Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a5b6d8b47398224a8b4799/80
Foto: D.N.

Tragedija na Velebitu aktualizira pitanje helikopterske pomoći i "zlatnog sata" u zabitima

Medicinska intervencija nakon tragedije na Velebitu, u kojoj je život izgubila 14-godišnja djevojčica, istaknula je u pravi plan problem hitne medicinske pomoći u teško dostupnim područjima, na koji Hrvatska još nema pravih odgovora.

Medijska izvješća ističu da je zbog zabačenosti lokacije i lošeg makadamskog puta ekipa hitne medicinske pomoći imala problema naći lokaciju na Velebitu, što je produljilo vrijeme potrebno da se pomogne unesrećenoj. Djevojčica je nađena teško ranjena i pri svijesti, da bi u trenutku dolaska hitne pomoći već bila izgubila svijest, te tijekom vožnje preminula u kolima hitne pomoći.

Kujundžić: Žurna intervencija za svaku osobu

Hrvatski dužnosnici više su puta isticali kako u Hrvatskoj djeluje helikopterska služba koja omogućuje svima brzu i učinkovitu pomoć.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u nedjelju, u povodu pokazne vježbe Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, da će svaka osoba dobiti potrebnu žurnu intervenciju.

Svjedoci smo rada briljantne ekipe MUP-a i Zavoda za hitnu medicinu, ovako Hrvati pristupaju tome, rekao je Kujundžić dodavši da helikopter od dojave polijeće za 5 do 10 minuta, zbog čega možemo biti ponosni i zahvalni. Naglasio je da vježba potvrđuje kako je isto na cijelom Jadranu, od Krka, gdje je jedna ekipa, do Splita i Dubrovnika. 

No, dva dana nakon toga, ni jedan helikopter nije poletio prema bespućima Velebita, iako se mjesto nesreće nalazilo samo oko 35 kilometara udaljenosti od zračne luke Zemunik ili oko 130 kilometara od Rijeke u kojoj djeluje jedan od helikoptera HHMS-a. U gospićku bolnicu, prema dostupnim podacima, hitna služba je nakon sat vremena od dojave dovela beživotno tijelo nesretne djevojčice.

Bez odgovora za djevojčicu s Velebita

Je li HHMS trebala biti angažirana u ovom slučaju?

Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje kažu da helikopteri nisu u njihovoj nadležnosti jer je HHMS područje odgovornosti Hitne medicinske službe, koje je regulirano ugovorom između MORH-a i Ministarstva zdravstva. Državna uprava odlučuje o "podizanju helikoptera" kad se radi o akcijama spašavanja, a to je druga kategorija.

Iz Ministarstva zdravstva nisu odgovarali na pozive ili mailove ni u četvrtak niti u petak.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević odgovorila je kako je to hipotetsko pitanje. Točan odgovor može se dati nakon dostupnog nalaza sudske obdukcije, kada će se znati točno o kojim se ozljedama radilo. Postoje ozljede nespojive sa životom - neke od njih istog časa, a neke nakon par minuta ili npr. pola sata.

Kad se o takvim ozljedama radi nitko ne može učiniti ništa, kaže Grba-Bujević i naglašava da je u tom slučaju, po dosad dostupnim podacima, hitna pomoć radila sukladno pravilima struke i dala sve što se moglo. Bez obzira na ishod, zaslužuju pohvalu za sve što su napravili, dodala je.

Kako do "zlatnog sata"?

Taj slučaj još više ističe u prvi plan potrebu za HHMS-om, o čemu se povremeno govori u javnosti i što nitko ne osporava.

U siječnju 2016. završio je pilot-projekt korištenja HHMS-a u Hrvatskoj, u okviru kojeg je obavljeno 219 hitnih intervencija. Tada je rečeno da se HHMS pokazao kao odličan servis zahvaljujući kojem su intervencije obavljene znatno kraće od "zlatnog sata" (vrijeme od životne ugroze do zbrinjavanja pacijenta u zdravstvenoj ustanovi).

Kao potpora nastavku projekta vlastima je predana peticija s više od 12.000 potpisa, u kojoj se tvrdi da Hrvatska treba takvu službu, i to ne samo na otocima, gdje se preko ljeta s turistima broj stanovnika utrostručuje, nego i u zabačenim ruralnim dijelovima Hrvatske.

Pomoćnik ministra za vrijeme pilot-projekta Miljenko Bura kazao je da se novac za nastavak projekta može pronaći unutar zdravstvenog sustava i izvan njega, kroz programe i projekte sigurnosti u prometu, druge projekte osiguranja ili boravišne pristojbe.

Viši medicinski tehničar Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i član hitnog medicinskog tima Goran Franić upozorio je u siječnju 2016. godine da "trenutno otprilike 30 posto stanovnika Hrvatske nema jednaku dostupnost hitnog medicinskog zbrinjavanja, koje im jamče Ustav i zakoni".

Svakome tko živi 80 i više kilometara udaljen od neke bolje bolnice, u kojoj se mogu raditi kompliciraniji zahvati, nije dostupna jednako kvalitetna medicinska hitna skrb, rekao je tada Franić.

Tureček: sadašnja helikopterska služba surogat

Predsjednik Udruge HELP - Helikopterima liječnici pomažu Mladen Tureček kaže da Hrvatska, bez obzira na tvrdnje mjerodavnih, nema HHMS nego njegov surogat. Zapravo, Hrvatska je samo djelomično pokrivena helikopterima, i to ne uvijek po standardu koji se podrazumijeva, kaže on.

Sada su za te potrebe na raspolaganju dva vojna helikoptera, u Splitu i Rijeci, i jedan policijski u Dubrovniku. S helikopterima MORH-a moguće je ostvariti samo medicinski prijevoz.

HHMS podrazumijeva da se na poziv unesrećenoga u roku tri minute diže helikopter s doktorom i ide po ugroženu osobu po GPS koordinatama. Obzirom na male dimenzije, takav helikopter slijeće u blizini ugroženoga, liječnik ga stabilizira i odvozi u ustanovu koja mu može spasiti život za manje od 60 minuta. To je medicinski "zlatni sat", kaže Tureček.

S druge strane, da bi vojni helikopter poletio u pet minuta trebao bi imati stalno upaljene motore. Vojni helikopter MI 8 za polazak iz mirovanja treba 30 do 40 minuta. Također, zbog svoje težine od 11-12 tona i promjera rotora od 22 metra ima smanjene manevarske sposobnosti i slijeće isključivo na heliodrome ili aerodrome, a ne kod pacijenta.

Svaki pretovar pacijenta ne smatra se primarnom helikopterskom hitnom pomoći već sekundarnim transportom, ističe Tureček.

On smatra da je za spašavanje ugroženih u cijeloj Hrvatskoj potrebno oko pet malih helikoptera, čije maksimalno vrijeme dolaska do pacijenta, ma gdje se nalazio, ne bi prelazilo 20 minuta. Cijena takvih pet helikoptera, na leasing uz 15 pilota, stoji oko osam milijuna eura godišnje, tvrdi Tureček.

Njemačka, koja takvu službu ima još od 1960. godine, ima oko 80 helikopterskih baza, Austrija ima 50 helikoptera, Mađarska ima pet baza, čak i Rumunjska ima takvu službu, kaže Tureček.

Austrija nam je nudila povoljnu suradnju, budući su njihovi helikopteri više angažirani zimi, ali umjesto da Hrvatska nakon pilot-projekta raspiše natječaj, a posao dade onome tko ima najbolju ponudu, stvar je otklonjena bez argumenta, kaže Tureček.


hr Sun Jun 25 2017 11:18:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e7d872af47f53428b475e/80
Foto: D.N.

Gotov Split Pride 2018.: U povorci sudjelovalo više stotina ljudi

Okupljanje je počelo u 17, a službeni program u 18 sati
Danas, 23. lipnja 2018. godine u Splitu održao se osmi Split Pride pod nazivom "Hod za ljubav" koji je tradicionalno u Đardinu počeo okupljanjem u 17 sati, a službeni program u 18 sati  formiranjem Povorke ponosa koja je prošetala kroz Grad. U povorci je hodalo preko 200 ljude te nije zabilježen niti jedan incident. 

18,51 - Gotov je splitski Pride. Sudjelovalo je nekoliko stotina ljudi i sve je prošlo bez incidenata.

18,37 - Povorka se vratila u Đardin, odnosno u ograđeni dio jer je tu i Fan zona gdje se gleda Svjetsko prvenstvo. Za govornicom je stala Mirta Barić i obratila se okupljenima. 

- Važno je prihvaćati ne samo našu zajednicu, već sve diskriminirane manjine u cijeloj državi. Želimo reći onima koji su protiv nas da ih razumijemo jer na stvari koje su nam nepoznate, nekako ćemo ih instinktivno odbaciti, ali treba nam samo malo volje za educiranje i onda možemo svi skupa doći do prihvaćanja. Mi smo tu svaki dan, i unutar i izvan svoja četiri zida i spremni smo se boriti da nas se prihvati. - rekla je Mirta između ostalog te pozvala sve na after party u Kocki.

18,25 - Povorka se zaustavila kod Stare gradske vijećnice na Narodnom trgu. 



18,22 -  Ugledali smo Josipa Milata u povorci Hod za ljubav. I Splićani Juricu Pavičića i Feđu Klarića svojim sudjelovanjem pružili su podršku.

18,17 - Povorka u kojoj se nalazi nekoliko stotina ljudi je upravo na Rivi gdje sve protječe mirno. 



18,11 - Povorka je stigla do Marmontove. Jedan od promatrača pokazivao je sudionicima srednji prst, policija je odmah reagirala te ga upozorila. 

18,00 - Povorka ponosa je krenula.



17,40 - U Đardin je stigao predsjednik splitskog SDP-a Goran Kotur. 

- Splitski SDP podržava ljudska prava. Nadam se da će gradonačelnik i župan prihvatiti našu sugestiju da dođu na Pride i pokažu da je Split grad za sve. - rekao je Kotur.

Ranije objavljeno:

Dio sudionika povorke već je stigao u Đardin, a na samom početku koordinatorica ovogodišnjeg Pride-a Nikolina Bajić obratila se medijma.

- Očekujem da će biti oko 200, 300 sudionika, no to nije pokazatelj vrijednosti. Očekujem da neće biti nereda, a kasnije spremamo i odličan tulum. - rekla je.

Na pitanje je li porasla tolerancija LGBTQ zajednice u Splitu kazala je da jest. 

- Ljudi se privikavaju. Pride-ovi se rade zbog LGBTQ zajednice jednom godišnje, ali i zbog šire društvene zajednice kako bi porasla svijest. 

Porazgovarali smo i s nekima od sudionika... 

- Došla sam danas na Pride jer podržavam sve te ljude i cijenim. Svi smo mi ljudi i od svega je najbitnija ljubav. - rekla nam je 20-godišnja sudionica.

- Jako mi je drago što se Pride održava u Splitu. Znam da su neki ljudi u dilemi treba li se to održavati ili ne, ali smatram da je Split pravi grad gdje se Povorka ponosa treba održavati. - rekla je druga sudionica koja je također željela ostati anonimna. 

Split Pride 2018. možete uživo pratiti na našem portalu od 18 sati. 
hr Sat Jun 23 2018 18:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e759f2af47f53428b474d/80
Foto: HRT

Prvo što turisti vide u Slatinama je - glomazni otpad!

Sa splitskih ulica mjesečno se pokupi čak 500 kamiona glomaznoga otpada! Točno se zna kojega se dana u mjesecu odvozi iz kojega kvarta. No, plan je jedno, a stvarnost drugo...
Splitska Čistoća jedva izlazi na kraj s odvozom glomaznoga otpada. Zbog renoviranja stanova i apartmana takvog je otpada sve više; svakoga dana gradski komunalci primaju na desetke poziva da ga uklone s ulica. Posebno su nezadovoljni mještani Slatina na Čiovu. - javlja HRT

Sa splitskih ulica mjesečno se pokupi čak 500 kamiona glomaznoga otpada! Točno se zna kojega se dana u mjesecu odvozi iz kojega kvarta. No, plan je jedno, a stvarnost drugo. To vrijedi i za Slatine.

Direktor Čistoće Split Miroslav Delić kaže kako su u protekla tri mjeseca u Slatine prema planu trebali ići tri puta, a bili su 37 puta.  I to nije dovoljno jer "svakodnevno netko nešto izbaci, onako kad se sjeti i kad mu odgovara". Dlić moli da se glomazni otpad ne ostavlja sthijski i pokraj običnih kontejnera. Vrijeme je, kaže, i da komunalni redari odrade svoj dio posla. Razmišlja o kaznama za neodgovorne, i podsjeća građane kako je njihova obveza da takav otpad odvezu na Karepovac.

Split je od Slatina udaljen 30 kilometara. Ako je udaljenost problem, bolje se organizirajte, poručuju mještani Slatina. Kažu kako se zimi smeće odvozi i češće nego što je potrebno, a ljeti se, zbog otpada koji ostane nakon obnove apartmana, moraju crvenjeti pred gostima. 

Poseban je problem građevinski otpad. Grad za njegovo uklanjanje daje godišnju koncesiju privatnoj tvrtki i ne smije ga preuzimati. - piše HRT
hr Sat Jun 23 2018 18:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Od sljedećeg tjedna redovi kod obiteljskih liječnika

Prikriva se nedostatak liječnika. Nisu se raspisivale specijalizacije pa nedostaje 32% obiteljskih liječnika, 40% ginekologa i 46 % pedijatara

Od sljedećeg tjedna čekanje u ordinacijama obiteljskih doktora moglo bi ne samo potrajati duže no što smo navikli, već mnogi pacijenti i neće doći na red. Jer, liječnici okupljeni u Hrvatskoj udruzi koncesionara primarne zdravstvene zaštite najavili su da će od utorka 26. lipnja raditi, ali samo unutar limita koji im HZZO plaća, a plaća im, kažu, tek trećinu odrađenog posla.

- To znači da ćemo raditi prema smjernicama, koje predviđaju 20 minuta po svakom pacijentu – potvrdila je Večernjem listu dr. Josipa Rodić, predsjednica Udruge. Tim tempom mogu primiti 40-ak pacijenata dnevno, što će se pokazati kao problem u ambulantama gdje ih, zbog manjka liječnika, dnevno bude i više od stotinu. Razlog revoltu liječnika primaraca leži u odustajanju resornog ministra od privatizacije ordinacija, kako su to prvo dogovorili na zajedničkoj radnoj skupini za izradu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZOZZ). 

Zakon koji 27. lipnja ide na Vladu predviđa da 25 posto liječnika ostaje u domovima zdravlja, iako se za ostanak, prema nekim anketama, izjasnilo desetak posto domskih liječnika, i premda su primarci smatrali gotovom stvari da se ide u potpunu privatizaciju. Osjećaju se izigrani pa sad istupaju iz druge radne skupine, pred kojom je izrada Zakona o zdravstvenom osiguranju (ZOZO). 

Povratak u nju uvjetuju vraćanjem prvotnog prijedloga, a u protivnom će poduzeti neke korake, od kojih će pacijenti najviše osjetiti upravo ovaj rad strogo prema smjernicama, 20 minuta po pacijentu, jer će to produljiti redove u čekaonicama. Liječnici koncesionari najavili su i ustavnu tužbu jer smatraju da su oni koji žele biti privatnici a to ne mogu – diskriminirani. Cijeli članak pogledajte ovdje

hr Sat Jun 23 2018 17:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e4eb62af47fb2458b4649/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

U sred bijela dana: Kod Trilja viđena dva vuka

Čudno je da su se u ovo doba godine, u sred bijela dana, vukovi spustili u naseljeno područje, kaže očevidac

U redakciju Hit radija jutros se javio Igor Župa iz Košuta kraj Trilja, koji je kazao kako je jučer poslijepodne, u blizini benzinske postaje u Košutama, vidio vukove.

Vukovi su se, tvrdi Župa, spustili do prostora na kojem je smještena njegova stoka.

- Jučer poslijepodne, nešto prije 16 sati, primjetio sam kako se dva veća vuka približavaju prostoru u kojem je smješteno moje blago, krave, koze i ostala živad. Srećom, nisu uspijeli ući u taj prostor, jer je okružen strujnom ogradom. Nakon bezuspješnog pokušaja odustali su od nakane i uputili se dalje prema predjelu Barovine i produžili prema području ispod Turjaka. - kazao je Igor Župa, upozoravajući ostale stočare na vukove.

Župa ističe da je jako čudno da su se u ovo doba godine, u sred bijela dana, vukovi spustili u naseljeno područje. - prenosi Ferata

hr Sat Jun 23 2018 15:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .