Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e2e8b8029111c8e178b456b/80

Andrija Lipanović kao primjer svima: U jednom trenu život mu se sunovratio, ali on je postao još jači

Javnost ga je upoznala kroz humanitarnu akciju 'Vjeruj i djeluj' s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za kupovinu 'ReWalk' pomagala za hodanje.
Ovozemaljski život često je pretežak i s mnogo 'kamenja i trnja' na krivudavom putu. Mnogi ne uspiju pronaći dobitnu kombinaciju, na jednostavnom izazovu padnu, a mnogi i prevaljuju granice, iz teškog boja izađu ojačani 'hladnim oružjem' i novim iskustvima, a prihvate put koji je dosta ranije predodređen.

Jedan od takvih pojedinaca je i Andrija Lipanović. Život mu se okrenuo u jednoj sekundi, trenutak nepažnje obilježio ga je u ostatku života i na teško breme donio invalidska kolica.
- 9. srpnja 2014. godine dovršavali smo krov jedne obiteljske kuće i dogodila se nezgoda. Poskliznuo sam se i pao sa 7 metara visine. Bio sam nepokretan, završio sam u invalidskim kolicima, a ruke su mi bile u potpunosti 'oduzete', počinje nam priču ovaj nadasve inspirativan čovjek koji se s tolikom ljubavlju i razumijevanjem nosi sa svojom sudbinom koju često označavaju s predrasudama i brojnim stigmama.

- Bilo je teško, ali jednostavno je trebalo sve loše misli odmaknuti od sebe. Treba prihvatiti što ti se dogodilo, govori Andrija kojega je javnost upoznala kroz humanitarnu akciju 'Vjeruj i djeluj' s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za kupovinu 'ReWalk' pomagala za hodanje.

Akciju je pokrenuo uz pomoć osobog asistenta Gorana Barčota Butle i prijatelja, a u kratkom roku uspio je u svom naumu.
- Prošlu smo godinu pokrenuli humanitarnu akciju 'Vjeruj i djeluj' u kojojm smo prikupljaci novac za robotsku hodalicu. Pokrenuli smo i Udrugu pa ćemo i drugim ljudima omogućiti besplatne terapije, a kroz donacije i projekte ćemo pokušati nastaviti raditi i dalje.
Na godišnjoj bazi potrebno je nevjerojatnih 8 tisuća eura samo za održavanje robotske hodalice dok je cijena robota bila oko milijun kuna, govori Lipanović te tvrdi da se u ovom trenutku dogovaraju s gradom Splitom koji bi im osigurao prostorije u kojima bi se održavale terapije.

Sav prikupljeni fond ne bi bio moguć bez dobrih ljudi velikog srca koji su u kratkom roku jednoglasno odgovorili na poziv. 
- Teško je orgaznitirazi humanitarnu akciju. Teško je, zapravo, postići da ti ljudi vjeruju jer smo svjedoci kako na dnevnoj bazi ima lažnih akcija. Uspjeli smo, nismo obećavali, ali sve što smo namjeravali smo i napravili - skupili smo novac, hvala svima na tome, uložili smo u robota. Nastavljamo s organizacijom Udruge, radimo projekte kao Udruga i planiramo humanitarne projekte kako bi mogli zaposliti i stručne ljude, ali i one mjesečne stavke platiti, nastavlja Andrija koji govori i kako će u veljači zastupnica za robotske uređaje u Europi doći u Split, educirati dva fizioterapeuta kako bi mogli biti treneri na robotskom pomagalu pa će i formalno svi potrebiti moći koristiti robotsku hodalicu.

Prošlog je tjedna ponovno na naslovne stranice medija stigao u ne baš lijepom izdanju. U pokušaju ulaska u splitsku Policijsku upravu spriječila su ga zatvorena vrata na zgradi Policije.
- Iako je već ranije postavljena kamena rampa za invalide vrata su bila zaključana i dodatno zatvorena plastičnim stolicama. Prije godinu dana, kada sam bio na istom mjestu, pomaknuli su sve prepreke i uspio sam obaviti sve poslove. Ta vrata bi trebala biti stalno dostupna jer je, kao i ostalim građanima, jedna ustanova kao policija potrebna svima nama.
Ne smijemo se osjećati kao građani drugog reda, ustvrdio je naš sugovornik ističući kako je Split neredan grad je ima premalo mogućnosti za invalide.

- Nemamo obilježenih traka, nemamo pristupe kako bi prešli, primjerice, pješački prijelaz. Napravljeno je malo u proteklom razdoblju, ali treba više pozornosti obratiti na takve stvari.
Svi skupa trebamo ukazivati na nepravilnosti. Danas, sutra nikad ne znate kad će vama biti potrebna slična pomoć, zaključuje Andrija Lipanović, nadasve inspirirajući čovjek koji Splićanima, na kraju, poručuje da se pogotovo poprave u prometnoj (ne)kulturi jer, kako kaže, ona u 'gradu pod Marjanom' najviše šteka.

Ono što sigurno Andriji dobro ide je prikupljanje dresova iz cijelog svijeta, tajne ljubavi koja je među vitrine njegova doma smjestila brojne zvijezde od rukometa pa sve do nogometa. Na svoju kolekciju je iznimno ponosan, ali u njegovu srcu, priznaje nam, najveću vrijednost ima 'Majstor s mora'.
hr Mon Jan 27 2020 08:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7baf24cb557a947e8b4573/80
Foto: SibenikIn

VIDEO Dupin na Pelješcu došao do plićaka, tražio je pozornost ljudi na obali

Vrsta dupina za koju stručnjaci kažu da se najčešće drži otvorene pučine, ovaj put je napravila iznimku.

Neobično ponašanje dupina koji je neuobičajeno stigao skroz do plićaka i zapravo se gotovo nasukao na plažu u Kućištu na Pelješcu, snimio je Mario Duspara, piše Morski.hr

Vrsta dupina za koju stručnjaci kažu da se najčešće drži otvorene pučine, ovaj put je napravila iznimku. 

- Evo i videa delfina koji nas je posjetio na Pelješcu. Ovo u prvom videu ga moj stari mazi i vraća u vodu, a na drugom videu je brod koji ga je pratio kad je vidio da je slab… A onda je delfin vidio nas uz more i krenuo prema nama… Rekli su mi sa Veterinarskog faksa da je to vjerojatno Prugasti delfin i da je vjerojatno bolestan ili ošamućen pa je zato otišao uz obalu, jer se oni u pravilu drže pučine. Vidi se po veličini da još nije odrastao. Išao je prema ljudima koji su stajali uz obalu, tražio je kontakt i maženje, ali je išao polako, umorno. Nadam se da će biti ok,  zaključuje Mario Duspara koji je objavio dva videa i nekoliko fotografija.

- Na pučinu ga je uputio Tomislav Duspara, umirovljenik iz Vukovara, rekao je kratko za Morski.hr.


hr Thu Jul 09 2020 23:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f078faedaf72de62c8b463e/80

Bludništvo u Bolu: Muškarac Nijemicu uhvatio prvo za dojku, a onda za međunožje

Oštećenica je uspjela pobjeći, a okrivljenik je zaradio zabranu posjećivanja plaže i približavanja Nijemici.
Prije pola mjeseca nesvakidašnji događaj zbio se u Bolu na otoku Braču. Na nudističkoj plaži, za 36-godišnjeg F.K. nije bilo normalno da je žena obučena u kupaći kostim. On ju je prvo upozorio da ne smije imati rublje na plaži koja je nudistička, pa je gošća iz Njemačke prijedlog prihvatila.

Skinula je kostim i izašla iz mora da bi je muškarac, prilikom izlaska, uhvatio za lijevu dojku. Ona se prestrašila, rekla mu da je ne dira da bi je ovaj na to uhvatio za međunožje. Kazao joj je da se ovlažila.

Oštećenica je uspjela pobjeći, a okrivljenik je zaradio zabranu posjećivanja plaže i približavanja Nijemici. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je i optužnicu protiv 36-godišnjaka zbog bludne radnje.




hr Thu Jul 09 2020 23:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f077214daf72d742e8b457e/80
Foto: Pixabay

Hrvatski pomorci zatočeni diljem svijeta, iz Sindikata poručuju: 'Bit će gadnih posljedica'

Ministarstvo je koncem travnja ipak odlučilo pomorce osloboditi plaćanja poreza na dohodak, zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa

- Na pomorce, ali i neke druge radnike, se potpuno zaboravilo u ovim trenucima korona krize, a ono što im se dešava je zaista stravično. Dakle, trenutno je strahoviti problem izvršiti smjenu posade bilo kojeg broda bilo gdje u svijetu, jer svaka država vodi svoju politiku kojom se pokušava oduprijeti koroni, i trenutno ne postoji ta međunarodna institucija u svijetu koja bi mogla neku državu natjerati da dozvoli iskrcaj posade i omogući njihov transfer u matične države, kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske za Glas Istre

- U normalnim vremenima smo u Hrvatskoj imali između 750 i 800 smjena posada brodova u mjesec dana, a od ožujka jedva trećina pomoraca uspije napraviti smjenu kako treba. To je vrlo ozbiljna situacija koja već dovodi do zabrinjavajućih posljedica, pa se mi svi moramo ozbiljno zapitati u kakvom su psihofizičkom stanju ti ljudi, imaju li uopće dovoljno namirnica, robe i drugih potrepština za biti na brodu. Vjerujte mi, bit će gadnih posljedica, bit će bolesti i samoubojstava, ali kako to riješiti kad se svaka država u svijetu poziva na svoj suverenitet i zadržava pravo da zaštiti svoje građane tako da zatvori granice. U redovnim okolnostima, oko 15 tisuća Hrvata plovi međunarodnim vodama, a u ovom trenutku vam je sigurno između 6.500 i 7.000 Hrvata na raznim brodovima diljem svijeta, od kojih polovica ima problema s povratkom kući, kaže Melvan za Glas Istre

Svjedočanstvo pomorca

Međutim, navodi da je kompanija dužna napravit smjenu pomoraca i pronaći način kako će to napraviti, pa makar to značilo skretanje broda s njegove planirane rute. U nekim slučajevima, zbog nemogućnosti provođenja smjene posade broda, kompanije čak nude veće plaće posadama da bi izdržale još koji mjesec na brodu, dok bude omogućena njihova repatrijacija. Svjesni cijele situacije, iz Sindikata pomoraca su čak uspjeli uvjeriti Ministarstvo da ne kažnjava pomorce u ovakvoj situaciji. Naime, malo je poznato da pomorci moraju imati najmanje 183 dana navigacije da im država ne bi uzela 50 posto onoga što su svakim užasnim momentom na tom brodu zaradili. Evo svjedočanstva jednog pomorca kako njihova svakodnevnica izgleda:

- Opće je poznat podatak da pomorci moraju imati 183 dana navigacije godišnje, to jest 4.392 radnih sati. Usporedbe radi, radnik na kopnu, za 6 mjeseci staža odradi oko 1.080 sati. Pomorci su 4.392 sati pod stresom od posla koji je skoro pa u svakom trenutku opasan, bilo da se bore s "običnim" ciklonama ili valovima i vjetrom koji nerijetko premašuju Beaufortovu ljestvicu koja mjeri valove do 14, 15 metara, pa sekunde čekanja izranjanja prove postaju vječnost i svaki novi val je novi stres opstanka za goli život. Sve su češći napadi pirata. U tom momentu, ako je posada imala sreće, sklonila se u Citadel - sigurnu ili paničnu sobu - a sam naziv dovoljno govori o stresu kojem smo izloženi. Moraju imati 183 dana navigacije da im država ne bi uzela ogroman porez, a ako pomorac umre u godini u kojoj nije ostvario 183 dana navigacije, država svejedno naplati svoj nemilosrdni porez obitelji pokojnog pomorca. Europska komisija je dopustila da se stopa poreza može spustiti i do 0 posto, ali naše Ministarstvo financija nema sluha za to iako hrvatsko gospodarstvo uprihodi milijardu dolara od nekoliko desetaka tisuća naših pomoraca, a to je oko 1.7 posto BDP-a. Dodamo li na to porez koji iznosi 24, odnosno 36 posto, ovisno o zaradi, a k tome još i prirez, plaćanje zdravstvenog osiguranja iako su i na brodu osigurani od poslodavca, pa još puste brevete koje se polažu, obnavljaju i plaćaju svakih par godina, pitamo vlasti zašto tolika pljačka pomoraca, pita se sugovornik Glasa Istre, pomorac.

Stoga je nadležno Ministarstvo koncem travnja ipak odlučilo pomorce osloboditi plaćanja poreza na dohodak, zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa. Ministarstvo je, naime, donijelo uputu za provedbu odredbi Pomorskog zakonika u svrhu utvrđivanja "183 dana u međunarodnom prometu", radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa. Sukladno uputi, pomorcima koji plove u međunarodnoj plovidbi u broj potrebnih 183 dana računaju se i dani provedeni na liječenju od posljedica epidemije koronavirusa, odnosno dani provedenu u izolaciji, samoizolaciji ili karanteni. Osim toga, priznaju se i dani koji nisu ostvareni zbog poslovno uvjetovanih razloga, kao i dani boravka pomoraca na brodu u situacijama kada je nastupio prekid ugovora o radu, a pomorac nije bio u mogućnosti iskrcati se s broda. Budući da je mnogima ova vijest promakla, oni koji nisu uspjeli otići na brod prema planiranom rasporedu i dalje strahuju od naplate poreza. Zapravo je teško reći kome je gore, onima koji se ne mogu iskrcati s broda, ali i dalje dobivaju plaću, ili onima koji se na njega ne mogu ukrcati i zaraditi ono na što su računali, a čitava obitelj ovisi o njima. Najtragičnija situacija u ovom trenutku je na kruzerima diljem svijeta, ističe Melvan.

- U svibnju su vam u Dubrovnik uplovila tri kruzera s posadama od nekoliko stotina, pa i gotovo tisuću članova posade iz raznih zemalja. Repatrijacija i smjena posade se obavila iz Dubrovnika, jer ih niti jedna druga država nije htjela uzet! To je tragično! Znači, Italija, na primjer, nije htjela uzet svoje građane u talijanskoj luci, nego su morali pristat u Dubrovniku i od tuda otići za Italiju. Među njima je bilo i nekoliko stotina Hrvata za koje se ta priča još i dobro završila, za razliku od, primjerice Filipinaca koje njihova država ne želi ni dan danas uzeti natrag, pa sad imate 11 kruzera koji plutaju ispred obale Filipina, a država ne dopušta svojim građanima da stupe na kopno. Danas u svijetu imate nevjerojatno tragičnih priča, pogotovo u kruzing industriji koja je zbog korone totalno propala i neće se sigurno oporaviti još nekoliko godina. Nažalost, imate i takvih kompanija koje bezobrazno koriste ovu situaciju da bi uštedile, jer ih svaka smjena posade itekako košta, pogotovo u ovako kompliciranim situacijama, ali za boga miloga, ljudi moraju ići doma i točka, koliko god da to košta. Zato su se neke kompanije organizirale i zajednički dogovorile charter letove da bi vratile svoje ljude doma. Ali sve to vam malo znači ako neke države zatvore svoje granice i ne dozvoljavaju nikakav promet, kaže Melvan.

Patnja i tragedija pomoraca moraju se hitno okončati

Napominje da je Sindikatu pomoraca problem što im se moraju javiti sami pomorci koji su se našli u ovako nezavidnim situacijama i problemima, a ne njihove obitelji. Zna se dogoditi, recimo, da neki pomorac ima samo potrebu izjadat se svojoj obitelji, koja onda, mimo njihove privole, zove Sindikat i traži da riješe problem. No, jedna je stvar stav i poimanje cijele situacije sa strane članova obitelji, a druga je stvar što taj pomorac želi, ističe Melvan. To dakako ne umanjuje činjenicu da je pomorcima u ovim trenucima jako teško, ali zato se pomorci moraju javiti osobno kako bi Sindikat i nadležna Ministarstva mogli krenuti s rješavanjem problema.

Besmisleno je uopće pokušavati zamišljati kakav utjecaj na zdravlje može imati šestomjesečno zatočeništvo na brodu. Pandemija korone pokazala je da se svatko zatvara u sebe unutar svojih granica i svijet kao „globalno selo“ ne funkcionira. Najveća tragedija na koju nam je ukazala korona je totalni nedostatak bilo kakve solidarnosti, humanosti i suradnje, pa i bezdušnosti prema vlastitim građanima. Međunarodna federacija radnika u prometu (ITF) i Međunarodna brodska komora (ICS) predložile su svim pomorcima koji su prekoračili termine iz svojih ugovora o boravku na brodu da sastave pisanu izjavu da su zdravstveno nesposobni obavljati svoj posao, jer po svim parametrima u mnogim slučajevima to i jesu, a s time se složio i hrvatski Sindikat pomoraca.

- Dogodit će se trenutak kad brodovi više neće moći isplovljavat i možda će se tada konačno netko trgnuti i shvatiti da se mora hitno poduzeti nešto da bi taj svjetski prometni lanac mogao funkcionirati. Ova patnja i tragedija se mora prekinuti i točka, poručuje Melvan za Glas Istre.

hr Thu Jul 09 2020 21:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e99601729111c14ee8b45b2/80
Foto: Screenshot / YouTube

Capak o novim preporukama na slavljima: Četiri kvadrata po plesaču i individualni ples

Rekao je da se raspravlja i o obvezi nošenja maski.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u razgovoru za Dnevnik Nove TV komentirao je nove epidemiološke mjere koje se očekuju i kazao da se sada razmatraju sve opcije.

"U diskusiji je bilo i da se ograniči i broj sudionika na svadbama, ali je izglednije da ćemo ostaviti broj, ali uvesti preporuku za sva okupljanja, svadbe, pričesti, krizme i postaviti malo strože mjere. Postojala bi obaveza da se skup prijavi Civilnoj zaštiti, ako ima više od 100 ljudi, a Civilna zaštita će organizirati nadzor. To će biti neke mještovite inspekcije i nadzirati da li se okupljeni drže propisanih mjera", rekao je Capak za Dnevnik NoveTV

Objasnio je i da će nove preporuke sadržavati u uputu koja će se odnositi na ples.

„Podij treba biti dovoljno velik, 4 kvadratna metra po plesaču. Ples treba biti individualan i to bi se sve nadziralo. Svima je u interesu, i onima koji organiziraju i onima koji dolaze da se nitko ne zarazi“, rekao je Capak.

Rekao je da se raspravlja i o obvezi nošenja maski.  

„To je bila jedna od glavnih tema danas ujutro i popodne. Mi za sad imamo obvezu nošenja maski samo u javnom prijevozu, a to bi bilo prošireno i na neke druge zatvorene prostore, no još ne znamo koje. Uglavnom one u kojima je veći broj ljudi gdje je teško držati distancu“, pojasnio je.

Komentirao je i mjere na granicama sa susjednim državama.

„Granice nisu otvorene, još 26. lipnja smo donijeli mjere. Djelimo zemlje na EU i treće zemlje za koje postoji ograničenje osim za neke izuzetke, a sada se razmatra da se za te izuzetke donesu posebne mjere. To vrijedi za sve treće zemlje“, rekao je.

Najavio je i niže cijene testova na koronavirus.

„Razmatra se da se revidiraju cijene reagensa i rada koje su u početku bile visoke, dakle da pružatelji usluge s HZZO-om razmotre nižu cijenu. Svakako možemo očekivati niže cijene“, rekao je za Dnevnik NoveTV

hr Thu Jul 09 2020 20:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .