Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Umro Fidel Castro

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Političar i revolucionar koji je obilježio 20. stoljeće

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.


Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

Facebook komentari

hr Sat Nov 26 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56a53d5012953f27018b573b/80
Foto: FaH

Macronov tabor poručuje da će "prava pobjeda biti za pet godina"

"Prava pobjeda nije se dogodila sinoć, nego će biti za pet godina kad uistinu promijenimo stvari"

Vlada predsjednika Emmanuela Macrona u ponedjeljak je obećala obnoviti politiku u Francuskoj nakon što su službeni rezultati parlamentarnih izbora pokazali da je njegova koalicija osvojila veliku većinu koja mu omogućuje provedbu najavljenih reformi.

Macronova centristička stranka Republika u pokretu (LREM) i njezin koalicijski partner MoDem osvojili su 350 od 577 mjesta u donjem domu parlamenta, pokazali su službeni rezultati objavljeni u ponedjeljak na internetskoj stranici francuskog ministarstva unutarnjih poslova.  

Na izborima je zabilježena rekordno niska izlaznost koju je glasnogovornik vlade Christophe Castaner nazvao neuspjehom političke klase i pokazateljem potrebe reformiranja francuske politike. Na birališta nije izašlo više od 50 posto birača. 

"Prava pobjeda nije se dogodila sinoć, nego će biti za pet godina kad uistinu promijenimo stvari", izjavio je Castaner za radio RTL. 

Iako manja nego što su predviđale ankete, Macronova većina porazila je velike francuske stranke, socijaliste i konzervativne republikance koji su se proteklih desetljeća izmjenjivali na vlasti. Socijalisti su sa 284 zastupnika, koliko su u prošlom sazivu imali u koaliciji sa zelenima, spali na samo njih 29, dok su republikanci s 226 stigli na 113.

Novine Liberation koje naginju ljevici tako su danas na svojoj naslovnici napisale "Pobjeda centra", a financijske dnevne novine Les Echos "uspješno kockanje".

Castaner ističe kako će premijer Edouard Philippe i njegova vlada podnijeti ostavku kasnije tijekom dana, a da će idućih dana biti formiran novi kabinet. Dodao je kako smatra da će Philippe, nekadašnji pripadnik republikanaca i političar desnog centra, ponovno biti izabran na tu dužnost.

Niska izlaznost u nedjelju Macronu daje poruku da mora oprezno donositi najavljene reforme u toj državi koja je poznata po snažnim sindikatima i uličnim prosvjedima koji su vlade tjerale na izmjene zakona.

Macronova dvostruka pobjeda predstavlja novi smjer za francusku političku klasu. On je najmlađi francuski čelnik od Napoleona, a svoju je stranku osnovao prije samo 14 mjeseci. 

U francusku Narodnu skupštinu, u kojoj je najčešća dob zastupnika dosad bila između 60 i 70 godina, Macron dovodi zastupnike čija je prosječna dob 43 godine, pisao je uoči izbora The Economist. 

Novi francuski predsjednik kandidate za parlament birao je među 19 tisuća online prijava, a u 525 odabranih polovica su žene i uključuju pojedince iz svih sfera društva, od poduzetnika, učitelja, liječnika, farmera, vatrogasaca i imigranata, do matematičara, pilota i frizera, dodaje Economist.

Facebook komentari

hr Mon Jun 19 2017 10:37:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59478a3fb9e03e572d8b45d0/80

Zbog pauze za pušenje majka ostala na peronu, šestogodišnji sin nastavio put

Brzopotezno uvlačenje par dimova cigarete tijekom kratkog zadržavanja vlaka koštalo je jednu majku dosta živaca, nakon što je vlak kojim je sa 6-ogodišnjim sinom putovala iz Milana u Napulj krenuo s rimskog kolodvora bez nje, odnoseći sina "u daljine".

Policija u Rimu objavila je u nedjelju da je majka koja je putovala sa sinom u Napulj odlučila izići na peron u talijanskoj prijestolnici kako bi popušila cigaretu.

No, vrata vlaka odjednom su se zatvorila. Unatoč ženinim svesrdnim nastojanjima, nije uspjela otvoriti vrata prije kretanja vlaka te je on krenuo s postaje - zajedno s njezinim malim sinom.  

Putnica je zahvaljujući policiji uspjela alarmirati djelatnike željezničke postaje na sljedećoj željezničkoj postaji u Tiburtini, na kojoj se vlak dalje zaustavlja na svojoj ruti, te se zahvaljujući njima majka poslije dramatičnog događaja ponovno našla sa svojim sinom. 

 


Facebook komentari

hr Mon Jun 19 2017 10:27:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59464430b9e03ee62a8b469a/80
Foto: Screenshot / YouTube

Najmanje 62 mrtvih u požaru u Portugalu

Gradonačelnik Pedrogaa Grande Valdemar Alves rekao je da je situacija paklena i nezapamćena. Požar je zahvatio preko 20 sela

Najmanje 62 ljudi poginulo je u velikom šumskom požaru koji od subote hara središnjim Portugalom, a ozlijeđeno je najmanje 54, uključujući četvero u teškom stanju, objavila je u nedjelju portugalska vlada.

"Veličina ovog požara tolika je da se ne sjećamo takve ljudske tragedije", rekao je premijer Antonio Costa koji je posjetio Pedrogao Grande, planinsko područje oko 200 kilometara sjeveroistočno od Lisabona.

Istaknuo je da je ključno fokusirati se na prevenciju novih požara, s obzirom na toplinski val, jake vjetrove i manjak kiše, te upozorio da bi broj mrtvih mogao biti i veći.

Vlada je proglasila trodnevnu žalost i vatrogascima poslala u pomoć dvije vojne bojne. Europska unija obećala je kanader. Francuska je ponudila tri, a Španjolska je poslala dva., objavile su vlasti.

Gradonačelnik Pedrogaa Grande Valdemar Alves rekao je da je situacija paklena i nezapamćena. Požar je zahvatio preko 20 sela.

Pogođeno područje tijekom noći posjetio je i predsjednik Rebelo de Sousa i izrazio sućut žrtvama.

"Situacija je nažalost netipična", rekao je. "Nije bilo moguće učiniti više od onoga što je učinjeno" u smislu prevencije i hitne pomoći.

No mnogi mještani tvrde da su bili prepušteni sami sebi i da vatrogasce nisu vidjeli satima dok su im kuće gorjele.

Drugi se žale na loše upravljanje šumama i depopulaciju zabačenih sela zbog čega su mnoga šumska područja zapuštena.

Facebook komentari

hr Sun Jun 18 2017 18:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/585e98ed1eea8fb87f8b490f/80
Foto: Wikipedija

Vatikan razmatra izopćenje mafijaša i korumpiranih

Lokalni biskupi su također izopćili sicilijanske mafijaše i one iz Kampanije, u okolici Napulja, ali Katoličkoj Crkvi nedostaje pravni dokument opće vrijednosti

Vatikan razmatra mjeru izopćenja mafijaša i korumpiranih, bez obzira na zemlju podrijetla, prenosi u nedjelju talijanski tisak nakon međunarodnog sastanka održanog u Svetoj Stolici.

 

Pedesetak dužnosnika iz raznih zemalja, visoki crkveni dostojanstvenici, suci, diplomati, policajci okupili su se u Vatikanu u sklopu "Međunarodne debate  o korupciji".

Ta skupina radi na izradi zajedničkog dokumenta koji će odrediti niz radova i budućih inicijativa, navodi se u priopćenju.

"Među inicijativama treba istaknuti potrebu produbljenja pitanja o izopćenju korumpiranih i mafijaša, na međunarodnoj razini i pravosudnoj doktrini Crkve", zaključuje priopćenje.

Papa Franjo je već u lipnju 2014. izopćio 'Ndranghetu, moćnu kalabrešku mafiju tijekom posjeta toj regiji na jugu Italije, ali odnosi između Crkve i organiziranog kriminala su često dvoznačni. Mafijaši su pokrovitelji procesija, postoje veze ili pokušaji utjecaja na neke crkvene dužnosnike, kao i pronevjere novca u karitativnim institucijama, a zabilježene su i kupovine nekretnina Vatikana.

Lokalni biskupi su također izopćili sicilijanske mafijaše i one iz Kampanije, u okolici Napulja, ali Katoličkoj Crkvi nedostaje pravni dokument opće vrijednosti.

"Zašto ostatak Italije ili svijeta ne bi imali ista pravila. Skupina stručnjaka je postavila pitanje kolumbijskih ili meksičkih narkobosova i istaknula potrebu kaznene uredbe, pravnog službenog dokumenta na državnoj i svjetskoj razini", izjavio je za La Stampu monsignor Michele Pennisi, nadbiskup Monrealea na Siciliji, koji je i član radne skupine.

Državni odvjetnik Kalabrije je rekao za isti dnevni list da je odluka Vatikana  o izopćenju vrlo važan signal.

"Crkva je ovdje jako važna, distancirati se od 'Ndranghete' znači izolirati ju, što nije beznačajno", dodao je.

Dnevni list la Repubblica navodi da se radi o "povijesnom zaokretu", jer se u isti plan stavljaju korumpirani i mafijaši te podsjeća da je izopćenje najstroža kazna koju Katolička Crkva priprema za svoje članove.

Facebook komentari

hr Sun Jun 18 2017 13:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .