Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a01c018b9e03e549f8b4590/80

Mediji u 2017: Odbijeno preuzimanje Nove TV, odgođena nacionalna strategija

Odbijena ponuda američkog fonda KKR za preuzimanje Nove TV, daljnji pad gledanosti Hrvatske radiotelevizije (HRT), uvođenje digitalnog radija i novo odgađanje donošenja dugoočekivane Medijske strategije, najvažniji su događaji u hrvatskim medijima tijekom 2017.

Odlukom Vijeća za elektroničke medije (VEM) koju je kasnija potvrdila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u studenome je odbačena ponuda tvrtke Slovenia Broadband u sklopu KKR-a za preuzimanje Nove TV s obrazloženjem da ne postoje zakonski uvjeti za stjecanje 100 posto dionica zbog nedopuštenosti medijske koncentracije u smislu Zakona o elektroničkim medijima.

Tom odlukom hrvatskih regulatornih tijela odgođeno je najavljeno preuzimanje Nove TV kojom je moćna američka investicijska kompanija, koja se navodi i kao vlasnik N1 televizije, htjela završiti konačno preuzimanje medijskih operacija u Hrvatskoj i Sloveniji dosadašnjeg vlasnika Nove TV - korporacije CME, vrijednih oko 230 milijuna eura.

Iako se na temelju priopćenja tvrtke u sklopu KKR-a u listopadu činilo da je preuzimanje Nove TV i najavljeno širenje programa i produkcije te televizije gotova stvar, navodilo se i kako je ta ''transakcija podložna odgovarajućim regulatornim odobrenjima''.  

Investitori ne odustaju

No, to je medijsko preuzimanje, najvažnije u Hrvatskoj proteklog desetljeća, ''zapelo'' na odluci VEM-a koji je utvrdio da je tvrtka u sklopu KKR-a, preko koje je trebalo biti provedeno preuzimanje, ujedno i mrežni operator te da prema postojećom zakonu ''operator koji obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa ne može biti nakladnik televizije''. Tu je odluku kasnije potvrdila i AZTN, a predstavnici KKR-a najavili su kako će angažirati pravne stručnjake koji će ''ocijeniti je li odluka u skladu s europskim načelom vladavine prava i je li lokalno pravo primijenjeno na nediskriminirajući način''.

Nakon toga, čelnici KKR-a najavili su da ne odustaju od  preuzimanja Nove TV i krajem prosinca jedan od njihovih direktora posjetio je  Zagreb gdje se konzultirao s pravnim stručnjacima i najavio intenzivnije lobiranje za ostvarenje njihova cilja. U sklopu toga, najavljeno je i moguće angažiranje dodatnih lobista i PR stručnjaka, a vrijedno je istaknuti i kako je PR agencija Krešimira Macana, novog savjetnika za medije premijera Andreja Plenkovića, dosad vodila odnose s medijima u ime KKR-a, odnosno njihove medijske tvrtke United Group.

I dok se nastavlja proces preuzimanja Nove TV – najgledanije i najutjecajnije komercijalne televizije u Hrvatskoj, HRT je kao javna radiotelevizija tijekom 2017. nastavila bilježiti pad gledanosti.  

HRT gubi od komercijalnih televizija

Jesenska programska shema, kao posljednji 'programski paket' HRT-a predstavljen s domaćim sadržajem kao glavnim adutom u udarnim terminima nije, prema ocjeni stručnjaka i Programskog vijeća HRT-a, zadovoljila kvalitetom sadržaja, ali ni gledanošću programa.

Konkretno, prema istraživanju AGB Nielsena, tijekom listopada prvi je televizijski program HRT-a – HTV1 imao 15,94 posto gledanosti (share), dok je istovremeno Nova TV imala 26,35 posto. Svi televizijski programi HRT imali su oko 27 posto gledanosti, ali programi Nove TV oko 31,5 posto i RTL-a oko 22 posto.

'Ova je programska shema pripremljena s dosad najmanjim proračunom', rekao je v.d glavnog urednika HTV1 Bruno Kovačević predstavljajući jesensku shemu javne radiotelevizije s koje, unatoč obećanjima, ni ove godine nisu predstavili  dugonajavljivanu tzv. generičku programsku shemu - dugoročni plan koji bi definirao ciljeve i sadržaje programa javne radiotelevizije u idućih pet godina.

Istaknuti dosad najmanji proračun HRT-a za program potvrđen je i nedavnim gubitkom prijenosa utakmice hrvatske nogometne reprezentacije za EP 2020. jer je ponuda Sport Kluba bila značajno veća, što HRT nije mogao ''pokriti''.

HRT 5 - program za dijasporu

No, iako nema za nogomet, HRT je na kraju godina najavio kako 1. siječnja 2018. pokreće HRT5 – program za dijasporu i to na temelju Ugovora HRT-a i Vlade potpisanog krajem rujna, kojim se utvrđuju misija i programske obveze javnoga medijskog servisa te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje koji će vrijediti od 1. siječnja 2018. do kraja 2022.

''Međunarodni televizijski programski kanal strukturiran je šire od zakonske obaveze informiranja pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te, osim informativnih, obuhvaća obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje. Interes Sabora i Vlade RH te HRT-a za emitiranje takvog programa regulira se ovim Ugovorom prema kojem se iz državnog proračuna RH izdvajaju sredstva za proizvodnju i emitiranje tog programa'', ističe se u ugovoru.

Osim toga, ove je godine HRT napokon dobio stabilno vodstvo jer je nakon prošlogodišnje izmjene trojice ravnatelja i vršitelja te dužnosti, na čelo javne radiotelevizije u petogodišnjem mandatu izabran Kazimir Bačić.

Seljenje emisija, povlačenje otkaza

No, s druge strane, javnu radioteleviziju i tijekom 2017. potresali su brojni skandali vezani uz programske propuste, ''preseljenja'' emisija na manje gledane programe, kao i ukidanje nekih emisija – posebno ''Hrvatske uživo''. I ove su godine čelnici javne radiotelevizije najavljivali  uručivanje izvanrednih otkaza nekim novinarima zbog navodnog kršenja etičkog kodeksa u javnim istupima ili komentarima, kao primjerice Maji Sever i Miloradu Šikanjiću, da bi nakon pritiska javnosti ili naknadnog utvrđivanja okolnosti tih ''slučajeva'' ipak odustali.

Proteklu 2017. obilježila je i tehnološka novost u emitiranju radijskog programa. Krajem studenoga u objektu Odašiljača i veza (OiV) na Sljemenu startalo je prvo probno emitiranje digitalnog radija u Hrvatskoj preko kojeg novi radijski signal sad može primati više od dva milijuna slušatelja 16 radijskih postaja na području Zagreba i osam županija sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske.

Nova digitalna platforma omogućit će slušanje radija bez smetnji i veći broj programa, kao i niz ostalih pratećih usluga – uključivši i  tekstualni i grafički prikaz vijesti i prognoze vremena. Naglašeno je i kako će se radijskim postajama omogućiti dopiranje do većeg broja slušatelja nego što je to bilo moguće putem dosadašnjih FM platformi.

Tiskanim medijima pada prodaja i naklada

S druge strane, tijekom 2017. nastavljeni su negativni trendovi tiskanih medija - u padu prodaje, oglašavanju i tiskane naklade s time da se u dvoboju najjačih izdavačkih kuća – Styrije i Hanza Medije potvrdila prošlogodišnja situacija – na tržištu dnevnih listova po prodaji je i dalje najjača Styria, dok Hanza Media i dalje prednjači na tržištu oglašavanja u dnevnim novinama.

Zaključno, iako je donošenje Medijske strategije Republike Hrvatske ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila još na početku ove godine, na kraju 2017. ni u najosnovnijim naznakama nije bio predstavljen taj ključni dokument kojim bi se odredio novi zakonodavni okvir prema komercijalnim i neprofitnim medijima, uključivši i tipove potpore te načine financiranja medija, uključivši i javnu radioteleviziju. Iako se ministrica Obuljen Koržinek na 10. Danima elektroničkih medija održanima krajem studenoga složila s većinom sugovornika da je trenutačni medijski zakonski okvir ''potpuno zastario i neadekvatan'', donošenje Medijske strategije RH, ali i novog Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima odgođeno je do kraja 2018.

hr Mon Jan 01 2018 10:58:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0e8a430e4938c0438b4569/80

U dvije godine 4.500 novih projekata i gotovo 8 milijardi kuna potpora

Potpore i zajmovi za poljoprivredu, generacijsku obnovu, bolje životne i radne uvjete u ruralnom području

Sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj Ministarstvo poljoprivrede potiče proizvodnju, preradu te razvoj lokalne infrastrukture s ciljem stvaranja hrvatskog ruralnog područja poželjnim mjestom za život. U posljednje dvije godine ugovoreno je više od 4.500 novih investicijskih projekata u poljoprivredi te poljoprivrednicima isplaćeno 7,9 milijardi kuna potpora, kojima se grade farme, podižu novi trajni nasadi i kupuje mehanizacija.

Potpore iz Programa ruralnog razvoja vode prema jačanju konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije. Kako bi se unaprijedili životni i radni uvjeti  u ruralnom području potpore su išle i u smjeru financiranja lokalne infrastrukture. Financira se izgradnju i opremanja 57 dječjih vrtića, 30 vatrogasnih i društvenih domova, uređenja 13 lokalnih javnih površina, a u šest županija na 3.763 hektara gradi se infrastruktura javnog navodnjavanja vrijedna 360 milijuna kuna. Od raspoloživih 18,1 milijardi kuna Programa ruralnog razvoja, do sada je 85% sedmogodišnjeg iznosa stavljeno na raspolaganje kroz natječaje, od toga je ugovoreno gotovo 65%, a isplaćeno više od 27% ukupne alokacije.

Od ukupno ugovorenih investicija iz Programa ruralnog razvoja u iznosu od 9,6 milijardi kuna, najveći postotak (preko 35%), odnosno 3,44 milijarde kuna, odnosi se na mjeru 4, odnosno na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava i ulaganja u fizičku imovinu. Čak 95% sredstava ugovorenih za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva dodijeljeno je u posljednje dvije godine.

Generacijska obnova hrvatskog sela potiče se potporama za mlade poljoprivrednike. U tu svrhu isplaćeno je 146 milijuna kuna na račune preko 600 mladih poljoprivrednika, koji tim novcem podižu nasade, grade i opremaju prostore za prodaju svojih proizvoda, kupuju poljoprivredno zemljište, domaće životinje, sjeme i sadni materijal te poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. U posljednje dvije godine ekološka poljoprivreda bilježi uzlazni trend. Za prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju i njeno održavanje isplaćeno je 372 milijuna kuna.

Poljoprivrednicima su za investicije na raspolaganju zajmovi s kamatnim stopama 0,5% i 1%, a za sektor mljekarstva čak 0,1%, što su znatno povoljnijim uvjetima od onih koji nudi bankarski sektor. Zajmove poljoprivrednici mogu koristiti za kupnju životinja, jednogodišnjeg bilje, opreme, obrtna sredstava, a za sve to osigurano je pola milijarde kuna iz Programa ruralnog razvoja RH.

Kroz Program ruralnog razvoja omogućeno je sufinanciranje premija osiguranja našim poljoprivrednicima. Država pokriva 70% premije, dok poljoprivrednik plaća samo 30%. Rezultat mjere je rast broja ugovorenih polica osiguranja s 18.526 iz 2017. godine na 34.717, što je povećanje od 87% u odnosu na prošlu godinu.

Za dobrobit životinja, bolju hranidbu, smještaj i ispašu životinja na farmama uzgajivači goveda, svinja i peradi od ove godine mogu dobiti dodatni novac.

U posljednje dvije godine provedbe Programa ruralnog razvoja ostvaren je zavidan napredak u ugovaranju i provedbi, a o uspješnoj dinamici svjedoči i činjenica da je već sredinom 2018. premašen cilj za povlačenje sredstava za 2018. (ostvareno je 137% cilja za 2018.) te je postignuto već preko 64% cilja za kraj 2019. godine.


hr Mon Dec 10 2018 16:47:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/542aa0ff1899423b2a000028/80

Zabrinjavajući podaci: U Hrvatskoj je 20 posto građana u riziku od siromaštva!

Više od 7 posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u ovim, najhladnijim mjesecima

Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, a ove godine posvećen je 70. obljetnici usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Riječ je o dokumentu koji predstavlja civilizacijski iskorak, jer su njime brojne države, okupljene u UN, odlučile spriječiti ponavljanje strahota Drugog svjetskog rata, koji je pokazao što je čovjek spreman učiniti čovjeku, pišu Vijesti.hr.

Prema Općoj deklaraciji, ljudska prava temelj su slobode i pravde u svijetu, kao i put prema slobodi od straha i od neimaštine. Naime, upravo je siromaštvo veliki neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji, jer često znači život u potpuno neadekvatnim uvjetima, društvenoj izolaciji, a može imati brojne posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tržištu rada, kao i dovesti do beskućništva.

Kako upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović, prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je 20 posto građana u riziku od siromaštva, a u toj situaciji je i više od 28 posto starijih osoba.

Također, više od 7 posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u ovim, najhladnijim mjesecima. Nažalost, prijedlog pučke pravobraniteljice Lore Vidović da se smanji PDV na drva za ogrjev, toplinsku energiju i plin, kao što je to slučaj s električnom energijom, nije uvažen, uz obrazloženje kako bi se time stvorio dodatan negativan utjecaj na prihode državnog proračuna.

"Ovakve odluke ne ohrabruju jer je stav države prema ljudskim pravima vidljiv, između ostalog, i u raspodjeli sredstava za najpotrebitije. Hrvatska se u Ustavu odredila kao socijalna država, a ratifikacijom Pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 1991., obvezala se, između ostalog, i na zaštitu prava na pravedne i povoljne radne uvjete, prava na socijalnu sigurnost i prava na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja. Međutim, iako je to trebala učiniti još 2006., Hrvatska još uvijek Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava UN-a nije dostavila Drugo periodično izvješće o provedbi obveza iz ovog Pakta", kaže Vidović.

Također, iako je gospodarstvo u porastu, rastu i pokazatelji siromaštva, i puno je prostora za jačanje socijalne sigurnosti građana.

"Tako je, između ostalog, potrebno povećati iznose naknada i dostupnost socijalnih usluga u svim dijelovima zemlje, a velika je odgovornost i na gradovima i općinama, koji ne ispunjavaju uvijek zakonske obveze, pa tako, primjerice, ne isplaćuju svi troškove stanovanja", ističe.

"Zabrinjava i što građani često nisu upoznati sa svojim pravima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlučuju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da će time išta dobro postići, boje se troškova ili nečije osvete. No, potrebno je podsjetiti kako je društvo snažno onoliko koliko su snažni njegovi najranjiviji članovi, a upravo nas Opća deklaracija ohrabruje ne samo da tražimo zaštitu vlastitih ljudskih prava, već i podižemo glas za prava drugih, čak i ako se međusobno ne razumijemo i ne slažemo. Jer kada su ljudska prava ugrožena jednoj osobi, ugrožena su svima.

Međunarodni dan ljudskih prava pravobraniteljica će ove godine obilježiti u Rijeci, Osijeku i Splitu, organiziranjem rasprava o načinima jačanja zaštite radnika, osoba lišenih slobode te sustava besplatne pravne pomoći. Ove teme bit će među onima o kojima će pravobraniteljica izvijestiti Hrvatski sabor i javnost u Izvješću za 2018. godinu do kraja ožujka, a koji je već u pripremi", poručuje Lora Vidović.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0e71290e4938f8428b4587/80

Danijela Martinović: “Moja priča u niti jednom se trenutku ne dotiče nauka Crkve i vjere“

Nakon što su se zadarski franjevci ogradili od Danijelinog predavanja i javnosti se obratili priopćenjem u kojem ističu kako je oni nisu pozvali da održi predavanje, već je to učinila jedna obitelj, priopćenjem se oglasila i Danijela.

- Ponukana natpisima pojedinih medija u kojima se na pogrešan način interpretira moje izlaganje održano u Zadru prije nekoliko dana osjećam potrebu napisati nekoliko riječi pojašnjenja.

Prije nešto više od godinu upoznala sam obitelj Blaslov koja je organizirala predivan humanitarni koncert u Zadru. Nakana koncerta bila je prikupiti sredstva za pomoć radu udruzi Hrvatska udruga leukemije i limfoma Zadar. Gospođa Blaslov mi tom prilikom rekla da je u mojoj knjizi poezije otkrila jednu molitvu koju je jako zavoljela i koju je počela poklanjati prijateljima kao poklon. Molitva je otišla sve do daleke Australije. Ponukana tom nenadanom plimom ljubavi koja se dogodila oko molitve pozvala me na izlaganje u mali prostor u sklopu crkve Sv. Frane u Zadru, gdje inače dolaze različiti ljudi pričati o različitim temama koje motiviraju, ohrabruju i inspiriraju. Izlaganje smo nazvali Putevima jedne molitve.

Moje namjere su iskrene i poštene, svojom pričom i iskustvom želim inspirirati druge i drago mi je ukoliko u tome uspijevam. Žao mi je ukoliko sam nekoga time povrijedila. To mi niti najmanje nije bila namjera. Osobito time nisam željela povrijediti uzorite Franjevce iz samostana Sv. Frane u Zadru niti predstavnike Crkve. Moja priča u niti jednom se trenutku ne dotiče nauka Crkve i vjere. Voljela bih da su svi tako čuli moju priču.

Odrasala sam i odgajana u katoličkom duhu i to je nepromjeniva činjenica koja nikada i ničim  nije  dovedena u pitanje. Moja istinska namjera je jedino širenje ljubavi i to ću nastaviti raditi svim onim što ja jesam; pjevanjem, pisanjem, čitavim svojim postojanjem.

I za kraj uz najiskrenije čestitke za nadolazeće božićne blagdane poklanjam vam skroman poklon iz svog srca, moju molitvu, a onima koji u njoj nalaze bilo što sporno unaprijed se ispričavam.“

Moja molitva

Bože daj mi svoj dlan onda kada je najpotrebnije

Budi uz mene da ne pokleknem od straha i ponesem se

Kao životni dezerter

Daj mi hrabrosti da

Tamo gdje vlada nemir budem mir

Tamo gdje je tama budem svjetlo

Tamo gdje je buka ogovaranja budem tišina prihvaćanja

Tamo gdje je nasilje budem štit

Tamo gdje je bolni tajac budem nestvarna melodija

Ali uvijek i svugdje daj mi tajnu moć da budem

Ljubav

Ljubav

Ljubav

hr Mon Dec 10 2018 14:59:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f88d1eb9e03ef0988b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Opomena za profesora iz Čakovca: 'Dobio je žuti karton. Ukoliko bi se ponovilo, mogao bi dobiti otkaz'

Škola je propustila poduzeti sve mjere kako bi se eventualno spriječila situacija do koje je došlo

Profesor iz Tehničke škole u Čakovcu Franjo Dragičević dobio je opomenu pred otkaz zbog toga što se fizički sukobio s učenicima, potvrđeno je na konferenciji za medije u Ministarstvu obrazovanja. 

- Škola nije iskoristila sve mogućnosti koje je mogla provesti unutar ovlasti niti je kontinuirano provodila mjere koje je Ministarstvo propisalo. Ravnatelj je nastavniku izrekao mjeru. Ukoliko bi se incident ponavljao, nastavnik bi mogao dobiti otkaz", rečeno je u Ministarstvu. 

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak potvrdila je da profesor i dalje radi te da je na neki način dobio "žuti karton". Kao olakotna okolnost, profesoru Dragičeviću uzeto je to što mu je dosadašnja krarijera, a ima samo godinu dana do mirovine, besprijekorna. Očito je zakazala i škola jer je profesor nekoliko puta upozoravao nadležne na ono s čime se susreće na nastavi. 

Rekla je da se i sama osobno susretala sa sličnim slučajevima.

- Nasilje nikada nije dobar odgovor na nasilje. Ova situacija zahtjeva sveobuhvatne mjere. Pokrenut ću nacionalni akcijski plan za prevnciju nasilja u školama na razini Hrvatske", istaknula je, piše vijesti.hr

hr Mon Dec 10 2018 14:45:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .