Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a5b6d8b47398224a8b4799/80
Foto: D.N.

Tragedija na Velebitu aktualizira pitanje helikopterske pomoći i "zlatnog sata" u zabitima

Medicinska intervencija nakon tragedije na Velebitu, u kojoj je život izgubila 14-godišnja djevojčica, istaknula je u pravi plan problem hitne medicinske pomoći u teško dostupnim područjima, na koji Hrvatska još nema pravih odgovora.

Medijska izvješća ističu da je zbog zabačenosti lokacije i lošeg makadamskog puta ekipa hitne medicinske pomoći imala problema naći lokaciju na Velebitu, što je produljilo vrijeme potrebno da se pomogne unesrećenoj. Djevojčica je nađena teško ranjena i pri svijesti, da bi u trenutku dolaska hitne pomoći već bila izgubila svijest, te tijekom vožnje preminula u kolima hitne pomoći.

Kujundžić: Žurna intervencija za svaku osobu

Hrvatski dužnosnici više su puta isticali kako u Hrvatskoj djeluje helikopterska služba koja omogućuje svima brzu i učinkovitu pomoć.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u nedjelju, u povodu pokazne vježbe Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, da će svaka osoba dobiti potrebnu žurnu intervenciju.

Svjedoci smo rada briljantne ekipe MUP-a i Zavoda za hitnu medicinu, ovako Hrvati pristupaju tome, rekao je Kujundžić dodavši da helikopter od dojave polijeće za 5 do 10 minuta, zbog čega možemo biti ponosni i zahvalni. Naglasio je da vježba potvrđuje kako je isto na cijelom Jadranu, od Krka, gdje je jedna ekipa, do Splita i Dubrovnika. 

No, dva dana nakon toga, ni jedan helikopter nije poletio prema bespućima Velebita, iako se mjesto nesreće nalazilo samo oko 35 kilometara udaljenosti od zračne luke Zemunik ili oko 130 kilometara od Rijeke u kojoj djeluje jedan od helikoptera HHMS-a. U gospićku bolnicu, prema dostupnim podacima, hitna služba je nakon sat vremena od dojave dovela beživotno tijelo nesretne djevojčice.

Bez odgovora za djevojčicu s Velebita

Je li HHMS trebala biti angažirana u ovom slučaju?

Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje kažu da helikopteri nisu u njihovoj nadležnosti jer je HHMS područje odgovornosti Hitne medicinske službe, koje je regulirano ugovorom između MORH-a i Ministarstva zdravstva. Državna uprava odlučuje o "podizanju helikoptera" kad se radi o akcijama spašavanja, a to je druga kategorija.

Iz Ministarstva zdravstva nisu odgovarali na pozive ili mailove ni u četvrtak niti u petak.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević odgovorila je kako je to hipotetsko pitanje. Točan odgovor može se dati nakon dostupnog nalaza sudske obdukcije, kada će se znati točno o kojim se ozljedama radilo. Postoje ozljede nespojive sa životom - neke od njih istog časa, a neke nakon par minuta ili npr. pola sata.

Kad se o takvim ozljedama radi nitko ne može učiniti ništa, kaže Grba-Bujević i naglašava da je u tom slučaju, po dosad dostupnim podacima, hitna pomoć radila sukladno pravilima struke i dala sve što se moglo. Bez obzira na ishod, zaslužuju pohvalu za sve što su napravili, dodala je.

Kako do "zlatnog sata"?

Taj slučaj još više ističe u prvi plan potrebu za HHMS-om, o čemu se povremeno govori u javnosti i što nitko ne osporava.

U siječnju 2016. završio je pilot-projekt korištenja HHMS-a u Hrvatskoj, u okviru kojeg je obavljeno 219 hitnih intervencija. Tada je rečeno da se HHMS pokazao kao odličan servis zahvaljujući kojem su intervencije obavljene znatno kraće od "zlatnog sata" (vrijeme od životne ugroze do zbrinjavanja pacijenta u zdravstvenoj ustanovi).

Kao potpora nastavku projekta vlastima je predana peticija s više od 12.000 potpisa, u kojoj se tvrdi da Hrvatska treba takvu službu, i to ne samo na otocima, gdje se preko ljeta s turistima broj stanovnika utrostručuje, nego i u zabačenim ruralnim dijelovima Hrvatske.

Pomoćnik ministra za vrijeme pilot-projekta Miljenko Bura kazao je da se novac za nastavak projekta može pronaći unutar zdravstvenog sustava i izvan njega, kroz programe i projekte sigurnosti u prometu, druge projekte osiguranja ili boravišne pristojbe.

Viši medicinski tehničar Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i član hitnog medicinskog tima Goran Franić upozorio je u siječnju 2016. godine da "trenutno otprilike 30 posto stanovnika Hrvatske nema jednaku dostupnost hitnog medicinskog zbrinjavanja, koje im jamče Ustav i zakoni".

Svakome tko živi 80 i više kilometara udaljen od neke bolje bolnice, u kojoj se mogu raditi kompliciraniji zahvati, nije dostupna jednako kvalitetna medicinska hitna skrb, rekao je tada Franić.

Tureček: sadašnja helikopterska služba surogat

Predsjednik Udruge HELP - Helikopterima liječnici pomažu Mladen Tureček kaže da Hrvatska, bez obzira na tvrdnje mjerodavnih, nema HHMS nego njegov surogat. Zapravo, Hrvatska je samo djelomično pokrivena helikopterima, i to ne uvijek po standardu koji se podrazumijeva, kaže on.

Sada su za te potrebe na raspolaganju dva vojna helikoptera, u Splitu i Rijeci, i jedan policijski u Dubrovniku. S helikopterima MORH-a moguće je ostvariti samo medicinski prijevoz.

HHMS podrazumijeva da se na poziv unesrećenoga u roku tri minute diže helikopter s doktorom i ide po ugroženu osobu po GPS koordinatama. Obzirom na male dimenzije, takav helikopter slijeće u blizini ugroženoga, liječnik ga stabilizira i odvozi u ustanovu koja mu može spasiti život za manje od 60 minuta. To je medicinski "zlatni sat", kaže Tureček.

S druge strane, da bi vojni helikopter poletio u pet minuta trebao bi imati stalno upaljene motore. Vojni helikopter MI 8 za polazak iz mirovanja treba 30 do 40 minuta. Također, zbog svoje težine od 11-12 tona i promjera rotora od 22 metra ima smanjene manevarske sposobnosti i slijeće isključivo na heliodrome ili aerodrome, a ne kod pacijenta.

Svaki pretovar pacijenta ne smatra se primarnom helikopterskom hitnom pomoći već sekundarnim transportom, ističe Tureček.

On smatra da je za spašavanje ugroženih u cijeloj Hrvatskoj potrebno oko pet malih helikoptera, čije maksimalno vrijeme dolaska do pacijenta, ma gdje se nalazio, ne bi prelazilo 20 minuta. Cijena takvih pet helikoptera, na leasing uz 15 pilota, stoji oko osam milijuna eura godišnje, tvrdi Tureček.

Njemačka, koja takvu službu ima još od 1960. godine, ima oko 80 helikopterskih baza, Austrija ima 50 helikoptera, Mađarska ima pet baza, čak i Rumunjska ima takvu službu, kaže Tureček.

Austrija nam je nudila povoljnu suradnju, budući su njihovi helikopteri više angažirani zimi, ali umjesto da Hrvatska nakon pilot-projekta raspiše natječaj, a posao dade onome tko ima najbolju ponudu, stvar je otklonjena bez argumenta, kaže Tureček.


hr Sun Jun 25 2017 11:18:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5addeee02af47fe4928b45ae/80

Potpisan ugovor za izgradnju Pelješkog mosta

HGK zainteresirana za posredovanje u približavanju domaće proizvodnje i usluga kineskom partneru

HGK će okupiti hrvatske tvrtke u konzorcij koji će pregovarati s kineskim konzorcijem za dobivanje dijela poslova na gradnji Pelješkog mosta. Komora je zainteresirana posredovanje u približavanju domaće proizvodnje i usluga kineskom partneru. Kontakt sa savjetnicima kineskog veleposlanika već je ostvaren, a u razgovorima je istaknuto kako se radi o trenutno najvećem hrvatskom projektu od iznimnog strateškog značaja za Republiku Hrvatsku koji bi trebao omogućiti bolju i lakšu suradnju hrvatskih i kineskih tvrtki ne samo u građevinskom sektoru“, istaknula je potpredsjednica za graditeljstvo, promet i veze HGK Mirjana Čagalj prilikom potpisivanja ugovora za izgradnju mosta kopno-Pelješac između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation.

O prilici da hrvatske tvrtke dobiju dio podizvođačkog kolača govorio je i premijer Andrej Plenković, dodavši kako je ovo projekt kojim Hrvatska postaje jedinstvena.

"Smatram da vrijeme, nakon što se ugovor potpiše, da se on izvede u roku i da omogući brzu realizaciju ovog projekta u sljedeće tri do četiri godine. Na taj način rješavamo strateški pitanje povezanosti ovog dijela Hrvatske s ostatkom zemlje, dobivamo veliki investicijski projekt, imamo konkretnu vidljivost našeg članstva u EU, a otvaramo i dugoročna vrata suradnje s Kinom", istaknuo je Plenković.

„Današnjim potpisivanjem ugovora započet ćemo s prvom od četiriju faza cestovnog povezivanja samog juga Hrvatske. Most će biti generator regionalnog i lokalnog razvoja te omogućiti teritorijalnu povezanost Hrvatske. Stoga je i EK prepoznao projekt kao strateški te ga podupro u maksimalnom iznosu od 85 posto“, naglasio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Kineski veleposlanik u Hrvatskoj Hu Zhaoming poručio je kako je potpisom ugovora otvoreno novo poglavlje u odnosu Hrvatske i Kine.

„Naši politički odnosi okreću novu stranicu, a projekt pokazuje i političko povjerenje između naših zemalja. Kineska ulaganja u Hrvatsku povećana su više od sto puta, a prošle godine stiglo je i 60 posto više turista. Kineski konzorcij nije slučajno dobio posao izgradnje Pelješkog mosta, većina Hrvata vjeruje kako bi upravo Kina trebala biti najveći gospodarski partner sljedećih deset godina“, kazao je Hu Zhaoming.

Prema dosadašnjim iskustvima s kineskim izvođačima na europskim gradilištima procjenjuje se da bi domaće kompanije mogle isposlovati i do 40 posto udjela u realizaciji projekta vrijednog 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, a HGK će nastojati okupiti što više zainteresiranih tvrtki kako bi se hrvatsko gospodarstvo uključilo u što većem obujmu.


hr Mon Apr 23 2018 16:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adde3df2af47fb68d8b46e6/80

Zajedničko promicanje Poljica kao povijesne regije i turističke destinacije

U prigodi blagdana svetog Jure zaštitnika Poljica, gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara primio je danas predsjednika novoosnovanog „Saveza za Poljica“ Antu Mekinića, dopredsjednika dr. sc. Zorana Mihanovića te dr. Ivu Banovića i Vesnu Bulić Baketić.

Oni su s misijom i vizijom svoje Udruge upoznali gradonačelnika, a on je s njima podijelio svoje slaganje kako Poljica, unatoč svojoj političkoj rascijepljenosti, trebaju integrirati po pitanju prepoznatljivosti kao hrvatske povijesne regije. Pritom je važno istaknuti sve prednosti koje Poljica baštine.

Predsjednik Mekinić rekao je kako Split smatraju glavnim gradom Poljica i prozorom u svijet, jer su ga izgradili i čuvali, na što je gradonačelnik dodao kako Poljica nisu samo zaleđe Splita već i budućnost razvoja cijele ove regije.

„Savez za Poljica“ udruga je građana sa sjedištem u Poljicima čija je zadaća objedinjavanje povijesne regije povezivanjem postojećih povijesno-kulturnih sadržaja i prirodnih resursa u cilju revitalizacije, gospodarskog razvoja i demografske obnove. To bi rezultiralo brendiranjem Poljica kao suvremene hrvatske povijesne regije i jedinstvene turističke destinacije.

U sadržajnom razgovoru s gradonačelnikom predstavnici Udruge prošli su brojne teme koje daju za pravo očekivati da se za hrvatsku povijesnu regiju poznatiju kako Poljica očekuju novi dani. Jedan od prvih koraka je uspostava svojevrsnog Kulturno-informativnog centra Poljica u Splitu gdje bi na jednom mjestu bile dostupne sve povijesno-tradicijske informacije, robe i usluge s područja nekoć slavne Poljičke knežije.

hr Mon Apr 23 2018 15:48:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5addb1a02af47f46928b45ad/80
Foto: dnevnik.hr

Država je pripremila 12 milijuna kuna poticaja za kupovinu električnog automobila

Jedan od koraka prema očuvanju okoliša jest smanjenje štetnih ispušnih plinova iz vozila. U skladu s tim, država je pripremila 12 milijuna kuna poticaja za sve koji žele kupiti električno vozilo. Subvencionira se sve od automobila do bicikala, a poticaji su dostupni od srijede.

Država je pripremila novih 12 milijuna kuna za sufinanciranje električnih automobila s najviše 80 tisuća kuna, plug-in hibrida, koji se pune na struju, a mogu trošiti i gorivo, s 40 tisuća kuna, električnih skutera i motocikala s 20 tisuća kuna te električnih bicikala s 5 tisuća kuna, piše dnevnik.hr.

- Naravno da je potrebno ići u tome smjeru i svjetska automobilska industrija ide u tome smjeru. Najmanje što možemo učiniti jest dati jedan dodatni impuls - rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

No država još treba riješiti pitanje električnih punionica. Trenutačno ih je u Hrvatskoj 200-tinjak. Najviše na području Zagreba, najmanje prema Slavoniji i Dalmaciji. Problem mogu biti i česta stajanja. Primjerice, na putu od Zagreba do Splita, s prosječnim električnim automobilom čiji je doseg 130 kilometara, na punjenje ćete morati stati najmanje dva puta.

- Mi smo svjesni toga da je potrebno izgraditi još značajan broj punionica, one moraju biti pokrivene zemljopisno i po pojedinim prometnim pravcima. Međutim, u ovom trenutku postoje i automobili koji se pune za 300 kilometara - govori Dubravko Ponoš iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

No automobili s takvim dosegom prilično su skupi, cijena im se penje i do 300 tisuća kuna. Ipak, diljem Hrvatske punjenje je na javnim punionicama potpuno besplatno.

Uštede s električnim automobilima

Ako ćete automobili puniti na javnim punionicama, to je besplatno. Ako se ipak odlučite puniti ga svake večeri kao što kod kuće punite mobitel, za jedno prosječno punjenje potrošit ćete otprilike 7 kuna, što je dovoljno da prijeđete sto kilometara, a u usporedbi s tim, za 100 prijeđenih kilometara trebate 70 kuna goriva.

Svi koji žele do državnih potpora od srijede se mogu javiti Fondu za zaštitu okoliša. Nužno je dostaviti im ponudu za električno vozilo koju ste dobili u autokući, koji oni provjere i sukladno tomu vam odobre poticaje ili ne.

Dodjela sredstava ide po modelu tko prvi, njegovo.



hr Mon Apr 23 2018 12:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5addaf7c2af47f658c8b4718/80
Foto: HINA

U Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta

Predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation potpisali su u ponedjeljak ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a).
Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i opunomoćeni predstavnik konzorcija/zajednice ponuditelja Zhang Xiaoyuan, piše index.hr.

"Jedan od građevinskih pothvata koji će obilježiti našu generaciju"

Premijer Andrej Plenković izjavio je uoči potpisivanja tog ugovora da je Pelješki most projekt kojim Hrvatska postaje jedinstvena. 

- Smatram da vrijeme koje je pred nama, nakon što se ugovor potpiše, da se on izvede u roku i da omogući brzu realizaciju ovog projekta u sljedeće tri do četiri godine. Na taj način rješavamo strateški pitanje povezanosti ovog dijela Hrvatske s ostatkom zemlje, dobivamo veliki investicijski projekt, imamo konkretnu vidljivost našeg članstva u EU, a otvaramo dugoročna vrata suradnje s Kinom - istaknuo je premijer.  

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić ocijenio je da je Pelješki most "jedan je od građevinskih pothvata koji će obilježiti našu generaciju". 

- Došli smo do trenutka kad je ostvarenje ideje o povezivanju hrvatskog juga čvrstom vezom potpuno izvjesno - istaknuo je, dodavši da je potpisivanjem ugovora za izgradnju mosta kopno - Pelješac okončan jedan od najvrjednijih i najsloženijih postupaka ugovaranja projekta koji su Hrvatske ceste dosad imale.

"To je najvažniji geostrateški, povijesni hrvatski projekt"

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je da potpisom ugovora kreće realizacija projekta povezivanja dvaju odvojenih dijelova EU i Hrvatske Pelješkim mostom, čvrstom vezom koja će spojiti Hrvatsku u jednu cjelinu. 

- To je najvažniji geostrateški, povijesni hrvatski projekt - kazao je, dodavši da će taj projekt, osim prometnog povezivanja, dati snažan poticaja gospodarskom razvoju cijele županije, a posebice Pelješca, Korčule, Mljeta i Lastova.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je kako je Pelješki most prva od četiri faze projekta  "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" te kako se nada da će cijeli projekt biti gotovo do 2022. godine. Po njegovim riječima, Hrvatske ceste već su raspisale natječaj za 480 milijuna kuna vrijednu drugu fazu, a do kraja godine ići će natječaj i za treću i četvrtu fazu.

Škorić je ujedno s predsjednikom Uprave Instituta IGH Oliverom Kumrićem potpisao i ugovor o stručnom nadzoru nad izvođenjem radova na izgradnji mosta, a vrijednost tog ugovora je 49,4 milijuna kuna (bez PDV-a). 

Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura


Pelješki most bit će dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, imat će četiri prometna traka, a njegova će gradnja trajati 36 mjeseci od početka radova.

Pelješki most prva je od ukupno četiri faze projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" za čije je sufinanciranje Europska komisija, u lipnju prošle godine, odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova. 

Naime, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle s 357 milijuna eura.

Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.
hr Mon Apr 23 2018 12:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .