Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57485ea5fe96ff1e878b469a/80

Djeca agresivnih roditelja lošija su u školi

Svi roditelji svojoj djeci žele najbolje u životu. Ali novo istraživanje pokazuje da pretjerano agresivni roditelji mogu polučiti suprotan učinak i stvoriti djecu koja lakše 'pucaju' pod pritiskom i ranije napuštaju školu.

Znanstvenici su godinama pratili gotovo 1.500 adolescenata u Marylandu i u studiji pokazali da je veća vjerojatnost da će od školovanja odustati djeca na koje su roditelji redovito vikali ili im prijetili agresivnim kaznama nego njihovih vršnjaci koji nemaju takvo iskustvo, neovisno o ocjenama koje su dobivali.

Također, ta će se djeca vjerojatnije upustiti u rizična ponašanja do sredine srednje škole, poput ranih seksualnih odnosa, tučnjave ili krađe.

Rezultati istraživanja sugeriraju da za odustajanje od školovanja nije toliko kriva škola sama po sebi, već činjenica da će djeca agresivnijih roditelja vjerojatnije staviti svoje 'društvo' na prvo mjesto i upustiti se u aktivnosti u kojima će se kratkoročno osjećati dobro, zanemarujući pritom širu sliku.

- Vjerujemo da je naša studija prva koja koristi dječje životne priče za okvirno istraživanje o tome koliko roditeljstvo utječe na ishod obrazovanja putem odnosa s vršnjacima, seksualnog ponašanja i delikvencije - rekla je autorica studije Rochelle F. Hentges sa Sveučilišta u Pittsburghu. 

Rezultati istraživanja ne znače da se sa sigurnošću može reći da agresivno roditeljstvo dovodi do odustajanja djece od škole, jer, naposlijetku, korelacija nije isto što i uzrok, ali može doprinijeti stvaranju šire slike o tome kako prestrogi roditelji mogu djelovati na odluke svoje djece. 

Znanstvenici su u Marylandu pratili 1482 adolescenata u razdoblju od njihove 12. do 21. godine. Oni su redovito morali ispunjavati upitnik o tome kolika je fizička i verbalna agresija roditelja prema njima, o svojoj interakciji s vršnjacima, jesu li se upuštali u tučnjave ili u seksualne odnose. Na kraju studije podastrli su svoje uspjehe u obrazovanju. 

Analizirajući podatke znanstvenici su otkrili da su se djeca koja su u sedmom razredu bila izložena agresivnom roditeljstvu, koje se definira kao vikanje, udaranje, te iznošenje verbalnih i fizičkih prijetnji, nekoliko godina kasnije više oslanjala na svoje vršnjake i smatrala da su im prijatelji važniji od drugih obaveza, uključujući školske. 

Do trećeg razreda srednje škole, takva su muška djeca bila sklonija delikvenciji, a ženska upuštanju u rane seksualne odnose. 

Na kraju, sva ta ponašanja bila su povezana s niskim obrazovnim uspjesima i rastom vjerojatnosti da će prije odustati od školovanja, neovisno o tome koliko su pametna i koliko su im obrazovani roditelji. 

- Mladi čije potrebe ne ispunjavaju osobe s kojima se primarno vežu, traže potvrdu svojih vrijednosti među vršnjacima. To može donijeti oslanjanje na vršnjake na nezdrav način, odnosno upadanje u loše društvo, nauštrb dugoročnih ciljeva poput obrazovanja - rekla je Hentges. 

Studija je objavljena u časopisu Child Development. 

Facebook komentari

hr Tue Feb 14 2017 15:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Predugo spavanje i sjedenje nezdravo kao pušenje i alkoholiziranje

Rezultati nedavno provedenog istraživanja pokazali su da su predugo spavanje i sjedenje jednako nezdravi poput pušenja i konzumiranja prevelike količine alkohola
Znanstvenici s australskog Instituta Sax proveli su istraživanje u koje su uključili više od 230.000 osoba starijih od 45 godina. Ispitanici su ispunili anketu o svojim nezdravim navikama. Postavljena su im pitanja o tome jesu li pušači, koliko alkohola konzumiraju, vode li računa o zdravoj prehrani, jesu li fizički neaktivni, sjede li predugo na poslu, pred televizorom ili kompjutorom (više od sedam sati) i spavaju li previše (dulje od devet sati).

Trideset posto odgovorilo je pozitivno na dva do tri postavljena pitanja. Nakon šest godina objavljen je podatak da je 16.000 ispitanika umrlo. Ustanovljeno je da je vjerojatnost od preuranjene smrti kod osoba koje se nisu bavile tjelesnom aktivnošću 1,6 puta veća nego kod fizički aktivnih. Fizička aktivnost definirana je kao '150 minuta umjerene ili veće tjelesne aktivnosti tjedno'.

Studija je pokazala da je kombinacija tjelesne neaktivnosti, sjedilačkog načina života i spavanja duljeg od devet sati bila povezana sa smrtnošću većine sudionika istraživanja u jednakom omjeru kao kombinacija pušenja i konzumiranja velike količine alkohola. Fizička neaktivnost bila je usko povezana sa smrtnošću sudionika istraživanja, rekla je glavna autorica studije Melody Ding, profesorica na Odjelu za javno zdravlje Sveučilišta u Sydneyu.

- Posljedice tjelesne neaktivnosti u kombinaciji s dugim spavanjem i razdobljima duljeg sjedenja još su gore. Kombinacija više negativnih navika bez sumnje je opasnija od samo jedne dodala je Ding. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu PLOS Medicine.

Facebook komentari

hr Tue Mar 14 2017 13:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c7cc96b473985ac18b4594/80

Ovo su najopasnije bakterije na svijetu, a antibiotici sve slabiji

WHO je objavila popis od 12 najopasnijih bakterija s namjerom da potakne vlade da one potiču tvrke i institucije na razvoj novih antibiotika - jer su dosadašnji sve nedjelotvorniji

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je popis 12 najopasnijih bakterija, u nastojanju da potakne razvoj novih antibiotika.

- Otpornost na antibiotike je sve veća, a brzo nam ponestaju mogućnosti liječenja - rekla je predstavnica WHO-a zadužena za inovacije Marie-Paule Kieny.

Farmaceutske kompanije ne žele istraživati nove antibiotike zbog rizika da bi mogući novi lijek ubrzo mogao postati neučinkovit.

- Ako to prepustimo samo tržištu, novi antibiotici koji nam hitno trebaju neće biti razvijeni na vrijeme - upozorila je, prenose 24sata.

WHO je poručio da vlade moraju poticati javne institucije i tvrtke da razvijaju nove antibiotike.

WHO-ov popis predvode bakterije koje su otporne na više lijekova i velik su rizik za zdravlje u bolnicama i staračkim domovima.

Tri najopasnije bakterije su Acinetbocater, Pseudomonas i razne vrste Enterobacteriaceae, među kojima E. coli.

Ostale bakterije na popisu sve su otpornije na lijekove. U tu kategoriju spadaju spolno prenosiva gonoreja, trovanje hranom uzrokovano salmonelom te dizenterija uzrokovana shigellom.

Popis su zajedno sastavili WHO i Sveučilište u Tuebingenu u Njemačkoj.


Ovo su tih 12 bakterija:

Prioritet 1 - kritično: 

Acinetobacter baumanniiPseudomonas aeruginosaEnterobacteriaceae

Prioritet 2 - visoko: 

Enterococcus faeciumStaphylococcus aureusHelicobacter pyloriCampylobacter spp.SalmonellaeNeisseria gonorrhoeae

Prioritet 3 - srednje:

Streptococcus pneumoniaeHaemophilus influenzaeShigella spp. 

WHO je podijelio popis u 3 kategorije, a označavaju hitnost za antibioticima koji liječe ove bakterije. Najopasnije su Acinetobacter, Pseudomonas i različite vrste Enterobacteriaceae koje mogu prouzročiti smrtonosne infecije poput upale pluća i sepse. 

Zbog sve manje učinovitosti antibotika stručnjaci se boje da bakterije uskoro neće uopće moći liječiti, ali i da će zbog superbakterija karcinomi postati neizlječivi. 

U WHO-u smatraju da se ovom problemu treba pristupiti s jednakom ozbiljnošću i snagom kao i terorizmu, piše Daily Mail. 

Facebook komentari

hr Tue Mar 14 2017 12:00:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c6d7b5b473989ebf8b45a4/80
Foto: NASA

NASA nahvalila Splićanku: Marina Brozović vodi tim svemirskih detektiva

Prije četiri dana američka svemirska agencija NASA na svojim je službenim stranicama pohvalila hrvatsku znanstvenicu Marinu Brozović, o kojoj je i Wired prošle godine objavio priču
Brozović je spomenuta u kontekstu pronalaska dviju letjelica koje su bile u orbiti Mjeseca. Kako je objašnjeno iz NASA-e, pronalazak starih letjelica i svemirskog smeća težak je zadatak i kad se one nalaze u orbiti Zemlje, a još teži kad je u pitanju orbita Mjeseca. Naime, zbog jakog blještavila Mjeseca optički teleskopi vrlo teško mogu uočiti malene predmete u njegovoj orbiti, piše Jutarnji list.

Problemu su doskočili znanstvenici NASA-inog Jet Propulsion Laboratorija u Pasadeni (Kaliforniji) koji su, koristeći interplanetarni radar, razvili metode promatranja uz pomoć radiovalova koje Mjesečev sjaj ne može zaslijepiti. Osim što olakšava pronalaženje izgubljenih letjelica i smeća, ova nova metoda mogla bi biti korisna u budućim misijama na Mjesec.

- Uz pomoć radara smještenog na Zemlji u Mjesečevoj orbiti identificirali smo NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter [LRO] te Chandrayaan-1 Indijske svemirske agencije. Pronalazak LRO-a bio je relativno jednostavan jer su s nama radili i navigatori s te misije koji su imali precizne podatke u kojem dijelu orbite je lociran. Pronalazak indijskog Chandrayaan-1 satelita je zahtijevao malo više detektivskog rada, budući da je zadnji kontakt s letjelicom bio u kolovozu 2009. godine - rekla je Brozović, voditeljica NASA-inog programa.

Budući da je indijski satelit vrlo malen (riječ je o kocki sa stranama od 1,5 metara), njegov pronalazak je tim impresivniji, piše u tekstu koji je objavila NASA. Iako su se interplanetarni radari i ranije koristila promatranje malih asteroida udaljenih milijunima kilometara od Zemlje, znanstvenici nisu bili sigurni da njime mogu otkriti toliko male objekte na udaljenostima poput one od Zemlje do Mjeseca (384 400 km), čaki i s najmoćnijim radarima na Zemlji. Stoga se indijski satelit Chandrayaan-1 pokazao kao savršen za demonstraciju uspješnosti nove metode.

Marina Brozović (44) je odrasla u Splitu, a u NASA-inom Jet Propulsion Laboratoriju radi već godinama. Kako je sama rekla za Wired, opsesiju Sunčevim sustavom i načinom kako on funkcionira razvila je kao djevojčica gledajući legendarnu seriju Cosmos, Carla Sagana.

U svojem profilu na NASA-i Brozović je istaknula da je kao dijete bila sretna odrastajući u Splitu jer je, između ostalog, zbog relativno malog svjetlosnog zagađenja mogla promatrati zvijezde na čistom noćnom nebu. Prema astronomiji ju je gurnula i njezina majka koja je ponešto znala o svemiru iako nije bila znanstvenica, a čim je bila dovoljno stara Marina se pridružila astronomskom klubu.

Fiziku je diplomirala na PMF-u Zagrebu, svoj je znanstveni put nastavila na prestižnom sveučilištu Duke u SAD-u, a u Jet Propulsion Laboratoriju radi od 2007. godine.

Facebook komentari

hr Mon Mar 13 2017 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bbca45b47398619f8b459e/80
Foto: Pixabay

Mrzite prelazak na ljetno računanje vremena? Niste jedini!

Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi dulje trajanje dana tijekom šest mjeseci od konca ožujka do konca listopada

Pomicanje sata za jedan sat unaprijed tijekom ljetnih mjeseci, uobičajena praksa u Europi i Sjevernoj Americi, može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica, tvrde znanstvenici.

Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi dulje trajanje dana tijekom šest mjeseci od konca ožujka do konca listopada.

Međutim, znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata u nedjelju 26. ožujka vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.

Pritom, neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima.

Prema podacima nedavno objavljenim u jednom psihološkom znanstvenom časopisu, dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto dulje zatvorske kazne, nego u tjednu prije ili u tjednu poslije.

Znanstvenici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.

- Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak. - istaknuo je Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.

Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.

No, studije su dosad uglavnom pokazale da promjena računanja vremena ne donosi i značajnije uštede električne energije.

Ukidanje ljetnog računanja vremena - odnosno ukidanje povratka na zimsko računanje - u Sjedinjenim je Državama moguće jedino zakonodavnom odlukom američkog Kongresa. Savezne države nisu dužne prijeći na ljetno računanje vremena, ali su obavezne od studenoga do ožujka prakticirati standardno, zimsko računanje vremena.

Zakonodavci u nekim saveznim državama već su pokušavali progurati zakone kako bi se ljetno računanje vremena posve ukinulo, no dosad je to uspjelo jedino Arizoni i Havajima.

Facebook komentari

hr Sun Mar 12 2017 09:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .