Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5be3520f0e49382c048b460e/80
Foto: Pixabay

Hrvatska na dnu EU: Hranu plaćamo više od Španjolaca, a imamo duplo manje plaće

Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas, primjerice, čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, odjeća i obuća 15 posto...

Prosječna plaća u Hrvatskoj viša je za čak 40 posto od prosječne plaće u Rumunjskoj. Ipak, kupovna moć rumunjskih građana znatno je veća nego ona hrvatskih građana - Rumunji si, prema podacima Eurostata, mogu priuštiti 10 posto više roba i usluga od onih koje si mogu priuštiti stanovnici Hrvatske.

Razlog je jednostavan: cijene u Hrvatskoj neusporedivo su više nego u Rumunjskoj, ali i mnogim drugim europskim državama, u kojima su i prosječne plaće bitno veće od hrvatskih. Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas, primjerice, čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, odjeća i obuća 15 posto...

No, hrana je jeftinija nego kod nas i u, primjerice, Španjolskoj, u kojoj je prosječna plaća 1749 eura, odnosno dvostruko je viša od one u Hrvatskoj, zatim u Estoniji, u kojoj je prosječna plaća 41 posto viša od hrvatske prosječne plaće, pa Češkoj, Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj i jednako skupa kao u susjednoj Sloveniji, u kojoj prosječna plaća iznosi 1186 eura. 

- Razina cijena u Hrvatskoj je vrlo visoka u odnosu na naša primanja. To se posebno odnosi na cijene hrane, za koju izdvajamo lavovski dio našeg kućnog proračuna, bitno veći nego stanovnici razvijenijih članica EU, ali i na cijenu komunalija, energenata i usluga, koje su kod nas posljednjih godina prilično porasle. Zato Rumunji i s manjim plaćama mogu kupiti više roba i usluga od nas. Ukratko, košarica dobara u Rumunjskoj jeftinija je nego u Hrvatskoj. - objašnjava dr. Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Košarica dobara u Hrvatskoj jednostavno je - skupa. Tako, primjerice, kruh u Hrvatskoj košta 15-ak posto više nego u Nizozemskoj, u kojoj prosječna neto plaća iznosi 2152 eura - dva i pol puta više od one u Hrvatskoj, koja je iznosila 844 eura. U odnosu na prosjek cijena u EU, u Hrvatskoj je od promatranih prehrambenih artikala najjeftinije meso, koje košta 85 posto prosječne cijene u EU. Ta je cijena znatno niža od one u Njemačkoj, Irskoj ili Nizozemskoj, u kojoj je meso 23 posto skuplje odf prosjeka EU, ali meso je tamošnjim građanima, u odnosu na njihova primanja, i dalje bitno priuštivije nego građanima u Hrvatskoj. Naša je cijena također viša od cijene mesa u Estoniji, Poljskoj i Češkoj, državama u kojima je prosječna plaća već nego u Hrvatskoj. - piše Novac.hr.

Poljska je, primjerice, prema prosječnoj neto plaći relativno blizu Hrvatskoj (poljska je plaća viša za 27 eura), no cijene su doista osjetno niže. Dok su cijene prehrambenih artikala u Hrvatskoj na razini od 97 posto prosjeka EU, u Poljskoj te iste cijene iznose tek 69 prosjeka EU. Cijena kruha je, primjerice, na razini 68 posto prosjeka EU, a kruh je u Hrvatskoj tri posto skuplji od tog prosjeka. Voće i povrće, koje je u Hrvatskoj posljednjih godina izrazito skupo, stoji cjenovno na 94 posto prosjeka EU: u Rumunjskoj je cijena voća i povrća na 54 posto prosjeka EU, u Poljskoj na 69 posto, Češkoj na 79 posto, Sloveniji na 89 posto.

Ekonomisti su već upozorili i da su Hrvati u prosjeku znatno zaduženiji od građana drugih novih članica Unije. Uz to, dodaju, plaće u Hrvatskoj posljednjih desetak godina rastu znatno sporijom dinamikom nego u drugim novim članicama. Posljedica toga je i znatno manji raspoloživi dohodak u Hrvatskoj nego u drugim tranzicijskim članicama EU, odnosno manja kupovna moć.

Podsjetimo se, već nekoliko godina kupovna moć građana Hrvatske druga je najlošija u EU: od 2016. godine, kad je Rumunjska pretekla Hrvatsku, samo si Bugari sa svojim primanjima mogu priuštiti manje od stanovnika Hrvatske.

U proteklih deset godina kupovna moć građana Hrvatske rasla je minimalno: narasla je sa 60 posto prosjeka EU u 2008. na 63 posto tijekom 2018. Istodobno, kupovna moć rumunjskih građana narasla je sa 53 posto na 70 posto prosjeka EU, a kupovna moć stanovnika Bugarske - jedinih koji si za sada još mogu priuštiti manje od nas - narasla je sa 45 na 56 posto prosjeka EU. U istom periodu kupovna moć u Latviji narasla je sa 59 na 70 posto, a u Poljskoj - koja je 2008. bila praktički izjednačena s nama - na 77 posto prosjeka EU.

hr Fri Jun 21 2019 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5daac25429111c80bd8b456b/80

Kako se prilagoditi tržištu i odabrati najpovoljniji model ugovora za opskrbu električnom energijom

U HGK u Splitu održana radionica Tržište električne energije za poduzetnike
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore održana je 18. listopada u HGK – Županijskoj komori Split radionica o tržištu električne energije za poduzetnike.

- Cilj je radionice predstaviti poduzetnicima sveobuhvatan prikaz organizacije tržišta električne energije, a ŽK Split organizacijom ovakvih edukacija nastoji u što većoj mjeri informirati svoje članice te na taj način doprinijeti njihovom kvalitetnijem poslovanju“, rekla je pozdravljajući skup Ana Marija Puzić iz ŽK Split.

- Liberalizacija tržišta električne energije u Hrvatskoj donijela je velike promjene koje mnogi poduzetnici, posebno mikro i male tvrtke, ne stignu pratiti, zbog čega često struju plaćaju skuplje nego što moraju. Radom strukovnih udruženja uočen je problem nedovoljnog poznavanja tržišta električne energije, stoga je HGK tijekom listopada organizirala četiri regionalne radionice na ovu temu“, istaknuo je tajnik Udruženja energetike HGK Krešimir Štih.

Predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Boris Makšijan je naglasio kako poduzetnici trebaju biti pametni kupci, ali i mogući proizvođači te iskoristiti zakonski okvir i regulative koje im donosi energetska unija.

- Cilj je energetske unije izjednačavanje i harmonizacija tržišta energije na prostorima država članica EU i postizanje jednakih prava i obveza sudionika tržišta te je u tu svrhu donesena Uredba o upravljanju energetskom unijom koja se primjenjuje na nacionalno zakonodavstvo“, izjavio je Makšijan najavivši i nove izmjene regulative o električnoj energiji u idućoj godini.

U ime Hrvatske energetske regulatorne agencije HERA Mladen Žunec je istaknuo kako ukupna cijena električne energije obuhvaća više neovisnih komponenti, tržišnih i reguliranih, te više nije moguće razmotriti cijenu struje jednako kao prije uvođenja tržišnih odnosa u elektroenergetskom sektoru. HERA je u ožujku ove godine donijela novu Metodologiju za određivanje cijene za zajamčenu opskrbu, koja potiče kupca tj. poduzetnika da sklopi ugovor o opskrbi s jednim opskrbljivačem na tržištu, što bi značilo da može ostvariti povoljniju cijenu struje.

O temeljnim pravilima tržišta govorio je član uprave Hrvatske burze električne energije (CROPEX) Ivica Toljan predstavivši proces trgovanja na hrvatskoj burzi. Uvjete za stjecanje potpore u cijeni struje za pojedine kategorije poduzetnika, odnosno naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije predstavio je Ozren Fućak iz Hrvatskog operatora tržišta energije  (HROTE).

Na radionici  je bilo riječi i o dostupnim modelima za sklapanje ugovora, poticanju energetske učinkovitosti te o modelima za poduzetnike koji su i proizvođači električne energije. Dostupne tržišne modele za krajnje kupce u kategoriji poduzetništva predstavili su opskrbljivači električnom energijom i to Saša Dumanić, HEP Opskrba d.o.o., Radislav Gulam, Elektrodalmacija Split, Damir Šarec, HEP ESCO d.o.o. te Lana Barković i Jurica Gregurić iz RWE Hrvatska d.o.o. Brojni sudionici radionice su tako imali priliku dobiti vrlo konkretne i mjerodavne odgovore na pitanja, što su i iskoristili.
hr Sat Oct 19 2019 09:59:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5842b86c1eea8f07158b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

Vrdoljak u Splitu gradi stanove vrijedne čak 16,4 milijuna kuna

- Pozvao sam ga zbog iskustva, znanja i pameti i nisam se prevario. On je uz prava preuzeo i sve obveze i to mi daje sigurnost. - izjavio je partner Ivana Vrdoljaka, Klement Bašić
Bivši ministar gospodarstva i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i njegov stranački kolega Klement Bašić grade stambenu zgradu nedaleko od splitske plaže Žnjan u kojoj će se prodavati luksuzni stanovi površine od 65 do 137 metara kvadratnih. 

Riječ je o zgradi koja ima 10 stanova, dva poslovna prostora i garažna mjesta. Očekuje se kako bi rokovi biti završeni do kraja Uskrsa. Prema objavljenim oglasima, kvadratura stanova i poslovnih prostora vrijedi oko 16,4 milijuna kuna.

Čelni čovjek HNS-a potvrdio je za 24sata kako stanove prodaju po višoj cijeni od onih na stranicama tvrtke - nešto nižoj od 3000 eura.

- Prodaja ide dobro i mogu reći da ćemo pristojno zaraditi jer smo podigli nivo kvalitete gradnje u Splitu. Ja sam ušao u projekt naknadno, Bašić je već imao zemljište koje je kupljeno od privatnika, a nije bilo nikakvih prenamjena zemljišta - rekao je Vrdoljak koji je kazao kako je dao pozajmicu svom partneru i da mu je vraćena od avansa prodaje stanova na Žnjanu, koju je onda iskoristio za kupnju stana u Zagrebu. 

Partner Klement Bašić otkrio je kako je riječ o iznosu od 450 tisuća kuna. On je potvrdio kako je on osnovao tvrtku Sunčani Žnjan i kupio zemljište, potom je u cijeli posao uključio i Vrdoljaka. 

- Pozvao sam ga zbog iskustva, znanja i pameti i nisam se prevario. On je uz prava preuzeo i sve obveze i to mi daje sigurnost. Ja sam kupio zemljište od prijatelja i odlučio se za stanogradnju jer sam godinama u tom sektoru, a za politiku i nisam više previše zainteresiran. Ja sam od 1986. privatnik i nikada nisam bio na državnim jaslicama, kaže Bašić, piše 24sata. 

hr Sat Oct 19 2019 09:50:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5da9cb9329111ce0ba8b45c4/80

Održan 15. Poduzetnički kafić: Vraća se dignitet strukovnim zanimanjima i obrtništvu

Grad Split u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i UHY Savjetovanjem d.o.o. organizirao je 15. Poduzetnički kafić na temu „Izazovi i prilike - Od naukovanja do poduzetništva“.

U neformalnom druženju uz kavu, gosti predavači bavili su se temom povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada. Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, predstavila je aktualne natječaje iz resornog Ministarstva, a koji imaju za cilj da se neposredno u gospodarstvu osigura usvajanje ključnih vještina i kompetencija u obrtničkim zanimanjima i kvalitetno obrazovan kadar, a kako bi se potaknulo zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu. 

U izlaganju je istaknula kako će Ministarstvo,osim učeničkih stipendija za obrazovanje u obrtničkim zanimanjima, obrtnicima i pravnim osobama sufinancirati 80 posto troškova potrebnih za isplatu naknade za naukovanje učenicima, iznos nagrade mentoru u obrtu ili pravnoj osobi koji podučava učenike te poduprijeti nabavu opreme potrebne za izvođenje naukovanja, do maksimalnog iznosa potpore od 500.000 kuna.

Elida Marković, predsjednica Obrtničke komore Splitsko – dalmatinske županije, izrazila je zadovoljstvo novim zakonom o obrtu koji, smatra, vraća dio ovlasti obrtnicima: 

- Ljudi iz struke koji koriste radnu snagu najbolje znaju koje su manjkavosti na tržištu koje vapi za dobrim zanatlijama. Došlo je do promjene trenda, sve više djece upisuje u strukovna zanimanja, a tome pridonose i stipednije za obrtnička zanimanja, smatra Marković.

Čula su se i iskustva iz prve ruke.

Ljiljana Subašić dvadeset je godina privatni poduzetnik i vlasnica frizerskog obrta: -Protekle godine prvi puta sam se javila na natječaj od ministarstva i, kao svaki obrtnik koji je sve stekao svojim radom, bila sam na skeptična, ali nakon pozitivnog odgovora shvatila sam da se može i preporučila bih svima da se javljaju na ovakve tipove natječaja, podvukla je Subašić, a slična iskustva mogla su se čuti i od drugih poduzetnika koji su istaknuli važnost sustavnog praćenja natječaja.

- Bavim se tehničkim zanimanjem i trebaju mi radnici znalci koje trebam mentorirati dulje od godinu dana, pa sam tako koristio mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Stručno ospobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i Zapošljavanje mlađih od 30 godina, prenio je svoje iskustvo obrtnik Božo Dujmović koji je nakon više od 30 godina rada u privatnom sektoru i puno naučnika koji su prošli kroz njegov obrt, 2018. godine dobio Nagradu ministarstva Šegrt Hlapić te je proglašen najboljim mentorom.

Svi sudionici uspješnog Poduzetničkog kafića složni su u zaključku da se polako vraća dignitet obrtništvu i strukovnom obrazovanju koje privlači sve veći broj mladih, a koji će odmah po završetku školovanja imati posla, što je u konačnici benefit za njih i čitavo društvo.

hr Fri Oct 18 2019 16:26:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/592579ffb9e03e97178b4655/80
Foto: Pixabay

Grad Split još uvijek nema odgovore na primjedbe ugostitelja

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara prije gotovo dva tjedna sastao se s predstavnicima splitskih ugostitelja...

Tom prilikom gradonačelnik i ugostitelji složili su se da je svima prioritet razvoj održivog turizma u gradu Splitu, kao i oko činjenice da je ugostiteljska ponuda važan dio gospodarskog razvoja grada.

Trenutni nacrt Odluke o komunalnom redu ima niz manjkavosti, počevši od toga da skica rasporeda ugostiteljskih objekata i tekstualni opis nisu podudarni, pa sve do činjenice da ugostitelji nisu bili uključeni u dijalog oko donošenja Odluke o komunalnom redu od samog početka. - prenosi N1

Aktualni prijedlog dovodi splitske ugostitelje u pravnu i egzistencijalnu nesigurnost, onemogućuje im planiranje daljnjih investicija i dodatno zapošljavanje ljudi. Trenutno je u Splitu u sektoru ugostiteljstva zaposleno oko tri tisuće ljudi, a grad od splitskih ugostitelja kroz najam i ostala davanja uprihodi milijune kuna.

- Tijekom razdoblja javnog savjetovanja, uputili smo nebrojeno primjedbi, a rasprava je završena prije više od dva mjeseca, točnije 10. kolovoza. Još uvijek ne znamo što će biti s našim objektima, ugovori nam istječu 31. prosinca, što paralizira naše poslovanje i dovodi nas u nemoguću situaciju. 

Ovim putem još jednom pozivamo Grad na nastavak dijaloga i uključivanje strukovne grupacije ugostitelja u donošenje izmjena predloženog dokumenta, a kako je uostalom i zaključeno na sastanku. Jedino što tražimo jest sudjelovanje u procesu donošenja Odluke koja će znatno utjecati na naše obitelji, kao i na obitelji naših zaposlenika. - poručuju splitski ugostitelji.


hr Fri Oct 18 2019 07:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .