Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Umro Fidel Castro

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Političar i revolucionar koji je obilježio 20. stoljeće

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.


Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

hr Sat Nov 26 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Srbija će zabranit Damiru Krstičeviću ulaz u zemlju?

Postojala je mogućnost da to bude i Tomo Medved, hrvatski ministar branitelja...

Persona non grata u Srbiji bit će hrvatski ministar obrane Damir Krstičević, doznaje beogradski tisak u četvrtak, uoči današnje sjednice srbijanske vlade na kojoj će se odlučivati o protumjeri nakon što su Banski dvori prošlog tjedna proglasili nepoželjnom osobom u Hrvatskoj srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina.

- Vlada Srbije na današnjoj će sjednici donijeti odluku o zabrani ulaska u našu zemlju ministru obrane Hrvatske Damiru Krstičeviću. - objavio je portal lista Blic pozivajući se na neslužbene izvore.

Bit će to recipročna mjera koju su prethodnih dana najavili i srbijanski predsjednik i nekoliko ministara u srbijanskoj vladi nakon što je Hrvatska proglasila nepoželjnom osobom Aleksandra Vulina..

To je, navodi Blic, "posljedica odluke hrvatskih vlasti da najprije zabrane ulazak ministru obrane Srbije Aleksandru Vulinu u Hrvatsku, a zatim i da ostanu gluhi na ustaške parole 'Za dom spremni' usred Jasenovca, u danu komemoracije žrtvama tog logora", piše Blic, navodeći kako je srbijanski državni vrh "razmatrao novonastale prilike na relaciji dvije države i šta bi bio pravi način da se odgovori na pregrub i nezaslužen postupak Hrvatske".

Kako doznaje Blic, razmišljalo se o tome da se mjere zabrane ulaska u Srbiju primijene prema ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Pejčinović Burić, koja se prva oglasila nakon spornih izjava Aleksandra Vulina.

Postojala je mogućnost da to bude i Tomo Medved, hrvatski ministar branitelja, "ali je na kraju odlučeno da reciprocitet upravo to i bude - vi nama, mi vama", navodi Blic.

Sjednica srbijanske vlade na kojoj će biti donesena odluka o recipročnim mjerama zakazana je za 13 sati, a poslije sjednice je najavljeno priopćenje.

hr Thu Apr 26 2018 14:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f4ff0e0dfb8a5e3b8b4b32/80
Foto: FaH

Haaško tužiteljstvo odbacilo žalbu: Radovan Karadžić je kriv za genocid u Srebrenici

Odgovarajući na Karadžićevu žalbu na prvostupanjsku presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog tih i drugih zločina nad Muslimanima i Hrvatima, tužitelji su zatražili da ta žalba bude u potpunosti odbačena

Tužioci međunarodnog suda u Haagu potvrdili su, u nastavku rasprave o žalbama na presudu Radovanu Karadžiću, da je bivši predsjednik Republike Srpske ispravno proglašen krivim i osuđen za genocid u Srebrenici nad stanovnicima Sarajeva tijekom rata u BiH.

Odgovarajući na Karadžićevu žalbu na prvostupanjsku presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog tih i drugih zločina nad Muslimanima i Hrvatima, tužitelji su zatražili da ta žalba bude u potpunosti odbačena.

Tužioci međunarodnog suda u Haagu potvrdili su, u nastavku rasprave o žalbama na presudu Radovanu Karadžiću, da je bivši predsjednik Republike Srpske ispravno proglašen krivim i osuđen za genocid u Srebrenici nad stanovnicima Sarajeva tijekom rata u BiH.

Odgovarajući na Karadžićevu žalbu na prvostupanjsku presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog tih i drugih zločina nad Muslimanima i Hrvatima, tužitelji su zatražili da ta žalba bude u potpunosti odbačena., vijesti.hr

Tužiteljka Laurel Baig naglasila je da je dokazano da su srpske snage pod vrhovnom Karadžićevom komandom u srpnju 1995. počinile "najveće masovno ubojstvo poslije Drugog svjetskog rata".

Po presudi, koju je citirala Baig, vojska i policija Republike Srpske strijeljala je, poslije pada Srebrenice, "najmanje 5.115" Muslimana, ostvarujući udruženi zločinački poduhvat ubijanja svih vojno sposobnih muškaraca.

"Karadžić je znao za taj plan, pridružio mu se i aktivno je učestvovao u njegovom sprovodjenju", rekla je.  

hr Tue Apr 24 2018 13:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a71ec7ab9e03eb6068b4626/80
Foto: Screenshot / YouTube

Todorić će biti izručen Hrvatskoj

Sud je odlučio kako nema prepreka za izručenje Ivice Todorića te da ima 7 dana da podnese zahtjev za žalbu.

U 15 sati odlučivat će se kakve će biti mjere osiguranja odnosno hoće li jamčevina biti povećana ili će biti zadržane sadašnje mjere, da se mora javljati policiji. Do te odluke Todorić ostaje u pritvoru, piše dnevnik.hr.

Podsjetimo, Todorić je uhićen 7. studenoga prošle godine temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala Hrvatska, a istog je dana pušten na slobodu uz jamčevinu od 100.000 funti i mjere opreza. Treba imati na umu da je današnja odluka prvostupanjska i nepravomoćna..

hr Mon Apr 23 2018 13:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5add8ca02af47f4b898b47ad/80
Foto: Screenshot/Youtube

Teška nesreća u Sj. Koreji: Bus pao s mosta

Kanal kineske državne televizije na engleskom jeziku je ranije u ponedjeljak objavio na Twitteru da je autobus pao s mosta te da je poginulo više od 30 ljudi, no kasnije je taj tweet izbrisan

U velikoj prometnoj nesreći u Sjevernoj Koreji mnogo je žrtava iz Kine, priopćilo je u ponedjeljak kinesko ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći njihov broj, piše 24sata.hr.

Kineski diplomati krenuli su na mjesto nesreće, koja se dogodila u nedjelju navečer u pokrajini North Hwanghae, objavili su iz ministarstva ne navodeći koliko je ljudi ozlijeđeno i poginulo.

Sjeverna Koreja je popularna, iako nepristupačna, turistička destinacija za Kineze, posebno one iz sjeveroistočne Kine.

Kanal kineske državne televizije na engleskom jeziku je ranije u ponedjeljak objavio na Twitteru da je autobus pao s mosta te da je poginulo više od 30 ljudi, no kasnije je taj tweet izbrisan.

Provincija North Hwanghae graniči s Južnom Korejom, a tamo se nalazi i Kaesong, dobro posjećeno turističko odredište i drevni glavni grad Koreje.

Korejski pomorski institut procjenjuje da turizam generira oko 44 milijuna dolara godišnjeg prihoda za Sjevernu Koreju i da iz Kine dolazi oko  80 posto svih stranih turista Sjeverne Koreje.

hr Mon Apr 23 2018 09:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .