Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587b55e61eea8f7cfb8b4589/80
Foto: Facebook

Ravnatelj Državnog arhiva poslao otvoreno pismo Boži Petrovu

V.d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, Mario Stipančević, poslao je otvoreno pismo predsjedniku Sabora, Boži Petrovu

N1 njegovo pismo prenosimo u cijelosti.

"Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora,

poštovani zastupnici u Hrvatskom saboru,

u hrvatskoj javnosti se 4. veljače 2017. iznenada u medijskom prostoru pojavila informacija kako su ovih dana upravo dovršene izmjene „Zakona o državnom arhivu“ koje stranka Most stavlja u proceduru u Hrvatskom saboru. Pri tome nije bilo reference na mišljenje struke ili resornog ministarstva o tom pitanju, niti se bilo kome iz arhivske struke dalo mogućnost nešto o tome reći u javnosti. Hrvatska javnost stoga može steći dojam da i arhivska struka i resorno ministarstvo o tome uopće nema stava ili da je njihov dosadašnji stav o toj stvari bio suprotnoga predznaka od rješenja koje sada predlagatelj zastupa.

Kao predstavnici stručne arhivističke zajednice sa pozicija središnjih ustanova, tijela i organizacija stručne arhivističke zajednice u Hrvatskoj, želimo naglasiti kako senzacionalizam u lansiranju informacija i prenošenju vijesti koje se tiču tako važnih stvari, a bez uključivanja same struke ne smatramo primjerenim. Arhivisti su u Hrvatskoj niz godina razapeti između naravi vlastitog poslanja iz kojeg proizlazi imperativ omogućavanja dostupnosti i korištenja gradiva u državnim arhivima, svakome pod jednakim uvjetima, i brojnih ograničenja koja proizlaze iz različitih zakonskih, provedbenih i ugovornih obveza koje su arhivistima kao stručnjacima izvana nametnute. Dugogodišnja stručna obrazlaganja i cijeli niz nastojanja od strane same struke uvijek su zahvaljujući čvrstim argumentima završavala zaključkom kako je neophodno ući u postupak donošenja posve novog arhivskog zakona. Međutim, učestale političke promjene i diskontinuitet u svim spomenutim nastojanjima u odnosu na resorno ministarstvo, nisu do danas omogućili da se reforma arhivskog zakonodavstva dovrši u skladu sa suvremenim potrebama i stavovima struke.

Široka dostupnost gradiva je smisao djelovanja suvremenih arhivista u Hrvatskoj i drugdje, a o iznimkama povezanim s postojećom legislativom te o poteškoćama koje iz toga proizlaze u radu s gradivom i korisnicima najbolje mogu govoriti sami arhivisti. Međutim, iz najnovije medijske kampanje oko ovog pitanja očito je kako same arhiviste u ovom slučaju o tome nitko ništa ne pita. Spominje se mijenjanje „Zakona o državnom arhivu“ (nepostojećega), a ne važećega „Zakona o arhivskom gradivu i arhivima“ koji se odnosi na sve arhive i način djelovanja arhivske službe u Hrvatskoj. Iz toga ni upućeni ni neupućeni čitatelj ne može razlučiti radi li se o pogrešci onih koji namjeravaju mijenjati zakon ili o pogrešci slabo informiranih novinara. Vjerojatno je tome tako upravo stoga što od arhivista nije zatražena odgovarajuća informacija, niti im je u javnosti dana prilika da o relevantnim pitanjima obrazlože stručni stav i meritum problema. Ta je prilika uglavnom dana pojedinim konačnim konzumentima arhivskoga gradiva koji stvari promatraju isključivo iz vlastite perspektive.

Međunarodni Etički kodeks arhivista (EKA) navodi kako se arhivisti „zalažu za što širu dostupnost gradiva i pružaju usluge svim korisnicima bez razlike (…) suzbijaju nerazumna ograničenja u pristupu i korištenju zapisa, ali mogu predložiti ili prihvatiti kao uvjet za preuzimanje nekog gradiva jasno utvrđena ograničenja s privremenim trajanjem (…) nepristrano primjenjuju sva utanačenja utvrđena u trenutku preuzimanja gradiva, ali u interesu liberalizacije pristupa, oni bi trebali iznova dogovoriti uvjete ugovora kada se okolnosti izmijene“ (EKA, br. 6). Istovremeno arhivisti „poštuju i slobodu pristupa i privatnost te postupaju unutar granica zakonskih propisa koji su na snazi (…) moraju poštivati privatni život osoba koje su stvorile zapise, kao i onih na koje se zapisi odnose, osobito kada te osobe nemaju utjecaja na odluke o korištenju i raspolaganju gradivom“ (EKA, br. 7).


hr Tue Feb 07 2017 15:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ace32362af47f91718b46f7/80

Od 1. srpnja pravo na dječji doplatak proširit će se na 94 tisuće djece

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić najavila je uoči sjednice Vlade u četvrtak da je u pripremi izmjena Zakona o dječjem doplatku, čime će se to pravo od 1. srpnja proširiti na 94.000 djece.
“Sedamnaest godina nije nitko intervenirao u Zakon o dječjem doplatku. Devet godina nije nitko intervenirao ni povećavao rodiljne i roditeljske potpore”, kazala je Murganić.

Navela je i neke druge mjere koja imaju demografski učinak koji bi se, kaže, trebao vidjeti u narednom razdoblju, među ostalim natječaj za sufinanciranje kapitalnih investicija u jedinicama lokalne i područne samouprave, odnosno za izgradnju ili adaptaciju vrtića.

“Sredstava su bila raspoređena u iznosu od 67,5 milijuna kuna, u tijeku je i javni poziv koji je otvoren u iznosu od 300 milijuna kuna za zapošljavanje teta i drugog pomoćnog osoblja u vrtićima, s ciljem usklađivanja privatnog i poslovnog života i ulaganja u kadrove”, rekla je Murganić, prenosi net.hr


hr Thu Apr 19 2018 16:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad86bc02af47f4e878b4639/80

Privremeno se zatvara marjanski tunel

Sutra, 20. svibnja za sav promet zatvara se tunel “Marjan“
Sutra se za sav promet zatvara tunel “Marjan“, a zabrana prometovanja na snagu stupa u 17 sati i trajat će do nedjelje, 23. travnja do 5 sati.

U sklopu redovnog održavanja u tunelu će se prati oplate, sanirati rasvjeta, obnoviti signalizacija i popraviti ventilacijski sustav. Promet će su u međuvremenu odvijati alternativnim putem, prometnicom oko Marjana.

Mole se vozači za strpljenje i poštivanje privremene prometne signalizacije.
hr Thu Apr 19 2018 12:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585abc681eea8ff4788b45a9/80
Foto: Facebook

Novi detalji kornatske tragedije: Moguće da su vatrogasci gorjeli dva puta

Je li moguće da su vatrogasci na Kornatima kobnog 30. kolovoza 2007. dvaput gorjeli? Tako tvrdi geolog Goran Kniewald, koji je kao vještak za okolišnu forenziku svojedobno bio i član ekspertne skupine Interpola.
On je jučer na Županijskom sudu u Zadru potvrdio kako je moguće da su vatrogasci tog kobnog dana dvaput gorjeli, piše Zadarski.

Kniewald je to rekao nakon što ga je otac stradalog vatrogasca Igor Marinović pitao je li to moguće s obzirom da se ne zna što se dogodilo s vatrom nakon posljednjeg SOS poziva vatrogasaca upućenog u 15:20 sati, piše index.hr.

"Ne može se isključiti mogućnost dvostrukog gorenja"

- Ne postoji južni krak požara na fotografijama koje mi imamo. Što se desilo s vatrom nakon zadnjeg SOS poziva, ne znamo - rekao je Marinović, otac preminulog Ivana.

Kniewald je potvrdio kako se ne može isključiti teorija da su vatrogasci gorjeli dvaput jer, kako je rekao, postoji mogućnost da je čelo južnog kraka požara progrediralo većom brzinom od stražnjeg dijela.

- Moglo je tako klancem najprije proći čelo požara, a onda zadnji krak. Ne može se isključiti mogućnost da su zbog toga vatrogasci gorjeli dvaput - zaključio je geolog Kniewald na suđenju Draženu Slavici.

Imali su sedam do deset sekundi za bijeg 

Prije nego što ih je u klancu iznad uvale Šipnat 30. kolovoza 2007. godine sustigla nezapamćena toplina, koja se prema njima kretala brzinom od 40 metara u sekundi, vatrogasci su imali svega sedam do deset sekundi za bijeg. 

Brzina vruće mase čija je temperatura dosezala i dvije tisuće stupnjeva koja ih je sustigla dok su se kretali prema kruški s vodom, razvila se nakon što je požar u klancu došao u eruptivnu fazu što se dogodilo u trenutku dok su vatrogasci prolazili posljednjih 420 metara klanca.

U trenutku kad se erupcija topline počela kretati prema njima vatrogasci su od te vruće mase bili udaljeni oko 280 metara, moglo se doznati od jedanaest vještaka i znanstvenika iz dva istraživačka tima koji su u srijedu odgovarali na pitanja suca Borisa Radmana o okolnostima nezapamćene vatrogasne tragedije u Hrvatskoj. 

Skrenuli su na zapovijed Dine Klarića
 

Jesu li neposredno prije fatalnog trenuka mogli vidjeti što im je "za petama" odnosno jesu li "gledali smrti u oči", nije se moglo sasvim razjasniti. 

- Vatrogasci su se, dok su bili u klancu, mogli okrenuti i vidjeti položaj plamena južnog kraka požara s eruptivnim efektom, a je li bilo dima ne znamo - rekao je Kniewald. Dodao je kako su im životi postali konkretno ugroženi tek nakon što su skrenuli u klanac kroz koji su išli po krušku s vodom. 

Tamo su, naime, skrenuli odlukom zapovjednika požarišta na terenu Dine Klarića, kako bi izbjegli sjeverni krak požara. No, nisu znali da postoji i južni krak požara, koji se sa sjevernim spojio nakon što su kročili u sudbonosni klanac.

Požar su trebali gasiti kanaderi i helikopteri 

- Ne može se zaključiti je li bio prosjeka kroz koji su vatrogasci mogli prijeći na opožarenu površinu i je li taj sjeverni požar bilo uopće moguće preskočiti. Na to pitanje ne možemo dati odgovor, ali je očito da su vatrogasci sa zapovjednikom odlučili skrenuti u klanac kako bi zaobišli sjeverni krak požara - rekao je Kniewald. 

Vještaci su zaključili i kako su vatrogasci iz helikoptera mogli vidjeti klanac, te da kruška s vodom nije bila spuštena na mjesto adekvatno za gašenje požara jer je riječ o minimalnoj površini za slijetanje. Da je požar ugašen u roku od 30 minuta ne bi se niti proširio Kornatom, a u začetku ga je trebao ugasiti Nacionalni park Kornati ili radnici koji su izvodili radove na Karauli. No, oni nisu imali osiguranu protupožarnu zaštitu. 

Kad se požar već razbuktao, trebale su ga gasiti zračne snage, odnosno minimalno dva kanadera i dva helikoptera. Dok su bili na tlu, vatrogasci nisu mogli vidjeti kanader niti s njim stupiti u kontakt, ali su to mogli učiniti dok su bili u helikopteru, utvrdili su vještaci.
hr Thu Apr 19 2018 09:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac357772af47f00618b464b/80
Foto: Google Maps

Splitskog fratra osumnjičenog za pedofiliju ispitat će policija, ali prekasno jer je sve u zastari

Splitska policija pri kraju je istrage pedofilije u Samostanu svetog Frane. Protekla dva tjedna ispitali su više oštećenih osoba.

Kako index.hr neslužbeno doznaje, radi se o sedam oštećenika koji su im ispričali o seksualnim zlostavljanjima danas 78-godišnjeg fratra. Do konca tjedna i njega bi trebala ispitati splitska policija, no sva je prilika da će to ujedno biti i kraj ove priče.

Naime, kako doznaju od izvora bliskog istrazi, sva nedjela za koja se sumnjiči fratar su u zastari. Dogodila su se uglavnom prije dvadesetak godina. Policija će o svemu sastaviti izvješće i poslati ga Državnom odvjetništvu. Oni, pak, mogu tek konstatirati zastaru i zaključiti te brojne slučajeve seksualnog zlostavljanja maloljetnika koje je crkva desetljećima tako uspješno skrivala.

Crkva i dalje bez odgovora o istrazi i sankciji za pohotnog fratra

Unatoč tome što su ih s index.hr-a nekoliko puta pitali dokle su stigli sa svojom istragom i jesu li sankcionirali pohotnog fratra, nikakav odgovor još uvijek nisu dobili. Bit će svakako zanimljivo vidjeti jesu li policijski istražitelji utvrdili postoji li kaznena odgovornost za zataškavanje. Za jedan slučaj Crkva je znala još 2011. godine. Umjesto da ga istraže i prijave nadležnim tijelima kaznenog progona, oštećeniku su kazali da je fratar u godinama i da je imao moždani udar. Sve se potrpalo pod tepih. Tek kada su stigle nove prijave i taj se slučaj izvadio iz naftalina.

Da se nešto događa u Crkvi svetog Frane doznalo se u odgovoru Nadbiskupije na Indexov upit početkom ovog mjeseca. Fratra je nadbiskupu prijavio fra Žarko Relota, gvardijan samostana. Unatoč tome što je fra Relota i policijski kapelan, nije našao potrebnim da o tome kaže koje slovo i svojim kolegama u policiji koji su se uključili u istragu tek kada su se o skandalu raspisali mediji. Oštećenici također nisu bili skloni prijaviti zlostavljanje policiji. Nekima ni članovi obitelji ne znaju što im se dogodilo. 


hr Thu Apr 19 2018 08:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .