Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5be3520f0e49382c048b460e/80
Foto: Pixabay

Hrvatska na dnu EU: Hranu plaćamo više od Španjolaca, a imamo duplo manje plaće

Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas, primjerice, čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, odjeća i obuća 15 posto...

Prosječna plaća u Hrvatskoj viša je za čak 40 posto od prosječne plaće u Rumunjskoj. Ipak, kupovna moć rumunjskih građana znatno je veća nego ona hrvatskih građana - Rumunji si, prema podacima Eurostata, mogu priuštiti 10 posto više roba i usluga od onih koje si mogu priuštiti stanovnici Hrvatske.

Razlog je jednostavan: cijene u Hrvatskoj neusporedivo su više nego u Rumunjskoj, ali i mnogim drugim europskim državama, u kojima su i prosječne plaće bitno veće od hrvatskih. Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas, primjerice, čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, odjeća i obuća 15 posto...

No, hrana je jeftinija nego kod nas i u, primjerice, Španjolskoj, u kojoj je prosječna plaća 1749 eura, odnosno dvostruko je viša od one u Hrvatskoj, zatim u Estoniji, u kojoj je prosječna plaća 41 posto viša od hrvatske prosječne plaće, pa Češkoj, Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj i jednako skupa kao u susjednoj Sloveniji, u kojoj prosječna plaća iznosi 1186 eura. 

- Razina cijena u Hrvatskoj je vrlo visoka u odnosu na naša primanja. To se posebno odnosi na cijene hrane, za koju izdvajamo lavovski dio našeg kućnog proračuna, bitno veći nego stanovnici razvijenijih članica EU, ali i na cijenu komunalija, energenata i usluga, koje su kod nas posljednjih godina prilično porasle. Zato Rumunji i s manjim plaćama mogu kupiti više roba i usluga od nas. Ukratko, košarica dobara u Rumunjskoj jeftinija je nego u Hrvatskoj. - objašnjava dr. Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Košarica dobara u Hrvatskoj jednostavno je - skupa. Tako, primjerice, kruh u Hrvatskoj košta 15-ak posto više nego u Nizozemskoj, u kojoj prosječna neto plaća iznosi 2152 eura - dva i pol puta više od one u Hrvatskoj, koja je iznosila 844 eura. U odnosu na prosjek cijena u EU, u Hrvatskoj je od promatranih prehrambenih artikala najjeftinije meso, koje košta 85 posto prosječne cijene u EU. Ta je cijena znatno niža od one u Njemačkoj, Irskoj ili Nizozemskoj, u kojoj je meso 23 posto skuplje odf prosjeka EU, ali meso je tamošnjim građanima, u odnosu na njihova primanja, i dalje bitno priuštivije nego građanima u Hrvatskoj. Naša je cijena također viša od cijene mesa u Estoniji, Poljskoj i Češkoj, državama u kojima je prosječna plaća već nego u Hrvatskoj. - piše Novac.hr.

Poljska je, primjerice, prema prosječnoj neto plaći relativno blizu Hrvatskoj (poljska je plaća viša za 27 eura), no cijene su doista osjetno niže. Dok su cijene prehrambenih artikala u Hrvatskoj na razini od 97 posto prosjeka EU, u Poljskoj te iste cijene iznose tek 69 prosjeka EU. Cijena kruha je, primjerice, na razini 68 posto prosjeka EU, a kruh je u Hrvatskoj tri posto skuplji od tog prosjeka. Voće i povrće, koje je u Hrvatskoj posljednjih godina izrazito skupo, stoji cjenovno na 94 posto prosjeka EU: u Rumunjskoj je cijena voća i povrća na 54 posto prosjeka EU, u Poljskoj na 69 posto, Češkoj na 79 posto, Sloveniji na 89 posto.

Ekonomisti su već upozorili i da su Hrvati u prosjeku znatno zaduženiji od građana drugih novih članica Unije. Uz to, dodaju, plaće u Hrvatskoj posljednjih desetak godina rastu znatno sporijom dinamikom nego u drugim novim članicama. Posljedica toga je i znatno manji raspoloživi dohodak u Hrvatskoj nego u drugim tranzicijskim članicama EU, odnosno manja kupovna moć.

Podsjetimo se, već nekoliko godina kupovna moć građana Hrvatske druga je najlošija u EU: od 2016. godine, kad je Rumunjska pretekla Hrvatsku, samo si Bugari sa svojim primanjima mogu priuštiti manje od stanovnika Hrvatske.

U proteklih deset godina kupovna moć građana Hrvatske rasla je minimalno: narasla je sa 60 posto prosjeka EU u 2008. na 63 posto tijekom 2018. Istodobno, kupovna moć rumunjskih građana narasla je sa 53 posto na 70 posto prosjeka EU, a kupovna moć stanovnika Bugarske - jedinih koji si za sada još mogu priuštiti manje od nas - narasla je sa 45 na 56 posto prosjeka EU. U istom periodu kupovna moć u Latviji narasla je sa 59 na 70 posto, a u Poljskoj - koja je 2008. bila praktički izjednačena s nama - na 77 posto prosjeka EU.

hr Fri Jun 21 2019 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2ed8af29111c9a0f8b45ec/80

Potpisan sporazum o jeftinijim kreditima za branitelje poduzetnike

Sporazum o suradnji na poticanju mikro, malog i srednjeg poduzetništva hrvatskih branitelja kroz financiranje poljoprivrednih i poduzetničkih projekata zaključen je u utorak, 16. srpnja 2019.
Sporazum je rezultat inicijative Ministarstva hrvatskih branitelja kojom se tražila mogućnosti financiranja poljoprivrednih i poduzetničkih djelatnosti braniteljskih zadruga, OPG-ova, obrta, trgovačkih društava i drugih subjekata hrvatskih branitelja i njihove djece kao pružanje podrške razvojnim projektima i aktivnostima.

Sporazum o suradnji potpisali su ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić.

Ministar Tomo Medved istaknuo je kako ga raduje nastavak suradnje s Hrvatskom poštanskom bankom s kojom je Ministarstvo prije dvije godine hrvatskim braniteljima omogućilo povoljnije stambeno kreditiranje. Ministar je zahvalio Hrvatskoj poštanskoj banci na prepoznavanju gospodarskog potencijala braniteljske populacije te na podršci koju HPB pruža u ispunjenju naših ciljeva.

Predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić rekao je kako je malo i srednje poduzetništvo stup svih svjetskih ekonomija te kako će ova kreditna linija omogućiti našim hrvatskim braniteljima lakše i bolje uključivanje u svijet poduzetništva. 

Potpisivanju Sporazuma nazočili su predstavnici zadruga hrvatskih branitelja te korisnici mjera namijenjenih samozapošljavanju i proširenju djelatnosti iz Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji kojeg provodi Ministarstvo.

Informacije o kreditnim uvjetima korisnici mogu dobiti u Regionalnim centrima za gospodarstvo Hrvatske poštanske banke koji se nalaze na području Splita, Šibenika, Varaždina, Pule, Rijeke, Dubrovnika, Zadra, Osijeka, Čakovca, Bjelovara te Zagreba. Ujedno, informacije se mogu dobiti i u područnim jedinicama Ministarstva u svakoj županiji. 
hr Wed Jul 17 2019 10:14:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/587d12471eea8f2b068b458f/80
Foto: D.N.

Jadrolinija kupuje nove trajekte, a jedan dolazi na liniju Gaženica – Preko

U sklopu jednodnevnog službenog posjeta Zadarskoj županiji, na poziv župana Božidara Longina i načelnika Općine Preko Jure Brižića, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta boravio je danas, 16. srpnja u Preku.

Nastavak je to prije desetak dana započetih razgovora u Rijeci između Uprave Jadrolinije i načelnika Brižića  vezanih uz iskazano nezadovoljstvo odabirom trajekata na liniji Gaženica – Ošljak – Preko.

Nakon obilaska trajekte luke Preko, David Sopta, prvi čovjek državne brodarske tvrtke, kazao je kako je Jadrolinija na natječaju Agencije za obalni linijski pomorski promet za trajektnu liniju Gaženica – Ošljak – Preko prošla s brodovima Jadran i Sis.

"Mi smo na natječaju ispunili sve zahtjeve agencije upravo s ta dva broda. Naravno da Jadrolinija radi na razvoju i obnovi svoje flote i cilj nam je u budućnosti stariji Sis zamijeniti boljim, bržim i kvalitetnijim brodom, koji će biti ili poput trajekta Jadran ili još bolji. Sve u interesu stanovnika Preka, odnosno otoka Ugljana i Pašmana, ali ove sezone zamjena nekim drugim brodom iz postojeće flote, odnosno dolazak novog broda, jednostavno nije moguć", ustvrdio je Sopta za eZadar.hr

Naglasio je kako se intenzivno radi na tome, stručne službe u Jadroliniji analiziraju tržište rabljenih brodova i vrlo brzo će se, uz suglasnost Nadzornog odbora i vlasnika, krenuti u nabavu tih brodova tako da postoji mogućnost da do sljedeće sezone na liniju Gaženica – Ošljak – Preko stigne novi brod kao zamjena za Sis.

Dodao je i kako brod Dora, koji plovi između Zadra i Preka, sutra izlazi iz remonta pa će i na toj liniji usluga biti kvalitetnija, piše eZadar.hr

"Uza sve primjedbe putnika, želim naglasiti da je Jadrolinija prije svega društveno odgovorna tvrtka i kada putnici i vozila ostanu neukrcani u Gaženici ili Preku, mi u najbržem mogućem roku pošaljemo, mimo plovidbenog reda, novi trajekt", napomenuo je predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta.

Jure Brižić, načelnik Općine Preko, koji je prije dva mjeseca započeo borbu za novi, odnosno kvalitetniji trajekt, ističe da je zadovoljan razvojem situacije i očekuje povoljne i pozitivne rezultate pregovora.

"Drago nam je da je nakon sastanka u Rijeci gospodin Sopta održao obećanje i posjetio nas sa suradnicima na terenu, što je pokazatelj da su nas ozbiljno shvatili, da su i svjesni problema s kojim se suočavamo te da su pokazali volju za njegovim rješavanjem. U razgovoru s Upravom dobili smo informaciju da je Jadrolinija u postupku nabave novih trajekata te da će iduću sezonu na našoj liniji umjesto trajekata Sis i Vladimir Nazor ploviti brod poput Jadrana ili još bolji, kako je i sam naveo gospodin Sopta. Još jednom pokazali smo razumijevanje za probleme Jadrolinije i poteškoće s kojima se susreće Uprava s obzirom na to da je nabava novih brodova postupak koji traje i koji zahtijeva provedbu javne nabave te smo zadovoljni da se naša upornost ipak isplatila i da ćemo u konačnici dobiti jedno kvalitetno i dugoročno rješenje, odnosno trajekt koji će svojim kapacitetima i kvalitetom zadovoljiti potrebe ove linije i dovesti je na razinu koju ona svojim prometom i potrebama i zaslužuje", smatra Brižić.

Jer, cilj nam je, smatra općinski načelnik, da se ova naša linija vrednuje onoliko koliko ustvari i vrijedi i da budemo prepoznati kao kvalitetan partner a sve kako bi naši otočani, a i brojni turisti i posjetitelji, imali bolju uslugu.

"Razvoj pomorske povezanosti znači napredak i razvoj otočnog gospodarstva, turizma i svih sfera života i drago nam je da smo ovim našim postupcima doprinijeli pozitivnim pomacima budućeg napretka i razvoja kako Općine Preko tako i cijeloga otoka Ugljana i Pašmana", napominje Brižić.

hr Tue Jul 16 2019 19:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d1b7f2129111c0eea8b466e/80
Foto: HTZ

Hvar ponovno u elitnom društvu najboljih europskih otoka

Otok Hvar i dalmatinski otoci ponovno su se visoko pozicionirali na listi najboljih otoka u Europi.
Ovoga puta, ugledni američki mjesečni časopis Travel+LeisureHvar i okolne otoke istaknuo je kao jednu od najboljih europskih otočkih destinacija. Hvaru, koji je već niz godina na svjetskoj turističkoj mapi prepoznat kao sjajan odabir za obilaske otoka, popularni island hopping, ovo je još jedna potvrda izvrsnosti destinacije! 

Svake godine, povodom dodjela nagrade „World's Best“ magazina  Travel+Leisure, njihovi čitatelji daju glasove za svoje omiljene destinacije, temeljeći ih na prirodnim i kulturnim atrakcijama, ponuđenim aktivnostima, plažama, hrani, srdačnosti i sveukupnoj vrijednosti. 
 

Hvar se tako pozicionirao na visoko sedmo mjesto najboljih europskih otoka, ispred Mallorce, Sardinije, Malte, Ischie i drugih. Uredništvo magazina Travel+Leisure, koji je, uz National Geographic Traveler i Conde Nast Traveler, jedan od najutjecajnijih časopisa za putovanja na svijetu, odlučilo je na ovu listu staviti 15 otoka, ističući kako je europsku kulturu, povijest i hranu najljepše doživjeti na ovim otocima. Na prvome mjestu, prema glasovima posjetitelja, nalazi se grčki otok Milos!
 

Petar Razović
, direktor Turističke zajednice grada Hvara naglašava kako je: „…i ovoga puta Hvar kao destinacija prepoznat po širini svoje ponude i najvišim turističkim kriterijima koje nudi posjetiteljima!“.

Dodaje kako su turisti iz Sjedinjenih Američkih Država vrlo prisutni u ukupnoj strukturi ostvarenih dolazaka i noćenja. U prvih šest mjeseci 2019. godine, gosti iz SAD-a tako su drugi na listi inozemnih gostija u gradu Hvaru, odmah iza gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva, s gotovo 15 posto u strukturi inozemnih gostiju.
hr Fri Jul 12 2019 19:46:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d28a73429111ce8048b4584/80

Nastavljen rast gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije

Na sjednici Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Split u Brelima predstavljeni rezultati poslovanja županijskog gospodarstva u 2018. godini.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u 2018. godini poslovalo 14.518 poduzetnika, odnosno 11,1% od ukupnog broja poduzetnika u RH, koji su u prošloj godini ostvarili ukupan prihod od 48 milijardi kuna te neto dobit od gotovo 2 milijarde kuna, koja je porasla za 21,4% u odnosu na 2017. godinu.

Podaci su to iz analize gospodarskih kretanja Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini, koju su izradili u HGK – Županijskoj komori Split i koja je predstavljena na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća splitske Komore u hotelu Bluesun Soline u Brelima.

- Većina gospodarskih pokazatelja Županije za prošlu godinu pokazuje rast: broj poduzetnika i broj zaposlenih, ukupan prihod, neto dobit, kao i turistički dolasci i noćenja. Pozitivan je i saldo vanjsko-trgovinske razmjene, koji je iznosio 3,3 milijarde kuna. Ono što je zabrinjavajuće je smanjenje broja investitora na području naše županije u proteklih deset godina, s više od 2.500 investitora u 2009. na 1.300 u 2018. godini, te iskorištenost EU fondova, rekao je predsjednik HGK – ŽK Split, Joze Tomaš.

Naime, s obzirom na iskorištenost EU fondova u 2017. i 2018. godini, iznos ugovorenih sredstava u tom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj županiji bio je 1,7 milijardi kuna čime je ona zauzela 7. mjesto među svim hrvatskim županijama. Međutim, prema kriteriju vrijednosti ugovorenih EU sredstava po stanovniku, koji je važan za procjenu uspješnosti korištenja fondova i njihova doprinosa gospodarskom rastu, Splitsko-dalmatinska županija se nalazi na posljednjem mjestu, sa svega 3.673 kune po stanovniku.

Upravo kako bi se dublje sagledalo pitanje važnosti i iskorištenosti EU fondova, v.d. ravnatelj Javne ustanove RERA S.D. Jozo Sarač je prezentirao značaj EU fondova za gospodarski i društveni razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

- Moramo biti bolji jer imamo veliki prostor za napredak i u javnom i u realnom sektoru. Javni sektor se u posljednje vrijeme budi, tako da će nakon nekih već ugovorenih velikih infrastrukturnih projekata pokazatelji u Splitsko-dalmatinskoj županiji biti puno bolji, istaknuo je Sarač. 

Sjednicom u Brelima HGK – Županijska komora Split je nastavila s praksom održavanja sjednica Gospodarskog vijeća u prostorima članica Vijeća, što je prilika i samim članicama za predstavljanje poslovanja i poslovnih uspjeha. Tako je i u ime domaćina sjednice, izvršni direktor Hotela Brela d.d, Paško Bolanča predstavio važnije projekte i investicije Blue Sun grupe.

Zaključak sa sjednice je da će Gospodarsko vijeće, koje okuplja predstavnike najznačajnijih županijskih tvrtki iz različitih djelatnosti te predstavlja više od 14.500 poslovnih subjekata, u dogledno vrijeme izraditi i mjerodavnim institucijama uputiti prijedlog sa smjernicama za olakšavanje poslovanja i unapređenje županijskog gospodarstva.
hr Fri Jul 12 2019 17:29:18 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .