Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Umro Fidel Castro

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Političar i revolucionar koji je obilježio 20. stoljeće

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.


Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

Facebook komentari

hr Sat Nov 26 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59243dc2b9e03e17168b465b/80
Foto: Wikipedija

Preminuo Roger Moore, omiljeni James Bond

Uloga tajnog agenta 007 proslavila ga je diljem svijeta i pretvorila u multimilijunaša

Britanski glumac Roger Moore, koji je svjetsku slavu stekao igrajući tajnog agenta Jamesa Bonda, umro je u utorak u dobi od 89 godina, objavila je njegova obitelj.

Roger Moore preminuo je u Švicarskoj od raka.

Bonda je glumio u sedam filmova u rasponu od 12 godina, od prvog "Živi i pusti umrijeti" koji je snimio 1973., do "Pogleda na ubojstvo" 1985. godine.

Uloga tajnog agenta 007 proslavila ga je diljem svijeta i pretvorila u multimilijunaša.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5923d6d4b9e03ea0178b45c2/80
Foto: Screenshot / YouTube

Novi detalji terora u Mancheteru: Terorist je djelovao sam, pristaše ISIL-a slave

Eksplozija se dogodila u ponedjeljak navečer u Manchester Areni, čiji je kapacitet 21 tisuću mjesta, gdje je nastupila američka pjevačica Ariana Grande pred publikom u kojoj je bilo i puno djece

Najmanje 22 ljudi poginulo je u napadu bombaša samoubojice u ponedjeljak navečer u Manchester Areni, objavio šef policije Ian Hopkins.

Napadač, koji je djelovao sam i također je poginuo u napadu, aktivirao je bombu kućne radinosti u foajeu dvorane oko 22.30 sati, neposredno nakon završetka koncerta američke pjevačice Ariane Grande.

Među žrtvama ima i djece, a ozlijeđenih je 59.

"Ovo smatramo terorističkim napadom i u ovoj fazi istrage vjerujemo da je napadač bio sam. Sada nam je prioritet utvrditi je li bio dio neke mreže", rekao je Hopkins.

"Vjerujemo da je nosio improviziranu eksplozivnu napravu i aktivirao je", dodao je.

Riječ je o najsmrtonosnijem napadu na teritoriju Velike Britanije od srpnja 2005. kad su četvorica britanskih muslimana ubila 52 osobe u samoubilačkim bombaškim napadima u londonskoj podzemnoj željeznici.

Eksplozija se dogodila u ponedjeljak navečer u Manchester Areni, čiji je kapacitet 21 tisuću mjesta i najveća je u Europi, gdje je nastupila američka pjevačica Ariana Grande pred publikom u kojoj je bilo i puno djece. 

Svjedokinja koja je nazočila koncertu kazala je kako je začula veliku eksploziju prilikom napuštanja dvorane, nakon čega su uslijedili brojni krici, a tisuće ljudi je u panici pokušavalo pobjeći. "Uputili smo se ka izlazu iz dvorane, a upravo kod vrata začula se velika eksplozija, nakon čega su svi počeli vrištati", izjavila je za Reuters Catherine Macfarlane.

"Bila je to velika eksplozija, mogli ste je osjetiti u kostima. Bilo je kaotično. Svi su trčali i vrištali i jedini im je cilj bio izaći van iz dvorane", kazala je. 

Zasad nitko nije preuzeo odgovornost za napad, no dvojica američkih dužnosnika povukla su paralele s napadima islamista u studenome 2015. u koncertnoj dvorani Bataclan i drugim lokacijama u Parizu u kojima je ubijeno 130 osoba.

Pristaše Islamske države oduševljeno su pozdravili napad na društvenim mrežama, a neki su pozvali i na nove slične napade.

Britanske političke stranke suglasile su se da zbog napada u Manchesteru do daljnjega prekinu predizbornu kampanju uoči izbora koji se trebaju održati 8. lipnja. May je razgovarala s čelnikom oporbe Jeremyjem Corbynom i dvoje su čelnika odlučili "suspendirati nacionalnu kampanju". 

"Radimo na utvrđivanju punih detalja onoga što policija tretira kao užasan teroristički napad. Sve naše misli su sa žrtvama i obiteljima nastradalih", kazala je May u izjavi.

"Zgrožen sam užasnim događajima u Manchesteru prošle večeri. Moje su misli s obiteljima i prijateljima stradalih", rekao je Corbyn.

Ariana Grande (23) na Twitteru je objavila da je zbog napada "slomljena". "Iz dubine srca, tako mi je žao. Nemam riječi", napisala je pjevačica.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 09:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56a53d5012953f27018b573b/80
Foto: FaH

Macron obećao predanost u borbi protiv džihadista u Maliju

Tijekom svojega drugog inozemnog puta nakon inauguracije, nakon posjeta njemačkoj kancelarki Angeli Merkel u ponedjeljak, Macron je naglasio da djeluje kao zapovjednik francuske vojske

Francuski predsjednik Emmanuel Macron stigao je u simboličan posjet francuskim vojnicima koji se bore protiv džihadista u Maliju te naglasio francusku predanost borbi protiv militanata u afričkoj regiji Sahelu, a Njemačku i Europu pozvao je da daju veći doprinos.

"Francuska će ostati uz vas, s potpunom predanošću, radi sigurnosti ne samo Malija nego i Sahela, nastavljamo angažman naših snaga", rekao je Macron malijskom kolegi Ibrahimu Boubacaru Keiti za vrijeme posjeta francuskoj vojnoj bazi u gradu Gaou na sjeveru zemlje.

Tijekom svojega drugog inozemnog puta nakon inauguracije, nakon posjeta njemačkoj kancelarki Angeli Merkel u ponedjeljak, Macron je naglasio da djeluje kao zapovjednik francuske vojske.

"Francuska čuva europsku sigurnost u Maliju i na ostalim poprištima operacije", rekao je Macron.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare s Keitom Macron je primijetio da "Njemačka nije angažirana na isti način kao mi u Maliju" dodajući da "politička ograničenja" znače da se njemački angažman uglavnom svodi na potporu.

"Međutim, ja bih volio ponovno ojačati to partnerstvo, kako bi njemački angažman, koji već jest zamjetan ... mogao biti jači", rekao je 39-godišnji predsjednik. "Moja je želja da u svojim vojnim angažmanima u Africi učinimo više zajedno s Europom i s Njemačkom", istaknuo je Macron.

Facebook komentari

hr Fri May 19 2017 21:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/591d815db9e03ece108b4611/80
Foto: Screenshot / YouTube

Sarajevski Romeo i Julija: Prije 24 godine ugašena je ljubav Boška i Admire

Boško i Admira vjerovali su da dobrota i ljubav može pobjediti rat i svo zlo koje se tada događalo u Sarajevu

Na današnji dan prije 24 godine poginuli su Boško Brkić i Admira Ismić, sarajevski Romeo i Julija. Tada 25-godišnjaci, u pokušaju da pobjegnu od rata u Sarajevu, ubijeni su na Vrbanja mostu. 

Metak je prvo pogodio Boška, zatim Admiru nakon čega je dopuzala do Boška, zagrlila ga i tako su umrli. Fotografija na kojoj leže zagrljeni obišla je cijeli svijet. 

Istraga o ubojstvu nikada nije vođena i ubojica se dan danas ne zna. 

Admira i Boško su djevojka i mladić različitih vjera, on Srbin, ona Muslimanka. Njihova želja za slobodom, nažalost, nije se obistinila. Oni su simbol prave i čiste ljubavi te su vjerovali da ih ništa ne može rastaviti. Vjerovali su da dobrota i ljubav može pobjediti rat i svo zlo koje se tada događalo u Sarajevu. 

O njima su Japanci su snimili dokumentarni film. Poznati pjevač Bill Madden ih je otpjevao. Također, Zabranjeno pušenje je 2013. snimio pjesmu "Boško i Admira".


Facebook komentari

hr Thu May 18 2017 13:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .