Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Umro Fidel Castro

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Političar i revolucionar koji je obilježio 20. stoljeće

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.


Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

Facebook komentari

hr Sat Nov 26 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56a76b0d7d7d3c572d8b46d8/80
Foto: Ilustracija YouTube

Eksplozivna naprava bačena na zgradu američkog veleposlanstva u Crnoj Gori

Nepoznata osoba bacila je eksplozivnu napravu, vjerojatno bombu, na zgradu američkog veleposlanstva u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, nakon čega je raznio sebe, priopćila je u četvrtak vlada.

U poruci na engleskom na svom službenom Twitter računu vlada je rekla kako je pola sata nakon ponoći na četvrtak "nepoznata osoba počinila samoubojstvo eksplozivnom napravom".

Dodala je "neposredno prije ta osoba bacila eksplozivnu napravu s raskrižja u blizini Sportskog centra u kompleks američkog veleposlanstva".

Vlada je navela kako je "najvjerojatnije naprava bila ručna bomba", dodajući kako policija istražuje te da je identifikacija u tijeku.

Crnogorski portal Analitika javio je ranije kako je do napada došlo pet minuta prije ponoći i kako je prostor na mjestu događaja brzo ograđen. "Cijela policija je na nogama, a više informacija dobit ćete sutra od nadležnih institucija", rečeno je izvještaču Analitike.

Reutersov fotograf rekao je kako nema vidljive štete počinjene u napadu.

Veleposlanstvo je upozorilo američke građane da se ne približavaju do daljnje obavijesti. 

"Američko veleposlanstvo u Podgorici obavještava američke građane kako postoji aktivna sigurnosna situacija u američkom veleposlanstvu u Podgorici", reklo je na svojoj internetskoj stranici. "Izbjegavajte veleposlanstvo do daljnje obavijesti".   

Crna Gora se prošloga svibnja kao 29 zemlja pridružila NATO-u.

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:20:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8dca482af47f110a8b456e/80

Njemačka zabranjuje dizelaše?

Ovih će dana upravni sud u Leipzigu odlučiti o pravnoj utemeljenosti odluke o zabrani prometa, koju su već donijeli lokalni sudovi u Stuttgartu i Düsseldorfu. Nakon njih, odluka bi se uskoro mogla primjenjivati i u ostalim gradovima

Glavni uzročnici visoke koncentracije dušikovih oksida u gradovima su vozila s dizelskim motorima, smatra Udruga "Njemačka pomoć okolišu" (DUH), te stoga želi postići zabranu prometa za takva vozila. Ovih će dana Upravni sud u Leipzigu donijeti odluku za gradove Stuttgart i Düsseldorf, nakon što su lokalni sudovi već djelomice presudili u korist DUH-a, piše Autoportal.

Pred Upravnim sudom je da utvrdi pravnu utemeljenost eventualne zabrane prometa za sporna vozila. Nakon što donese odluku, ona će se vrlo brzo primjenjivati i u ostalim njemačkim gradovima, što bi moglo rezultirati zabranom prometa za 15 milijuna automobila u većini njemačkih gradova.

Ako sud odluči da gradovi moraju uvesti spomenute zabrane, nije potpuno jasno što to točno znači za pokrajine te kako moraju reagirati u slučaju prekomjernoga zagađenja zraka, rekao je Winfried Hermann, ministar prometa sSvezne pokrajine Baden-Württemberg. Stručnjak za automobilsku industriju Ferdinand Dudenhöffer smatra kako su zabrane prometa za sve automobile s dizelskim motorima (izuzev onih iz zadnje generacije) neizbježne.

Špekulira se kako politika neće dopustiti ovakve zabrane, jer bi to uvelike pogodilo kako građane tako i manje i srednje poduzetnike, čiji su vozni parkovi uglavnom pogonjeni dizelskim motorima. Ako sud u Leipzigu odobri zabrane, to bi moglo rezultirati jačim pritiskom na autoindustriju s ciljem uvođenja tehničkih izmjena na dizelašima iz starijih generacija, što je ona dosad odbijala Autoindustrija je jedan od najvećih poslodavaca u zemlji, pa su organizacije za zaštitu okoliša predbacivale Angeli Merkel i ostatku Vlade da previše podilazi predstavnicima autoindustrije.


Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 20:38:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bc30f3b47398ca9f8b45ed/80
Foto: RomaSociale

Papa Franjo kaže nitko nije osuđen na pakao

Papa je pod napadom tradicionalističkih katoličkih krugova jer smatraju da ima preblag pristup ljudima koji su prekršili katolička učenja

Čak i najgori grešnici imaju šansu otići u raj, uključujući i čovjeka koji je izdao Isusa Krista, rekao je papa Franjo u izjavi objavljenoj u ponedjeljak. 

- Nitko od nas ne može reći da netko nije otišao u raj. Reći ću vam nešto što će vas možda iznenaditi: to se ne može kazati ni za Judu. - istaknuo je Papa. 

Franjo je to izrekao 4. siječnja na privatnoj audijenciji za djecu iz rumunjskog sirotišta, a Vatikan je transkripte tog razgovora objavio tek u ponedjeljak. 

Papa je pod napadom tradicionalističkih katoličkih krugova jer smatraju da ima preblag pristup ljudima koji su prekršili katolička učenja. 

Njegovi najkontroverzniji činovi bili su ublažavanje zabrane rastavljenima koji su ponovno stupili u brak da prime svetu pričest, te njegovo pitanje iz 2013. “tko sam ja da sudim” homoseksualce. 

Facebook komentari

hr Mon Feb 19 2018 18:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a894ffe2af47f64018b4665/80
Foto: PIXABAY

Srušio se iranski putnički zrakoplov

Iranski putnički zrakoplov u kojemu se nalazilo između 50 i 60 putnika srušio se u nedjelju na letu iz Teherana u Jasuj na jugozapadu Irana, objavila je novinska agencija Fars.

Zrakoplov tipa ATR srušio se u planinskom području u regiji Semira, oko 480 kilometara južno od Teherana, izvijestila je agencija.

Zasad nije poznat uzrok nesreće.

Spasilačke ekipe i helikopteri odmah su poslani na mjesto nesreće, ali njihov dolazak otežavaju loši vremenski uvjeti, izvijestili su iranski mediji.

Kako javlja agencija France Presse, pozivajući se na Isnu, u zrakoplovu iranske kompanije Aseman Airlines bilo je "60 putnika i oko šest članova posade" kada je jutros nestao s radara 50 minuta nakon uzlijetanja.

Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 11:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .