Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Umro Fidel Castro

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Političar i revolucionar koji je obilježio 20. stoljeće

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.


Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

Facebook komentari

hr Sat Nov 26 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59edfeadb9e03e998c8b4604/80

Ubila šest ljudi, a njen otac kaže: "Moje dijete nije jelo već 24 sata"

Sud smatra da Aliona mora ostati u pritvoru dok traje istraga koja je u početnoj fazi pokazala da je Zajceva, u trenutku nesreće, bila pod utjecajem kanabisa...

Aliona Zajceva (20), nasljednica ukrajinskog oligarha, svojim luksuznim automobilom usmrtila je šestero ljudi na pješačkom prijelazu. Odveli su je u pritvor kako bi spriječili njen bijeg iz zemlje. Sud nije udovoljio njenom prijedlogu da ju puste na slobodu u zamjenu za plaćanje odštete obiteljima ubijenih, pišu 24 sata.

Zajceva, kojoj prijeti 20 godina zatvora, ispričala se zbog tragedije i poručila:

- Nadam se da će obitelji žrtava dopustiti mojim roditeljima da im pomognu. Ovo je najgore što se moglo dogoditi. Mislim samo na to, rekla je.

Sud smatra da Aliona mora ostati u pritvoru dok traje istraga koja je u početnoj fazi pokazala da je Zajceva, u trenutku nesreće, bila pod utjecajem kanabisa. No, drugi nalazi krvi i urina otkrili su da nije konzumirala ni drogu ni alkohol. Zbog neslaganja prve dvije analize, naručene su i dodatne.

Otac Vasilij Zajcev kći je pokušao opravdati nesmotrenom izjavom koja je javnost digla na noge:

- To je velika tragedija za našu obitelj. Ona vozi već dvije godine i nikad nije napravila prekršaj. Moje dijete nije jelo već 24 sata, rekao je Zajcev niti jednom riječju ne spomenuvši žrtve.

Podsjetimo, djevojka je prošli tjedan u ukrajinskom gradu Harkivu prošla kroz crveno i na semaforu udarila u skupinu ljudi. Šestero je izgubilo život, a još nekoliko je ozlijeđeno.


Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 16:45:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/54aa6a30179942740af75fc2/80

Slovenija: Pahor ipak u drugi krug?

Prema neslužbenim privremenim rezultatima predsjedničkih izbora u Sloveniji, nakon što je prebrojano nešto više od 60 posto glasova, čini se da će za odluku o tome tko će biti predsjednik Slovenije u idućih pet godina ipak biti potreban drugi krug, premda su izlazne ankete predvidjele pobjedu sadašnjeg predsjednika Boruta Pahora već u prvome krugu.
Prema privremenim neslužbenim rezultatima nakon više od 60 posto prebrojanih glasova Pahor ima 47 posto glasova, a gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec 25 posto.

Predsjednik državnog izbornog povjerenstva rekao je večeras u izjavi za RTV Slovenija da takav trend sugerira da će ipak biti potreban drugi krug izbora jer se odnos između Pahora i Šarca već jedno vrijeme ne mijenja, ali da drugi krug izbora ipak ne može najaviti jer treba pričekati kraj prebrojavanja, ali i listiće onih koji su glasovali poštom koji će tek stići. Najvjerojatnije je da će već u večernjim satima biti jasnije je li drugi krug izvjestan.

Pahor je u izjavi nakon objave djelomičnih neslužbenih rezultata kazao da i on misli da će biti potreban još jedan krug i da unatoč tome što je vjerojatno dobio manje od polovice glasova rezultat smatra poticajnim s obzirom na skeptičnost i nepovjerenje birača u politiku, te da će se potruditi da u drugom krugu osvoji još veće povjerenje.

Zahvaljujući biračima na velikom broju glasova koji su mu dali, Pahor je rekao kako očekuje da će u drugom krugu izbora biti više rasprave o budućnosti, a manje o prošlosti.
Projekcija koju je odmah nakon zatvaranja birališta u 19 sati objavila RTV Slovenija, temeljem ispitivanja birača u zadnjih nekoliko dana i na dan izbora, najavljivala je pobjedu Pahora već u prvom krugu.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 21:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ecdee8b9e03ea98d8b4568/80
Foto: Hina

Dodik: BiH nikada više 'neće biti sultanat'

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagirao je u nedjelju na izjavu Recepa Tayyipa Erdogana kako "nikada neće ostaviti BiH, koju mu je u 'amanet' ostavio Alija Izetbegović", poručivši turskom predsjedniku da područje BiH nikada više 'neće biti sultanat'.
"Možda Erdogan jest potomak sultana Fatiha, kako kaže, ali ovaj prostor nije sultanat niti će to ikada biti. Bar dok se Srbi pitaju, a pitaju se i pitat će se", rekao je Dodik u nedjelju u izjavi za entitetsku agenciju Republike Srpske (SRNA).
Turski predsjednik jučer je rekao da je posjetio Aliju Izetbegovića na dan njegove smrti koji mu je tada rekao da Erdogana smatra nasljednikom sultana Fatiha te da 'pripazi Bosnu'. Na to je on jučer poručio: 'Naravno da mi to nikada nećemo ostaviti'.
"Sve što Erdogan može čuvati u BiH je imovina Izetbegovića, jer su mu i otac i sin Izetbegović samo to mogli dati u, kako kaže, amanet", istaknuo je Dodik upozoravajući na neootomansku ideologiju turskih vlasti.
Dodik je pri tome rekao da Erdogan zaboravlja kako ''dva od tri konstitutivna naroda vladavinu Turaka u BiH pamte po krvi koju je ovdje prolilo kršćansko stanovništvo i koje je tek njihovim dolaskom upoznalo islam na najbrutalniji način''.
"A i treći narod, čiji predstavnici danas pozivaju Erdogana da brine o njima, nisu potomci sultana Fatiha. I oni su prije otomanskih pohoda bili kršćani, i to je nešto što ne treba posebno dokazivati", dodao je Dodik.
Kontroverzne izjave člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o 'ostavljanju BiH u amanet' u zadnjih nekoliko dana izazvale su brojne reakcije i negativna reagiranja hrvatskih i srpskih dužnosnika, ali i predstavnika intelektualaca kod Bošnjaka.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 20:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ec9413b9e03ec28c8b457d/80
Foto: Wikipedia

"Europa treba biti u strahu od gomilanja malih država"

Tajani razlikuje katalonski referendum od onih u Lombardiji i Venetu, dvije talijanske regije koje u nedjelju glasuju kako bi dobile više autonomije

Predsjednik Europskog parlamenta Talijan Antonio Tajani smatra da se Europa mora bojati gomilanja državica, u trenutku kad se Katalonija bori za svoju nezavisnost a talijanske regije Lombardija i Veneto glasuju u nedjelju za više autonomije.

"Naravno da se Europa mora bojati" množenja državica, naglašava Tajani u razgovoru koji je u nedjelju objavio rimski dnevnik Il Messaggero.

"Zato nitko u Europi ne namjerava priznati Kataloniju kao nezavisnu državu", ističe on.

"Čak je i Theresa May (britanska premijerka), usred Brexita, rekla da Britanija nikada neće priznati Kataloniju", nastavlja on.

Po Tajaniju, "Španjolska je povijesno jedinstvena država s brojnim autonomijama, raznolikim stanovništvom koje govori različite jezike ali su jedinstvena država".

Tajani razlikuje katalonski referendum od onih u Lombardiji i Venetu, dvije talijanske regije koje u nedjelju glasuju kako bi dobile više autonomije.

"Kao prvo, ta dva referenduma su legitimna, što nije bio slučaj u Kataloniji", ističe on.

"Potom, katalonski referendum bio je za nezavisnost, dok Lombardija i Veneto traže više autonomije. U Španjolskoj se ne radi o autonomiji nego proglašenju nezavisnosti, na uštrb pravne države i protiv španjolskog ustava, koje je plod ilegalnog referenduma", zaključuje Antonio Tajani.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 14:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .