Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5756a2e21e353e2c1c8b45bf/80

Donald Trump, Berlusconi s američkim preljevom?

Obojica su stekli milijarde u biznisu, obojica su imali probleme s poreznim vlastima i bili su upleteni u skandale sa ženama

Dvojica bogataša, ženskaroša, bez političkog iskustva prije dolaska na vlast, Donald Trump i Silvio Berlusconi imaju mnogo sličnosti, piše agencija AFP.

"Već smo imali Donalda Trumpa, njegovo ime je Silvio Berlusconi", napisao je prije nekoliko dana britanski povjesničar John Foot u kolumni u Guardianu.

U tom tekstu Foot, specijaliziran za talijansku povijest, usporedio je 70-godišnjeg budućeg američkog predsjednika i deset godina starijeg bivšeg talijanskog premijera.

Obojica su stekli milijarde u biznisu, obojica su imali probleme s poreznim vlastima i bili su upleteni u skandale sa ženama.

Sličnosti postoje i u njihovim političkim karijerama, dodaju drugi analitičari. Neki ističu njihovu bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Vlasnici su velikih poslovnih carstava i misle da se država može voditi kao kompanija", kaže talijanski profesor političkih komunikacija Michele Sorice.

"Obojica su populisti koji tvrde da su na strani naroda protiv elite sastavljene od intelektualaca i novinara, što je strategija koja je Berlusconija prvi put dovela na vlast 1994.", dodaje Sorice.

Po engleskom magazinu The Economistu, Berlusconi i Trump profitirali su posuđujući rješenja ekstremnih desničara.

U članku objavljenom u četvrtak, u kojem obojicu opisuje kao legendarno samoljubive, Economist naglašava i njihovu sklonost "hvalisanju iz svlačionice, iako proklamiraju ljubav prema ženama koje, čini se, sude samo na osnovu fizičkog izgleda".

Trumpsconi

Na društvenim mrežama paralela između Trumpa i Berlusconija bilo je sve više kako je odmicala američka kampanja. A 'hashtag' Trumpsconi eksplodirao je nakon objave da je Trump pobijedio.

"Ja sam usporedio Trumpa s Berlusconijem, ali radije bih imao Berlusconija za predsjednika", rekao je Amerikanac koji je na Twitteru pokrenuo tu priču.

"Nama su se smijali s pizzama, mafijom i Berlusconijem, a sada su i oni došli na red s McDonald'som i Trumpom", dodao je jedan talijanski korisnik.

Na Facebook stranici pod naslovom "Dobrodošli u Berlusconijevo iskustvo", Talijani su postavili video s mnogim 'provalama' bivšeg čelnika Forza Italije i usporedili ih s onima budućeg stanara Bijele kuće.

Ukratko, seksistički vicevi, diplomatski incidenti, loš međunarodni imidž, a jedina je razlika u tome što Trump ima nuklearnu bombu, zaključili su.

Ali nisu baš u svemu isti. Iako se hvale da su sve izgradili svojim rukama, "Trump je iskoristio to što mu je otac posudio prvi milijun dolara, što nije slučaj s Berlusconijem koji se probijao radeći sve i svašta", kaže Sorice.

Velika je razlika u tome što Trump nije vlasnik medijskog carstva, dok je Berlusconi vladao privatnim televizijama koje su mu jako pomogle u začetku političke karijere. Trump se morao zadovoljiti vođenjem reality showa Pripravnik, ali i to mu je pomoglo u stjecanju popularnosti.

Trumpova vanjska politika: veliki skok u nepoznato


Vanjska politika novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavlja veliki skok u nepoznato - newyorški milijarder tijekom izborne kampanje često je bio neodređen, premda je obećao poništiti veliki dio vanjskopolitičkog naslijeđa Baracka Obame.

"Želim biti nepredvidiv", izjavio je budući prvi čovjek najveće svjetske sile tijekom svog jedinog opsežnog govora o vanjskoj politici u travnju. Analitičari ocjenjuju da bi Trump mogao provoditi izolacionističku politiku, poput nekih američkih predsjednika u 19. stoljeću, za razliku od njegove poražene izborne suparnice Hillary Clinton koja se zauzima za intervencionizam u međunarodnim odnosima.

Tijekom Trumpova mandata "Sjedinjene Države bi mogle napustiti vodeću ulogu u međunarodnom zapadnom poretku", upozorio je prije izbora analitičar Thomas Wright iz instituta Brookings. "Ako se taj poredak uruši, nitko ne zna kako će to završiti i hoće li se stvoriti uvjeti za veliki rat", napisao je Wright.

Trump drži da Sjedinjene Države ne mogu više biti svjetski policajac i da moraju smanjiti iznose za međunarodnu pomoć. Tijekom 16 mjeseci kampanje, republikanac je obećao krenuti u obrnutom smjeru od demokrata Obame - pomiriti se s Rusijom predsjednika Vladimira Putina, poslati desetke tisuća vojnika u Siriju i Irak i uništiti Islamsku državu (IS), pokrenuti trgovinski rat s Kinom, dovesti u pitanje zatopljavanje odnosa s Kubom, načela NATO-a i međunarodne sporazume o klimi, slobodnoj trgovini i iranskom nuklearnom programu.

Trump je više puta hvalio Putinove kvalitete vođe i optuživao Obamu da ih ne posjeduje. Više puta je ponovio da bi bilo dobro biti u dobrim odnosima sa šefom Kremlja, no nikada nije precizirao kako bi pomirio Washington i Moskvu.

Putin, koji je Trumpa nazvao "uspješnim čovjekom s puno talenata", prvi mu je čestitao u srijedu i izrazio nadu u bolje rusko-američke odnose, koji su pali na najnižu razinu nakon Hladnog rata.

Najavljuje li to zatopljenje odnosa suradnju u Siriji protiv IS-a? Trump se nikada nije jasno izrazio o tome, ali je u listopadu 2015. ocijenio "pozitivnim" prve napade Rusije koja je podržala svog sirijskog saveznika, predsjednika Bašara al-Asada.

Populistički kandidat je dosta mijenjao svoju strategiju protiv IS-a. U listopadu 2015. se zalagao za "politiku čekanja" i sugerirao da se sirijski režim i džihadisti međusobno poubijaju, ali u ožujku se odjednom zauzeo za uništavanje IS-a "slanjem između 20.000 i 30.000" američkih vojnika u Siriju i Irak. U listopadu je oštro ukorio Mikea Pencea koji je tražio napade na Damask.

Tijekom kampanje Trump je često optuživao Kinu, "neprijatelja" Amerike, da "krade" radna mjesta njegove zemlje i manipulira svojom valutom te prijetio  drugoj svjetskoj sili trgovinskim ratom. Nakon sjevernokorejskog nuklearnog pokusa u siječnju, zatražio je od Pekinga da izvrši pritisak na svog komunističkog saveznika, jer će u suprotnom SAD otežati trgovinsku razmjenu s Kinom.

Trump je na proljeće izazvao konsternaciju u Europi kada je NATO nazvao zastarjelom institucijom i upozorio da će angažman Washingtona uz saveznike u slučaju ruske agresije ovisiti o europskim doprinosima Savezu. 

Za kandidata Trumpa, klimatsko zatopljenje je obmana i čak je spomenuo poništenje pariškog dogovora.

Obrušio se i na sporazum o slobodnoj trgovini između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (NAFTA) i transpacifičko partnerstvo (TPP) između Washingtona i 11 zemalja Azije i Pacifika.

Tijekom putovanja na Novi Zeland i Antarktiku ovog tjedna, državni tajnik u odlasku John Kerry je obećao blagu tranziciju s budućom administracijom "kako bi im se pomoglo koliko je moguće ... da se izbjegnu i najmanji gubici u velikim pitanjima s kojima smo suočeni".


Facebook komentari

hr Fri Nov 11 2016 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847b03b1eea8f9e268b46a1/80
Foto: Wikipedia

I 75 godina poslije, još traje identifikacija žrtava Pearl Harbora

I 75 godina nakon iznenadnog japanskog napada na Pearl Harbor u kojem su ubijena 2403 Amerikanca, skupina forenzičnih znanstvenika na Havajima predano radi na identifikaciji poginulih

Golema masa lubanja, kostiju i zuba koje je bilo nemoguće identificirati u godinama neposredno nakon napada, danas se povezuju s nestalim mornarima zahvaljući napretku u testiranju DNK.

Pentagon je prošle godine naložio eksuhumaciju ostataka 388 Amerikanaca koji su izginuli na USS Oklahomi, velikom ratnom brodu koji je više puta pogođen u japanskom napadu i sa sobom je u morsku grobnicu u Pearl Harboru odnio stotine mornara. 

Prije 75 godina japanski su bombarderi u brišućem letu napali američku pomorsku bazu u Pearl Harboru na Havajima i u dva sata uništili dvadesetak brodova i 164 zrakoplova. Stotine mornara potonule su zajedno s brodovima, drugi su izgorjeli do neprepoznatljivosti u brojnim eksplozijama i buktinjama.

Po zapovijedi Pentagona, neidentificirani ostaci ekshumirani su prošle godine iz Nacionalnog spomen-groblja na Havajima i preneseni u obližnji laboratorij gdje skupina forenzičara, stomatologa i antropologa radi na identifikaciji nestalih. Godine 2015. uspjeli su tako identificirati 53 mornara.

Mnoge od kostiju dobro su očuvane iako su desetljećima bile pod zemljom ili vodom što voditeljica labotorija Debra Zinni pripisuje velikim izljevima natfe i drugog goriva iz tonućih brodova. Kosti su upile taj materijal koji je poslužio kao zaštita od raspadanja, kaže Zinni.

Posljednji identificirani je mornarički vatrogasac Jim Johnston iz Mississippija, kojem su bile 23 godine kada je poginuo na USS Oklahomi. Identificiran je pomoću analize DNK koja se poklopila s DNK uzorkom njegovih nećaka.

U ekshumiranim lijesovima nalaze se ostaci nekoliko desetaka muškaraca, pokazala su DNK ispitivanja. Amerikanci, naime, nisu mogli početi operacije izvlačenja tijela iz potopljenih brodova sve do ljeta nakon napada, a do tada je već ocean učinio svoje i tijela mornara bila su svedena samo na kosti. 

Znanstvenici su se od samoga početka morali nositi s izmiješanim kostima, rekla je Zini.

Najviše mornara, 1177, umrlo je na USS Arizoni. Taj brod je ostavljen pod vodom i danas je nacionalni spomenik.

Iako se napad dogodio prije 75 godina, još uvijek nije sve gotovo. Još uvijek identificiramo nepoznate, još uvijek pokušavamo riješiti sve što je ostalo neriješeno, rekla je Zinni.

Ostaci identificiranih šalju se kući na pokop s punim vojnim počastima. Mornar Johnston je pokopan baš dan prije 75. godišnjice napada. 

Amerikanci su još 1. prosinca počeli s obilježavanjem godišnjice napada na Pearl Harbor, a cilj im je privući pažnju mlađih naraštaja na događaj koji polako blijedi u živom sjećanju. Preživjelih, koji su sada u svojim devedesetim godinama, sve je manje.

Na samu godišnjicu napada, 7. prosinca, položit će se vijenci na potopljeni brod-spomenik USS Arizona, a veterani će se provesti u paradi plažom Waikiki.

Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 08:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/582715c51eea8f05b58b4578/80
Foto: Screenshot YouTube

U moru između Španjolske i Maroka spašena 64 migranta

Iz dva plovila za kojima je od ponedjeljka trajala potraga u utorak je u moru između Maroka i Španjolske spašeno 64 migranata, među kojima 11 žena i dvoje djece, objavio je španjolski centar za spašavanje iz mora

Migranti su odvedeni u Crveni križ u luci Almeriji tijekom poslijepodneva, prema istom izvoru.

Plovila su pronađena nakon potrage iz zrakoplova.

U subotu su već na obalama Španjolske u nekoliko operacija spašene 92 osobe. Španjolska je jedna od točaka prijelaza migranata morskim, kao i kopnenim putem između dviju španjolskih enklava u sjevernoj Africi Ceuti i Melilli.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (OIM) 5445 osoba je morskim putem stiglo u Španjolsku između siječnja i rujna, a 62 su smrtno stradale tijekom puta.

Facebook komentari

hr Tue Dec 06 2016 23:22:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/584691951eea8f64248b45d1/80
Foto: Europol

Europol objavio adventski kalendar s 24 najtraženija kriminalca u Europi

Među traženim kriminalcima su i Hrvat Marjan Vidović (64), dugogodišnji direktor Štedionice za obnovu i razvoj, te serijski pljačkaš banaka Bojan Dragičević (35), hrvatski državljanin iz Banja Luke, i Slovenac Darjan Ješovnik (31), krijumčar droge, najtraženiji bjegunci hrvatskog pravosuđa

 Blagdanski duh zahvatio je i Europski policijski ured (Europol) koji je na internetu objavio adventski kalendar na kojem svaki dan do Božića predstavlja jednog od najtraženijih europskih kriminalaca.

- Počevši od 1. prosinca, 23 dana zaredom objavljivat ćemo jednog bjegunca iz neke države članice svaki dan - rekao je glasnogovornik Europola Gerald Hesztzera za France Presse.

Tražena osoba bit će istaknuta na društvenim medijima uključujući Europolove profile na Facebooku i Twitteru taj dan, rekao je.

Svi kriminalci o kojima je riječ osuđeni su za teška kaznena djela kao što su ubojstva, otmice, terorizam i krijumčarenje droge, a trenutačno se nalaze u bijegu pred zakonom, dodao je.

- Svi ti kriminalci su u bijegu, bježeći pred odgovornošću i kaznom - rekao je.

Prvo lice na kalendaru bio je austrijski bjegunac Tibor Foco (60), tražen zbog ubojstva prostitutke u ožujku 1996. godine. Osuđen na doživotni zatvor, Foco je pobjegao iz zatvora 1995. dok je bio na privremenoj slobodi radi studija, navodi Europol, koji nudi nagradu od 2900 eura za informacije o njegovu boravištu.

Među traženim kriminalcima su i Hrvat Marjan Vidović (64), dugogodišnji direktor Štedionice za obnovu i razvoj, te serijski pljačkaš banaka Bojan Dragičević (35), hrvatski državljanin iz Banja Luke, i Slovenac Darjan Ješovnik (31), krijumčar droge, najtraženiji bjegunci hrvatskog pravosuđa.

Otkako je Europol u siječnju na internetu objavio popis najtraženijih europskih kriminalaca, uhićeno ih je 24, od kojih devetorica zahvaljujući kampanji u medijima i dojavama javnosti.

- Nadamo se da ćemo ljudima 24. prosinca moći dati lijep poklon i uhititi neke od tih bjegunaca - rekao je glasnogovornik Europola.

Facebook komentari

hr Tue Dec 06 2016 11:23:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58456fe01eea8fdb208b4590/80
Foto: D.N.

Deset tisuća razloga za deset tisuća maraka: Fra Mario Knezović prihod od svoje knjige uplatio za studenski dom

Odluku da prihod od knjige u iznosu od 10 tisuća maraka uplati za studentski dom Dompes u Mostaru donio je kako bi podupro velike napore koje čini Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru
Karizmatični svećenik, franjevac Mario Knezović, dugogodišnji urednik i novinar radijske postaje Mir, Međugorje, suradnik mnogih glasila, uplatio je 10 tisuća maraka, prihod od prodaje knjige „Nisam šutio“ za gradnju studentskog doma Dompes u Mostaru.  

Knjiga „Nisam šutio – otvoreno o crkvi, politici i društvenim događanjima“ predstavlja zbirku Knezovićevih kolumni objavljenih u mjesečniku Naša ognjišta u razdoblju od 2011. do 2016. Nakladnička kuća „Naša ognjišta“ iz Tomislavgrada su ujedno i nakladnik te, u njihovoj bogatoj izdavačkoj djelatnosti, već 214 knjige. 

Fra Mario Knezović motiv za javno djelovanje, novinarski rad i objavljivanje knjige „Nisam šutio“ nalazi u Svetom pismu i smatra da treba pisati „ono što mnogi, napose institucionalni i politički uhljebi, ne vole čitati“. Sadržaj ukoričenih kolumni predstavljaju društveni i moralni problemi suvremenog društva, kao i kritičke prosudbe o političkoj sceni Bosne i Hercegovine koju fra Mario Knezović oslikava ovim riječima:

- Kada se odlučuje o plaćama, dodatcima, dnevnicama, raznim novčanim naknadama, tada je politička scena u BiH potpuno harmonična. Svi, bez obzira na naciju i opredjeljenja, dižu ruke za svoje visoke plaće. Tada se ne zna tko je Hrvat, tko je Srbin, tko je Bošnjak. Tada su svi braća i sestre „po njegovoj svetosti“ novčaniku!  

Odluku da prihod od knjige u iznosu od 10 tisuća maraka uplati za studentski dom Dompes (domus panis et spiritus, kuću kruha i duha) u Mostaru donio je kako bi podupro velike napore koje čini Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru da dobrotvornim prilozima sagradi dom za 150 studenata s pučkom kuhinjom i centrom za dijalog, vrijedan oko 3,5 milijuna maraka. Gradnja doma, započeta u siječnju 2015. napreduje po planu pa se očekuje da će Dompes biti otvoren u rujnu 2017.
Fra Mario Knezović je uplatom prihoda za Dompes sve kupce njegove knjige „Nisam šutio“ pretvorio u dobrotvore koji su učinili dobro djelo.

 - Stojim sa strahopoštovanjem pred onim koji su započeli takvo jedno velebno djelo, čak sam rekao da je ''sramota'' da to mora raditi u današnje vrijeme fratar Iko Skoko sa svojim suradnicima. Zašto sramota? Zato što je to bila dužnost sustava i političkih elita, koji propuštaju ulagati u mlade, u najveće bogatstvo i budućnost jednoga društva. Dobrota se nikad nije mogla stopirati, kao što se istina ne može utamničiti, kao što se čudo ne može prešutjeti, tako se dobrota ne može ničim zaustaviti. Čestitam onima koji ga grade. Osobno sam imao bar deset tisuća dobrih razloga da tih deset tisuća maraka bude uloženo u gradnju Dompesa, kuće kruha i duha. Sretan sam što s čitateljima moje knjige mogu barem stidljivo našim prilogom pomoći i Bog blagoslovio one koji čine za Mostar tako veliku stvar, kako one koji grade, tako i sve one koji svojim prilozima i djelovanjem pomažu da gradnja napreduje - kaže fra Mario Knezović.

Facebook komentari

hr Mon Dec 05 2016 15:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .