Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a01c018b9e03e549f8b4590/80

Mediji u 2017: Odbijeno preuzimanje Nove TV, odgođena nacionalna strategija

Odbijena ponuda američkog fonda KKR za preuzimanje Nove TV, daljnji pad gledanosti Hrvatske radiotelevizije (HRT), uvođenje digitalnog radija i novo odgađanje donošenja dugoočekivane Medijske strategije, najvažniji su događaji u hrvatskim medijima tijekom 2017.

Odlukom Vijeća za elektroničke medije (VEM) koju je kasnija potvrdila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u studenome je odbačena ponuda tvrtke Slovenia Broadband u sklopu KKR-a za preuzimanje Nove TV s obrazloženjem da ne postoje zakonski uvjeti za stjecanje 100 posto dionica zbog nedopuštenosti medijske koncentracije u smislu Zakona o elektroničkim medijima.

Tom odlukom hrvatskih regulatornih tijela odgođeno je najavljeno preuzimanje Nove TV kojom je moćna američka investicijska kompanija, koja se navodi i kao vlasnik N1 televizije, htjela završiti konačno preuzimanje medijskih operacija u Hrvatskoj i Sloveniji dosadašnjeg vlasnika Nove TV - korporacije CME, vrijednih oko 230 milijuna eura.

Iako se na temelju priopćenja tvrtke u sklopu KKR-a u listopadu činilo da je preuzimanje Nove TV i najavljeno širenje programa i produkcije te televizije gotova stvar, navodilo se i kako je ta ''transakcija podložna odgovarajućim regulatornim odobrenjima''.  

Investitori ne odustaju

No, to je medijsko preuzimanje, najvažnije u Hrvatskoj proteklog desetljeća, ''zapelo'' na odluci VEM-a koji je utvrdio da je tvrtka u sklopu KKR-a, preko koje je trebalo biti provedeno preuzimanje, ujedno i mrežni operator te da prema postojećom zakonu ''operator koji obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa ne može biti nakladnik televizije''. Tu je odluku kasnije potvrdila i AZTN, a predstavnici KKR-a najavili su kako će angažirati pravne stručnjake koji će ''ocijeniti je li odluka u skladu s europskim načelom vladavine prava i je li lokalno pravo primijenjeno na nediskriminirajući način''.

Nakon toga, čelnici KKR-a najavili su da ne odustaju od  preuzimanja Nove TV i krajem prosinca jedan od njihovih direktora posjetio je  Zagreb gdje se konzultirao s pravnim stručnjacima i najavio intenzivnije lobiranje za ostvarenje njihova cilja. U sklopu toga, najavljeno je i moguće angažiranje dodatnih lobista i PR stručnjaka, a vrijedno je istaknuti i kako je PR agencija Krešimira Macana, novog savjetnika za medije premijera Andreja Plenkovića, dosad vodila odnose s medijima u ime KKR-a, odnosno njihove medijske tvrtke United Group.

I dok se nastavlja proces preuzimanja Nove TV – najgledanije i najutjecajnije komercijalne televizije u Hrvatskoj, HRT je kao javna radiotelevizija tijekom 2017. nastavila bilježiti pad gledanosti.  

HRT gubi od komercijalnih televizija

Jesenska programska shema, kao posljednji 'programski paket' HRT-a predstavljen s domaćim sadržajem kao glavnim adutom u udarnim terminima nije, prema ocjeni stručnjaka i Programskog vijeća HRT-a, zadovoljila kvalitetom sadržaja, ali ni gledanošću programa.

Konkretno, prema istraživanju AGB Nielsena, tijekom listopada prvi je televizijski program HRT-a – HTV1 imao 15,94 posto gledanosti (share), dok je istovremeno Nova TV imala 26,35 posto. Svi televizijski programi HRT imali su oko 27 posto gledanosti, ali programi Nove TV oko 31,5 posto i RTL-a oko 22 posto.

'Ova je programska shema pripremljena s dosad najmanjim proračunom', rekao je v.d glavnog urednika HTV1 Bruno Kovačević predstavljajući jesensku shemu javne radiotelevizije s koje, unatoč obećanjima, ni ove godine nisu predstavili  dugonajavljivanu tzv. generičku programsku shemu - dugoročni plan koji bi definirao ciljeve i sadržaje programa javne radiotelevizije u idućih pet godina.

Istaknuti dosad najmanji proračun HRT-a za program potvrđen je i nedavnim gubitkom prijenosa utakmice hrvatske nogometne reprezentacije za EP 2020. jer je ponuda Sport Kluba bila značajno veća, što HRT nije mogao ''pokriti''.

HRT 5 - program za dijasporu

No, iako nema za nogomet, HRT je na kraju godina najavio kako 1. siječnja 2018. pokreće HRT5 – program za dijasporu i to na temelju Ugovora HRT-a i Vlade potpisanog krajem rujna, kojim se utvrđuju misija i programske obveze javnoga medijskog servisa te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje koji će vrijediti od 1. siječnja 2018. do kraja 2022.

''Međunarodni televizijski programski kanal strukturiran je šire od zakonske obaveze informiranja pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te, osim informativnih, obuhvaća obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje. Interes Sabora i Vlade RH te HRT-a za emitiranje takvog programa regulira se ovim Ugovorom prema kojem se iz državnog proračuna RH izdvajaju sredstva za proizvodnju i emitiranje tog programa'', ističe se u ugovoru.

Osim toga, ove je godine HRT napokon dobio stabilno vodstvo jer je nakon prošlogodišnje izmjene trojice ravnatelja i vršitelja te dužnosti, na čelo javne radiotelevizije u petogodišnjem mandatu izabran Kazimir Bačić.

Seljenje emisija, povlačenje otkaza

No, s druge strane, javnu radioteleviziju i tijekom 2017. potresali su brojni skandali vezani uz programske propuste, ''preseljenja'' emisija na manje gledane programe, kao i ukidanje nekih emisija – posebno ''Hrvatske uživo''. I ove su godine čelnici javne radiotelevizije najavljivali  uručivanje izvanrednih otkaza nekim novinarima zbog navodnog kršenja etičkog kodeksa u javnim istupima ili komentarima, kao primjerice Maji Sever i Miloradu Šikanjiću, da bi nakon pritiska javnosti ili naknadnog utvrđivanja okolnosti tih ''slučajeva'' ipak odustali.

Proteklu 2017. obilježila je i tehnološka novost u emitiranju radijskog programa. Krajem studenoga u objektu Odašiljača i veza (OiV) na Sljemenu startalo je prvo probno emitiranje digitalnog radija u Hrvatskoj preko kojeg novi radijski signal sad može primati više od dva milijuna slušatelja 16 radijskih postaja na području Zagreba i osam županija sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske.

Nova digitalna platforma omogućit će slušanje radija bez smetnji i veći broj programa, kao i niz ostalih pratećih usluga – uključivši i  tekstualni i grafički prikaz vijesti i prognoze vremena. Naglašeno je i kako će se radijskim postajama omogućiti dopiranje do većeg broja slušatelja nego što je to bilo moguće putem dosadašnjih FM platformi.

Tiskanim medijima pada prodaja i naklada

S druge strane, tijekom 2017. nastavljeni su negativni trendovi tiskanih medija - u padu prodaje, oglašavanju i tiskane naklade s time da se u dvoboju najjačih izdavačkih kuća – Styrije i Hanza Medije potvrdila prošlogodišnja situacija – na tržištu dnevnih listova po prodaji je i dalje najjača Styria, dok Hanza Media i dalje prednjači na tržištu oglašavanja u dnevnim novinama.

Zaključno, iako je donošenje Medijske strategije Republike Hrvatske ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila još na početku ove godine, na kraju 2017. ni u najosnovnijim naznakama nije bio predstavljen taj ključni dokument kojim bi se odredio novi zakonodavni okvir prema komercijalnim i neprofitnim medijima, uključivši i tipove potpore te načine financiranja medija, uključivši i javnu radioteleviziju. Iako se ministrica Obuljen Koržinek na 10. Danima elektroničkih medija održanima krajem studenoga složila s većinom sugovornika da je trenutačni medijski zakonski okvir ''potpuno zastario i neadekvatan'', donošenje Medijske strategije RH, ali i novog Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima odgođeno je do kraja 2018.

Facebook komentari

hr Mon Jan 01 2018 10:58:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fb4e1eea8f46eb8b45ec/80
Foto: Zastita.info

U mirovinu zbog otpremnine želi 1700 policajaca

Pozitivno je riješeno 36 zahtjeva, a 7000 ih ima potrebne uvjete
Nakon što je zbog kroničnog manjka novca u državnoj blagajni sedam godina bila tek mrtvo slovo na papiru, odredba iz Zakona o policiji o pravu policajaca na isplatu otpremnina zaživjela je s prvim danom 2018. godine. - piše Večernji 

To znači da umjesto tri proračunske osnovice - kao što je to dosad bilo pravilo - policajci koji odlaze u invalidsku mirovinu dobivaju 12 prosječnih plaća, za odlazak u starosnu mirovinu otpremnina iznosi deset prosječnih plaća, a oni koji se odluče otići u prijevremenu starosnu mirovinu imaju pravo na prosječnu plaću uvećanu šest puta. Tako bi policijske otpremnine iznosile između 50 i 70 tisuća kuna.

Benificirani staž

Ministarstvo unutarnjih poslova dosad je pozitivno riješilo 36 zahtjeva. No, koliko ih je točno podneseno ne navodi se. Neslužbeno se spominje da su dosad zaprimili već oko 1700 zahtjeva policajaca koji žele ići u mirovinu. Prije nešto više od godinu dana tadašnji ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić (koji je poput svojih prethodnika bio tražio da se opet odgodi isplata otpremnina policajcima) iznio je podatak da u policijskom sustavu ima oko 7000 policajaca koji imaju uvjete za odlazak u mirovinu. Naime, policijski je radni staž beneficiran, a oni koji su bili u Domovinskom ratu za svaku godinu na bojištu dobivaju još godinu staža.

Poučeni dugogodišnjim odgađanjem primjene odredbe o otpremninama, za pretpostaviti je da je tolika navala među policajcima nastala zato što strahuju da bi odredba mogla biti kratkog daha, iako za to - barem zasad - nema baš nikakvih naznaka. Nema baš nikakve šanse da svi zahtjevi budu pozitivno riješeni. Sve kad bi i bilo novca, toliki bi odljev ozbiljno urušio funkcioniranje sustava.

Pretpostavlja se da će godišnje u mirovinu biti “pušteno” između 250 i 400 policajaca, kao i dosad. Postoji mogućnost da se taj broj poveća jedino ako se rebalansom proračuna uspiju namaknuti dodatna sredstva za otpremnine policajaca. Navodno će se o zahtjevima za otpremnine odlučivati kvartalno, kako ne bi odmah na početku godine bila potrošena sva sredstva.

 Diskrecijsko je pravo ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da odluči čiji će zahtjev biti, a čiji neće biti potpisan. – Načelnici policijskih uprava dostavljaju zahtjeve policijskih službenika, uz obrazloženo mišljenje, Ministarstvu u sjedištu. Svi se zahtjevi razmatraju te ministar unutarnjih poslova, sukladno potrebama službe, donosi rješenja o prestanku službe radi ostvarivanja prava na mirovinu”, objašnjavaju nam u MUP-u proceduru odlaska u mirovinu.

– Ministarstvo treba osigurati sredstva za otpremnine onolikom broju policijskih službenika koliko ih je u prosjeku odlazilo u posljednjih deset godina. Tako bi se izbjegle špekulacije da će se provoditi restrikcije broja odlazaka – kaže predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. Cijeli članak pogledajte ovdje.


Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 20:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f9f52b9e03e8d508b4589/80
Foto: Dnevnik.hr

Kupili kuću na Viru i zbog duga bivšeg vlasnika država ih je deložirala: “Gotov je naš hrvatski san”

Erna i Ernst Schumacher deložirani su u srijedu iz kuće na Viru koju su kupili još 2006. godine za 47 tisuća eura, no zbog duga bivšeg vlasnika i hrvatskog pravosuđa iz nje su sudski istjerani. Kuća je pripala Branimiru Petraviću koji ju je na dražbi kupio za 10 tisuća eura

- Naš hrvatski san je gotov. Boli me, ali nisam ni na koga ljuta. Ali sam tužna što je sve ovako završilo. - rekla je Erna Schumacher, Njemica koja je zajedno sa suprugom Ernstom jutros deložirana iz kuće na Viru. - piše Dnevnik.hr

Riječ je o kući koju su Schumacheri kupili još 2006. godine od Josipa Gržete, platili mu traženih 47 tisuća eura i preko odvjetnika pokrenuli postupak legalizacije. I taman kad su kućicu od 50-ak četvornih metara uspjeli legalizirati i kad su podnijeli zahtjev za upis u zemljišne knjige, istog je dana pokrenuta ovrha Gržete, u stvarnosti bivšeg, ali za sud još aktualnog, vlasnika te kuće. 

Iako je i Gržeta na sudu posvjedočio da kuća od 2006. nije njegova, već da je u vlasništvu Schumacherovih, sud to nije uvažio već je ona prodana na dražbi kako bi se namirio Gržetin dug. Kupio ju je Branimir Petravić iz Kutine za 10 tisuća eura. Iako su mu Schumacheri nudili 20 tisuća eura da kuća ostane u njihovu vlasništvu, Petravić na to nije htio pristati, već traži 47 tisuća eura. 

Nada Landeka, tajnica udruge Veronika Vere, koja pokušava pomoći Schumacherima, kaže da se radi o presedanu u hrvatskom pravusuđu. 

- Erna i Ernst Schumacher, njemački državljani, s punim su povjerenjem angažirali agenciju za prodaju nekretnina koja je imala sjedište u Njemačkoj, a koja je angažirala odvjetnika iz Zadra koji je trebao srediti kompletnu pravnu dokumentaciju za stjecanje vlasništva. Međutim, grubo su prevareni i rješavali su vlasništvo nekoliko godina. Nakon što su uspjeli riješiti dokumentaciju, legalizirali su objekt koji je bio bespravno sagrađen. 

Nakon što su uspjeli ishoditi legalizaciju, istog dana kad su podnijeli dokumentaciju u zemljišne knjige, iako je i prije bilo vidljivo da su se dva puta pokušavali uknjižiti, zabilježena je i ovrha protiv druge osobe. Ne protiv njih jer oni nisu ništa dugovali, nego protiv Josipa Gržete. U tom postupku prvo je protiv njega bio pokrenut postupak ovrhe na novčanim sredstvima, a potom je promijenjeno na nekretninama, kad su oni sve lijepo riješili i legalizirali", kaže Landeka.

Iako je Petrović, koji je kuću kupio na dražbi, pokrenuo postupak ovrhe protiv Gržete, sutkinja Dubravka Novaković dopisom ga je uputila da zapravo treba ovršiti Schumachere. "Dosad takvo što nisam vidjela u sudskoj praksi, a ni u Ovršnom zakonu. Sutkinja je bila dužna odbiti rješenje o ovrsi i obrazložiti zašto se ne može provesti postupak predaje u posjed Gržete. U tom bi slučaju morala priznati da su Schumacheri vlasnici kuće, što je i znala", kaže Landeka. 

Ovrha je protekla mirno iako se pred kućom okupilo nekoliko prijatelja Schumacherovih i članova udruge Veronika Vere. Schumacherovi su iznijeli dio svojih stvari i utovarili ih na kamion. Erna Schumacher pokušala je razgovarati s Petravićem, no bez uspjeha. 

- Mislila sam da ću moći s njim razgovarati, ali me nije želio ni pogledati. - rekla je vidno potresena Erna Schumacher. Njezin je suprug situaciju podnio nešto bolje, no njihovih osmero djece najviše se brine za nju. "Moja djeca se boje za mene, kažu da će me to uništiti", rekla je Erna novinarima. - prenosi Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 20:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f84c9b9e03e8e508b4575/80
Foto: Grad Split

Posjet Krstulović Opare u AD Plastiku: Potrebno je potaknuti i podržati proizvodnju u automobilskoj industriji

Uprava je gradonačelniku predstavila svoje trenutne aktivnosti te ga upoznala s tehnologijom proizvodnje u samoj tvornici

Gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara sa suradnicima posjetio je danas AD Plastik d.d. te s Upravom društva razgovarao o jačanju međusobne suradnje i potpori Grada u realizaciji novih investicija ove tvrtke, budući da se AD Plastik d.d. nalazi dijelom na području grada Splita, a strukturu zaposlenik u najvećem postotku čine upravo Splićani.

Uprava je gradonačelniku predstavila svoje trenutne aktivnosti te ga upoznala s tehnologijom proizvodnje u samoj tvornici. Također su ukazali i na problem prometne infrastrukture, točnije potrebu izrade prometnog spoja s velikog kružnog toka na Bilicama, ispod bivšeg „Mercatora“, odnosno brzom izlazu iz kruga tvornice u cilju olakšanja transporta auto-dijelova.

Gradonačelnik Krstulović Opara rekao je kako će gradske službe pronaći optimalno i sigurno prometno rješenje. Također, Upravu je upoznao i s namjerama o dovođenju proizvođača automobila te rekao kako je upravo jučer, prilikom obilaska Dračevca s ministrom Goranom Marićem razgovarao i o pokretanju proizvodnje za automobilsku industriju na tom području. 

Usuglašen je zajednički stav o potrebi dovođenja jednog od renomiranih proizvođača automobila, što bi rezultiralo povećanjem investicija kao i broja zaposlenih.  

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 18:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f600eb9e03e8d508b4569/80
Foto: Google maps

Splitsko-makarska nadbiskupija: Gradit ćemo crkvu na Splitu 3

Crkva će se u župi Blatine - Škrape graditi nakon ishođenja dozvola i "pravomoćnosti svih zakonom propisanih alegata za gradnju", a bit će na površini od 400 četvornih metara uz trg javne namjene

Splitsko-makarski Nadbiskupski ordinarijat reagirao je u srijedu na stajališta koja se protive gradnji crkve u četvrti Splitu 3, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušića i Poljičke ceste, priopćivši kako će se crkva graditi na tome mjestu koje pripada župi Blatine - Škrape nakon što se dobiju svi zakonom propisani dokumenti i dozvole.

Crkva će se u župi Blatine - Škrape graditi nakon ishođenja dozvola i "pravomoćnosti svih zakonom propisanih alegata za gradnju", a bit će na površini od 400 četvornih metara uz trg javne namjene. Predviđene su i prostorije za dva svećenika te dvorane za vjeronauk i druge susrete, ističu iz Nadbiskupskog ordinarijata.

Ocjenjuju kako je "apsolutna neistina" da će zvonik crkve biti udaljen manje od pet metara od stambenih zgrada, kao što su to istaknuli neki dužnosnici u javnoj raspravi o gradnji te crkve.

U vezi s lokacijom nove crkve u župi Blatine - Škrape sva navedena traženja, kao što su tržnica, parkiralište, trg i slično, već su implementirana u prijedlog Detaljnog plana uređenja (DPU) koji je izrađen u skladu sa zakonskim propisima, pa tako i Zakonom o prostornom uređenju, poručuju.

Nadbiskupija je sama tražila smanjene gabarita crkve i pastoralnog centra

Naglašavaju i kako je, vodeći računa o toj lokaciji i potrebama građana, baš Nadbiskupija zatražila izmjene DPU-a u smislu smanjivanja gabarita crkve i pastoralnog centra, a u korist povećanja društvenih sadržaja. Kao poseban kuriozitet kad je riječ o vlasničkim odnosima navode i podatak da se obitelj Treursić odrekla prava na povrat čestice oduzete za vrijeme komunističke vladavine pod uvjetom da se na njoj gradi crkva.

- Žalosti što su tzv. primjedbe, prijedlozi i inicijative nekih sudionika javne rasprave izneseni izvan zakonskog konteksta. Nisu utemeljeni na činjenicama, protivni su interesima grada i građana te predstavljaju neprimjeren oblik pritiska na sudionike u realizaciji projekta, za što smo se nadali da su dolaskom demokracije postali stvar prošlosti. K tome, posebno zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa nekih predstavnika Društva arhitekata Splita (DAS) izraženo u sklopu javne rasprave. Još više zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa predstavnika političkih stranaka koji na nacionalnoj i vjerskoj osnovi pokušavaju diskriminirati i dovesti u zabludu većinu naših sugrađana i stanovnika ovoga dijela grada. - navodi u priopćenju Nadbiskupski ordinarijat.

Ordinarijat također izražava neslaganje s inzistiranjem pojedinih sudionika javne rasprave na socijalnoj (ne)osjetljivosti Crkve te ističe kako je lako provjeriti koliko je dječjih vrtića na području te nadbiskupije smješteno u crkvenim objektima (u gradu Splitu su četiri takva vrtića) i kolika je želja roditelja da se njihova djeca primarno u njih upisuju.

Kao najnoviji primjer ističu da Splitsko-makarska nadbiskupija u Trogiru gradi moderni vrtić, zajedno s crkvom i pastoralnim centrom, te dodaju da tako žele i nastaviti, ne samo u Splitu, nego i na području cijele Splitsko-makarske nadbiskupije. 

Potaknuti nebrojenim upitima roditelja i građana, iz Splitsko-makarske nadbiskupije poručuju kako im je želja što prije otvoriti još jedan vrtić koji bi radio u dvije smjene i osnovati katoličku osnovnu školu s cjelodnevnim boravkom učenika i sa sportskim sadržajima.

- Podsjećamo da su na području Nadbiskupije i dvije 'crkvene' srednje škole - Nadbiskupijska klasična gimnazija u Splitu i Franjevačka gimnazija u Sinju. - navode u priopćenju.

SDP gradskog kotara Splita 3 priopćio je u utorak kako se protivi gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, a stranka Pametno najavila je za srijedu u 18 sati u toj četvrti zbor građana.

U priopćenju Nadbiskupski ordinarijat podsjeća "one koji su možda (ne)namjerno zaboravili" da je do 1991. bilo nezamislivo i nedopustivo u planove gradnje staviti crkvu i pastoralni centar.

Opće je poznato i nepotrebno dokazivati da tadašnja komunistička vlast i tadašnja država Jugoslavija nisu poštovale vjerske slobode i prava Crkve, osobito na izgradnju novih objekta, a poduži je popis crkvenih objekata koje su te vlasti oduzele, stoji u priopćenju.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 15:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .