Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56aa94f17d7d3c0a008b5c9a/80

Plaće u Hrvatskoj i dalje rastu

Prema podacima servisa MojaPlaća u četvrtom kvartalu 2017. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.586 kuna, što je 1% više nego u prethodnom kvartalu

 U odnosu na isto razdoblje 2016. godine prosječna neto plaća bila je 2% viša. Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 5.000 kuna što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.

Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.853 kune što je također 1% više nego u prethodnom kvartalu.

Što se tiče očekivanja o visini plaće ispitanici u prosjeku očekuju 5.453 kune što je 2% niže u odnosu na realnu prosječnu plaću u Hrvatskoj.

U četvrtom kvartalu 2017., osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 120% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (66% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+36%), te informacijskih tehnologija (+35%).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-45%), pomoćnim zanimanjima (-40%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-34%). Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, Turizma i ugostiteljstva, imaju u prosjeku 21% nižu plaću od prosjeka.

Muškarci i dalje više plaćeni

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 13% višu plaću od žena.

Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.931 kunu, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.240 kuna.

U odnosu na prethodni kvartal prosječna mjesečna neto plaća i muškaraca i žena niža je za 1%.

Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu plaće

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 50% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 23% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 103% u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 66% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 6% višu plaću od prosjeka, ali 30% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 13% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.193 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.224 kune (5% manje od prosjeka).

Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu ista je kao i prosjek i iznosi 5.579 kuna, dok su plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi 3% više od prosjeka i iznose 5.562 kune.

Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% ispod prosjeka i iznosi 4.787 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 3% niža od prosjeka i iznosi 5.310 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.644 kuna i 3% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 6% viša od prosjeka i iznosi 5.835 kuna.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2017. zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Virovitičko-podravskoj te Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 20% manje od prosjeka.

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 13% iznad prosjeka te iznosi 6.233 kune. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 2% niže od prosjeka.

Prosječne plaće po županijama možete pogledati na linku: http://www.mojaplaca.hr/partner/region-list

Beneficije

Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (44%). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ima četvrtina zaposlenih (25%), a omogućen parking (u potpunosti ili barem djelomično) njih 19%. Fleksibilno radno vrijeme ima 18% ispitanika, a edukacije njih 15%. Četvrtina ispitanika (25%) nema dodatnih pogodnosti na poslu.

hr Tue Jan 09 2018 09:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b22a6ed2af47fb5278b47de/80
Foto: PIXABAY

Preko milijun i 300 tisuća kuna za splitske dječje vrtiće

Grad Split, uz tehničku pomoć Razvoje agencije Split - RaST d.o.o., u sklopu prijave na Poziv za prijavu projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama/dječjim vrtićima kojeg je početkom godine raspisalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, osigurao je 1.333.952,00 kuna nacionalnih sredstava za sanaciju i popravke kao i za izradu projektno-tehničke dokumentacije za nove vrtiće na Pujankama i Kili, te za dogradnju DV Ružmarin.
Ove godine će se u obnovu postojećih i projektiranje novih objekata dječjih vrtića u vlasništvu Grada Splita uložiti više od pet milijuna kuna.

Program podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama/dječjim vrtićima, u sklopu kojeg su osigurana sredstva, koncipiran je kao odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine i predstavlja podršku jačanju socijalne kohezije i održivog razvoja kroz ulaganje u projektiranje, izgradnju/nastavak izgradnje ili nadogradnju objekata, sanaciju, rekonstrukciju, adaptaciju objekata ili dijela objekata, opremanje fiksnom opremom, uređenje okoliša, uređenje vanjskih terena te energetsku obnovu objekata dječjih vrtića, tvrde iz Grada Splita.

Sredstvima Programa pomaže se jedinicama lokalne samouprave, osnivačima dječjih vrtića, u provedbi projekata, a ulaganje u objekte dječjih vrtića pridonijet će poboljšanju materijalnih uvjeta kao i podizanju kvalitete pedagoških standarda te ravnomjernijoj dostupnosti programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
hr Thu Jun 14 2018 19:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1bbda62af47fc6248b45ad/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Najuspješniji poduzetnici iz Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Zagrebačke županije

Ovi podaci potvrđuju, zaključuju u Fini, da gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija

Fina je objavila analizu, odnosno usporedbu rezultata poduzetnika po županijama za 2017. godinu, koja pokazuje da u zemlji gospodarski, uz Grad Zagreb, prednjače tri županije – Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska u kojima je ostvareno čak 80,2 posto od 21,9 milijuna kuna neto dobiti, koliko su ukupno ostvarili poduzetnici. U ove tri županije i Gradu Zagrebu sjedište ima ukupno 59,3 posto poduzetnika (njih 71. 241). - piše Župan.hr

Ovi podaci potvrđuju, zaključuju u Fini, da gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija, no tu ipak treba uzeti u obzir i činjenicu da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta i određene županije.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban ponosan je što mjere koje Županija poduzima kako bi poticala svoje poduzetnike daju konkretne i opipljive rezultate.

- Drago nam je čuti ove podatke koje su rezultat uspješnog rada naših radnih zona, kojih imamo 14 raspoređenih po cijeloj županiji, te mjera kojima u Splitsko-dalmatinskoj županiji kontinuirano financijski potičemo razvoj poduzetništva.  

Upravo je završio jedan takav natječaj za poduzetnike početnike, kojima dajemo sredstva u visini do 50 tisuća kuna, kako bi naši sugrađani i sami pokrenuli svoj privatni biznis te zaposlili nove radnike.

Također, još uvijek je otvoren natječaj za tvrtke koje već posluju, a kojima sufinanciramo kamate kod banaka kako bi dodatno razvijali svoj posao, a time i zapošljavali nove djelatnike.

To su te inicijative koje svakako potiču poduzetništvo i novo zapošljavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a na koje smo izuzetno ponosni. - ističe župan Boban.

Najveći su skok u rezultatima u odnosu na 2016. godinu ostvarili su, pak, poduzetnici Zadarske županije, s 12. mjesta u 2016. godini, na 5. mjesto u 2017. godini i Dubrovačko-neretvanske županije, s 14. na 8. mjesto. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Sat Jun 09 2018 13:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1964c02af47f1c1c8b46ad/80
Foto: PIXABAY

Pojeftinjuju međunarodni pozivi u fiksnoj i mobilnoj mreži

Vijeće, Komisija i Parlament Europske unije konačno dovršili pregovore o Zakonu o elektroničkim komunikacijama.
Međunarodni pozivi iz fiksne mreže kao i međunarodni pozivi iz mobilne mreže od svibnja sljedeće godine koštat će najviše 19 centi po minuti, dok će SMS koštati najviše 6 centi. Cijene se odnose na promet među zemljama članicama Europske unije. A sve to dogovoreno je u sklopu pregovora o osvježenom Europskom elektroničkom komunikacijskom zakonu koji među ostalim regulira i cijene međunarodnih poziva, izvijestila je Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Odboru za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača u Europskom parlamentu, koja je sudjelovala u izradi prijedloga, piše večernji.hr

– Pregovori su trajali gotovo 12 sati i doista su bili intenzivni, no vjerujem, da je pojeftinjenje međunarodnih poziva odlična vijest za potrošače. Nakon sniženja cijena roaminga, odnosno uspostave pravila da se u inozemstvu mobitelira kao i kod kuće, te su od toga dobrobiti imali najviše oni koji putuju, sada će jeftinije telefonirati svi, dakle i oni koji ostaju kod kuće i zovu korisnike koji žive u drugim zemljama EU – pojašnjava Biljana Borzan te tvrdi da se ona zalagala da međunarodni pozivi putem mobitela budu izjednačeni s cijenama roaminga odnosno s cijenama u domaćem prometu. No, i ovakav rasplet je kaže, odlična vijest za hrvatske potrošače. Neke države članice, istina već su imale niske cijene i u kategoriji međunarodnih poziva poput Litve, Estonije... te njihovi operatori neće imati puno posla.

– EU je sada odredila maksimalne cijene za minutu razgovora do 1,39 kuna za sve, što je dobro je jer su kod nas ovisno o operatoru i tarifi znale prelaziti pet kuna po minuti – ističe Biljana Borzan.

Zbog visokih cijena poziva u inozemstvo koje su u prosjeku oko 50 centi, europski potrošači su sve češće koristili različite aplikacije za zvanje, koje ipak kvalitetom ne mogu parirati klasičnom pozivu.

Čak 67 posto potrošača kaže da najčešće ne koriste aplikacije jer osoba koju zovu nema istu aplikaciju, a 36 posto potrošača jer je kvaliteta poziva preslaba.

GSMA udruga nezadovoljna U HAKOM-u, hrvatskom regulatoru telekom tržišta kažu da u ovom trenutku još nije poznat konačni tekst odredbe, koji se treba pripremiti na tehničkoj razini.

Nakon toga, postignuti politički sporazum treba biti i formalno potvrđen. S obzirom na to HAKOM smatra da je preuranjeno davati konačne ocjene dok još nije poznat cijeli tekst odredbe, način njezine provedbe, mogući izuzeci, kao ni rok njezinog prenošenja u nacionalna zakonodavstva država članica odnosno rok važenja regulacije maloprodajnih cijena.

HAKOM pozdravlja dovršetak pregovora o Zakonu o elektroničkim komunikacijama, koji bi trebao bitno pridonijeti razvoju ovog tržišta u budućnosti. Donesene su odredbe oko investicija, ulaganja u 5G mrežu i nizu ostalih bitnih stavki na tržištu elektroničkih komunikacija.

Prva reakcija europskih udruge operatora GSMA nije pretjerano optimistična, tvrde da je propuštena prilika da se pojača konkurentnost i da zamah inovacijama i razvoju, prije svega 5G mreža. Politički kompromisi koji su ostvareni neće pogurati tržište, tvrdi u priopćenju Udruga operatora GSMA.
hr Thu Jun 07 2018 19:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Hrvatska ima najslabiji rast gospodarstva u cijeloj Europskoj uniji, uskoro će nas preteći i Rumunjska

Gospodarstvo nam raste već 15. kvartal zaredom, na prvu zvuči jako dobro, ali kada rast od 2,5 posto stavimo u europske okvire, podatci su poražavajući

Vlada se već neko vrijeme hvali rastom BDP-a, ali uporno izostavljaju jedan bitan detalj. Rast našeg gospodarstva jedan je od najskromnijih u cijeloj Europskoj uniji. Stručnjaci ističu kako bi nas po stupnju razvoja uskoro mogla prestići i Rumunjska. - piše Dnevnik

Gospodarstvo nam raste već 15. kvartal zaredom, na prvu zvuči jako dobro, ali kada rast od 2,5 posto stavimo u europske okvire, podatci su poražavajući.

Hrvatska je na dnu europske ljestvice po rastu BDP-a u prvom kvartalu ove godine. U odnosu na prethodni kvartal, rasli smo tek za 0,2 posto. Slabiji od nas su tek Britanci i Rumunji. Veći rast, između ostalih, imaju i Cipar, Bugarska, Slovačka i Mađarska.

- Mi neprestano imamo zaostajanje, i ponavljam, uz ovakve stope rasta ćemo i dalje to imati. Moramo napravit te nesretne, i ne znam više kako da kažem, strukturne reforme, pojam koji se toliko ofucao da je gotovo postao neupotrebljiv, ali uistinu je to, jer bez toga ne možete imati veće stope rasta. - govori ekonomski analitičar, Luka Brkić.

Ono što bi nas moglo zadovoljiti, ističe profesor Brkić, rast je od minimalno 4 posto. Ipak, do kraja godine, ni jedna institucija ne predviđa rast veći od 3 posto. HNB i Vlada očekuju 2,9 posto, Europska komisija i MMF 2,8, a Svjetska banka i Gospodarska komora 2,6 posto.

Zabrinjava činjenica da bi i takav rast ustvari bio niži u odnosu na sve države središnje i istočne Europe.

Ukoliko bi se takva dinamika rasta primjerice u Rumunjskoj nastavila, Hrvatska bi već ove godine bila u situaciji da Rumunjska pretekne Hrvatsku po razvijenosti", govori Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.

Gospodarstvo nam previše ovisi o turizmu, odnosno, sezonskim utjecajima. Poslodavci imaju prevelika opterećenja na plaće, pa će tvrtku radije otvoriti preko granice.

- Strahovito puno hrvatskih tvrtki otvara podružnice u zemljama bivše Jugoslavije, u ostatku istočnog bloka i odande posluje na apsolutno isti, a daleko jednostavniji način prema ostatku svijeta. - govori Vitomir Lučić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Da bi europske zemlje bile efikasnije u provođenju strukturnih reformi, Europska komisija predlaže osnivanje posebnog programa teškog 25 milijardi eura. Hrvatska bi, ističu stručnjaci, trebala biti među prvim korisnicima, budući da po pitanju provođenja reformi već godinama ne vidimo nikakve rezultate.

hr Sun Jun 03 2018 21:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .