Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Umro Fidel Castro

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Političar i revolucionar koji je obilježio 20. stoljeće

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.


Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

Facebook komentari

hr Sat Nov 26 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5900f5c7b4739857558b4622/80

Dječaka prebili u školi, umro nakon amputacije obje noge

11-godišnji dječak pretrpio je teške ozljede nakon što ga je pretuklo osoblje islamske škole. Pao je u komu i proveo u njoj nekoliko dana prije smrti...

Šokantan slučaj školskog nasilja dolazi iz Malezije. Osoblje škole pretuklo je 11-godišnjeg učenika, čije su ozljede bile preteške te je preminuo u bolnici nakon jednomjesečne borbe.

Dječak punog imena Mohamed Thaqif Amin Mohd Gaddafi pao je u induciranu komu nakon što su mu amputirane obje noge. Njega i još 14 učenika pretuklo je osoblje islamske škole, a razlog je bila njihova prevelika buka. Daily Mail prenosi da su djeca bila pretučena crijevima za vodu.

Policija je privela muškarca za kojeg se sumnja da je pretukao nesretnog dječaka, kojem se ubrzo stvorio krvni ugrušak zbog kojeg su mu liječnici morali amputirati obje noge. Nažalost, njegovo stanje se nije popravilo i nije ni dočekao moguću operaciju.

Facebook komentari

hr Thu Apr 27 2017 07:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ffbd25b47398ac518b461f/80

Facebook preplavili stravični prijenosi najgorih zločina i gledaju ih stotine tisuća ljudi

Sa sve većom uključenošću društvenih mreža u život današnjeg čovjeka bilo je samo pitanje vremena kad će se na njima početi pojavljivati i zločini. Ono što najviše zastrašuje jest činjenica da, kako sada stvari stoje - Facebook to ne želi ili ne može promijeniti. Nečinjenje je tako postalo odgovorom na nasilje.

Tajlanđanin Wuttisan Wongtalay (20) uživo je na Facebooku prenosio ubojstvo svoje kćeri, koje se odvijalo na krovu napuštenog hotela, te se nakon toga ubio, priopćila je u utorak tajlandska policija. Alarmirali su ih ljudi koji su stravični prijenos vidjeli na toj društvenoj mreži, no policajci su došli prekasno da bi spasili Wongtalaya ili njegovu kći, piše zimo.hr.

Prijenos je snimljen u dva videa, od kojih je jedan pregledan 112.000 puta do utorka poslijedpodne, a drugi je imao čak 258.000 prikaza. Drugi su ih korisnici prenijeli i na YouTube, no s te su mreže uklonjeni u roku od 15 minuta, izvijestili su iz YouTubea.

Jullaus Suvannin, tajlandski policajac zadužen za slučaj, rekao je: "(Wongtalay) se paranoično bojao kako ga supruga ne voli te da će ga napustiti".

Glasnogovornik Facebooka kazao je kako za ovakve strašne snimke "apsolutno nema mjesta na Facebooku i one su sada uklonjene". Ali, videozapisi su uklonjeni s Facebooka tek nakon što je tajlandsko ministarstvo digitalne ekonomije kontaktiralo tu društvenu mrežu u utorak poslijepodne, nakon policijskog zahtjeva.

"Nećemo moći podnijeti tužbu protiv Facebooka, jer je ta tvrtka pružatelj usluga. Kad smo poslali naš zahtjev, Facebook je postupao po svojim protokolima", rekao je Somsak Khaosuwan, zamjenik stalnog tajnika ministarstva.

Ovo nije prvi put da se Facebooku prikazuju britalne snimke ili uživo prenose zločini. U ožujku je 15-godišnju djevojčicu iz Chicaga seksualno napalo pet ili šest muškaraca, koji su to emitirali uživo, dok je najmanje 40 ljudi pratilo prijenos.

U travnju je snimka ubojstva 74-godišnjeg bivšeg radnika ljevaonice Roberta Godwina, koju je na Facebooku objavio Steve Stephens, potaknula pravi lov na ubojicu. Ubojstvo nije bilo emitirano uživo, ali je snimka bila dostupna tri sata prije nego što je uklonjena.

Trojica mladih muškaraca koji su sudjelovali u silovanju u Švedskoj i to izravno prenosili na Facebooku, osuđeni su u utorak na strogi zatvor, doznaje se od suda u gradu Uppsali.

Sličnih slučajeva bilo je i u neposrednom susjedstvu Hrvatske - u veljači ove godine Sloveniju je zgrozio zločin u selu blizu Krškog, kada su dvojica napadača zvjerski mučila 26-godišnjeg Andreja Cekutu te sve prenosila na Facebooku. Snimak, koji traje čak 23 minute, pogledalo je 232.000 korisnika prije nego što je uklonjen. Cekutu nisu ubila samo dvojica poznanika, ubilo ga je cijelo društvo. Svi koji su vidjeli snimku, a nisu reagirali, jer da jesu prije, možda bi mu bilo spasa.

Generalni direktor Facebooka Mark Zuckerberg prošlog je tjedna obećao da će njegova tvrtka poduzeti sve što treba ne bi li se ovakve tragedije spriječile. Ubojstvo djevojčice u Tajlandu bilo je prvo u toj zemlji za koje se zna da je prenošeno na Facebooku, izjavio je zamjenik glasnogovornika policije Kissana Phathanacharoen. "Moguće je da su na ubojicu utjecali slični primjeri iz svijeta", kazao je.

Facebook se suočava s teškim zadatkom - kako spriječiti emitiranje ili prijenos neprikladnog videomaterijala. Facebook Live omogućava svima s pametnim telefonom da emitiraju videozapis izravno na društvenu mrežu. Većina društvenih mreža koja omogućava slične usluge oslanja se samo na automatizirane metode i izvješćivanje korisnika o nepoželjnom sadržaju, nakon čega se taj sadržaj pregledava i tek potom uklanja.

Facebook mjesečno ima 1,86 milijardi korisnika, od čega 1,74 milijarde aktivno koriste mobilni uređaj za pristup toj društvenoj mreži. Kako kontrolirati emitiranje uživo izazov je za sve tvrtke koje nude takve usluge i zasad, kako se čini, tome nitko nije doista dorastao.

Izbor je vrlo mali: ili će pokušati brzo reagirati putem automatiziranih filtera i prijava korisnika ili će jednostavno prekinuti live streamove. A to je nešto što Facebook vjerojatno ipak neće učiniti, piše Guardian, prenosi zimo.hr.

Facebook komentari

hr Tue Apr 25 2017 23:19:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Slovenski parlament prihvatio zakon o minimalnoj mirovini od 500 eura

Slovenski parlament u utorak je bez glasa protiv prihvatio izmjene zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, prema kojima će umirovljenici s punim uvjetima za starosnu mirovinu imati zajamčenu mirovinu od 500 eura.

Cilj je zakona osigurati da minimalne pune mirovine budu barem tako visoke da siromašni umirovljenici ne trebaju tražiti od države zaštitni dodatak.

To nije u suprotnosti s temeljnim načelima mirovinskog i invalidskog osiguranja, rekla je obrazlažući prijedlog ministrica za rad i socijalnu politiku Anja Kopač Mrak.

Minimalnu mirovinu od 500 eura primalo bi, prema podacima vlade, oko 45.200 umirovljenika.

Prema podacima mirovinskog osiguranja početkom godine mjesečnu mirovinu manju od 500 eura primalo je 98.200 penzionera, ali svi su oni umirovljeni s punim radnim stažom i potrebnim godinama života.

Zakon je prihvaćen jednoglasno bez glasa protiv, unatoč tome što su vladin prijedlog oporbene stranke najprije ocjenjivale populističkim potezom namijenjenim privlačenju birača, u zadnjoj godini mandata sadašnje vlade.

Facebook komentari

hr Tue Apr 25 2017 22:31:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fdd0fcb473980e4c8b45ff/80

Turisti u Fontanu di Trevi ubacili 1,5 milijuna dolara

Turisti su prošle godine u rimsku Fotanu di Trevi ubacili novčića u vrijednosti 1,5 milijuna dolara, objavio je Caritas.

Nakon godinu dana duge obnove, slavna rimska znamenitost, barokno remek djelo Nicole Salvija iz 18. stoljeća, ponovno je otvorena 2015. 

Po legendi, svatko tko ubaci novčić u Fontanu di Trevi jednog će se dana vratiti u Vječni Grad. Korisnik tog novca je Caritas.

Tri najzastupljenije valute izvađene iz fontane su euro, američki dolar i japanski jen. No, kovanice nisu jedno što se može naći na dnu fontane. Lani su ondje našla i dva umjetna zubala. 

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 12:19:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .