Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Umro Fidel Castro

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Političar i revolucionar koji je obilježio 20. stoljeće

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.


Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

hr Sat Nov 26 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9fe20a2af47fdc138b4ab3/80
Foto: Rimac automobili

Porsche kupio 10 posto dionica tvrtke 'Rimac Automobili': Osjećamo da su Rimčeve ideje i pristup jako obećavajući'

Njemačka tvrtka Porsche AG kupila je manjinski udio u tehnološkoj tvrtki Rimac Automobili i njegovoj sestrinskoj tvrtki Greyp Bikes, a osnivač Mate Rimac i dalje ostaje većinski vlasnik navedenih tvrtki, objavile su u srijedu te kompanije. Poznati proizvođač automobila kupio je deset posto dionica hrvatske kompanije, potvrdili su iz Porschea.

Kako se navodi u priopćenju Rimac Automobila, tehnološke tvrtke za razvoj i proizvodnju ključnih komponenti i sustava električnog pogona te razvoj i proizvodnju električnih automobila visokih performansi sa sjedištem u Svetoj Nedjelji, cilj ovog partnerstva je suradnja na području razvoja električnih vozila te pružanje podrške Rimac Automobilima i Greyp Bikes prema ostvarivanju cilja, a to je "postati vodeći dobavljač tehnoloških rješenja za tržište za električnih automobila visokih performansi te proizvođač najuzbudljivijih sportskih električnih automobila".


"Ulaganje tvrtke Posche AG, uz ulaganje tvrtke Camel Group u rujnu 2017., zaključuje drugu rundu investicija za tvrtke Rimac Automobili i Greyp Bikes. Novo partnerstvo će dati dodatni vjetar u leđa budućim poslovnim pothvatima tvrtki Rimac i Greyp, kao i potporu za njihovo širenje na globalnoj razini. S lipnjem 2018. godine, osnivač i izvršni direktor Mate Rimac i dalje ostaje većinski vlasnik navedenih tvrtki", navodi se u priopćenju, u kojem nije navedena vrijednost Porscheova ulaganja.


Kako ističe osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac, u manje od desetljeća prikupili su značajno znanje u području razvoja automobilskih pogona visokih performansi te baterijskih tehnologija, inovativnih infotainmenta i telemetrijskih sustava, kao i drugih ključnih automobilskih sustava.

Pritom kaže da njihovi automobili predstavljaju vrhunac tehnologije i iznova određuju samu definiciju super-sportskog automobila, no kako je ipak stvaranje ozbiljnog dobavljača u automobilskoj industriji i proizvođača sportskih automobila cjeloživotni izazov.

"Ulazak u razvojnu suradnju s Porscheom je važan korak za naš strateški plan kako bismo postali značajan dobavljač velikim proizvođačima automobila. Drago nam je što smo uspjeli pridobiti veliko povjerenje naših investitora, partnera i klijenata te se radujemo što ćemo moći i dalje raditi na uzbudljivim projektima za razne klijente iz cijele automobilske industrije", poručio je Rimac.


Zamjenik predsjednika izvršnog odbora Porschea Lutz Meschke izjavio je da je Rimac svojim impresivnim znanjem i razvojem potpuno električnih super-sportskih automobila Concept_One i C_Two te brojnih drugih ključnih sustava, koristeći najsuvremeniju tehnologiju za razne druge proizvođače u automobilskoj industriji, potvrdio svoju poziciju u svijetu elektromobilnosti.

"Smatramo kako su ideje i pristup Rimac Automobila izuzetno obećavajući, zbog čega se nadamo da će ovo partnerstvo u razvoju biti odličan uvod za našu blisku suradnju”, poručio je Meschke.

Rimac je rastuća tehnološka tvrtka koja pruža inovativna rješenja za električna vozila mnogim proizvođačima automobila, uz vlastiti razvoj i proizvodnju električnih vozila visokih performansi. Vizija Mate Rimca započela je kao projekt u garaži 2009. godine koji je izrastao u tvrtku sa više od 400 zaposlenika u okolici Zagreba. Istovremeno se razvijala i tvrtka Greyp Bikes, sestrinska tvrtka Rimac Automobila, koja nudi napredne električne bicikle. Obje tvrtke rastu velikom brzinom kako bi ostvarile svoje ciljeve, stoji u priopćenju.


O svemu se na Facebooku oglasio i Mate Rimac.

"Naš tim je postigao mnoge nevjerojatne stvari u našoj kratkoj, ali zanimljivoj (ponekad čak i burnoj) povijesti. Ovo je jedna od stvari s kojom se najviše ponosim - Porsche je uložio u Rimac Automobili i Greyp! Naporno smo radili za ovo - ne samo mi u Rimcu. To je bio zajednički napor s Porscheovim menadžerskim timom koji nas je impresionirao svojim timskim duhom, stavom, pragmatizmom i osobnošću. Ovo nije "samo" financijsko ulaganje "samo" investitora.

Porsche je jedna od najnaprednijih automobilskih tvrtki na svijetu, na čelu razvoja hibridnih, električnih i naravno sportskih automobila. Porsche se uvijek oslanjao na vlastiti razvoj i obično nije ulagao u druge tvrtke. Ovo je jedna od prvih Porscheovih investicija i prva u proizvodnji električnih automobila.

Prošle su gotovo 3 godine otkad smo prvi put razgovarali o ovoj ideji. Dvije riječi: Due Diligence! Trebalo je više od uobičajene dodatne milje. Posebno zahvaljujem Gordonu (voditelju pravnih poslova), Marku (voditelj poslovnog razvoja), Damiru (voditelj akumulacijskog istraživanja i razvoja), Kristapsu, Matiji i desetine drugih ljudi koji su bili uključeni u proces. Svi smo uzbuđeni što ćemo blisko surađivati s Porscheovim timom kako bismo stvorili uzbudljive buduće tehnologije i automobile!", napisao je, piše Jutarnji.hr







hr Wed Jun 20 2018 14:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533675351799420c757b23d6/80

Potres kod Podgorice magnitude 3,4

Potres magnitude 3,4 po Rihterovoj ljestvici pogodio je u nedjelju malo iza podneva Podgoricu.

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore objavio je da je epicentar potresa zabilježen dva kilometra južno od centra Podgorice, a središte je locirano na dubini od 20 kilometara.

"Ovaj potres, osim što je uznemirio građane, nije mogao izazvati veće materijalne štete", naglasio je seizmološki zavod.

hr Sun Jun 17 2018 14:39:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1f6a702af47ff3268b46d0/80
Foto: Twitter

Kim i Trump potpisali povijesni sporazum: Obećali svijetu veliku promjenu

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak nakon sastanka sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom da je postignut 'velik napredak', nakon čega su obje strane potpisale sporazum koji su okarakterizirali povijesnim, obećavši svijetu 'veliku promjenu'

Dvojica čelnika izišla su zajedno nakon radnog ručka iz hotela, a na upit novinara kako su prošli razgovori Trump je rekao:

- Velik napredak - stvarno vrlo pozitivno. Mislim da je bilo bolje nego je bilo tko očekivao. Vrhunski, vrlo dobro. Idemo sada na potpisivanje - rekao je američki predsjednik dodavši kako se radi o 'povijesnom sastanku' i 'povijesnom dokumentu' o kojem će se detalji iznijeti na predstojećoj tiskovnoj konferenciji.

Dodao je kako će sjevernokorejskog čelnika pozvati u posjet Bijeloj kući te kako proces denuklearizacije očekuje 'vrlo, vrlo skoro'.

Zajedno su prošetali oko hotela Capella u kojemu su se održali povijesni razgovori, nakon radnog ručka na kojemu je bilo riječi o načinima kako riješiti problem nuklearnog naoružanja na Korejskom poluotoku.

- Drago mi je što vas vidim gospodine predsjedniče - rekao je Kim široko se nasmiješivši kada mu je američki predsjednik pokazao uzdignut palac. Trump je rekao kako je siguran da će njihov odnos biti 'sjajan'.

- Doista se izvrsno osjećam - rekao je Trump. 'Ovo će biti sjajan susret i mislim golem uspjeh. Mislim da će biti pravi uspjeh i da će naš odnos biti sjajan, u to ne sumnjam'.

Kim je uzvratio: 

- Nije bilo lako doći ovamo. U prošlosti su ... mnoge zapreke bile na našem putu, ali smo ih sve svladali i sada smo danas ovdje.

Obojica su bila ozbiljna dok su izlazila iz automobila u hotel Capella na otoku Sentosi u Singapuru.

No uskoro su se nasmiješili i držali se za ruke, nakon čega je Trump poveo Kima u knjižnicu gdje su 40-ak minuta razgovarali u pratnji prevoditelja. Iako se o nuklearnom arsenalu nije izjasnio, Kim Jong-un je poručio: 'Ovaj susret je dobar uvod u mir'.

Dvojica čelnika su zatim počeli sastanak s izaslanstvima a nakon toga će imati radni ručak kojim će se završiti povijesni summit o budućnosti sjevernokorejskog nuklearnog arsenala, piše tportal.hr

hr Tue Jun 12 2018 08:38:59 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1d7ec52af47f2b278b4601/80

Italija zatvorila luke za brod s migrantima, traži da Malta otvori vrata

Italija će odbiti dopustiti humanitarnom brodu s više od 600 migranata da pristane u bilo koju od njezinih luka i zatražila je od Malte da otvori svoja vrata za brod, rekla je u nedjelju njezina vlada.

Malta je odbila zahtjev rekavši kako nema ništa s operacijom spašavanja, otvarajući izglede za diplomatski spor između dviju zemalja Europske unije.

Potez novog talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija, koji je i čelnik desne Lige, predstavlja prvi potez u ostvarivanju izbornog obećanja da će zaustaviti priljev migranata u zemlju.

- Malta ne prima nikoga. Francuska tjera ljude s granice, Španjolska brani svoju granicu oružjem - napisao je Salvini na Facebooku. "Od danas Italija će isto tako početi govoriti ne trgovini ljudima, ne poslu ilegalne imigracije".

Više od 600.000 migranata dospjelo je u Italiju brodom iz Afrike u zadnjih pet godina. Brojke su dramatično pale zadnjih mjeseci, ali su se spašavanja povećala zadnjih dana, postavivši pred Salvinija kao ministra prvi ispit.

- Moj je cilj jamčiti miran život za ove mlade u Africi i za našu djecu u Italiji - rekao je Salvini upotrijebivši na Twitteru hashtag "Zatvorit ćemo luke".

Europska humanitarna organizacija SOS Mediterranee rekla je na Twitteru u nedjelju kako je njezin spasilački brod Aquarius primio 629 migranata, među kojima i 123 mladih bez pratnje roditelja, 11 druge djece i sedam trudnih žena.

Organizacija je rekla kako je skupina uglavnom podsaharskih Afrikanaca pokupljena u šest različitih operacija spašavanja u blizini obale Libije uključujući stotine koje je pokupila iz mora talijanska mornarica i prebacila na Aquarius.

- Brod je sada usmjeren na sjever prema sigurnoj luci - rekao je u nedjelju u tweetu SOS Mediterranee ne navevši svoje odredište mada je praktički skoro svaki takav brod s migrantima tijekom zadnjih pet godina završio u Italiji.

Njegova ruta prema sjeveru vodit će ga pored Malte, a jedan je talijanski dužnosnik rekao kako je Salvini pisao vladi ovoga maloga otoka zatraživši da dopusti da tamo dopusti brodu uplovljavanje.

Malta je rekla kako se operacija spašavanja  dogodila u međunarodnim vodama kod Libije i da ju je koordinirala Italija.

- Malta nije ni nadležna niti koordinirajuća vlast u ovom slučaju. Malta će poštivati prevladavajuće zakone - rekla je njezina vlada u kratkom priopćenju.

Humanitarni brodovi koji operiraju kod libijske obale igraju sve važniju ulogu u kupljenju migranata koji se upućuju na more često u slabašnim čamcima na napuhavanje nepogodnim za otvoreno more.

Salvini je optužio humanitarne organizacije da igraju ulogu "Taxi službe" za migrante. U petak je pozvao NATO da pomogne Italiji u obrani njezinih južnih obala.


hr Sun Jun 10 2018 21:41:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .