Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a5b6d8b47398224a8b4799/80
Foto: D.N.

Tragedija na Velebitu aktualizira pitanje helikopterske pomoći i "zlatnog sata" u zabitima

Medicinska intervencija nakon tragedije na Velebitu, u kojoj je život izgubila 14-godišnja djevojčica, istaknula je u pravi plan problem hitne medicinske pomoći u teško dostupnim područjima, na koji Hrvatska još nema pravih odgovora.

Medijska izvješća ističu da je zbog zabačenosti lokacije i lošeg makadamskog puta ekipa hitne medicinske pomoći imala problema naći lokaciju na Velebitu, što je produljilo vrijeme potrebno da se pomogne unesrećenoj. Djevojčica je nađena teško ranjena i pri svijesti, da bi u trenutku dolaska hitne pomoći već bila izgubila svijest, te tijekom vožnje preminula u kolima hitne pomoći.

Kujundžić: Žurna intervencija za svaku osobu

Hrvatski dužnosnici više su puta isticali kako u Hrvatskoj djeluje helikopterska služba koja omogućuje svima brzu i učinkovitu pomoć.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u nedjelju, u povodu pokazne vježbe Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, da će svaka osoba dobiti potrebnu žurnu intervenciju.

Svjedoci smo rada briljantne ekipe MUP-a i Zavoda za hitnu medicinu, ovako Hrvati pristupaju tome, rekao je Kujundžić dodavši da helikopter od dojave polijeće za 5 do 10 minuta, zbog čega možemo biti ponosni i zahvalni. Naglasio je da vježba potvrđuje kako je isto na cijelom Jadranu, od Krka, gdje je jedna ekipa, do Splita i Dubrovnika. 

No, dva dana nakon toga, ni jedan helikopter nije poletio prema bespućima Velebita, iako se mjesto nesreće nalazilo samo oko 35 kilometara udaljenosti od zračne luke Zemunik ili oko 130 kilometara od Rijeke u kojoj djeluje jedan od helikoptera HHMS-a. U gospićku bolnicu, prema dostupnim podacima, hitna služba je nakon sat vremena od dojave dovela beživotno tijelo nesretne djevojčice.

Bez odgovora za djevojčicu s Velebita

Je li HHMS trebala biti angažirana u ovom slučaju?

Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje kažu da helikopteri nisu u njihovoj nadležnosti jer je HHMS područje odgovornosti Hitne medicinske službe, koje je regulirano ugovorom između MORH-a i Ministarstva zdravstva. Državna uprava odlučuje o "podizanju helikoptera" kad se radi o akcijama spašavanja, a to je druga kategorija.

Iz Ministarstva zdravstva nisu odgovarali na pozive ili mailove ni u četvrtak niti u petak.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević odgovorila je kako je to hipotetsko pitanje. Točan odgovor može se dati nakon dostupnog nalaza sudske obdukcije, kada će se znati točno o kojim se ozljedama radilo. Postoje ozljede nespojive sa životom - neke od njih istog časa, a neke nakon par minuta ili npr. pola sata.

Kad se o takvim ozljedama radi nitko ne može učiniti ništa, kaže Grba-Bujević i naglašava da je u tom slučaju, po dosad dostupnim podacima, hitna pomoć radila sukladno pravilima struke i dala sve što se moglo. Bez obzira na ishod, zaslužuju pohvalu za sve što su napravili, dodala je.

Kako do "zlatnog sata"?

Taj slučaj još više ističe u prvi plan potrebu za HHMS-om, o čemu se povremeno govori u javnosti i što nitko ne osporava.

U siječnju 2016. završio je pilot-projekt korištenja HHMS-a u Hrvatskoj, u okviru kojeg je obavljeno 219 hitnih intervencija. Tada je rečeno da se HHMS pokazao kao odličan servis zahvaljujući kojem su intervencije obavljene znatno kraće od "zlatnog sata" (vrijeme od životne ugroze do zbrinjavanja pacijenta u zdravstvenoj ustanovi).

Kao potpora nastavku projekta vlastima je predana peticija s više od 12.000 potpisa, u kojoj se tvrdi da Hrvatska treba takvu službu, i to ne samo na otocima, gdje se preko ljeta s turistima broj stanovnika utrostručuje, nego i u zabačenim ruralnim dijelovima Hrvatske.

Pomoćnik ministra za vrijeme pilot-projekta Miljenko Bura kazao je da se novac za nastavak projekta može pronaći unutar zdravstvenog sustava i izvan njega, kroz programe i projekte sigurnosti u prometu, druge projekte osiguranja ili boravišne pristojbe.

Viši medicinski tehničar Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i član hitnog medicinskog tima Goran Franić upozorio je u siječnju 2016. godine da "trenutno otprilike 30 posto stanovnika Hrvatske nema jednaku dostupnost hitnog medicinskog zbrinjavanja, koje im jamče Ustav i zakoni".

Svakome tko živi 80 i više kilometara udaljen od neke bolje bolnice, u kojoj se mogu raditi kompliciraniji zahvati, nije dostupna jednako kvalitetna medicinska hitna skrb, rekao je tada Franić.

Tureček: sadašnja helikopterska služba surogat

Predsjednik Udruge HELP - Helikopterima liječnici pomažu Mladen Tureček kaže da Hrvatska, bez obzira na tvrdnje mjerodavnih, nema HHMS nego njegov surogat. Zapravo, Hrvatska je samo djelomično pokrivena helikopterima, i to ne uvijek po standardu koji se podrazumijeva, kaže on.

Sada su za te potrebe na raspolaganju dva vojna helikoptera, u Splitu i Rijeci, i jedan policijski u Dubrovniku. S helikopterima MORH-a moguće je ostvariti samo medicinski prijevoz.

HHMS podrazumijeva da se na poziv unesrećenoga u roku tri minute diže helikopter s doktorom i ide po ugroženu osobu po GPS koordinatama. Obzirom na male dimenzije, takav helikopter slijeće u blizini ugroženoga, liječnik ga stabilizira i odvozi u ustanovu koja mu može spasiti život za manje od 60 minuta. To je medicinski "zlatni sat", kaže Tureček.

S druge strane, da bi vojni helikopter poletio u pet minuta trebao bi imati stalno upaljene motore. Vojni helikopter MI 8 za polazak iz mirovanja treba 30 do 40 minuta. Također, zbog svoje težine od 11-12 tona i promjera rotora od 22 metra ima smanjene manevarske sposobnosti i slijeće isključivo na heliodrome ili aerodrome, a ne kod pacijenta.

Svaki pretovar pacijenta ne smatra se primarnom helikopterskom hitnom pomoći već sekundarnim transportom, ističe Tureček.

On smatra da je za spašavanje ugroženih u cijeloj Hrvatskoj potrebno oko pet malih helikoptera, čije maksimalno vrijeme dolaska do pacijenta, ma gdje se nalazio, ne bi prelazilo 20 minuta. Cijena takvih pet helikoptera, na leasing uz 15 pilota, stoji oko osam milijuna eura godišnje, tvrdi Tureček.

Njemačka, koja takvu službu ima još od 1960. godine, ima oko 80 helikopterskih baza, Austrija ima 50 helikoptera, Mađarska ima pet baza, čak i Rumunjska ima takvu službu, kaže Tureček.

Austrija nam je nudila povoljnu suradnju, budući su njihovi helikopteri više angažirani zimi, ali umjesto da Hrvatska nakon pilot-projekta raspiše natječaj, a posao dade onome tko ima najbolju ponudu, stvar je otklonjena bez argumenta, kaže Tureček.


Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 11:18:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58afddc9b47398e7748b4574/80
Foto: Ilustracija

HAK upozorava na srnu na autocesti

Tijekom dana očekuje se pojačan promet u većim gradovima, na prilaznim i obilaznim cestama pa vozače iz HAK-a pozivaju na strpljenje

Iz Hrvatskog autokluba u petak su pozvali na oprez vozače na autocesti A3 Bregana-Lipovac između čvorova Bobovica i Sveta Nedelja na sedmom kilometru, zbog srne na kolniku.

Kolnici su mjestimice mokri i skliski od kiše Lici i sjevernoj Dalmaciji, vlažni u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju. Magla mjestimice smanjuje vidljivost na cestama u unutrašnjosti, a ima je i na dionici autoceste A4 Goričan-Zagreb između Goričana i Brezničkog Huma. Iz HAK-a vozačima savjetujetuju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Tijekom dana očekuje se pojačan promet u većim gradovima, na prilaznim i obilaznim cestama pa vozače iz HAK-a pozivaju na strpljenje.

Uz povoljne vremenske uvjete u prometu je i dalje svakodnevno veliki broj biciklista, mopedista i motociklista. Vozače ostalih vozila upozoravamo da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima. Bicikliste, mopediste i motocikliste također podsjećamo da poštuju prometne propise i ograničenja brzine.

Na graničnom prijelazu Bajakovo na izlaz se čeka jedan sat.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 09:11:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59214c1cb9e03e88158b4597/80

Plenković: Novi zakon o braniteljima ne predstavlja rizik za proračun

Nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna i sve je u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Što se tiče proračuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, sve je u skladu s procjenom financijskog učinka ovoga zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018., sredstva su alocirana i tu ne vidim nikakvih problema i mislim da bilo kakva zabrinutost s te strane nije utemeljena", rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara. Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje će u petak sudjelovati na summitu čelnika EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva, a u četvrtak navečer sudjelovao je na sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Europska komisija je u jesenskim gospodarskim prognozama ocijenila da su rizici za prihodovnu stranu povezani s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane.

"Što se Agrokora tiče, mi vodimo računa da proces restrukturiranja traje i da se ide prema nagodbi. Ono što je najvažnije jest da je sve ovo što se da sada uradilo, a uradilo se jako puno da se spriječe posljedice za hrvatsku ekonomiju i sustav, bilo bez troškova za državni proračun i za sve naše ljude", rekao je Plenković.

Premijer Plenković će u petak sudjelovati na 5. sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, koji će biti prigoda da šefovi država ili vlada iz država članica EU-a i šest istočnih partnerskih zemalja ocijene postignuća ostvarena od posljednjeg sastanka na vrhu u Rigi 2015.

Naglasak u razgovorima bit će na konkretnoj koristi koju su ta postignuća donijela građanima šest zemalja Istočnog partnerstva: Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 20:17:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a17160ab9e03e030b8b45da/80

Vježba spašavanja ljudi s 14. kata splitskoga nebodera

Edukativno-pokazna vježba "Spinut 2017", održana je u četvrtak poslijepodne u splitskoj Jobovoj ulici gdje su sudjelovale brojne hitne službe, no najviše su atrakcije izazvali vatrogasci i spasioci koji su od vatre spašavali ljude s 14. kata nebodera visokoga 44 metra.

U akciji je sudjelovala Javna vatrogasna postrojba Grada Splita (JVP), Zavod za Hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske županije, policija, Gradsko društvo Crvenoga križa Split, Hrvatska gorska služba spašavanja i Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

U polusatnoj vježbi prikazano je početno gašenje požara na visokom objektu, te evakuacija i spašavanje unesrećenih, a nakon toga građane upoznali s mjerama zaštite od požara i drugih ugroza. Građani su se upoznali i s načinom korištenja vatrogasnih aparata i ostale opreme u slučaju nastanka požara, te su im djelatnici Crvenoga križa pokazali kako koristiti defibrilator.

Nenad Ružić, voditelj Odjela preventivno-operativnih poslova JVP Grada Splita novinarima je rekao kako već dvije godine provode projekt povećanja sigurnosti građana i boljih intervencija posebno na visokim objektima ili na objektima u kojima boravi veći broj osoba, te da jako dobro surađuju s gradom i policijom. Objasnio je kako su u četvrtak, nakon provedenih preventivnih mjera u kojima su posebno označili prometnice i postavili prometne znakove s oznakama "Vatrogasni pristup", izveli pokaznu vježbu.

"Sve smo to izveli kako bismo građanima podigli svijest o važnosti zaštite od požara i važnosti spašavanja u slučaju požara. Vježba je bila u sklopu našega projekta i odnosila se na gašenje požara u visokim objektima uz spašavanje osoba. Po mom mišljenju vježba je vrlo uspješno obavljena i to baš zato što je prometnim znakom i drugim obilježjima omogućen pristup vatrogasnim ljestvama koje su nesmetano pristupile zgradi i spasile ugrožene ljude iz nje. Vježbu smo radili u realnom vremenu i od dojave do početka akcije prošlo je sam pet minuta", rekao je Ružić. Istaknuo kako je riječ o vrlo kompleksnoj vježbi s obzirom na to koliko je službi u njoj sudjelovalo, te istaknuo kako vatrogasci u više od 200 objekata u Splitu imaju poteškoća s pristupom te najavio da će se taj problem početi rješavati u dogledno vrijeme.

Gradski pročelnik za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje Filip Butorović izjavio je da cilj vježbe bio naglasiti pitanje vatrogasnoga pristupa zgradama i visokim objektima. Izvijestio je da JVP Grada Splita ima dva navalna vozila čije ljestve dohvaćaju visinu do 50 metara što je dovoljno za  sve zgrade u gradu, ali ne i za dva tornja Westgatea od kojih je jedan već izgrađen, a drugi još veći, od 75 metara, se još gradi.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 19:42:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5899ea94b47398cc248b456d/80
Foto: Screenshot YouTube

Ministrica Obuljen Koržinek najavila bolju budućnost za kreativne i kulturne industrije

Kreativne i kulturne industrije predstavljaju jednu od najperspektivnijih gospodarskih grana, a poticanje rasta i razvoja toga segmenta kulture jedan je od prioriteta hrvatske kulturne politike, poručila je u četvrtak u Zagrebu ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši kako je pritom ključna konstruktivna suradnja sa svim dionicima sektora.

"U kontekstu razgovora o kulturnim i kreativnim industrijama uvijek sam isticala važnost angažmana države i javnog sustava u potpori svim dijelovima onoga što nazivamo kulturni i kreativni lanac", rekla je ministrica govoreći na Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji MAKK.

"Ove smo godine uspjeli povećati proračun za kulturu i odlučili smo da ćemo to povećanje linearno usmjeriti na sva područja stvaralaštva. Naravno, sredstva nisu nikad dovoljna, ali želimo poslati poruku da fokus stavljamo na kreativce, dakle na one koji stvaraju kulturu i umjetnost", napomenula je ministrica kao jedna od gostujućih izlagača prvoga dana dvodnevne konferencije, koja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u četvrtak i petak 23. i 24. studenoga okuplja neke od trenutno najaktualnijih hrvatskih kreativaca i stručnjaka.

Istaknula je da je u prvoj godini mandata Ministarstvo kulture velik naglasak stavilo na sudjelovanje u kulturi i participaciju. Smatra da u vremenu kulturnih i kreativnih industrija, osim tradicionalnih potpora stvaralaštvu i produkciji, bilo na nacionalnoj ili na lokalnoj razini, treba puno angažiranije pomagati i distribuciju.

"Neki su kanali potpore već otvoreni, ali u sljedećim godinama i u ovom mandatu trudit ćemo se osmisliti nove programe kako bismo pomogli da se kreativci što bolje susretnu sa svojim publikama kroz različite oblike potpore distribuciji", rekla je Obuljen Koržinek.

Ne smijemo zanemariti ni naš europski kontekst, dodala je ministrica. "U ovom trenutku pregovaramo na razini Europske unije o reviziji direktive o audiovizualnim i medijskim uslugama, u kojima hrvatska vlada čvrsto zastupa stajalište da se mora sačuvati sustav kvota, ne samo kad je riječ o filmskim kvotama, već na nacionalnoj razini i za glazbu", rekla je.

Smatra kako treba "i u svim oblicima nelinearnih usluga osigurati i zaštitu autorskih prava ali i, ubiranjem postotaka od velikih zarada i ekstra profita koji se stvaraju, osigurati financiranje nacionalne produkcije".

Uskoro nova nacionalna strategija razvoja kulture

U izlaganju pod nazivom "Promjene koje 2018. donosi kreativnim i kulturnim industrijama" ministrica je govorila i o nacrtu prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima, spomenula niz programa i projekata koji se već provode poput pilot projekta za poticanje sudjelovanja u kulturi i razvoj nove publike, te za konac 2018. najavila novi zakon o elektroničkim medijima, "još jedan iznimno važan propis za cijelu kulturnu i kreativnu industriju, posebno za audiovizualni i glazbeni dio".

Ministarstvo kulture upravo se nalazi pred raspisivanjem natječaja za izradu nacionalne strategije razvoja kulture, čiji je sastavni dio i strategija razvoja kulturnih i kreativnih industrija kao njezin najvažniji segment, rekla je nadalje ministrica, a u planu je i puno veće ulaganje u poduzetništvo u kulturi, i to ne samo kroz nacionalna sredstva nego dijelom i kroz europski socijalni fond za financiranje mikropoduzetnika u kulturnim i kreativnim industrijama.

Izvijestila je da je formirana i radna skupina za izradu novog Zakona o umjetnicima i umjetničkoj djelatnosti, što smatra i iznimno važnim jer je postojeća regulativa iz razdoblja prije 90-ih godina prošloga stoljeća.

Kao proces koji se više ne može odgađati ministrica je posebno izdvojila potrebu radikalnog redefiniranja zanimanja, kako bi se tome mogao prilagoditi i sustav obrazovanja. "Svjesni smo, pogotovo u ovom području kulturnih i kreativnih industrija, da mlade ljude uglavnom školujemo za vrlo tradicionalna umjetnička područja, da bi se onda oni negdje 'po putu' obrazovali u nekim novim zanimanjima", objasnila je.

To će biti dugotrajan proces u kojemu ćemo trebati pomoć strukovnih udruga, dodala je ministrica, istaknuvši kako svi programi o kojima je govorila u prvome redu ovise upravo u suradnji sa strukom – s ljudima koji djeluju i rade u kreativnom sektoru.

"Uvijek ističem da je specifikum svakog resora, a resora Ministarstva kulture više nego bilo kojeg drugog, da bez suradnje s umjetnicima, kreativcima, udrugama, nama su zapravo ruke vezane – naša su znanja ograničena, a naša spoznaja o tome što radite dosta limitirana", ustvrdila je.

Upravo zbog toga posebno joj je drago što je dobila priliku da, sudjelujući u MAKK-u,  može poslati poruku "da smo otvoreni, da želimo sve što radimo raditi u suradnji s vama, jer mi samo stvaramo okvir, a bez vaše kreativnosti i doprinosa sve što mi radimo ne bi imalo apsolutno nikakvog rezultata", zaključila je Obuljen Koržinek, ocijenivši kako je "samozatajnost velikih umjetnika i velikih kreativaca ono čemu se trebamo diviti".

U fokusu kreativci i njihov proizvod 

Poruke podrške na konferenciji je okupljenima prenio i ministar financija Zdravko Marić, koji je tom prilikom poručio kako je neosporan potencijal kulturnih i kreativnih industrija i svih njezinih podsektora, na globalnoj i na europskoj razini, stvaranja dodane vrijednosti unutar širih gospodarskih aktivnosti.

Taj je veliki potencijal i u Hrvatskoj prepoznat, kazao je Marić, jer riječ je o jednom "fantastičnom i nevjerojatnom spoju nematerijalne imovine, jedinstvenosti i nekakve posebnosti", kojim kreativna i kulturna industrija sigurno može dati još veći doprinos i u nekim drugim okolnostima.

Govoreći o planovima poticaja za tu industriju, Marić je rekao kako je jedan od razloga zašto je tu "dati takvu poruku, i to ne samo u okviru proračuna, nego svih politika koje bi na neki način dale poticaj".

Organizator MAKK-a je služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja u suradnji s Hrvatskim društvom za autorsko pravo HDAP – ALAI, a ove godine u fokusu su dvodnevnoga događanja kreativci i njihov proizvod, s posebnim naglaskom na obrazovanje u kreativnosti i kreativnost u obrazovanju.

Konferenciju je, uz poruke potpore, otvorila, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, a prvi dan njezina održavanja obilježila su, pred ukupno tristotinjak prijavljenih sudionika, izlaganja niza zanimljivih predavača i gostiju, kako iz svijeta kreativnosti, tako i onih koji svojim izumima i idejama kreativno oblikuju naš svijet i svakodnevicu. 

Potencijal kulturnih i kreativnih industrija u kontekstu razvoja zemlje u svojim su prezentacijama propitkivali Boris Jokić i Nenad Bakić, koji su sudjelovali i u panel diskusiji "Kreativnost u obrazovanju", u kojoj su im se pridružili Sandra Frančišković (Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva), Aleksandar Battista Ilić (Akademija likovne umjetnosti), te iz Ministarstva kulture Maja Zrnčić, a Ministarstva znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.

Prvoga dana MAKK-a u programu su, među ostalima, sudjelovali i Zlatan Stipišić Gibonni i Husein Hasanefendić Hus.

Drugi dan konferencije, 24. studenog, bit će posvećen temama iz područja intelektualnog vlasništva i zaštite autorskih prava.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 18:30:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .