Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586acbd11eea8f61b88b45b3/80
Foto: Wikipedija

U Austriji na dočeku seksualno zlostavljali žene

Identitet napadača se još ne zna. Žrtve su rekle da su mlađi od 30 godina, neki od njih su imali tamnu kosu i brade

Dosad je 17 žena u Austriji prijavilo seksualno uznemiravanje tijekom dočeka Nove godine.

U  Innsbrucku je dosad devet žena prijavilo napade. Napadnute žene su iz Austrije, Italije, Njemačke i Švicarske. Napala ih je grupa muškaraca na području Marktplatza. Istrage su u tijeku. Policija je zatražila video snimke nadzornih kamera, ali ih još nisu dobili - prenose 24 sata

Identitet napadača se još ne zna. Žrtve su rekle da su mlađi od 30 godina, neki od njih su imali tamnu kosu i brade. Policija je jednog muškarca privela, ali su ga pustili jer ga žrtve nisu prepoznale.

U Salzburgu su dosad podignute četiri prijave. Žrtve su rekle da su ih napali stranci.

Tri su žene u Beču prijavile seksualne napade tijekom dočeka Nove godine. Policija ne isključuje mogućnost da će biti još prijava.

U Grazu je napadnuta žena (26) koju su zlostavljala dvojica muškaraca. Uspjela im je pobjeći. Žrtva tvrdi da su ju napali stranci, piše OE24. 

Velika policijska intervencija u Kölnu

Policija u Kölnu ove godine napravila je veliku intervenciju tijekom dočeka Nove godine. Podsjetimo, tijekom dočeka 2016. u tom je gradu napadnuto više od 100 žena. Muškarci, uglavnom migranti su ih seksualno uznemiravali i krali im stvari. Ove godine policija je opkolila grupu od 1000 muškaraca sa sjevera Afrike i nazvala ih je "Nafris".

Uskoro je krenula rasprava da li je policija smjela tako reagirati i muškarce nazvati "Nafris" što je skraćenica od "sjevernoafričkim ponavljačima kaznenih djela".

Neki su zbog toga policajce nazvali "rasistima". Ministar policije rekao je kako su akcijama policija u njemačkim gradovima spriječeni napadi kao prošle godine te da se istražuje da li je tijekom intervencija došlo do bilo kave diskriminacije, piše Bild. 

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 22:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59cfdefbb9e03e0b728b45ba/80

Europa ima Marshallov plan za Crni kontinent

Privlačenje novih investicija ključno je za nastavak rasta i razvoja afričkog gospodarstva
U Europskom je parlamentu održana konferencija o budućnosti europskih i afričkih odnosa, odnosno budućoj tješnjoj suradnji dvaju kontinenata koje na jednom mjestu razdvaja tek 14 kilometara morske površine. Ta kulminacija Afričkog tjedna Europskog parlamenta organizirana je na najvišoj razini, uz sudjelovanje najutjecajnijih političara s obaju kontinenata, piše Večernji list.

Gospodarska perspektiva Tako je događaj otvorio predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani uz kojeg se parlamentu obratio i njegov kolega Moussa Faki Mahamat, predsjedavajući Komisije Afričke unije, pa Faustin-Archange Touadera, predsjednik Srednjoafričke Republike, a uvodna izlaganja zaključila je sama Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnost te potpredsjednica Europske komisije. Sasvim je sigurno da će u relativno kratku roku Afrika zauzeti gospodarski važno mjesto u svijetu, procjenjuje se jedno od vodećih. Prošle godine pet je afričkih ekonomija bilo među prvih deset u svijetu po razvoju, imale su više od sedam posto. U Africi se nalazi 64 posto svjetskog kobalta koji se koristi za baterije električnih automobila, zatim su tu rezerve tantala koji se koristi za solarne panele, platine... Stanovništvo će narasti na dvije i pol milijarde.

Ne treba stoga nimalo čuditi ni to da tamo jake temelje već nekoliko godina gradi Kina čija je gospodarska razmjena s afričkim kontinentom sada vrijedna oko 190 milijardi dolara godišnje, moglo se čuti na konferenciji. Najkonkretniji i najveći problem u ovom su trenutku migranti, u rješavanje njihova statusa Europa je već uložila znatna sredstva uspijevajući ugasiti balkansku rutu. Međutim, iako Afrika ima lijepu budućnost, ona nije bez problema.

– Pustošenje, glad, pandemije, terorizam, nezaposlenost i loše upravljanje uzrokuju nestabilnost te pridonose nekontroliranoj emigraciji. Bez odlučne akcije da se ti fenomeni savladaju, nove će generacije dolaziti u Europu tražeći nadu i budućnost. Hitno im moramo ponuditi pravu perspektivu u vlastitim zemljama kako bi ostali i pomogli da se one revitaliziraju – jasan je bio predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani.

Predsjednik Srednjoafričke Republike Touadera upozorio je kako se ogromni napori ulažu na prostoru Sahela gdje pet zemalja u toj regiji, Mauritanija, Mali, Burkina Faso, Niger i Čad, ulažu snažne napore u postizanje mira. Kao također gorući problem podvučena je zemlja iz istog područja, Libija, gdje je ojačala trgovina ljudima i ropstvo te sada i iz te države dolazi veliki broj izbjeglica. Tajani je podsjetio i na jaku europsku prisutnost na susjednom kontinentu, u Africi se nalazi deset tisuća europskih vojnika, a uvježbano je i 30.000 afričkih policajaca, vojnika i sudaca.

Postoje i drugi problemi, subsaharska regija ima najveći stupanj nepismenosti u svijetu, jedno od pet djece ne ide u školu, gotovo 60 posto mladih uopće se ne educira. Europska unija stoga je odlučila Africi ponuditi nešto što su nazvali – Marshallovim planom.

Europa Afriku želi razvijati na tri polja. Tri pravca pomoći Prvo je dolazak do mira i sigurnosti uz postizanje odgovarajućih razina demokracije, upravljanja i poštovanja ljudskih prava. Drugo je privlačenje investicija za održivi i uključivi razvoj i rast. Afrika je sada kontinent koji, kako je rekao Antonio Tajani, privlači najmanje investicija, 80 milijardi eura godišnje, što je nekih tri posto afričkog BDP-a. Ovdje bitnu ulogu ima i naš Neven Mimica, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, koji je u širokom izlaganju na panelu posvećenom tom dijelu istaknuo kako će u Africi prilično brzo potrošnja dostići nivo koji će se mjeriti u trilijunima eura, no i da svaka investicija neće značiti puno ako se ne potakne privatni sektor, odnosno poduzetništvo. Treće je polje, dakako, rješavanje pitanja izbjeglica koje bi se rješavalo dugoročno, kroz veću brigu o mladima jer procjenjuje se da bi do 2050. godine jedna od četiri radno sposobne osobe u svijetu mogla biti iz Afrike, ali i kroz rješavanje trenutačno kompliciranih pitanja. Afrika jest izvor migranata, no isto tako su i njezine unutarnje migracije izuzetno velike pa je reintegracija problem koji se nameće sam po sebi.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/540893e0179942673a940174/80
Foto: Screenshot YouTube

'Brutalan' odgovor: Napadi iz zraka na skrovišta terorista

Vojska se nalazi na Sinajskom poluotoku i neće se smiriti dok oni koji su upleteni u napad u petak ne budu eliminirani, navodi list Al Ahram izjavu egipatskih sigurnosnih snaga

Vojska se nalazi na Sinajskom poluotoku i neće se smiriti dok oni koji su upleteni u napad u petak ne budu eliminirani, navodi list  Al Ahram izjavu egipatskih sigurnosnih snaga.

Nekoliko osumnjičenih već je ubijeno, izvješćuju.

U petak navečer predsjednik Abdel Fatah al Sissi obećao je "brutalan" odgovor na masakr u kojemu je 235 ljudi izgubilo život, a 109 je ranjeno, navodi 24 sata.

Vjernike koji su izlazili iz džamije s podnevnih molitvi na istoku Egipta ubili su u petak naoružani muškarci, u najsmrtonosnijem napadu u nedavnoj povijesti te zemlje.

Napad je počeo kad su militanti detonirali eksplozivnu napravu izvan džamije Al Ravda, oko 40 kilometara zapadno od grada Al Ariša, a zatim su počeli pucati na vjernike koji su izlazili iz džamije.

Privatni list Al Masri al Džum objavio je da je više od 20 maskiranih napadača sudjelovalo u napadu i da su pucali iz automatskih pušaka.

Egipatska vojska odmah je proglasila trodnevnu žalost.

Oružane snage počele su sa zračnim napadima na područje Sinaja, koncentrirajući se na planinsko područje oko džamije gdje se, kako se vjeruje, skrivaju počinitelji atentata.

Zasad još nitko nije preuzeo odgovornost za napad.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1839bdb9e03ee70c8b457c/80
Foto: inreformator.ba

Sredozemno more najsmrtonosnija je granica na svijetu

Najmanje 33.761 migrant poginuo je u Sredozemnom moru od 2000. godine, zbog čega je ta europska morska granica postala najopasnija granica na svijetu, pokazuje studija Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Dok je apsolutan broj smrti pao otkad su Turska i Europska unija zatvorile istočnu morsku rutu prošle godine, autor studije Philippe Fargues ustvrdio je da je rizik smrti zapravo povećannakon što je postala važna dulja središnja ruta između Italije i Libije.

"Zaustavljanje migracije i sprečavanje stradanja na moru zbog toga su djelomično suprotni ciljevi", ustvrdio je profesor na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci u studiji objavljenoj u petak.

"Zatvaranje kraćih i manje opasnih ruta može otvoriti duže i opasnije rute, zbog toga je povećana vjerojatnost smrtnog stradavanja na moru", dodao je., piše dnevnik.hr

Od siječnja, 161.000 ekonomskih migranata i tražitelja azila prešlo je Sredozemno more,većina njih do Italije, objavio je IOM u petak u Ženevi.

Blizu 3000 ljudi utopilo se ili je nestalo. Među migrantima pristiglima u Italiju najviše ih je izNigerije, Eritreje i Gvineje.

Manji dio onih koji su ove godine pristigli u južnu Italiju jesu izbjeglice, a visok je postotak onih koji ne traže zaštitu nego bolju ekonomsku budućnost, ustvrdio je Fargues. (Hina)


Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:28:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58433a211eea8f63178b45a4/80
Foto: Reuters/Carlos Garcia Rawlins

Godinu dana od Fidelove smrti: Što se promijenilo?

Na Kubi ne postoji nijedan spomenik, nijedna ulica koja se zove po Castru. To je bila njegova želja

Desetljećima mnogi Kubanci nisu mogli zamisliti život bez Fidela Castra, a malo se toga promijenilo od njegove smrti prije godinu dana - reforme napreduju jako sporo, a odnosi sa Sjedinjenim Državama su zamrznuti.

Na Kubi ne postoji nijedan spomenik, nijedna ulica koja se zove po Castru. To je bila njegova želja. 

No godinu dana od njegove smrti 25. studenoga 2016., Castrova prisutnost i dalje se itekako osjeća na karipskom otoku. Njegove ideje uče se u školama, a mnoge njegove izreke javno su dobro. Fotografije mu krase mnoge državne zgrade. Malo se toga promijenilo za Kubance od Castrove smrti. 

- Mnogo prije no što je umro, Castro se povukao iz vladinih aktivnosti. -  ističe Susanne Gratius, politologinja sa sveučilišta u Madridu, "ali je ostao simbolična ličnost i komentirao što se događa u politici."

U početku je postojala nada da će predsjednik Raul Castro izaći iz bratove sjene i ubrzati reformski put koji je Fidel začeo, ali se to zasad nije dogodilo.  

- Reformski je put trenutno 'na ledu'. Zaustavljen je i put otvaranja prema Sjedinjenim Državama. Kubanska vlada trenutno ne želi eksperimentirati s tim. - smatra Bert Hoffmann, politilog s njemačkog Giga Instituta. 

- Dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću vratio se Hladni rat. To je ojačalo konzervativce na Kubi. - tvrdi taj stručnjak.

Trump je opozvao niz mjera svog prethodnika Baracka Obame koje su ublažile uvjete u turističkom sektoru, te je zabranio poslovnu suradnju s kubanskim oružanim snagama koje kontroliraju velik dio sveukupne kubanske ekonomije. 

Nakon tajanstvenih zvučnih napada na američko veleposlanstvo u Havani, Washington je od tamo povukao velik broj svojih diplomata. 

- Tu je Raul Castro najveći gubitnik. - naglasila je kubanska disidentica Yoani Sanchez na svom blogu 14ymedio. 

Zatopljenje diplomatskih odnosa između Kube i SAD-a brzo je završilo, a "obje su se države vratile u vremena Hladnog rata", tvrdi Sanchez. 

Po vlastitoj najavi Raul Castro u veljači iduće godine kani odstupiti s funkcije predsjednika i otvoriti put mlađem naraštaju političara, što bi ujedno trebalo biti prvi put u gotovo 60 godina da otokom ne vlada netko iz obitelji Castro. 

Fidel je umro sretan

Fidel je na Kubi ostavio neizbrisiv trag, pa mnogi stanovnici jednostavno ne mogu zamisliti život bez vođe revolucije. 

- Znali smo da će taj dan doći, ali me ipak pogodilo. - kaže Lourdes koja na tržnici u Havani prodaje voće i povrće. 

- Stara sam koliko i revolucija, ne znam za ništa drugo.

Castro je za svoje pobornike junak koji je oslobodio Kubu, suprotstavio se SAD-u i predvodio napredak društva. Protivnicima je nasilni autokrat koji je gušio one s drugačijim idejama, nije dopuštao slobodne izbore i obustavio slobodu govora. 

- Fidel Castro je umro kao sretan čovjek. - smatra talijanski novinar Gianni Mina koji je osobno poznavao kubanskog predsjednika, a jednom i s njim imao intervju koji je trajao 16 sati. Mina tvrdi kako se nije puno toga promijenilo od Castrove smrti. 

- Kuba je okrenuta prema sebi, kao što je to bila mnogo puta tijekom svoje povijesti kako bi se uspjela samostalno održati. Država je nestala iz svjetskih medija, no vjerujem da Kubanska revolucija i dalje ima veliku važnost u Latinskoj Americi. - smatra talijanski novinar. 

Castro je i dalje glavna ikona međunarodnih ljevičarskih pokreta. Njegovi su pobornici proslavili njegov rođendan u kolovozu, jednako kao i predsjednici Venezuele i Bolivije Nicolas Maduro i Evo Morales. 

No geopolitički okvir je zadao udarac borbi za socijalizam u toj regiji. Ekonomska kriza u Venezueli, najvažnijem ekonomskom savezniku Kube, donijela je nevolje na otok. 

Castrova je urna prije godinu dana trijumfalnom paradom prevezena iz Havane na drugu stranu otoka, u Santiago de Cubu, drugi najveći kubanski grad u kojem je započela Kubanska revolucija. Tamo su se okupili deseci tisuća veterana, radnika i školske djece koji su uzvikivali "Ja sam Fidel, ja sam Fidel". 

Urna s pepelom legendarnog revolucionarnog vođe na mjesnom je groblju obilježena komadom stijene na kojemu samo piše Fidel.

U danima nakon njegove smrti se diljem otoka neprekidno mogla čuti melodramatična pjesma "Calgando con Fidel" (Jahati s Fidelom). Tekst pjesme govori: "Oče, ne puštaj moju ruku. Još uvijek ne znam mogu li ići bez tebe". 

Kubanci to svakako mogu, ali još ne znaju u kojem smjeru.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 09:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .