Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Umro Fidel Castro

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Političar i revolucionar koji je obilježio 20. stoljeće

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.


Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunistički čelnik koji je kršio ljudska prava

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

Facebook komentari

hr Sat Nov 26 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Više od polovice Britanaca sada želi ostati u EU - anketa

Anketa je pokazala da 51 posto Britanaca želi ostati u Europskoj uniji, a 41 posto želi napustiti blok, što je prekoret u odnosu na prošlogodišnji referendum, prema ispitivanju koje je objavio dnevnik The Independent, prenose agencije u nedjelju.

Anketa BMG obuhvatila je 1508 osoba, a dnevnik je rezultate objavio u subotu na svojem portalu. 

Ta anketa, provedena između 5. i 8. prosinca,  pokazala je dosad najviše glasova za "ostanak" u EU otkako je održan referendum u lipnju 2016.

Provedena je u vrijeme kada Britanija ulazi u drugu fazu pregovora o Brexitu i u kojoj se fokusira na trgovinu, piše agencija Reuters.

Sedam posto ispitanika odgovorilo je "ne znam" na pitanje "Treba li Ujedinjeno Kraljevstvo ostati članica Europske unije ili napustiti Europsku uniju?", piše agencija dpa.

Na referendumu 2016. godine, 48 posto Britanaca glasalo je za ostanak, a 52 posto za izlazak iz EU zahvaljujući kampanji koju je provodila eurofobna stranka UIKIP i euroskeptici u Konzervativnoj stranci. 

Čelnici 27 zemalja članica odobrili su u petak na summitu u Bruxellesu prelazak u drugu fazu pregovora o Brexitu, što otvara put za razgovore o budućim odnosima. 

Britanska premijerka Theresa May rekla je u petak da je Velika Britanija učinila važan korak naprijed prema ostvarenju glatkog izlaska iz EU-a pošto je EU pristao da pregovori prijeđu u drugu fazu, odnosno da se počne pregovarati o budućim odnosima

Facebook komentari

hr Sun Dec 17 2017 12:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f39eacb47398ca308b457c/80

Umrla najstarija Europljanka 116-godišnja Španjolka Ana Vela Rubio

Španjolka Ana Vela Rubio, najstarija osoba u Europi, umrla je u dobi od 116 godina i 47 dana u umirovljeničkom domu u Barceloni.

Ana Vela Rubio, bivša krojačica, umrla je u petak, a posljednja četiri mjeseca s njom je u istom umirovljeničkom domu živjela njezina 90-godišnja kćer.

Ana Vela Rubio rođena je 29. listopada 1901. u gradiću Puente Genil, blizu Córdobe, a od 40-tih godina prošlog stoljeća živjela je u Kataloniji. Ona je preuzela krunu najstarije Europljanke kada je 15. travnja ove godine umrla Talijanka Emma Morano, koja bila stara 117 godina i 137 dana.

Smrću Ane Vele Rubio najstarija živuća osoba u Europi postala je još jedna žena s Mediterana, Talijanka Giuseppina Projetto, koja ima 115 godina i 200 dana.

A najstarija živuća osoba na svijetu je Japanka Nabi Tajima, koja ima 117 godina i 134 dana.

 

Facebook komentari

hr Sun Dec 17 2017 09:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32c459b9e03e8a268b458c/80
Foto: Facebook / Away Day Bible

Hrvatskim huliganima u Beogradu određeno 30 dana pritvora, jedan zadržan u bolnici

Petorici Hrvata koji su sudjelovali u tučnjavi na derbiju Crvene Zvezde i Partizana određen je istražni pritvor od 30 dana dok se šesti i dalje nalazi u bolnici.

Svi se terete za nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi, a pritvor im je određen zbog kaznenog dijela, zapriječene kazne, mogućnosti bijega i uznemiravanja javnosti.

Osumnjičeni su potom prebačeni u Okružni zatvor u Beogradu, javlja B92.

Iz tužiteljstva su ranije priopćili kako su se tijekom saslušanja svi osumnjičeni branili šutnjom.

odsjetimo, šestorica hrvatskih državljana, koji su izazvali kaos i nerede na utakmici Partizana i Crvene Zvezde jučer su dovedena na saslušanje na beogradski Viši sud.

S obzirom na to da je riječ o organiziranoj grupi huligana, koji su zajedno doputovali iz Hrvatske, za kazneno djelo koje im se stavlja na teret prijeti im kazna do 12 godina zatvora.

Podsjetimo, nakon tučnjave policija je njih i ostale huligane odvela u prostor ispred svlačionica, no tijekom postrojavanja, oni su stalno padali s nogu, a neki su i goli do kože izbačeni sa stadiona., piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Sat Dec 16 2017 09:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583f2f241eea8f120a8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Dačić: Politika Hrvatske prema Srbiji se svodi na antisrpsku histeriju

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja

 Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je u četvrtak da se politika Hrvatske prema Srbiji "svodi na antisrpsku histeriju", poručivši kako treba gledati u budućnost, reagirajući na podizanje kaznene prijave protiv bivših pripadnika JNA za raketiranje Banskih dvora 1991.

Dačić je, kako prenosi Radio-televizija Srbije (RTS), na pitanja novinara da prokomentira najave iz Zagreba o pokretanju kaznene odgovornosti protiv petorice pripadnika bivše JNA, državljana Srbije za raketiranje Banskih dvora i Hrvatske 1991., rekao kako bi i Srbija mogla pokrenuti u parlamentu deklaraciju o genocidu Hrvatske nad Srbijom u Drugom svjetskom ratu, te da bi mogla tražiti odštetu za Prvi svjetski rat, jer su "oni nas napali, a ne mi njih".

"Dokle ćemo ići u prošlost, valjda ćemo gledati u budućnost", rekao je Dačić.

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja.

Dačić se zapitao kako bi svjetska javnost reagirala da je predsjednik Srbije, "kao što je Tuđman u svojim memoarima napisao da je sretan što nije oženjen Srpkinjom ili Židovkom".

Šef srpske diplomacije izjavio je u povodu odluke SAD-a da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela, da je to "veoma osjetljivo pitanje", te da sukob Izraelaca i Palestinaca dugo traje, a obostrano rješenje potrebno je naći "kroz dijalog".

"Srbija ostaje pri svom principijelnom stavu...Ova odluka neće imati reakciju s naše strane", rekao je Dačić na tiskovnoj konferenciji u ministarstvu vanjskih poslova dodajući kako izjašnjavanje Srbije ne bi pomoglo da se to pitanje riješi.

On je istaknuo kako Srbija izuzetno cijeni principijelno stajalište Izraela da ne prizna jednostrano proglašenu neovisnosti Kosova, te da to pozitivno djeluje na kvalitetu i sadržaj odnosa.
"Kosovo je naš Jeruzalem", poručio je Dačić na konferenciji "Godine jubileja" izraelskog veleposlanstva u Beogradu.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 21:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .