ih je 36,9 posto. Malta ima najveći broj zastupnica u parlamentu (67 posto), a slijede ih Irska i Švedska s 55 posto.

6. Osoblje:

U siječnju 2018. za Europski parlament i političke grupe sveukupno je radilo 7.698 ljudi. Više od pola su žene (55 posto). Većina zaposlenika radi u zgradi parlamenta u Bruxellesu (4.903), te Luksemburgu (2.251). U glavnom sjedištu parlamenta, u francuskom gradu Strasbourgu, zaposlene su samo 292 osobe.

7. Odaziv:

Na izborima za Europski parlament 2014. godine glasalo je 42,6 posto građana EU-a. Muškaraca se odazvalo 45 posto, a žena 40,7 posto. U Hrvatskoj se na izbore 2014. odazvalo samo 25,2 posto birača.

8. Udio stanovništva:

Njemačka ima najveći broj stanovnika među državama članicama EU-a: 16,1 posto ukupne europske populacije živi u toj zemlji. Nakon Njemačke slijedi Francuska (13,1 posto), Velika Britanija (12,9) te Italija (11,8 posto). Na suprotnoj strani su Luksemburg i Malta čiji stanovnici čine 0,1 posto stanovništva EU-a. Hrvati stanovništvu EU-a pridonose 0,8 posto.

9. Povjerenje:

Građani s najmanje povjerenja u EU nisu Mađari ili Poljaci, kako bi možda mnogi pretpostavili, već građani nacija koje su utemeljile EU - Francuske i Italije. U tim je zemljama u istraživanju Eurobarometra iz 2018. samo svaka treća osoba rekla da "vjeruje" Europskoj uniji.

Situacija je slična i u Češkoj i Britaniji, koja se priprema za izlazak iz EU-a. Najmanje povjerenja imaju građani Grčke, zemlje koja je snažno pogođena europskom gospodarskom i migracijskom krizom. Ondje samo svaka četvrta osoba vjeruje u EU. Najviše povjerenja u Uniju imaju Litavci, Danci i Šveđani, njih po dvije trećine.

10. Problemi:

Imigracije se doživljavanju najvećim problemom Unije u gotovo svim njezinim članicama, navodi se u istraživanju Eurobarometra.

Postoje samo dvije iznimke: Švedska, gdje su klimatske promjene glavni problem, dok je u Portugalu najveći problem terorizam. Međutim, građani obiju zemalja imigracije smatraju drugim najvažnijim problemom u Europskoj uniji, piše dnevnik.hr

hr Sun May 19 2019 11:06:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5efcf766daf72d2d1d8b45d7/80
Foto: DalmacijaNews

Srbija i Crna Gora skinute s EU-ova popisa sigurnih zemalja

Glavni kriterij za ulazak državljana trećih zemalja na područje Europske unije je broj novozaraženih na sto tisuća stanovnika u tim zemljama, a koji mora u prethodnih 14 dana biti "blizu ili ispod prosjeka EU-a"

Zemlje članice Europske unije odlučile su u utorak skinuti Crnu Goru i Srbiju s popisa trećih zemalja iz kojih se može putovati u EU bez ograničenja, zbog povećanog broja zaraženih koronavirusom, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Nakon isključenja Srbije i Crne Gore na popisu više nema nijedne europske zemlje iz koje se bez ograničenja može ulaziti u EU, osim možda Gruzije, države koja se nalazi na granici između istočne Europe i zapadne Azije.

Na popisu je ostalo 13 zemalja: Alžir, Australija, Gruzija, Japan, Južna Koreja, Kanada, Kina, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Tajland, Tunis i Urugvaj.

Na sastanku Coreper-a (Odbor stalnih predstavnika zemalja članica EU-a) bilo je prijedloga da se s popisa maknu i Alžir i Maroko, ali to nije naišlo na potporu.

Zemlje članice EU odlučile su ukinuti ograničenja ulaska na svoj teritorij iz trećih zemalja koje imaju sličnu ili bolju epidemiološku situaciju u vezi s koronavirusom od 1. srpnja.

Krajem prošlog mjeseca zemlje članice usvojile su preporuke s popisom od 15 zemalja iz kojih će se od 1. srpnja moći ulaziti u EU-u. To su bili Alžir, Australija, Crna Gora, Kanada, Gruzija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Južna Koreja, Tajland, Tunis i Urugvaj. Moći će ulaziti i građani Kine, ali pod uvjetom da Peking ukine ograničenja za ulazak državljana EU-a.

Popis se revidira i dopunjava svaka dva tjedna sukladno razvoju epidemiološke situacije. Ograničenja za putovanja mogu biti potpuno ili djelomično ukinuta ili ponovno uvedena za zemlje s popisa sukladno promjenama epidemiološke situacije.

Glavni kriterij za ulazak državljana trećih zemalja na područje Europske unije je broj novozaraženih na sto tisuća stanovnika u tim zemljama, a koji mora u prethodnih 14 dana biti "blizu ili ispod prosjeka EU-a".

Također se traži stabilan ili opadajući trend novozaraženih. U obzir će se uzimati i pouzdanost i dostupnost podataka u trećim zemljama, kao i mjere koje se te zemlje uvele za građane zemalja Europske unije.

Za one zemlje koje nisu na popisu, tj. Za koje i dalje vrijede ograničenja ulaska u EU, određene će kategorije i dalje moći ući u EU, poput državljana EU i članova njihovih obitelji, dugogodišnjih stanovnika u EU. EU i članovi njihovih obitelji, zatim zdravstveni radnici, oni koji rade u pograničnim područjima, zaposleni u prijevozu robe itd.

Preporuke nisu pravno obvezujuće jer je upravljanje granicama isključiva odgovornost država članica, ali one su važne jer države članice moraju djelovati koordinirano.

Zemlja članica EU-a ne bi trebala ukidati ograničenja za zemlje koje nisu na popisu, prije nego što se odluka o tome ne donese na koordiniran način.

hr Tue Jul 14 2020 20:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0ad88fdaf72d4a318b4587/80
Foto: Youtube

'Diktator' protiv društvenih mreža: Srpskim prosvjednicima 'nestaju' snimke policijskog iživljavanja

Osim uklanjanja snimki i fotografija nasilja nad prosvjednicima, vladajući su se pobrinuli i za uklanjanje profila s društvenih mreža.

Prosvjedi u Srbiji traju već danima, a demonstracije protiv Aleksandra Vučića najbolji su prikaz “demokracije“ na našim prostorima.

Brutalni napadi policije na prosvjednike, sukobi u kojima su ozlijeđeni i novinari, “lov na plaćenike“,... prizori su koji su šokirali cijeli prostor bivše države, pa i šire.

Brutalni sukobi i predstave vladajućih

Masovni građanski prosvjed na ulicama, postao je glavna tema i društvenih mreža. Brojni korisnici danima raspravljaju o zapaljenim vozilima MUP-a, za što je vlast optužila upravo prosvjednike. Većina korisnika društvenih mreža složna je u tvrdnji da je policija sama zapalila stara i neupotrebljiva vozila, dok s druge strane, ministar policije te navode demantira.

Ono što je svima upalo u oko je to da policijsko vozilo nema registracijskih oznaka.
- Policijski kombi sa ćelavim gumama na kojima teško da može da vozi, bez tablica, malo zarđao, malo krpljen. Žrtvovan za predstavu”, napisao je jedan od tviteraša.

Brisanje snimki

Novinaru NIN-a Vuku Cvijiću trojica krupnih muškaraca oduzela je mobitel i obrisala snimke koje je napravio, te mu ga nakon toga vratili.

Kako je Cvijić ispričao za KRIK, građani su mu ukazali na tajno mjesto sumnjivih prosvjednika - podrum u prolazu Bezistan. Nakon što je to prijavio pripadnicima Interventne policije koji su i otvorili vrata podruma, iz istog su izašli i pripadnici Interventne.

Prijetnje i napadi na novinare, nažalost, nisu rijetkost nigdje u svijetu, no zabrinjavajuće je i što se građanima koji žele ukazati na istinu, staje na put. Brojnim prosvjednicima nestaju snimke s mobitela i društvenih mreža, a korisnicima s većim brojem pratitelja uklanjaju se profili.

Upravo zahvaljujući društvenim mrežama i ponekom neovisnom mediju, imali smo prilike vidjeti dečke koji mirno sjede na klupi i dobiju pendrecima po glavi. Imali smo prilike vidjeti dečka koji nepomično leži na cesti dok se policija u prolazu iživljava nad njim. Imali smo prilike vidjeti kako se iživljavaju nad mladima i starima, nad curama i dečkima.

A vidjeli smo i one koji su se odvojili od nasilja - hrabre i pametne ljude koji mirno prosvjeduju za bolje sutra. 





hr Sun Jul 12 2020 11:32:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f08c969daf72d532f8b4585/80
Foto: N1

Neredi u Srbiji: Prosvjednici pokušavaju ući u Skupštinu, probili zaštitnu ogradu, muškarac uboden nožem, čuo se topovski udar

Prosvjedi u Srbiji nastavljaju se četvrti dan.

Građani Beograda, Novog Sada, Valjeva, Niša, Čačka, Leskovca, Pirota i Vranja okupili su se na ulicama i u petak navečer kako bi izrazili nezadovoljstvo s aktualnom političkom i epidemiološkom situacijom u Srbiji, piše vijesti.hr

Skupine dijelom zamaskiranih mladića policiju gađa kamenjem, bocama i pirotehnikom, a policija ne reagira kao prijašnjih večeri, javljaju novinari iz središta Beograda. Skup, kažu, podsjeća na navijački skup, a dio njih je vrlo agresivan i prema policiji i prema novinarima. Policija, pak, još uvijek nije bacila suzavac. 

Iza 21 sat došlo je do eskalacije prosvjeda, kada je dio prosvjednika na ulazu u zgradu Skupštine u Beogradu pomaknuo metalnu ogradu na vrh stepenica, a prema vratima su bačene boce, topovski udari i pirotehnika. No, ubrzo su se povukli, a u jednom trenutku u javljanju uživo napadnuti su novinar i snimatelj N1 televizije, odnosno nekoliko prosvjednika im se približilo te ih je počelo vrijeđati, a jedan im je bacio mikrofon na pod.

Nešto prije devet sati zbio se i prvi incident ispred Skupštine, naime u sukobu grupe demonstranata jedan je potegao nož, a nekoliko njih je probilo ogradu na ulazu u srpski parlament i bacaju flaše na stepenice. Jedna osoba je ozlijeđena, a osoba koja je potegla nož je privedena, kao i još par osoba, javio je N1.

Nešto kasnije netko je bacio topovski udar ispred zgrade Narodne skupštine. 

Inače, večeras je četvrti dan prosvjeda koje su obilježili brutalnost policije prema prosvjednicima, upotreba suzavca i topovskih udara, nasilni ulazak prosvjednika u zgradu Narodne Skupštine Republike Srbije, napadi na novinare te sukobi građana s huliganima koji su onemogućavali prosvjede.

Broj prosvjednika ispred Narodne skupštine u Beogradu u stalnom je porastu, javila je na početku večeri Nova.rs, a prosvjednici sjede na žardinjerama, zvižde i blokiraju odvijanje prometa. Na transparentima se mogu pročitati parole poput: "Novac u zdravstvo, ne u policiju"; "Nećemo da budemo jeftina radna snaga" i "Ne smijem se ni razboliti". 

U Novom Sadu prosvjednici su bili blokirali izlaz iz grada prema autocesti za Beograd, a iako su planirali izaći i na samu autocestu u tome nisu uspjeli.



hr Fri Jul 10 2020 22:03:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f085922daf72d752e8b45cb/80
Foto: Screenshot / YouTube

WHO upozorava: "Koronavirus nije pod kontrolom, situacija se pogoršava"

Najgore pogođena zemlja je SAD, gdje se više od tri milijuna ljudi zarazilo koronavirusom, a umrla je 131.000

COVID-19 nije pod kontrolom u većem dijelu svijeta i zapravo se situacija pogoršava, izjavio je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da se ukupni broj slučajeva koronavirusa u svijetu udvostručio u posljednjih šest tjedana te da u najteže pogođenim zemljama - SAD-u, Brazilu i Indiji, nema znakova usporavanja širenja covida-19. - prenosi Index

- Virus je preokrenuo naglavačke zdravstvene sustave u nekim od najbogatijih svjetskih zemalja, dok su neke skromnije zemlje uspješnije reagirale na koronavirus, rekao je  Ghebreyesus na sastanku država članica o procjeni pandemije.

"Situacija se pogoršava"

- Znamo da se žarišta mogu staviti pod kontrolu kada zemlje poduzmu sveobuhvatan pristup na temeljnim mjerama javnog zdravstva, poput praćenja slučajeva i kontakata, izolacije, testiranja i liječenja. Ali u većem dijelu svijeta virus nije pod kontrolom i situacija se pogoršava, upozorio je.

- Do sada je WHO-u prijavljeno više od 11,8 milijuna slučajeva covida-19, izgubljeno je oko 544.000 života. A pandemija se i dalje sve brže širi, rekao je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije.

Teška situacija u SAD-u, Indiji i Brazilu

Dok mnoge zemlje strahuju od mogućnosti pojave drugog vala, SAD, Indija i Brazil se još uvijek bore s prvim. Najgore pogođena zemlja je SAD, gdje se više od tri milijuna ljudi zarazilo koronavirusom, a umrla je 131.000.

U Sjedinjenim Državama ima gotovo 60.000 novih slučajeva covida-19 dnevno, u Brazilu skoro 45.000, a u Indiji oko 25.000.

hr Fri Jul 10 2020 14:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .