Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5756a2e21e353e2c1c8b45bf/80

Donald Trump, Berlusconi s američkim preljevom?

Obojica su stekli milijarde u biznisu, obojica su imali probleme s poreznim vlastima i bili su upleteni u skandale sa ženama

Dvojica bogataša, ženskaroša, bez političkog iskustva prije dolaska na vlast, Donald Trump i Silvio Berlusconi imaju mnogo sličnosti, piše agencija AFP.

"Već smo imali Donalda Trumpa, njegovo ime je Silvio Berlusconi", napisao je prije nekoliko dana britanski povjesničar John Foot u kolumni u Guardianu.

U tom tekstu Foot, specijaliziran za talijansku povijest, usporedio je 70-godišnjeg budućeg američkog predsjednika i deset godina starijeg bivšeg talijanskog premijera.

Obojica su stekli milijarde u biznisu, obojica su imali probleme s poreznim vlastima i bili su upleteni u skandale sa ženama.

Sličnosti postoje i u njihovim političkim karijerama, dodaju drugi analitičari. Neki ističu njihovu bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Vlasnici su velikih poslovnih carstava i misle da se država može voditi kao kompanija", kaže talijanski profesor političkih komunikacija Michele Sorice.

"Obojica su populisti koji tvrde da su na strani naroda protiv elite sastavljene od intelektualaca i novinara, što je strategija koja je Berlusconija prvi put dovela na vlast 1994.", dodaje Sorice.

Po engleskom magazinu The Economistu, Berlusconi i Trump profitirali su posuđujući rješenja ekstremnih desničara.

U članku objavljenom u četvrtak, u kojem obojicu opisuje kao legendarno samoljubive, Economist naglašava i njihovu sklonost "hvalisanju iz svlačionice, iako proklamiraju ljubav prema ženama koje, čini se, sude samo na osnovu fizičkog izgleda".

Trumpsconi

Na društvenim mrežama paralela između Trumpa i Berlusconija bilo je sve više kako je odmicala američka kampanja. A 'hashtag' Trumpsconi eksplodirao je nakon objave da je Trump pobijedio.

"Ja sam usporedio Trumpa s Berlusconijem, ali radije bih imao Berlusconija za predsjednika", rekao je Amerikanac koji je na Twitteru pokrenuo tu priču.

"Nama su se smijali s pizzama, mafijom i Berlusconijem, a sada su i oni došli na red s McDonald'som i Trumpom", dodao je jedan talijanski korisnik.

Na Facebook stranici pod naslovom "Dobrodošli u Berlusconijevo iskustvo", Talijani su postavili video s mnogim 'provalama' bivšeg čelnika Forza Italije i usporedili ih s onima budućeg stanara Bijele kuće.

Ukratko, seksistički vicevi, diplomatski incidenti, loš međunarodni imidž, a jedina je razlika u tome što Trump ima nuklearnu bombu, zaključili su.

Ali nisu baš u svemu isti. Iako se hvale da su sve izgradili svojim rukama, "Trump je iskoristio to što mu je otac posudio prvi milijun dolara, što nije slučaj s Berlusconijem koji se probijao radeći sve i svašta", kaže Sorice.

Velika je razlika u tome što Trump nije vlasnik medijskog carstva, dok je Berlusconi vladao privatnim televizijama koje su mu jako pomogle u začetku političke karijere. Trump se morao zadovoljiti vođenjem reality showa Pripravnik, ali i to mu je pomoglo u stjecanju popularnosti.

Trumpova vanjska politika: veliki skok u nepoznato


Vanjska politika novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavlja veliki skok u nepoznato - newyorški milijarder tijekom izborne kampanje često je bio neodređen, premda je obećao poništiti veliki dio vanjskopolitičkog naslijeđa Baracka Obame.

"Želim biti nepredvidiv", izjavio je budući prvi čovjek najveće svjetske sile tijekom svog jedinog opsežnog govora o vanjskoj politici u travnju. Analitičari ocjenjuju da bi Trump mogao provoditi izolacionističku politiku, poput nekih američkih predsjednika u 19. stoljeću, za razliku od njegove poražene izborne suparnice Hillary Clinton koja se zauzima za intervencionizam u međunarodnim odnosima.

Tijekom Trumpova mandata "Sjedinjene Države bi mogle napustiti vodeću ulogu u međunarodnom zapadnom poretku", upozorio je prije izbora analitičar Thomas Wright iz instituta Brookings. "Ako se taj poredak uruši, nitko ne zna kako će to završiti i hoće li se stvoriti uvjeti za veliki rat", napisao je Wright.

Trump drži da Sjedinjene Države ne mogu više biti svjetski policajac i da moraju smanjiti iznose za međunarodnu pomoć. Tijekom 16 mjeseci kampanje, republikanac je obećao krenuti u obrnutom smjeru od demokrata Obame - pomiriti se s Rusijom predsjednika Vladimira Putina, poslati desetke tisuća vojnika u Siriju i Irak i uništiti Islamsku državu (IS), pokrenuti trgovinski rat s Kinom, dovesti u pitanje zatopljavanje odnosa s Kubom, načela NATO-a i međunarodne sporazume o klimi, slobodnoj trgovini i iranskom nuklearnom programu.

Trump je više puta hvalio Putinove kvalitete vođe i optuživao Obamu da ih ne posjeduje. Više puta je ponovio da bi bilo dobro biti u dobrim odnosima sa šefom Kremlja, no nikada nije precizirao kako bi pomirio Washington i Moskvu.

Putin, koji je Trumpa nazvao "uspješnim čovjekom s puno talenata", prvi mu je čestitao u srijedu i izrazio nadu u bolje rusko-američke odnose, koji su pali na najnižu razinu nakon Hladnog rata.

Najavljuje li to zatopljenje odnosa suradnju u Siriji protiv IS-a? Trump se nikada nije jasno izrazio o tome, ali je u listopadu 2015. ocijenio "pozitivnim" prve napade Rusije koja je podržala svog sirijskog saveznika, predsjednika Bašara al-Asada.

Populistički kandidat je dosta mijenjao svoju strategiju protiv IS-a. U listopadu 2015. se zalagao za "politiku čekanja" i sugerirao da se sirijski režim i džihadisti međusobno poubijaju, ali u ožujku se odjednom zauzeo za uništavanje IS-a "slanjem između 20.000 i 30.000" američkih vojnika u Siriju i Irak. U listopadu je oštro ukorio Mikea Pencea koji je tražio napade na Damask.

Tijekom kampanje Trump je često optuživao Kinu, "neprijatelja" Amerike, da "krade" radna mjesta njegove zemlje i manipulira svojom valutom te prijetio  drugoj svjetskoj sili trgovinskim ratom. Nakon sjevernokorejskog nuklearnog pokusa u siječnju, zatražio je od Pekinga da izvrši pritisak na svog komunističkog saveznika, jer će u suprotnom SAD otežati trgovinsku razmjenu s Kinom.

Trump je na proljeće izazvao konsternaciju u Europi kada je NATO nazvao zastarjelom institucijom i upozorio da će angažman Washingtona uz saveznike u slučaju ruske agresije ovisiti o europskim doprinosima Savezu. 

Za kandidata Trumpa, klimatsko zatopljenje je obmana i čak je spomenuo poništenje pariškog dogovora.

Obrušio se i na sporazum o slobodnoj trgovini između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (NAFTA) i transpacifičko partnerstvo (TPP) između Washingtona i 11 zemalja Azije i Pacifika.

Tijekom putovanja na Novi Zeland i Antarktiku ovog tjedna, državni tajnik u odlasku John Kerry je obećao blagu tranziciju s budućom administracijom "kako bi im se pomoglo koliko je moguće ... da se izbjegnu i najmanji gubici u velikim pitanjima s kojima smo suočeni".


Facebook komentari

hr Fri Nov 11 2016 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58270fd11eea8fb4b28b461c/80
Foto: Screenshot YouTube

Kardinal Puljić: Dayton treba mijenjati jer Hrvati nemaju jednaka prava

Dvanaest godina star prijedlog biskupa o preustroju Bosne i Hercegovine nitko nije iščitao 'nego su to jednostavno prešutjeli', objasnio je kardinal Puljić
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić rekao je u intervjuu emitiranom u utorak da Daytonski sporazum treba mijenjati jer Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu ravnopravni i ocijenio da nema dobre volje za provedbu dvanaest godina starog prijedloga biskupa o preustroju BiH u četiri regije, koji je danas aktualiziran.

“U tom Daytonu moj narod (Hrvati) nema jednaka prava u toj državi. Onda se ja pitam: je li taj Dayton, osim što je zaustavio rat, donio bilo što drugo dobro? Ako nije, treba ga onda mijenjati", rekao je kardinal Puljić u intervjuu za Bosanskohercegovačku televiziju (BHRT) emitiranom u utorak.

Dvanaest godina star prijedlog biskupa o preustroju Bosne i Hercegovine nitko nije iščitao 'nego su to jednostavno prešutjeli', objasnio je kardinal Puljić.

"Nitko nije bio protiv, ali ignorirali su to 12 godina. Sad nam to treba i sada treba izvući iz naftalina taj naš program. Mi smo se prije 12 godina jednostavno osjetili povrijeđenima, jer smo ignorirani, čak i prozvani što se petljamo u politiku i sada smatramo da nas ne bi trebalo manipulirati”, dodao je.

Bosanskohercegovački biskupi su 2005. godine predložili preustroj BiH u četiri regije umjesto sadašnja dva entiteta, a njihov prijedlog  nedavno je u javnosti aktualiziran komentarima kako je crkva protiv prijedloga hrvatskih političkih stranaka o preustroju zemlje.

Vrhbosanski nadbiskup otkrio je da su biskupi plan izradili prije 12 godina, jer su im predstavnici međunarodne zajednice zamjerali da oni biskupi samo kritiziraju i napadaju, a ništa ne predlažu.

“Onda smo mi biskupi predložili taj modus, misleći da oni stoje iza toga što govore, da žele multietničku državu Bosnu i Hercegovinu”, objasnio je kardinal.

Po njegovu mišljenju taj plan danas nije realan.

“Bojim se da nema dobre volje. Bio bih opet frustriran. Nema dobre volje, jer svi ovi koji se sada, na neki način prepucavaju, imitiraju staru Jugoslaviju. I oni su govorili da su svi jednaki, samo su neki jednakopravniji”, rekao je sarajevski nadbiskup.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 19:10:02 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/538affe217994286768b3230/80
Foto: Screenshot YouTube

Za zapadni Balkan nije dobro to što neki u Washingtonu žele razvodniti EU

Juncker je u razgovoru sa skupinom hrvatskih i slovenskih novinara na pitanje namjerava li skoro posjetiti Hrvatsku, rekao da namjerava, ali da njegovi ljudi žele da ostane u Bruxellesu
Za zemlje zapadnog Balkana nije dobro to što pojedinci u novoj američkoj adminstraciji ostavljaju dojam da su protiv Europske unije, jer tim zemljama je potrebna europska perspektiva, izjavio je u utorak predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

 Juncker je u razgovoru sa skupinom hrvatskih i slovenskih novinara na pitanje namjerava li skoro posjetiti Hrvatsku, rekao da namjerava, ali da njegovi ljudi žele da ostane u Bruxellesu.

  "Namjeravam ići, ali moji me ljude blokiraju jer žele da budem u Bruxellesu. Namjeravam posjetiti zemlje zapadnog Balkana, uključujući Hrvatsku, koja je zemlja članica", rekao je Juncker.

 "Jučer sam objašnjavao američkomm potpredsjedniku Mikeu Penceu da je loša vijest za zapadni Balkan to što neki u novoj američkoj adminstraciji ostavljaju dojam da žele razvodniti EU. To je loša vijest za zapadni Balkan jer mislim da te zemlje, osim Hrvatske koja je članica, očekuju europsku perspektivu. Ne mogu se pridružiti prije 2019. godine, ali će se pridružiti kasnije. Međutim, ako netko u Washingtonu govori da je EU ništa, da i druge zemlje trebaju slijediti Brexit, to je loš vijest za naše prijetelje na zapadnom Balkanu, kojemu je, iz očiglednog razloga potrebna europska perspetkiva i u to vjerujem", rekao je Juncker.

 Juncker početkom ožujka odlazi u posjet u Sloveniji, ali je istaknuo da tamo neće razgovarati o prijeporu oko terana, zbog čega Slovenija ima primjedbi na račun Komisije, koja želi i hrvatskim vinarima dopustiti da prodaju vino pod tim nazivom.
 "Nemojte me pitati o vinu. Iako sam pivopija, volim slovenska vina, ali to neće biti glavna tema tijekom posjeta Sloveniji. Želim ići u Sloveniju jer nisam bio godinama, jer volim tu zemlju, ali neću razgovorati o vinu nego o budućnosti Europe, želim doznati kako slovenska vlada i predsjednik vide europsku budućnost", rekao je Juncker, dodajući da će "pitanje vina biti riješeno".

 Ponovio je svoju raniju izjavu da ne žele drugi mandat na čelu Europske komisije, ističući da ne želi biti kao njegov prethodnik Jose Manuel Barroso, koji je nakon prve polovice prvog mandata činio sve da bi se svidio zemljama članicama. "Ja želim biti slobodan čovjek, ne želim se sviđati zemljama članicama", rekao je.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 18:14:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/55eedd903bb0d9fc0a8b4f9d/80
Foto: Hina

Papa osudio "populističku demagogiju" prema migrantima

Prihvat migranata se "temelji na svetoj krjeposti gostoljubivosti koja je prisutna u različitim religijskim običajima", naglasio je Papa

 Papa Franjo je u utorak istaknuo važnost "svete dužnosti gostoljubivosti" u poduljem govoru o migrantima, osudivši odbacivanje drukčijih "ukorijenjeno u sebičnosti i pojačano populističkom demagogijom".

- Današnji migracijski tokovi su dosad najveća seoba ljudi, pa i naroda - rekao je Sveti Otac, rođen u Argentini, primajući u utorak u Vatikanu sudionike dvodnevnog međunarodnog foruma "Migracije i mir".

"Prinudnost" velikog broja tih migracija zahtijeva žuran, koordiniran i djelotvoran odgovor, istaknuo je papa Franjo koji od početka svog pontifikata 2013. pokazuje posebnu pozornost prema migrantima. Jedno od njegovih prvih putovanja bilo je na talijanski otok Lampedusu, nakon potonuća broda s migrantima u kojemu je u listopadu 2013. poginulo 360 ljudi.

Prihvat migranata se "temelji na svetoj krjeposti gostoljubivosti koja je prisutna u različitim religijskim običajima", naglasio je Papa.

Papa Franjo je usto ocijenio da je "integracija, koja nije ni asimilacija ni uključivanje", proces utemeljen na "međusobnom priznavanju kulturnog bogatstva onih koji su drukčiji".

- Od onih koji dolaze očekuje se da se ne zatvore kulturi i običajima zemlje koja ih prima, a napose da poštuju njezine zakone - dodao je.

- Odgovoran i dostojanstven prihvat naše braće i sestara počinje time da im ponudimo pristojan i prikladan smještaj - istaknuo je, ocijenivši da okupljanje velikog broja tražitelja azila i izbjeglica na jednom mjestu "nije dalo dobre rezultate".

Da bi se zaštitilo tu populaciju i suzbili "trgovci ljudskim mesom", nužni su, kazao je, "jasni i primjereni međunarodni i nacionalni pravni mehanizmi".

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 15:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58abe1bdb4739819658b45fb/80
Foto: Pixabay

Ove godine 1,4 milijuna djece moglo bi umrijeti od gladi u 4 zemlje

Suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi a za nekoliko mjeseci bit će ih oko 270.000, upozorio je UNICEF.

Gotovo 1,4 milijuna djece moglo bi ove godine umrijeti od gladi u Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu i Jemenu, objavio je UNICEF.

U Jemenu, gdje građanski rat bjesni već dvije godine, 462.000 djece pati od teške pothranjenosti kao i njih 450.000 na sjeveroistoku Niegrije gdje su česti napadi skupine Boko Haram.

Suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi a za nekoliko mjeseci bit će ih oko 270.000, upozorio je UNICEF.

U Južnom Sudanu više od 270.000 djece pati od pothranjenosti a zemlja je u ponedjeljak proglasila glad u nekoliko dijelova na sjeveru gdje živi oko 20.000 djece.

Direktor UNICEF-a Anthony Lake pozvao je da se brzo počne djelovati.

- Još uvijek možemo spasiti brojne živote - upozorio je.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .