Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587b55e61eea8f7cfb8b4589/80
Foto: Facebook

Ravnatelj Državnog arhiva poslao otvoreno pismo Boži Petrovu

V.d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, Mario Stipančević, poslao je otvoreno pismo predsjedniku Sabora, Boži Petrovu

N1 njegovo pismo prenosimo u cijelosti.

"Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora,

poštovani zastupnici u Hrvatskom saboru,

u hrvatskoj javnosti se 4. veljače 2017. iznenada u medijskom prostoru pojavila informacija kako su ovih dana upravo dovršene izmjene „Zakona o državnom arhivu“ koje stranka Most stavlja u proceduru u Hrvatskom saboru. Pri tome nije bilo reference na mišljenje struke ili resornog ministarstva o tom pitanju, niti se bilo kome iz arhivske struke dalo mogućnost nešto o tome reći u javnosti. Hrvatska javnost stoga može steći dojam da i arhivska struka i resorno ministarstvo o tome uopće nema stava ili da je njihov dosadašnji stav o toj stvari bio suprotnoga predznaka od rješenja koje sada predlagatelj zastupa.

Kao predstavnici stručne arhivističke zajednice sa pozicija središnjih ustanova, tijela i organizacija stručne arhivističke zajednice u Hrvatskoj, želimo naglasiti kako senzacionalizam u lansiranju informacija i prenošenju vijesti koje se tiču tako važnih stvari, a bez uključivanja same struke ne smatramo primjerenim. Arhivisti su u Hrvatskoj niz godina razapeti između naravi vlastitog poslanja iz kojeg proizlazi imperativ omogućavanja dostupnosti i korištenja gradiva u državnim arhivima, svakome pod jednakim uvjetima, i brojnih ograničenja koja proizlaze iz različitih zakonskih, provedbenih i ugovornih obveza koje su arhivistima kao stručnjacima izvana nametnute. Dugogodišnja stručna obrazlaganja i cijeli niz nastojanja od strane same struke uvijek su zahvaljujući čvrstim argumentima završavala zaključkom kako je neophodno ući u postupak donošenja posve novog arhivskog zakona. Međutim, učestale političke promjene i diskontinuitet u svim spomenutim nastojanjima u odnosu na resorno ministarstvo, nisu do danas omogućili da se reforma arhivskog zakonodavstva dovrši u skladu sa suvremenim potrebama i stavovima struke.

Široka dostupnost gradiva je smisao djelovanja suvremenih arhivista u Hrvatskoj i drugdje, a o iznimkama povezanim s postojećom legislativom te o poteškoćama koje iz toga proizlaze u radu s gradivom i korisnicima najbolje mogu govoriti sami arhivisti. Međutim, iz najnovije medijske kampanje oko ovog pitanja očito je kako same arhiviste u ovom slučaju o tome nitko ništa ne pita. Spominje se mijenjanje „Zakona o državnom arhivu“ (nepostojećega), a ne važećega „Zakona o arhivskom gradivu i arhivima“ koji se odnosi na sve arhive i način djelovanja arhivske službe u Hrvatskoj. Iz toga ni upućeni ni neupućeni čitatelj ne može razlučiti radi li se o pogrešci onih koji namjeravaju mijenjati zakon ili o pogrešci slabo informiranih novinara. Vjerojatno je tome tako upravo stoga što od arhivista nije zatražena odgovarajuća informacija, niti im je u javnosti dana prilika da o relevantnim pitanjima obrazlože stručni stav i meritum problema. Ta je prilika uglavnom dana pojedinim konačnim konzumentima arhivskoga gradiva koji stvari promatraju isključivo iz vlastite perspektive.

Međunarodni Etički kodeks arhivista (EKA) navodi kako se arhivisti „zalažu za što širu dostupnost gradiva i pružaju usluge svim korisnicima bez razlike (…) suzbijaju nerazumna ograničenja u pristupu i korištenju zapisa, ali mogu predložiti ili prihvatiti kao uvjet za preuzimanje nekog gradiva jasno utvrđena ograničenja s privremenim trajanjem (…) nepristrano primjenjuju sva utanačenja utvrđena u trenutku preuzimanja gradiva, ali u interesu liberalizacije pristupa, oni bi trebali iznova dogovoriti uvjete ugovora kada se okolnosti izmijene“ (EKA, br. 6). Istovremeno arhivisti „poštuju i slobodu pristupa i privatnost te postupaju unutar granica zakonskih propisa koji su na snazi (…) moraju poštivati privatni život osoba koje su stvorile zapise, kao i onih na koje se zapisi odnose, osobito kada te osobe nemaju utjecaja na odluke o korištenju i raspolaganju gradivom“ (EKA, br. 7).


Facebook komentari

hr Tue Feb 07 2017 15:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e5cc45b473986f028b45b2/80

Split: Gradsko vijeće odlučilo kupiti devet rabljenih autobusa vrijednih više od 18 milijuna kuna

Splitsko Gradsko vijeće odlučilo je na sjednici u utorak kupiti devet rabljenih zglobnih niskopodnih autobusa za potrebe javnoga gradskog prijevoza u Komunalnom poduzeću "Promet" vrijednih 18,2 milijuna kuna.
Za odluku je glasovalo svih 26 nazočnih vijećnika.
 
Predsjednik kluba vijećnika vladajućega HDZ-a Petar Škorić rekao je da će nabava devet rabljenih autobusa biti početak poboljšanja usluga javnoga gradskog prijevoza u Splitu.

U sljedećem razdoblju planirana je nabava 50 novih autobusa preko dostupnih financijskih sredstava iz EU fondova, od čega će se 34 autobusa potpuno financirati novcem iz tih fondova, a za 16 autobusa bit će potrebno osigurati 20 posto vlastitog novca, rekao je Škorić.

Dodao je kako će nabava novih autobusa za potrebe "Prometa" u Splitu stajati više od 100 milijuna kuna.

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća također je jednoglasno donesena odluka kojom se dopušta da gradska tvrtka "Split parking" pokrene gradnju javnih garaža i parkirališta na sedam mjesta na području Splita.

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 16:24:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56bc885f1441855f028b47fc/80
Foto: Miroslav Lelas

Splitski Lions klub bolnici donirao monitore

Splitski Lions klub Marjan u utorak je Odjelu dječje onkologije KBC-a Split donirao tri pokretna monitora koji prate vitalne funkcije djeteta pri transportu, koje su prikupili u humanitarnoj akciji "Za njihovo sigurnije liječenje".

Pedijatrica Višnja Armanda s Klinike za dječje bolesti potvrdila je novinarima da su donirani uređaji važni s obzirom da prate znakove životnih funkcija djece, pa će biti u primjeni kada se rade punkcije ili biopsije kosti, punkcije koštane srži, kada djecu sediraju i dobiju duboku analgeziju.

"Aparate ćemo upotrebljavati da prate životne znakove malih bolesnika i da u svakom trenutku vidimo kako su. Ovo je jedna od mnogo donacija koje nama daje Lions klub Marjan, aparate nabavljaju u suradnji s nama, odnosno mi im sugeriramo što nam je potrebno", kazala je Armanda.

Godišnje primaju deset do 12 novih oboljelih od malignih bolesti, a to su kod djece najčešće tumori mozga. Nakon toga slijedi akutna limfoblastična leukemija, te drugi tumori. "Uvijek nam trebaju monitori, stalci za infuziju, kreveti, kao i fotelje za roditelje", poručila je Armanda.

Predsjednica Lions kluba Marjan Tamara Matić izrazila je veliko zadovoljstvo donacijom istaknuvši da su u Klubu cijelu ovu godinu namijenili dječjoj onkologiji. "Ponosna sam što imamo veliku podršku jer smo u tri mjeseca, od kada je startala Lions godina, uspjeli kupiti tri pokretna monitora", kazala je Matić.

Najavila je da će uskoro donirati još skuplji aparat za praćenje vitalnih funkcija djeteta, ali dok se nalazi u intenzivnoj njezi. Sredstva samo što nisu prikupili, pa se nadaju da će ga do travnja predati na uporabu liječnicima istog odjela.

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 16:17:25 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ee7316b473980d188b4699/80

Europski stručnjaci upozoravaju na tvrdokornu salmonelu

Broj trovanja salmonelom u EU-u porastao je od 2014. za tri posto, što je zabrinjavajuća promjena desetogodišnjeg trenda, objavili su u utorak europski stručnjaci za sigurnost hrane.

Bakterija salmonele je s 22.3 posto bila najčešći uzrok trovanja hranom 2016., u usporedbi s 11.5 posto 2015., objavili su u zajedničkom izvješću Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).

U EU-u je prošle godine prijavljeno 94.530 slučajeva trovanja salmonelom.

Na salmonelu enteriditis, najčešći oblik trovanja putem jaja i mesa peradi, otpada 59 posto slučajeva u EU-u.

U bolnice je 2016. primljeno 1766 ljudi otrovanih salmonelom, a desetoro ih je umrlo, stoji u izvješću ECDC-a i EFSE.


Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 16:16:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Sabor: Zastupnici nezainteresirani za strateške investicijske projekte

Novi Zakon o strateškim investicijskim projektima, kojim bi se trebala popraviti investicijska klima u Hrvatskoj, u utorak gotovo da nije izazvao pozornost saborskih zastupnika

Bilo je prijavljeno tek pet rasprava, a odvijale su se u gotovo praznoj sabornici

- Žao mi je što se u tu raspravu ne uključuju kritičari, ali kad dođu čudne teme ova će dvorana biti dupkom puna, a retorika oštra. - zamjerao je HDZ-ov Darko Horvat.

Ustvrdio je kako se predloženi zakon "sretno i spretno" nadovezuje na Zakon o poticanju investicija sa ciljem da investicijsko okružje donese novi, svježi kapital uz iste uvjete za strane i domaće investitore.

Ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je kako se novim zakonom propisuje žurnija procedura i podrška državnih tijela investitorima tijekom pripreme investicijskog projekta.

Smanjuje se, kako je najavila, vrijednost projekata koji se mogu kandidirati, kako za listu strateških projekata tako i za samo proglašenje strateških projekata.

- Vrijednost se smanjuje sa dosadašnjih 150 milijuna kuna na 75 milijuna kuna, odnosno na području otoka sa 20 na 10 milijuna kuna. - pojasnila je.

Zakonom se, ističe, redefinira iznos i način na koji investitor podnosi dokaze da ima osigurane izvore financiranja.

Zabrinutost zbog projekata od zajedničkog interesa u području energetike

Odredba po kojoj se na listu strateških projekata automatizmom uvrštavaju projekti uvršteni na europsku listu projekata od zajedničkog interesa u području energetike posebno je zabrinula Branimira Bunjca (Živi zid).

- Doista mi nije jasno kako nešto što dolazi izvana može biti automatizmom proglašenom hrvatskim nacionalnim interesom? Na taj se način krše ne samo svi hrvatski zakoni nego i Ustav, ugrožava se nacionalna sigurnost. - tvrdi Bunjac.

- To je moguće zato što je Hrvatska nakon dugih pregovora i vlastitom odlukom postala članica EU-a. Da bi neki projekt mogao biti uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa, on mora biti predložen od države članice i mora imati podršku još jedne države članice. - odgovorila je Dalić.

Dodala je kako su za sada dva hrvatska projekta uvrštena na tu listu, to je LNG terminal i nedavno, u posljednjem ažuriranju iz studenoga, plinovodna mreža koja taj LNG terminal povezuje s ostatkom Europe.

- Treba napustiti iluziju da su strane investicije čarobna rješenja za našu situaciju. - poručio je Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).

Mostovac Slaven Dobrović pozvao je Vladu da se snažnije pozabavi kriterijima prilikom definiranja strateških projekata u Hrvatskoj.

- Investitori koji u svojim zemljama apsolutno poštuju svu proceduru, kada prođu granicu, bez obzira što smo u EU, odmah počinju neka druga pravila igre. I za to nisu krivi oni, nego smo krivi mi jer nitko sa sigurnošću ne može reći da će jedan zakon koji vrijedi ove godine vrijediti i druge godine. - ističe Anka Mrak Taritaš (GLAS).

Važno je odgovoriti na pitanje kakve strateške projekte želimo. Za neku općinu je strateški projekt izgradnja vodovodne mreže, a za grad izgradnja proizvodne zone. Koja su to ključna područja za koja je država odlučila da su bitna, i će u njih ulagati, rekla je Mrak Taritaš.

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 14:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .